U nizu reformi koje je najavila Vlada svakako je i reforma javne uprave koja između ostalog prodrazumijeva smanjenje broja lokalnih dužnosnika. Njihov broj smanjit će se već za devet mjeseci, odnosno na svibanjskim lokalnim izborima na kojima će se birati 634 lokalna dužnosnika manje. Smanjit će se i broj zastupnika u predstavničkim tijelima jedinica lokalne uprave i samouprave. Tako će primjerice u novom sazivu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u lipnju 2021. na konstituirajućoj sjednici prisegnuti znatno manje od 25 vijećnika, koliko ih je u aktualnom sazivu Gradskog vijeća.
U Hrvatskoj, koja ima 428 općina, 128 gradova i 20 županija, zajedno s načelnicima, gradonačelnicima i županima posljednjih se godina birao 671 zamjenik, odnosno 434 zamjenika načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana. U predstavničkim tijelima tih jedinica biralo se 8 254 vijećnica i vijećnika. Već za devet mjeseci taj će se broj značajno smanjiti.
Izmjene zakona već su upućene u e-savjetovanje, a nakon što ih Vlada uputi na usvajanje u Sabor broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana smanjit će se za 634.
Predviđenim izmjenama zakona zamjenici gradonačelnika na nadolazećim lokalnim izborima birat će se u gradovima s više od 35 tisuća stanovnika te u županijama, dok će načelnici općina poput Konavala i Župe dubrovačke ostati bez zamjenika.
U gradovima s više od 35 tisuća stanovnika neće se više birati dva njego jedan zamjenik gradonačelnika. Naime, iz Ministarstva pravosuđa i uprave za portal Dubrovnikpress.hr ističu kako se „planiraju promjene u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave i to na način da će gradonačelnici velikih gradova, odnosno gradova koji imaju više od 35.000 stanovnika (prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Grad Dubrovnik ima 42.615 stanovnika) i župani imati jednog zamjenika koji će se birati s njima, dok će se općinski načelnici i gradonačelnici gradova koji imaju manje od 35.000 stanovnika birati bez zamjenika”.
Prema procjenama resornog Ministarstva, smanjenje broja zamjenika načelnika ne bi trebalo utjecati na kontinuitet i kvalitetu rada jer je cilj da se poslovi koje su do sada radili zamjenici, obavljaju stručne službe jedinica lokalne samouprave, odnosno upravni odjeli unutar tih jedinica i njihovi pročelnici, kao što se radilo prije do 2009. , dok izmjenama zakona načelnici, gradonačelnici i župani nisu dobili zamjenike.
Zakonom će se urediti i situacije poput prestanka mandata načelnika, gradonačelnika i župana bez zamjenika. Ukoliko mandat načelniku i gradonačelniku bez zamjenika prestane išlo bi se u raspisivanje novih izbora. Bit će uređeno i pitanje privremene nemogućnosti obavljanja dužnosti načelnika ili gradonačelnika.
Prema procjenama Vlade, predloženim smanjenjem broja lokalnih dužnosnika u proračunima jedinica lokalne samouprave uštedjet će se oko 100 milijuna kuna koji su se odnosile na plaće zamjenika i njihova druga prava.
Značajno će se uštedjeti i smanjenjem broja članova u predstavničkim tijelima jedinicama lokalne samouprave, odnosno općinskim, gradskim i županijskim vijećima. Primjerice, Grad Dubrovnik je zbog pandemije koronavirusa, a što je za posljedicu imalo slabije punjenje proračuna, obustavio financiranje političkih stranaka. Za financiranje stranaka koje participiraju u aktualno sazivu Gradskog vijeća u proračunu za 2020. bilo je osigurano gotovo 1,1 milijun kuna.
Kad se zakon izmjeni i iznosi predviđeni za financiranje političkih stranaka čiji su zastupnici primjerice izabrani u Gradsko vijeće Grada Dubrovnika bit će manji. Naime, u novom sazivu Gradskog vijeća nakon svibanjskih lokalnih izbora bit će manje vijećnika. Njihov broj s dosadašnjih 25 umanjit će se za 20 posto, odnosno trebao bi biti manji za petero, no kako broj vijećnika mora biti neparan, pitanje je hoće li u novom sazivu dubrovačkog Gradskog vijeća biti 19 ili 21 vijećnik/vijećnica.
Za 20 posto bit će smanjen i broj vijećnika u Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije u kojoj je trenutno 41 vijećnik/vijećnica, a uz smanjene od 20 posto ubuduće bi ih trebalo biti 33.
Naime, iz Ministarstva pravosuđa potvrđuju da se „ujedno predviđa i smanjenje broja članova predstavničkih tijela za otprilike 20 posto dok se u ovom trenutku razmatraju sve mogućnosti planiranog smanjenja po jedinicama”.