INTERVIEW: MARKO GILJAČA, KANDIDAT KOALICIJE MOŽEMO – SJG – SDP ZA ŽUPANA DUBROVAČKO – NERETVANSKOG (I. DIO)
Prije četiri godine kandidaturom za župana ciljao je na jačanje liste i osvajanje mandata u Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije za Možemo i Srđ je grad, u čemu su i uspjeli. Četiri godine poslije Marko Giljača ponovo je kandidat za župana kojega osim SJG i Možemo podržava SDP. Ujedinili su se u koaliciju koju su nazvali Snaga juga.
Uvjeren kako će u drugom krugu pobijediti HDZ-ova kandidata Blaža Peza, Giljača ističe kako je pobjeda u Županiji, koja je već 16 godina u rukama HDZ-a, ključna domino kockica koja će pokrenuti promjenu u cijeloj Hrvatskoj, koja, kaže, neminovno dolazi.
Kako to da je SDP podržao Vašu kandidaturu?
- Razgovarali smo, razmišljali tko bi najbolje prezentirao politike koje zagovaramo i došlo se do zaključka da će radi prepoznatljivosti rada u Županiji, zalaganja i svega što je tome prethodilo, SDP podržati moju kandidaturu za župana. Uistinu idemo na pobjedu na ovim izborima i smatramo da je vrijeme za jedan novi način upravljanja Županijom. Ljudi moraju shvatiti da je Županija ključna u segmentima koji direktno utječu na kvalitetu života.
Tko je prvi kome pristupio, vi njima ili oni vama?
- Razgovarali smo još na sjednicama Županijske skupštine o mogućnosti zajedničkog izlaska na izbore. Nije bilo da je netko nekome prvi pristupio. Iako nas prati glas teških pregovarača, a pregovore s nama neki uspoređuju sa sedam krugova pakla, zapravo je to bilo tako. Prepoznali smo da zajedno možemo biti istinska snaga koja će pokrenuti promjenu s juga. Smatramo da promjena treba biti i na državnoj, županijskoj i gradskoj razini. Pobjeda u županiji poput Dubrovačko - neretvanske, koja je već 16 godina u rukama HDZ-a, ključna je domino kockica koja će pokrenuti promjenu u cijeloj Hrvatskoj, koja neminovno dolazi.
SDP je na prošlim lokalnim izborima podržavao nezavisnog kandidata. Jesu li oni u nekoj krizi kad već dva izborna ciklusa nemaju svog kandidata za župana?
- Ne bih se složio. Mislim da SDP na jugu, pogotovo u Neretvi i na Korčuli ima prepoznatljivost. Postoji niz načelnika i gradonačelnika iz SDP-a koji imaju razgranatu mrežu. Činjenica da su prepoznali kako nije nužno da bude SDP-ov već najbolji mogući kandidat koji može na ovim izborima pružiti priliku da preuzmemo upravljanje Županijom, pokazuje zdrav pristup politici. Suradnja na terenu pokazuje da smo dobro posložili stvari. Posljednjih mjeseci kontinuirano radim na terenu – na otocima, u Neretvi, a manje u Dubrovniku gdje sam poprilično prepoznat kroz svoje političko djelovanje, iako podržavam gradsku kampanju. Kroz županijsku mrežu direktno komuniciramo s ljudima i predstavljamo naše modele razvoja Županije. Ne možemo se vječno oslanjati samo na turizam i građevinsku industriju, koja je uglavnom uvjetovana investicijama u turizam. Moramo okrenuti Županiju u novom smjeru. Ne treba zanemariti turizam – naprotiv, treba ga njegovati i staviti u prave okvire, omogućiti projekte koji podižu kvalitetu. No, moramo otvoriti perspektive razvoja u novim smjerovima.
NOVI PROSTORNI PLAN
U kojem biste to smjeru Vi i stranke koje Vas podržavaju, okrenuli Županiju?
- Kroz prostorne planove, poticaje i pregovore s financijskim institucijama moramo stvorili povoljnije uvjete za poduzetnike, poljoprivredu i IT sektor. Za to trebamo kvalitetne prostorne planove. Prostorno planiranje jedan je od ključnih alata koje Županija ima i nije to samo crtanje karata, određivanje zona, to je definiranje budućnosti naše Županije i jedan od najvažnijih alata koji župan i Županijska skupština imaju u svojim rukama. Onog trenutka kad dobijemo priliku upravljati Županijom, tome ćemo vrlo odgovorno pristupiti kako bismo niz kvalitetnih strategija koje nikad nisu sprovedene, prilagodili vremenu pred nama. Omogućit ćemo gospodarski ravnomjeran razvoj cijele Županije.
