Planirate li u skorije vrijeme razmotriti mogućnost uspostave stalne dežurne ljekarne koja bi bila dostupna svim stanovnicima Dubrovnika i okolnih područja, a da je izvan zone stare gradske jezgre. - pitala je župana Blaža Peza na sjednici Županijske skupštine vijećnica Antonija Knežević (Most).

U Dubrovniku naime noćna dežurstva imaju samo dvije ljekarne – jedna je u Gružu, a druga u Gradu, odnosno u povijesnoj jezgri. Kad nije dežurna ljekarna u Gružu građanima je jako teško u ljetnim mjesecima, kada je gotovo nemoguće pronaći slobodno parkirno mjesto za poći u Grad u ljekarnu pa je Knežević u pravu kad traži da se Županija pozabavi organiziranjem dežurstva još neke ljekarne.

- Dežurna ljekarna bi trebala biti izvan zone zabrane prometovanja, da ima parkirna mjesta i mogućnost pristupa osobama sa smanjenom pokretljivošću ili invaliditetom. Sadašnje rješenje, gdje imamo svaki drugi tjedan dežurnu ljekarnu pod zvonikom je jako nepovoljno radi pristupačnosti. - rekla je Knežević, prepričavši svoje iskustvo kad je nedavno s hitne morala u Grad po lijek za dijete.

- Pođem na hitnu, dijete mi pod febrom, zadržim se tamo dva tri sata zbog obrade i onda u gluhoj noći u tri sata treba ići u dežurnu apoteku pod zvonikom. Najčešće je s djetetom u naručju, po buri, kiši ili kad je Grad blokiran zbog turista. Tako da to ne možemo reći da je sadašnje rješenje prihvatljivo. - rekla je Knežević, dodavši kako apoteka u Gradu ipak treba imati noćna dežurstva.

- Apoteka u Gradu neka ostane, ona je za turistički grad praktična, ali mi moramo imati dislociranu apoteku gdje se može doći s vozilom. Danas pristup ljekarni i lijekovima trebao biti omogućen svakom čovjeku u svaku doba dana i noći. - kazala je Knežević.

Župan Pezo složio se s Knežević da je dežurstvo apoteke u Gradu problematično u vrijeme dok je na snazi zona posebnog prometnog režima oko Grada.

- Zona prometovanja, da, to je jedan novi momenat, to je jedna nova činjenica koju sigurno nismo imali u vidu kad su se pravila ta dežurstva i ti rasporedi i sigurno ćemo to sad morati uzeti u promatranje i razmatranje jer sigurno je to jedna dodatna otegotna okolnost našim sugrađanima otežava situaciju oko podizanja lijekova u smislu dežurnih ljekarna. - rekao je Pezo, dodavši:

- S našim ljekarnama ćemo vidjeti možemo li doskočiti i riješiti ovo pitanje i onda u tom slučaju neće biti dežurstva u povijesnoj jezgri nego na nekim drugim mjestima. To je nekakva, ajmo reći, organizacijska stvar, koju ćemo svakako razmotriti. - kazao je Pezo.

Pezo je, inače, podsjetio na inicijativu o osnivanju ljekarne u Općoj bolnici Dubrovnik. Iako se činilo da je ta inicijativa propala, prema onome što je rekao Pezo čini se da se na tome još uvijek radi.

- Želimo otvoriti ljekarnu u Općoj bolnici Dubrovnik. To je dobro rješenje, posebno za ljude koji dolaze iz drugih dijelova Županije. - rekao je Pezo.

Treba napomenuti da bi bilo dobro zapravo da je ljekarna u Gradu otvorena 365 dana u godini 24 sata dnevno zbog stanovnika povijesne jezgre kojima su s druge strane teško dostupne ljekarne u drugim dijelovima grada. Jednako tako dežurna ljekarna treba biti 365 dana u godini u Novoj Mokošici jer nije normalno da više od deset tisuća stanovnika Rijeke dubrovačke ne može doći do dežurne ljekarne osim ako nemaju osobni automobil s obzirom na to da javnog gradskog prijevoza noću nema. Prema tome, u Dubrovniku je nužno da 365 dana u godini rade, ne jedna, već tri dežurne apoteke. 

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je jučer poslijepodne počast devetero mladih koji su 7. listopada 1991. poginuli prilikom udara agresorskog minobacačkog projektila ispred skloništa u Novoj Mokošici. Uz obitelji stradalih i pripadnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata, vijence i svijeće su uz spomen obilježje u ime Grada Dubrovnika položili predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijeta Hladilo i gradski vijećnik Ilija Lučić. 

Kod mjesta pogibije svijeće su upalili i predstavnici Gradskog kotara Mokošica, a sveta misa zadušnica održana je u Župnom prostoru Svete Obitelji.

Na samom početku općeg napada na Dubrovnik u listopadu 1991., u kojima su se nemilosrdno gađala i civilna područja, bilo je to najveće pojedinačno stradanje za vrijeme opsade Grada. Gradsko naselje Mokošica još nije bilo okupirano, a minobacački projektil pao je ravno ispred skloništa. Na mjestu su poginuli braća Nikola (18) i Miho (19) Liban, Joško Vuković (20), Vladimirka Dopsai (17), Denis Čimić (18), Alen Vasiljević (20), Milenko Kulaš (20), Ivo Maškarić (36) i Jozo Brajović (41), a još četvero mladih je ranjeno.

DPJ

Grad Dubrovnik objavljuje Javni poziv za sudjelovanje organizacija civilnog društva u pripremi i provedbi projektnog prijedloga koji će biti prijavljen na Program provedbe edukativnih, kulturnih i sportskih aktivnosti za predškolsku djecu te djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole, sukladno Javnom pozivu Ministarstva demografije i useljeništva Republike Hrvatske.
 
Cilj poziva je uspostava partnerstva između Grada Dubrovnika i organizacija civilnog društva koje svojim znanjem, iskustvom i kapacitetima mogu doprinijeti provedbi aktivnosti usmjerenih na razvoj i promicanje edukativnih, kulturnih i sportskih sadržaja za djecu, kao i njihovo aktivno uključivanje u život lokalne zajednice.

Poziv je otvoren za udruge, zaklade, vjerske zajednice i pravne osobe Katoličke crkve koje djeluju u područjima kulture, sporta, zaštite okoliša, poljoprivrede i obrazovanja. Zainteresirane organizacije trebaju dostaviti iskaz interesa, opis dosadašnjeg rada i prijedlog aktivnosti najkasnije do 10. listopada 2025. u 12:00 sati na adresu e-pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
 
Tekst javnoga poziva priložen je u prilogu.
 
Sve dodatne informacije dostupne su putem navedene adrese elektroničke pošte, a više možete također doznati ovdje.

Grad Dubrovnik

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donijela je Odluku o dodjeli sredstava kojom se Općini Župa Dubrovačka odobrava provedba projekta uređenja šetnice Srebreno – Kupari u ukupnom iznosu od 108.800 eura bespovratnih sredstava.

Cilj projekta je uređenje i poboljšanje javne infrastrukture uz šetnicu Srebreno – Kupari, čime će se doprinijeti povećanju kvalitete života lokalnog stanovništva, razvoju turističke ponude i očuvanju prirodnih resursa Župe Dubrovačke.

Realizacijom projekta planira se urediti i opremiti šetnica, osigurati bolja povezanost obalnog područja te stvoriti ugodan prostor za rekreaciju i boravak građana i posjetitelja.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), u okviru provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a Dubrovačka traversa.

DPJ

Županijski vijećnik Antun Bašić, koji je u Skupštinu ušao kao kandidat na listi Mosta, nije se samo osramotio postavljajući pitanje na sjednici Županijske skupštine već je pokazao na koji bi način vodio politiku da je kojim slučajem na nekoj važnoj funkciji. Srećom, to se neće dogoditi jer je riječ o najobičnijem političkom budalašu što dokazuje i njegovo današnje izlaganje.

