„Zec iz šešira“ u kampanji ovaj put je koncertna dvorana

4 min čitanja
„Zec iz šešira“ u kampanji ovaj put je koncertna dvorana

U predizbornim kampanjama po uhodanom običaju potegnu se raznorazni projekti koje bi kandidati kao riješili kao od šale, a uz tekuću predizbornu kampanju taj „zec iz šešira“ projekt je koncertne dvorane, koja inače u Dubrovniku ne postoji. I valjda se tu kandidati za gradonačelnike povode onom kako se lakše uhvatiti tako velike mete jer ju je teže i promašiti.

Priča o koncertnoj dvorani počela je baš nekako uz iseljenje Dubrovačkog simfonijskog orkestra iz ljetnikovca Crijević Pucić. Dakle, Rektorat Sveučilišta u Dubrovniku smjestio se u ljetnikovac 2004. godine, a nekako baš onda aktualizirale su se i priče o potrebi koncertne dvorane.

Bilo je tu dosta ideja. Koncertna dvorana trebala se tako smjestiti na području hotela Belvedere. Od te mogućnosti se brzo odustalo, budući da sad na ovoj lokaciji niče novi hotel. Poznata je i ideja da se multifunkcionalna dvorana, koja bi dakle mogla poslužiti i kao koncertna, izgradi kod Poslijediplomskog središta za što bi se navodno dobili novci Europske unije. Na kraju, ne da se nisu dobili novci nego se nije niti apliciralo na EU fondove.

Postojale su tu i nekakvi bizarni projekti. Tako je bilo riječi da se Knežev dvor natkrije s tendom (?!), a u ljeto 2015. godine kroz medije je provučena ideja o dvorani koja pluta. Dakle, radilo bi se o luksuznom brodu, usidrenom u dubrovačkom akvatoriju, a u sklopu kojega bi se nalazila kongresna dvorana, koja bi služila i kao koncertna dvorana, odnosno pozornica, prostor za izložbe, sportska natjecanja ili diskoteku.

Imao je čak i Pero Vićan viziju gdje smjestiti koncertnu dvoranu. Njemu su uz prošle prijevremene izbore bila puna usta kako bi se koncertna dvorana trebala nalaziti na garaži na Ilijinoj glavici. Njegova kandidatkinja za gradonačelnicu Terezina Orlić nedavno se po pitanju koncertne dvorane izjasnila na svojoj Facebook stranici navodeći "kako se po ovom pitanju do danas ništa nije napravilo", dodajući kako je "sve ostalo na pustim pričama i kako Grad prijestolnica kulture 2017. godine nema niti poluozbiljni objekt".
Zanimljivo, Orlić nije spomenula projekt na Ilijinoj glavici, ali očito su Vićan i ona shvatili kako Grad nema pravo građenja na garaži. Spominjao je koncertnu dvoranu i HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Mato Franković koji je napravio i spot na ovu temu, ali opet nije ponudio rješenje.

Netom nakon što je 2013. godine postao intendant Dubrovačkih ljetnih igara prijedlog oko koncertne dvorane iznio je i Krešimir Dolenčić.  Rekao je kako bi se dvorana trebala izgraditi u povijesnoj jezgri, dodajući kako bi ona Dubrovniku trebala biti nešto sasvim novo "zbog čega bi, kao što u Bilbao idu vidjeti Guggenheimov muzej u Dubrovnik dolazili ljudi novih naraštaja".

I, koliko god i taj Dolenčićev prijedlog zvučao neobično on u jednom drugom smislu pogađa u bit. Naime, Dubrovniku treba nešto novo i veliko, nekakav dubrovački, uvjetno rečeno, "Eiffelov toranj", koji bi označio novi i moderan smjer Dubrovnika.

No, je li to nešto koncertna dvorana? Odnosno, je li Dubrovniku, gradu od 40 tisuća stanovnika, u kojemu je većina zbivanja ljeti, potreban nekakav novi "Lisinski"? Naravno da nije, isto onako kao što se ne može ovisiti tek o dobroj volji svećenika da ustupe crkve za potrebe koncerata. Potreban je dakle polivalentni prostor koji bi se mogao upotrijebiti i kao koncertna dvorana. Ipak, tu prije svega treba razmisliti bi li se takav projekt isplatio u dugoročnom smislu, odnosno pitanje je koliko bi zapravo puta on otvorio svoja vrata tijekom godine?

Zbog toga, ključno je razmisliti je li takav prostor možda već postoji, a možda ga je potrebno tek prenamijeniti, kao što se, primjera radi, prostor u samostanu sv. Klare prenamijenio u kino dvoranu.

Ipak, ništa od toga ne spominju kandidati za gradonačelnika Dubrovnika, odnosno dojam je kao da se zapravo trude ne razmišljati planski i sistematično, već ispraznim obećanjima na najjeftiniji mogući način tek pokušavaju skupiti jeftine političke poene, a što bi već građani trebali znati "nagraditi" na izborima.

Podijeli: