Raspravljajući o razrješenju i imenovanju predsjednice, zamjenika i članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, saborska je oporba u utorak prozvala Vladu što je ostavila Komisiju u krnjem sastavu posljednjih godina te ju pozvala na općenitu promjenu sustava javne nabave.
S mjesta predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave razrješuje se zbog isteka mandata, ali i ponovno imenuje Maja Kuhar. Zbog isteka mandata razrješuje se i njezina zamjenica Nelica Vidić, a novim zamjenicima imenuju Zvonimir Jukić i Danijela Antolković.
Osim Jukića i Antolković, dosadašnjih članova Komisije, zbog isteka mandata razrješuje se i članica Alice Brandt, a Vlada za članove predlaže Olgu Majdak Huljev, Marijanu Gortan Krnić, Sanju Badrov Ranić, Sašu Čaldarevića, Jasnicu Lozo i Gordana Klišanića. Predsjednici, zamjenici i dijelu članova mandati su istekli još u srpnju prošle godine, dijelu članova u svibnju ove godine, no Vlada im je, sukladno zakonskoj mogućnosti, produžila mandate najdulje do 12 mjeseci.
Vlada kandidate predlaže nakon provedenog javnog poziva.
- Smatramo da su navedeni kandidati najbolji odabir te da posjeduju sve potrebne stručne preduvjete i osobine. - rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar.
Državna komisija ima devet članova, od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenika predsjednika, imenuju se na pet godina uz mogućnost još jednog imenovanja.
Povodom imenovanja novog člana Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave saborska zastupnica Centra Viktorija Knežević kazala je kako se bira član komisije koja godišnje troši 10 milijardi naših eura ili oko 75 milijardi nekadašnjih kuna. Istaknula je kako se za taj iznos može sagraditi 21 Pelješki most s pristupnim cestama ili 57 maksimirskih stadiona.
- Dubrovačke zidine, od kojih uprihodujemo 15-ak milijuna eura godišnje, trebale bi 667 godina zarađivati da dosegnemo iznos kojim godišnje barata ova komisija. - poručila je Knežević.
Pitajući služi li sustav javne nabave u Hrvatskoj svrsi zbog koje postoji – transparentnoj, poštenoj i učinkovitoj uporabi javnog ili zapravo služi interesima onih koji se žele okoristiti korupcijom i klijentelizmom, Knežević je podsjetila na aferu Žalac, u kojoj, kazala je, „nitko od institucija unutar sustava – ni DKOM, ni Ministarstvo, ni sud – nije prepoznao da se radi o kaznenom djelu”.
- Reagirao je tek Europski javni tužitelj. - navela je.
- To nas mora zabrinuti. Pogotovo ako imamo na umu da, prema službenim podacima, oko 90 posto postupaka javne nabave nitko nikad ne pogleda. Samo oko 7 posto postupaka završi žalbom pred Državnom komisijom. Ministarstvo gospodarstva ima ovlast samostalnog nadzora, ali je koristi u manje od 2 posto slučajeva. Drugim riječima, više od 90 posto postupaka nitko nikada ne pogleda. I dok građani vjeruju da postoji nekakav 'filter', u praksi većina odluka prolazi neopaženo. A žalbeni postupak je, u međuvremenu, postao toliko skup da ga mnogi ponuditelji više ni ne koriste. - poručila je.
Zbog toga predlaže reformu sustava po uzoru na, primjerice, Portugal, koji je u potpunosti digitalizirao sustav i javno objavljuje sve ugovore ili Italiju, u kojoj sustav sam prepoznaje anomalije, dok se službenici koji odlučuju o javnom novcu rotiraju.
- U Kosovu i Sloveniji, svi koji sudjeluju u procesu donošenja odluka o postupcima javne nabave moraju podnositi imovinske kartice, dok u Hrvatskoj jedna osoba može biti u javnoj nabavi 10 godina i potpisivati odluke o milijunima eura, a da nitko ne zna što posjeduje i kako je stekla sve što ima. Druga važna mjera je rotacija. U Italiji postoji zakonska obveza da se službenici koji odlučuju o javnom novcu rotiraju pa ne mogu godinama biti na istoj poziciji i odlučivati o istim firmama. - pojasnila je Knežević.
JPA