Dakle, Vaš cilj je progresivniji gospodarski razvoj?
- Dakle, u Neretvi treba razvijati poljoprivredu, ali trebamo raditi i na stvaranju poljoprivrednih inkubatora, da ne prodajemo sirovi poljoprivredni proizvod nego da se okrenemo prerađivačkoj industriji. Posljednjih 30 godina županijske vlasti su bježale od razvoja industrije. Ne radi se o megalomanskim industrijama iz 50-ih, 60-ih i 70-ih godina. Trebamo male mikropoduzetničke inicijative koje će prema logici razvoja ekonomije okrupnjavati i stvarati veće poduzetničke projekte. Ključ je u osiguravanju kvalitete ulaganja koja nije samo u interesu profita već u interesu razvoja. Naš BDP temelji se uglavnom na ulaganjima u turizam, cestogradnju i promet, često kroz europske projekte, što je dobro, ali nije dovoljno da bismo to prebacili u pravi gospodarski razvoj. Moramo razviti otpornost prema promjenama koje se mogu dogoditi, jer je i geopolitička situacija trenutno u promjeni. Dvije trećine naše Županije čini more.
Je li to mrtvi kapital?
- Da, to je mrtvi kapital koji nismo stavili u funkciju jer nemamo kvalitetne poticajne mjere, osim tradicionalnih marikultivacijskih aktivnosti, međutim, nismo stvorili prilike da se to klasterizira, da raste, da naši proizvodi postanu otporni, bolji i kvalitetniji, da ih bolje pozicioniramo na tržištu.
U tijeku su ciljane izmjene i dopune Prostornog plana županije. Hoćete li ih, ako budete izabrani za župana, pustiti na usvajanje na Skupštini prije nego sve dobro pregledate?
- Mnoge stvari koje se nalaze u tim izmjenama i dopunama posljedica su potreba određenih općina za realizaciju projekata.
Ali i privatnih investitora, raznih lobija.
- Sigurno je da ćemo kad građani odluče da postanem župan, krenuti u brzu reviziju tih procesa. Ne trebaju nam samo točkaste izmjene, ciljano rađene za pojedine projekte. Treba nam novi prostorni plan. Nažalost, to je trenutno blokirano jer nije donesen državni prostorni plan. Novi Zakon o prostornom planiranju predviđa potpuno drukčiji pristup svih razina prostornog planiranja. Moramo biti spremni među prvima uskočiti u donošenje novog prostornog plana. Iako, ne bih Županiju definirao samo kroz prostorni plan jer ona pruža brojne usluge ključne za život naših građana. Nadležna je za zdravstvo, školstvo, autobusni prijevoz izvan Dubrovnika. Odgovorna je za razvoj poljoprivrede i ima Razvojnu agencija koja treba biti potpora gospodarstvenicima, općinama i svima ostalima.
BILO BI NEPRAVEDNO REĆI DA JE 16-GODIŠNJI RAD NIKOLE DOBROSLAVIĆA BIO LOŠ
Župan Nikola Dobroslavić je na zadnjoj sjednici Županijske skupštine podnio izvješće koje je bilo i retrospektiva njegova rada kroz 16 godina. Niste ga pretjerano kritizirali, štoviše, vijećnica Možemo Igra Šain Kovačević istaknula je da je puno učinjeno u pomorskom povezivanju, posebice otoka.
- Bilo bi nepravedno reći da je kompletan rad jednog čovjeka bio loš. Sigurno je župan Nikola Dobroslavić tijekom 16 godina napravio mnoge pozitivne stvari, od brojnih luka i lučica, bolje povezanosti s Lastovom. Bilo bi nepravedno reći da je njegov mandat bio ispunjen lošim projektima. To jednostavno nije istina. U nekim stvarima bio je čvrst u svojim stavovima s kojima se nismo slagali. No, gurao ih je do kraja, iako su neki od tih projekata zaustavili određene mogućnosti razvoja. Konkretno, dokument koji je Županija poslala Hrvatskim cestama definirao je samo jednu trasu brze ceste od Osojnika do Zračne luke. Tu je njegov politički pristup bio u suprotnosti s onim što su željeli Grad Dubrovnik, stanovnici Komolca i Župe Dubrovačke te u suprotnosti sa zakonom koji nalaže da se uvijek razmatraju bar dvije varijante.
Dakle, bilo je dosta propusta, a posljednja sjednica bila je prilika da župan zaokruži svojih 16 godina rada. Nisam ga imao potrebu kritizirati na toj sjednici. Povukao se iz politike nakon toliko vremena i ne želim se baviti onim što je bilo. Želim govoriti o budućnosti i projektima koje možemo realizirati.
Govorio je župan i o Srđu, o arbitraži koje je završila u korist RH.
- Borba za Srđ traje već 15 godina u kontinuitetu. Oni u javnosti pokušali promijeniti priču, ali javnost jako dobro pamti kako je ta bitka zapravo išla i kako smo sačuvali Srđ. Činjenica je da Županija nikada nije usvojila povećanje obuhvata sa 100 na 310 hektara. To nikad nije bilo na Skupštini i to je srušeno na Upravnom sudu presudom iz 2014. godine. Morali smo živjeti s tom katastrofalnom činjenicom koju je tada postavio povjerenik Želimir Bosnić i zadnjih 20 godina smo rješavali repove od Iva Sanadera, njegove Vlade i HDZ-ovaca koji su se postrojili pred tadašnjim investitorima, čineći sve da unište prostor na Srđu.
Taj investitor još uvijek ima određeni dio zemlje na Srđu, a golf i vile u obuhvatu od 310 hektara su u prostornom planu. Što ćete konkretno napraviti s time ako budete novi župan?
- Mi smo tijekom 16 ili 20 godina osvježili svijest o tome da golf na Srđu nema smisla. Županija u dogovoru s Gradom Dubrovnikom treba osmisliti što nam zaista treba u tom prostoru. Ja sam za sportsko-rekreacijsku zonu.
Gradonačelnik Mato Franković je to isto istaknuo na Gradskom vijeću.
- Gradonačelnik Mato Franković, kako se približavaju izbori, sve više pokušava govoriti o politikama o kojima mi govorimo već 15 godina.
Franković često ističe da je veći srđevac od vas srđevaca. Ne skriva ni da ste zajedno znali djelovati u politici. Vrlo otvoreno to govori.
- On je svjestan da to nije istina, ali ima potrebu iz političkih razloga tako govoriti. Ne želim o njima pričati nego o prostoru Srđa i njegovoj budućnosti. Sigurno trebamo smanjiti obuhvat i prvenstveno stvoriti sportsko - rekreacijsku zonu koja zadovoljava potrebe građana, a posljedično i turista. Trebamo razmisliti koje još javne sadržaje možemo riješiti na tom prostoru i koji dio prostora ćemo sačuvati za buduće generacije. Svaka generacija će imati svoje potrebe.
Znači, nikakvi hoteli, nikakve vile nisu potrebni na Srđu?
- Naša infrastruktura već sada teško podnosi postojeće kapacitete. Ne vjerujem da možemo podnijeti dodatnih 1 200 ležajeva, koliko ih je bilo se predviđeno na prostoru. Sad imamo veliko opterećenje s postojećim kapacitetima, a neki poput hotela Belvedere i manjih hotela u Lapadu još nisu stavljeni u funkciju, U Kuparima se razvija veliki projekti, ogromnih kapaciteta. Ljudi koji rade na tom projektu ne gledaju općinske granice, a svi će ti ljudi dolaziti u Dubrovnik.
HAJDAŠ DONČIĆ NIJE SMETNJA
U Dubrovniku i Županiji idete na izbore u koaliciji sa SDP-om. Ne smeta vam što je SDP kroz Dubrovački dogovor podržao projekt golfa na Srđu? Ako su bili za golf na Srđu, kako znate da Vas sutra opet neće izigrati i zbog nekih interesa možda opet podržati jednako loše rabote?
- Predsjednik ŽO SDP-a Mišo Krstićević i neki ljudi iz SDP-a su priznali da u tom razdoblju nisu dobro postupili i nisu politički obavili posao kako su trebali. Prošlo je dosta vremena, došlo je do promjena u SDP-u. Činjenica da izlazimo zajedno na izbore pokazuje da je došlo do promjena u SDP-u. Ja tu promjenu prepoznajem kroz direktne kontakte s ljudima na gradskoj i županijskoj razini, kroz programe koje pripremamo za izbore i projekte za koje mislimo da možemo puno kvalitetnije upravljati u Dubrovniku i Županiji. Između Možemo i SJG, koju su prepoznati kao branitelji javnog interesa i SDP-a koji je zaista spreman s nama preuzeti odgovornost, postoji međusobno povjerenje koje nećemo iznevjeriti što se tiče građana.