Naime, dok se već duže vrijeme špekulira o utjecaju kamenoloma u susjednoj Bosni i Hercegovini u neposrednoj blizini dubrovačkog izvora Ombla s kojim se Dubrovnik i njegovo šire područje napajaju pitkom vodom, vijećnik Antun Bašić predložio je ni manje ni više nego da Dubrovačko – neretvanska županija Općini Ravno kompenzira prihod od kamenoloma Začula.

Osim što je skandalozan i uistinu ne samo neprihvatljiv, već je i nenormalan, Bašićev prijedlog zapravo najbolje potvrđuje onu staru da štetu što jedna budala napravi ne može popraviti ni stotinu pametnih ljudi. Srećom, Bašić nije u poziciji donositi bilo kakve odluke ni napraviti štetu.

- Kamenolom Začula je 2018. navodno dobio neke dozvole od institucija Bosne i Hercegovine. Nalazi se, kao što znamo, u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Ombla. U toj zoni, čak u trećoj zoni, zabranjeni su bilo kakvi radovi, tu ima nekoliko stvari, eksploatacija mineralnih sirovina, osim geotermalnih i mineralnih voda. - rekao je uvodno Bašić nakon čega je županu Blažu Pezu postavio svoje bizarno pitanje.

- Sad, meni jasno da taj kamenolom generira neke prihode, vjerojatno i za Općinu Ravno, ali to, po mom iskustvu iz Općine Dubrovačko primorje kamenolom koji imamo na Dupcu, nisu značajna sredstva. Vjerujem da su u BiH još manja nego u nas. - rekao je potom ispalivši:

- Zanima me postoji li neki mehanizam da i mi na neki način Općini Ravno taj prihod možda kompenziramo, a da se taj kamenolom zatvori. - pitao je Bašić Peza.

Bašićev prijedlog da Županija Općini Ravno kompenzira prihod koji ostvaruju od kamenoloma uz uvjet da se zatvori, župan Pezo nije komentirao. Možda nije dobro čuo što je ovaj predložio, a možda samo nije htio odgovoriti na pitanje koje je jednako glupo koliko je i opasno. No, birači na izborima i inače zaokružuju kojekakve likove. Nije Bašić jedini takav. Svakako treba podsjetiti da je svojevremeno bio kandidat Župke za načelnika Općine Župa dubrovačka dok je na posljednjim izborima mostovu kandidatu za župana Božu Petrovu Antun Bašić bio kandidat za zamjenika.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković na poziv Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) sudjelovao je na 116. sjednici Odbora za turizam u Parizu, gdje je pred predstavnicima 38 zemalja članica održao izlaganje o održivom turizmu, predstavljajući iskustvo Dubrovnika i rezultate postignute kroz stratešku inicijativu „Respect the City“.
 
„S velikim zanimanjem i odobravanjem, članovi Odbora poslušali su izlaganje gradonačelnika Frankovića, koji je prikazao cjeloviti pristup upravljanju gradom i turizmom zahvaljujući kojem je Dubrovnik u proteklih osam godina prošao put od destinacije suočene s prekomjernim turizmom do međunarodno prepoznatog primjera održivog razvoja, o čemu je nedavno izvještavao i jedan od najpoznatijih svjetskih medija, BBC.” – kažu danas u priopćenju iz Grada Dubrovnika.
 
U svom obraćanju gradonačelnik je istaknuo da je Dubrovnik svoju preobrazbu temeljio na promišljenom strateškom modelu koji povezuje odgovorno upravljanje prostorom, prometom i kulturnom baštinom s primjenom pametnih tehnologija i digitalnih rješenja. Naglasio je kako se održivost u Dubrovniku ne promatra kao pojedinačan projekt, nego kao način upravljanja gradom, u kojem su građani, njihova kvaliteta života i očuvanje baštine u središtu svih odluka.
 
