Ispravna je odluka Vaterpolo kluba Jug da ne igraju utakmice na bazenu u Kotoru, kao i odluka da ne igraju izvan svog bazena i u tome ih podržavamo dok od kolega u gradskom vijeću Kotora očekujemo da donesu odluku o promjeni imena tog bazena. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić odgovarajući na pitanje vijećnika Nikše Sentića (HDZ).
Župan je istaknuo kako se sportski objekti ne mogu nazivati po batinašima i čuvarima logora, a što je prema iskazima bivši zatočenika u logoru Morinj bio crnogorski vaterpolist Zoran Gopčević po kojemu je nosi ime bazen u Kotoru.
- Imamo neugodnu situaciju s južnim susjedom koja je krenula od nazivanja bazena u Kotoru imenom Zorana Gopčevića, vaterpoliste, ali i čuvara u logoru Morinj. Moramo zaštiti dignitet i dostojanstvo branitelja logoraša kojih je bilo više od 300 u tom logoru, a nekoliko ih je tamo i preminulo. Smatramo da se ne može po batinašima iz logora nazivati sportski objekt, pogotovo što se u njemu igraju međunarodne utakmice. - rekao je župan.
- Reakcija naših klubova i Juga bila je da ne žele igrati u bazenu s tim imenom, a kasnije je taj stav došao od Hrvatskog vaterpolo saveza i Ministarstva sporta i mi to podržavamo. Smatramo da naši susjedi trebaju promijeniti ime tog bazen i vratiti stvari u normalu i naši klubovi bi tada tamo igrali kao što igraju na drugim bazenima. Dakle, ne prihvaćamo da se po batinašima, kriminalcima i čuvarima logora nazivaju objekti u kojima moraju igrati naši sportaši i podržavamo ih u odluci da to ne čine. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić
Bazen u Kotoru odlukom tamošnjih lokalnih vlasti promijenio je ime. Nazvan je po Zoranu Džimiju Gopčeviću kojega Crnogorci, ali i dobri poznavatelji vaterpola smatraju jednim od najboljih igrača svih vremena, no dubrovački branitelji i civili, koji su bili zarobljeni u Morinju za Gopčevića kažu da je bio čuvar logora koji ih je batinao i zlostavljalo. Gopčević je inače preminuo 2000. godine. Kotorski bazen preimenovan je 2021. godine, a do tada je, od 1984. godine kada je izgrađen, nosio ime po Nikši Bućinu, bokeljskom Hrvatu, crnogoskom nogometašu, mladom SKOJ-evcu i partizanu koji je umro u 20-toj godini života u borbi protiv četnika.