Ipak, na čelu SDP-a je Siniša Hajdaš Dončić koji je kao ministar u Milanovićevoj vladi Dubrovniku nanio nemjerljivu štetu.
- Ja se nikad ne bih poslužio takvim riječima.
Pa zar Marinu Frapa u Dubrovniku vi iz Možemo i SJG niste godinama isticali kao loš projekt?
- Što se tiče Marine Frapa, godinama smo jasno i artikulirano iznosili argumente protiv tog projekta koji je sigurno bio trn u oku svim Dubrovčanima. Taj projekt nije u prostorne planove stavila Milanovićeva vlada nego je guran od Dubravke Šuice i HDZ-ove vlasti. Taj projekt je zapravo njihovo dijete. Činjenica je da ga je Milanovićeva vlada proglasila strateškom investicijom i dodijelila ga je kako ga je dodijelila, a činjenica je da smo mi bili vrlo jasni oko tog projekta i vrlo jasni u vezi da će u trenutku isteka koncesije ta marina postati komunalna luka ako mi budemo ti koji će njome upravljati. Ne zaboravite da je Andrej Plenković prije nekoliko mjeseci produžio koncesiju za dodatnih sedam godina. No, upravo je Županija ta koja može u prostornom planu definirati to područje kao komunalnu luku i to ćemo i napraviti.
Preko puta te marine je Luka koju su Zoran Milanović kao premijer i Hajdaš Dončić kao njegov ministar bili spremni prepustiti francusko -turskom konzorciju. Za tri godine taj Hajdaš Dončić može pobijediti na izborima, postati premijer i opet može tu luku i neke druge naše interese podrediti strancima. Kako ćete to zaustaviti?
- Pa mislim da je to jasno zaustavljeno tad kad se govorilo i planiralo dati dugoročnu koncesiju po istom principu kao što je dana koncesija za Zračnu luku u Zagrebu. Dubrovčani su tada jasno artikulirali da su protiv te mogućnosti i oni su se povukli. U međuvremenu je prošlo 12 godina i ljudi su nešto naučili, nisu isti, a politička opcija koju zastupam je ojačala i postala važan partner na svim razinama na kojima idemo zajedno na izbore. Sigurno ćemo biti garant razvoja Luke Dubrovnik i svih ključnih projekata na način da ostanu u vlasništvu gradova i općina, u javnom vlasništvu, kako bismo imali mogućnost upravljanja prema željama građana, a ne prema željama investitora. Investitore vidimo kao partnere na projektima koji donose razvoj. Marina Frapa je za nas prevažan objekt koji se mora vratiti građanima kao komunalna lučica. Naš dolazak na vlast je garant da će to ostati tako, jer sasvim je jasno, u nikakvoj drugoj koaliciji ne bismo sudjelovali.
Ali jeste li zbog ove koalicije sa SDP-om, vi u SJG i Možemo malo odstupili od svojih stavova?
- Pa ne znam zbog čega bi to bilo.
Pa, evo, zbog Hajdaš Dončića koji je napravio očitu štetu u Dubrovniku.
- Ali mi i na gradskoj razini idemo na izbore sa SDP-a i mogu otvoreno reći da je Anita Bonačić Obradović kvalitetna kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika, što god tko mislio o tome.
Zašto ste je kao kandidat za župana, branili nedavno na presici kad je bila tema kuća koju renta u Palmotićevoj ulici u vlasništvu Dubrovačkih muzeja? Zašto ona nije samu sebe branila nego ste je Vi branili?
- Ja iz njezine retorike nisam čuo da se brani, ona je objašnjavala svoje probleme. Govorite kao da mi nismo ušli u koaliciju. Znači, ušli smo u koaliciju jer smatramo da smo spremni upravljati Gradom i županijom na kvalitetniji način nego što je to do sada bilo.
Ok, ali to ne znači da trebate podmetati probleme pod tepih.
- To je vaš dojam. To su bili politikantski napadi direktno instruirani od HDZ-a jer je jedna gradska ustanova iskoristila priliku za napad na kandidatkinju za gradonačelnicu usred kampanje. Mogli su s tom pričom izaći još 2023. ili 2021. kad su pokrenuli postupak. Zar mislite da je slučajno to napravljeno sada? Osim toga, smo stvarno pomno pregledali dokumentaciju i vidjeli smo da je sva ona argumentacija koja je iznesena netočna. Ovdje se radi o vrlo složenom pravnom postupku koji je baziran na pokušaju blaćenja, a ne na činjenicama.
*Drugi dio intervjua na portalu DubrovnikPress možete čitati u srijedu, 2. travnja.