Govoreći o mjerama koje su oblikovale dubrovački model održivog turizma, gradonačelnik je posebno izdvojio digitalna rješenja poput sustava Dubrovnik Pass, Bus Web Shop i Dubrovnik Visitor, koji omogućuju praćenje i upravljanje tokovima posjetitelja, te uvođenje zone ograničenog prometa i sustava Park 'n' Ride, koji su znatno rasteretili povijesnu jezgru. Naglasio je i važnost ulaganja u održivu mobilnost i integrirani javni prijevoz, obnovu kulturne i prirodne baštine – od restauracije skalina od Jezuita do revitalizacije parkova Gradac, Pile i Platana te povijesnog parka Đorđić-Mayneri na Lopudu – kao i provedbu projekata zelene tranzicije, modernizaciju javne rasvjete, poticanje solarne energije i uvođenje električnih autobusa u gradski promet.
 
Istaknuvši da se održivi razvoj ne mjeri u kratkom razdoblju, gradonačelnik je poručio:

- Održivi turizam predstavlja turizam budućnosti. Temelji se na pravilima, jasnoj regulaciji i političkoj volji. Rezultati takvog pristupa ne dolaze preko noći, oni zahtijevaju vrijeme, dosljednost i kontinuitet. Ključ održivog turizma nije pojedinačan projekt, nego način života i upravljanja gradom – turizam koji s poštovanjem pristupa građanima, baštini i okolišu. – kazao je gradonačelnik Franković.
 
Nakon izlaganja, gradonačelnik Franković održao je bilateralni sastanak sa zamjenikom glavnog direktora OECD-a Nadimom Ahmadom i njegovim suradnicima, koji su pohvalili dubrovački model održivog turizma i rezultate ostvarene kroz inicijativu „Respect the City“. U razgovoru je istaknuto kako Dubrovnik predstavlja primjer dobre prakse koji može poslužiti kao nadahnuće drugim svjetskim destinacijama.
 
Na prijedlog OECD-a, gradonačelnik Franković pozvan je da krajem listopada, kao glavni govornik,  sudjeluje na međunarodnoj konferenciji Smart Cities and Sustainable Solutions Conference, posvećenoj novim tehnologijama i pametnim gradovima, gdje će predstaviti dubrovačka iskustva u korištenju digitalnih alata i inovacija u održivom razvoju urbanih sredina.
 
Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) jedna je od najznačajnijih međunarodnih institucija koja okuplja 38 zemalja članica i bavi se izradom analiza, preporuka i javnih politika za poticanje gospodarskog rasta, održivog razvoja i društvenog napretka. Odbor za turizam OECD-a ima ključnu ulogu u oblikovanju globalnih smjernica održivog i inkluzivnog turizma te promicanju inovacija i odgovornog upravljanja destinacijama. Poziv Dubrovniku da predstavi svoje iskustvo potvrđuje status Grada kao predvodnika održivog turizma i pametnog urbanog razvoja u Europi.

DPJ

Blaž Pezo nije zaboravio obećanje koje je još prije četiri mjeseca kao HDZ-ov kandidat za župana dao biračima. Otkrio je koliko će iznositi dar za novorođenu djecu na cijelom području Dubrovačko – neretvanske županije.

- Ispunit ću predizborno obećanje od 1 000 eura za svako novorođeno dijete. U proračunu za 2026. ćemo osigurati sredstva. Dakle. Svako novorođeno dijete na području naše Županije će dobiti 1 000 eura. - kazao je Pezo.

Iako je dar od 1 000 eura za svako novorođeno dijete jedna od demografskih mjera i Pezo je svjestan da je za popraviti lošu demografsku sliku Hrvatske potrebno učiniti puno više.

