U povijesnoj gradskoj jezgri živi tisuću i 557 stanovnika u 568 privatnih kućanstava, rečeno je na današnjoj prezentaciji rezultata demografske analize i internog popisa stanovništva u sklopu izrade sociološke i demografske studije koje je Zavod za obnovu Dubrovnika proveo krajem 2016 godine. Demografsku analizu je predstavila izrađivačica demografske analize dr.sc. Sanja Klempić Bogadi.
Ona je kazala kako je povijesna jezgra statistički podijeljena u sveukupno 15 popisnih krugova. U svakom od njih osim jednoga koji bilježi stagnaciju, navela je, bilježi se pad broja stanovnika. Svaki popisni krug obuhvaća do 200 stanovnika. Kazala je kako podaci o broju stanovnika govore da je vrhunac bio 1961. godine kada je bilo pet tisuća i 872 stanovnika u povijesnoj jezgri. Nakon toga počinje demografski pad, koji se, dodaje, "posebno intenzivira nakon 1991." Istaknula je kako je "početkom devedesetih i kasnije povijesna jezgra izgubila petinu stanovnika".
POTREBNE HITNE MJERE DA SE ZAUSTAVI DEMOGRAFSKI PAD
- Povodili smo se metodologijom da je stanovnik osoba koja živi 12 mjeseci ili osoba koja živi manje od 12 mjeseci u povijesnoj, ali je izjavila da se planira ovdje nastaniti. Ukupno je popisano tisuću i 640 stanovnika, ali svi oni nisu stalni stanovnici. Moram napomenuti da 22 osobe nisu htjeli dati svoje osobne podatke te su isključeni iz istraživanja. Sve to ne mijenja na činjenicu da je demografska situacija katastrofalna jer je naspram popisa stanovništva iz 2011. povijesna jezgra izgubila 600 stanovnika. To je katastrofa. Potrebne su hitne mjere da se to zaustavi. Ako štitimo baštinu postavlja se pitanje što ćemo štititi ako nitko neće živjeti u Gradu. - rekla je Klempić Bogadi.
- Zanimljivo je da su najnegativniji trendovi u rubnim dijelovima Grada, gdje se očito proces prodaje stanova proširio iz centralnog dijela povijesne jezgre. U upitniku je jedno od pitanja bilo o mjestu rođenja. Logično, 65 posto stanovništvo rođeno je u Dubrovniku, nešto manje od 20 posto je rođeno u drugom mjestu iz Hrvatske, a 15 posto u inozemstvu. Što tiče onih rođenih izvan Dubrovnika, većina je iz Županije dubrovačko-neretvanske, slijedi Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb. Što se tiče onih iz inozemstva, većina je iz Bosne i Hercegovine. - kazala je, dodavši kako 57 posto stanovnika povijesne jezgre tu ne živi od rođenja.
- Dio doseljenika je prvo doselio u Dubrovnik kao naselje pa poslije preselio u povijesnu jezgru. Zašto su preseljavali? Četvrtina stanovništva je došla zbog ženidbe, a navedeni su i drugi obiteljski razlozi poput nasljedstva kuće ili stana, itd. Također, 20 posto stanovnika je doselilo u povijesnu jezgru jer su, kako su naveli, baš u njoj željeli živjeti. - objasnila je.
TREĆINA STANOVNIKA STARIJE ŽIVOTNE DOBI
Kazala je kako je 30 posto starijih od 65 godina. Praktički, svaki treći stanovnik je stariji stanovnik. Dodala je kako je nešto više od 10 posto stanovnika mlađe od 15 godina, zaključivši "kako je to jako visoka razina starenja stanovništva." Navela je kako bi način života trebao prilagoditi starijim stanovnicima, ističući kako je 20 posto stanovništvo reklo kako ima određene bolesti ili stupanj invaliditeta koji im smeta u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
- Struktura kućanstava je jako bitna jer se tu vide i trendovi u društvu, kao i demografski trendovi. Moramo reći da je u starijoj dobnoj skupini najviše žena jer po prosjeku žive više od muškaraca, pa su sklonije i siromaštvu jer žive od jednog prihoda ako su nadživjele svoje supruge. U svakom slučaju, u trećini kućanstava u povijesnoj jezgri živi samo jedan član, većinom je riječ o starijima. Zanimljiv nam je bio standard života ljudi koji žive u povijesnoj jezgri. Pola stanovnika živi od plaće, ali veliki je udio onih koji žive od mirovine. To je otprilike slika i Hrvatske. Govori to i o standardu stanovanja. Zanimljivo da niti pet posto stanovnika živi isključivo od turizma. Ako pogledamo dodatne prihode kućanstava, pokazalo se da je njih 15 posto reklo da im je dodatni prihod i od turizma. - objasnila je Klempić Bogadi.
- Opremljenost kućanstva je dosta dobra. Dvije trećine ima osobno računalo, priključak na internet, itd. Veliki broj ima klima uređaj, hladnjak i stroj za pranje. Već je stroj za pranje suđa nekakav luksuz. Jako je zanimljivo što pola stanovnika nema osobni automobil. Pokazalo se kako posjedovanje osobnog automobila dovodi do većih problema s kojima se suočavaju stanovnici povijesne jezgre. Osigurani parking ima samo osam kućanstava. - navela je Klempić Bogadi, dodajući kako članovi četvrtine kućanstava imaju drugi stan ili kuću.
- Ukupno je 16,9 posto stanovnika reklo da uz velike poteškoće mogu uz sva mjesečna primanja spojiti kraj s krajem, a 46,1 posto njih je kazalo da kraj s krajem krpaju uz određene poteškoće. To je jako poražavajuće. - rekla je.
SOCIOLOŠKA ANALIZA
Dr.sc.Ognjen Čaldarović i dr.sc. Jana Šarinić predstavili su sociološku analizu stanovnika povijesne jezgre, koja se inače još izrađuje. Čaldarović je rekao da je su prva temeljita sociološka analiza stanovnika povijesne jezgre bila krajem 1980-ih godina prošloga stoljeća, kazavši kako su parametri te analize uzeti u obzir pri izradi njihove sociološke analize.
- Već smo kroz niz radionica i intervjua došli do dosta podataka, tijekom 2016. smo se upoznali s problemima razgovarajući s građanima, analizirali smo sve ove studije. Na temelju toga će biti izrađena anketa, kasnije će to sve biti objedinjeno i bit će prijedlozi mjera koje se moraju poduzeti, ako želimo sačuvati ikakav život u povijesnoj jezgri. Od prošlog istraživanja ništa se nije promijenilo, a ljudi se sve više sele. Ovo je alarmantna situacija. Moram naglasiti da nijedni podaci o imenima sudionika s kojima ćemo raditi neće biti nigdje objavljena. Jako nam je važno da se odazovu svi sudionici koje pozovemo na anketiranje i da nam doista kažu što misle konkretno i koje mjere sami vide kao moguće rješenje problema. - navela je Šarinić.
Ravnateljica ZOD-a Iva Carević Peković rekla je kako će se sinteza svih dosadašnjih pripremljenih baza podataka izraditi kad, odnosno ako budući gradski vijećnici usvoje koncept plana upravljanja povijesnom jezgrom, dodajući kako bi se tada išlo u raspisivanje nabave za tim izrađivača.