- Bilo bi super kad bi samo ova mjera od 1 000 eura riješila problem. Nažalost, puno je elemenata koji trebaju igrati ulogu u demografiji. Kompleksan je to problem. Županija je imala poticaje za treće, četvrto i svako sljedeće dijete i te mjere ostaju, a vidjet ćemo ima li načina da ih poboljšamo. Naime, i priuštivo stanovanje, sigurno zaposlenje i svašta nešto drugo su sigurno stvari koje mogu utjecati na demografiju. - kazao je Pezo, dodavši:

- Naša Županija je u nešto boljoj situaciji nego neke druge županije, ali to nije ni približno dobro. Demografija nije samo problem naše Županije ili Hrvatske nego je širi europski problem i imam saznanja da će EU sigurno u budućem razdoblju imati dodatnih mjera za demografsku obnovu Europe i vjerujem da ćemo i kroz te mjere na kvalitetan način poticati i zaštititi demografsku sliku naše Županije. - rekao je dubrovačko – neretvanski župan Blaž Pezo.

Halid Bešlić, bosanskohercegovačka i regionalna glazbena zvijezda, umro je u utorak u Sarajevu u 72. godini od posljedica teške bolesti s kojom se borio proteklih mjeseci, objavili su lokalni mediji u BiH pozivajući se na izvore bliske obitelji.

Bešlić je bio na liječenju na Kliničkom centru u Sarajevu pošto mu je dijagnosticiran tumor koji nije reagirao na terapiju.

Rođen je 1953. godine u selu Knežina u istočnoj Bosni, a najveći dio života proveo je u Sarajevu.

Bešlić je bio na sceni više od četiri desetljeća, a pjesme poput „Prvog poljupca” i „Miljacke” godinama su bile među najslušanijima na području cijele bivše Jugoslavije.
Iza Halida Bešlića ostali su supruga Sejda, din Dino i dvoje unučadi.

Južni

Župan dubrovačko - neretvanski Blaž Pezo potpisao je u ponedjeljak s korisnicima prve ugovore iz Javnog poziva za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi Dubrovačko - neretvanske županije u 2025. godini. Ukupno će, po ovom javnom pozivu, za 379 poljoprivrednika s područja čitave županije, kroz više mjera, biti dodijeljeno 143.412 eura potpora. U odnosu na prošlu godinu broj broj prijava povećan je za čak 20 posto.

- Veseli nas sve veći broj prijava i to smatramo dobrim razlogom da u budućnosti povećamo fond za ovu svrhu jer puno je toga što se ovim pozivom može sufinancirati, od ekološke proizvodnje, promidžbe, istraživačkih projekata u poljoprivredi do kupnje opreme i mehanizacije. - istaknuo je župan Pezo.

O programu je izvijestila pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ivana Radić, koja je najavila kako će javni poziv biti raspisan i iduće godine, sredinom ožujka.

- Idemo s istih 13 mjera, ove godine najviše prijavitelja je bilo za mehanizaciju, a posebno nas veseli da je sve više zainteresiranih za ekološku proizvodnju. - kazala je pročelnica Radić.

DPJ

Istaknuvši kako su i do njega došli upiti zabrinutih građana što se gore događa, župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo sprema se otići u Općinu Ravno gdje će idući tjedan s predstavnicima Federacije BiH i navedene općine razgovarati o kamenolomu Začula koji iz susjedne države predstavlja ozbiljnu ugrozu izvoru Ombla s kojeg se pitkom vodom napaja cijeli Dubrovnik i njegovo šire područje.

- Zajedno s našim Vodovodom Dubrovnik i uredom Hrvatskih voda u Splitu smo pomno istražili tu cijelu priču i dobili smo očitovanje od Hrvatskih voda. Dobili smo na znanje i nalaz inspektora Hercegovačko – neretvanskog kantona. - kazao je Pezo, istaknuvši korake koje poduzima kako bi se dubrovačko područje zaštitilo od projekata iz susjedstva koji predstavljaju ugrozu za pitku vodu na području Dubrovnika.

- Sljedeći tjedan je sastanak u Općini Ravno s predstavnicama Federacije BiH i Općine Ravno. Oni su nam tamo rekli za to rješenju da su ovi ishodovali neki rudarski elaborat koji je bio potreban da bi se u III. zoni zaštite događala takva eksploatacija. Navodno je to po njihovim zakonima u III. zoni dopušteno, u nas nije. Hrvatske vode su to na zajedničkim koordinacijama još 2018. i 2019. istakli, ali su oni očito na tragu tog svog zakona i te nekakve rudarske ekspertize to dopustili. - rekao je Pezo.

Najavio je i što još namjerava poduzeti.

- Tražimo da tu ekspertizu i taj rudarski objekt, kako oni kažu, pregledaju naši stručnjaci. Sigurno ćemo na ovoj temi inzistirati i nećemo dopustiti da se na bilo koji način i bilo kakvim djelovanjem u našem zaleđu ugrozi izvor pitke vode Ombla jer znamo što ona znači za Dubrovnik i širu okolicu. Budite sigurni da ćemo napraviti sve s naše strane i ako to gore ne bude sve kako treba, ako ne bude napravljeno, rekao bih, po nekakvim našim propisima i ne budu zadovoljeni svi uvjeti da ćemo inzistirati na zatvaranju tog kamenoloma. - istaknuo je župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo.

Nikica Hajvaz (Most) prisegnuo je danas za vijećnika u Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije nakon što je vijećnik Pero Jerković svoj mandat stavio u mirovanje.

Doktor Nikica Hajvaz specijalist radiolog u Domu zdravlja Metković, osim što je na lokalnim izborima 2021. bio kandidat Mosta za gradonačelnika Grada Metkovića, bio je i vijećnik u metkovskom Gradskom vijeću.

Bio je i igrač u Nogometnom klubu Neretva i sportski liječnik HNS-a. Nakon završenog Medicinskog fakulteta i specijalizacije u Domovinskom ratu u koji se uključio 1991. godine, obnašao je dužnost načelnika saniteta 116. brigade HV-a, ravnatelja Doma zdravlja i Ratne bolnice Metković.

Mostovac Pero Jerković bio je iznimno aktivan vijećnik u Županijskoj skupštini pa je za očekivati da će mu doktor Nikica Hajvaz biti dostojna zamjena.

nm

U sklopu radova rekonstrukcije i uređenja parka Pile, u utorak, 7. listopada dopremat će se i postavljati elementi tematskog dječjeg igrališta.
 
Edukacijsko iterativno skulpturalno igralište za djecu, izrađeno kao interpretacija Grada, dopremit će se u park Pile u nekoliko većih elemenata i to uz pomoć dizalice s parkinga Pile u prostor parka, zbog čega će iz sigurnosnih razloga dolaziti do  povremenih zaustavljanja prometa.
 
Također, zbog istih razloga u utorak neće biti moguće parkiranje vozila na parkiralištu Pile. Parkiralište će se otvoriti za korisnike nakon što se završe aktivnosti iskrcaja i dopreme opreme u park.
 
Željeli bismo napomenuti da je su elementi ovog tematskog igrališta za djecu, poznatog francuskog proizvođača „Proludic“, izrađeni od drveta bagrema te će se u sklopu projekta „Grad boja“ izvoditi i bojanje igrališta, a sve u suradnji s učenicima Umjetničke škole Luke Sorkočevića.
 
Podsjetimo, rekonstrukcija parka u Pilama dio je projekta „Mreža zelene infrastrukture“ koji se provodi kroz ITU mehanizam u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., a uz ovaj park uključuje i cjelovitu obnovu parkova Gradac i Platana. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u iznosu od 5.558.382,00 eura, čime će se dodatno unaprijediti javni prostori i podići kvaliteta života građana kroz razvoj zelene infrastrukture.

Grad Dubrovnik