U Dubrovniku je održan sastanak predstavnika Razvojne agencije Zadarske županije ZADRA NOVA, Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA i Dubrovačko-neretvanske županije, a tema sastanka bile su aktivnosti na provedbi EU projekta STREAM koji se realizira putem programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska. Radi se o projektu čiji je vodeći partner Regionalna razvojna agencija Zadarske županije ZADRA NOVA, a koji okuplja partnerstvo od ukupno 16 različitih organizacija iz hrvatskih i talijanskih regija. Cilj EU projekta STREAM je umanjiti posljedice poplava na području doline Neretve te poboljšati razinu spremnosti i bolje opremiti operativne snage civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije za djelovanje u intervencijama tijekom poplava.

Realizacijom predviđenih projektnih aktivnosti Dubrovačko-neretvanska županija opremit će operativne snage civilne zaštite specijaliziranom opremom za sanaciju šteta i intervencije na poplavom pogođenim područjima te operom za ublažavanje posljedica zagađenja rijeka i mora. Radi se o opremi vrijednoj preko 2,5 milijuna kuna.

Voditelj EU projekta STREAM za Dubrovačko-neretvansku županiju Mato Tomljanović izvijestio je da radovi na uređenju i opremanju Centra za nadzor i prevenciju rizika od poplava u Opuzenu teku predviđenom dinamikom te da se njihov završetak očekuje, kako i predviđeno, do kraja lipnja. Vrijednost investicije je oko 935 tisuća kuna. Tijekom obilaska Centra predstavnik Razvojne agencije Zadarske županije ZADRA NOVA Paulo Sarić je izrazio zadovoljstvo dosada provedenim aktivnostima na području Dubrovačko-neretvanske županije nadajući se da će planiranu dinamiku projektnih aktivnosti jednako dobro pratiti i ostali partneri.

Inače, proračun EU projekta STREAM iznosi 70,5 milijuna kuna, od čega se sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, putem programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska, sufinancira 85 posto tog iznosa, odnosno oko 60 milijuna kuna, dok ostatak od 15 posto osiguravaju projektni partneri vlastitim sredstvima.

Vrijednost projektnih aktivnosti Dubrovačko-neretvanske županije je 5 milijuna i 800 tisuća kuna, a provode se uz stručnu i tehničku pomoć Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 12 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od čega je pet utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o po četiri osobe iz Dubrovnika i Metkovića, po jednoj iz Dubrovačkog Primorja i Vele Luke te dvije osobe koje nemaju prebivalište u našoj županiji. Ukupno je zaraženo pet osoba muškog spola i sedam osoba ženskog spola, a njih pet ima utvrđenu epidemiološku vezu. U posljednja 24 sata obrađen je 291 uzorak, a od početka pandemije analizirano je ukupno 71 758 uzoraka. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ.

Oporavilo se 20 osoba: po četiri osobe iz Dubrovnika i Metkovića, po tri iz Opuzena i Župe dubrovačke, dvije iz Vela Luke te po jedna iz Blata, Korčule i Stona, kao i jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 21 osoba pozitivna na koronavirus. Intenzivnu skrb zahtjevaju dva pacijenta na invazivnoj ventilaciji. U samoizolaciji su 272 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđena su ukupno 734 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Na nedavnim izborima za gradska i općinska vijeća deboto je teže bilo ne osvojiti nego osvojiti barem jedan mandat, odnosno prijeći izborni prag. U situaciji u kojoj se po broju sudionika na izborima oni slobodno mogu nazvati tragedijom za demokraciju, uistinu samo liste koje su vodili krajnje nesposobni za bilo kakav ozbiljni politički angažman nisu uspjele preći prag od pet posto.

Zapravo, šokantno zvuči podatak da je u cijeloj Županiji dubrovačko – neretvanskoj, u 22 jedinice lokalne samouprave samo devet lista „uspjelo” ostati ispod praga od pet posto, a pet od tih devet su liste Domovinskog pokreta koji je tako u svom premijernom nastupu na jugu Hrvatske doživio potpuni debakl. Prag su jedinio prešli u Stonu s nositeljem Antonijom Grubešom, lista je dobila 223 glasa ili 19,75 posto.

Od devet lista za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika tako jedino lista Domovinskog pokreta, koju je nosila kandidatkinja za gradonačelnicu Ivana Končevski, nije uspjela dohvatiti mandat. DP je ostao na 2,33 posto uz samo 452 glasa.

DP nije prešao prag ni u Konavlima gdje je listu nosio Mihajlo Vojvodić, a stranka je dobila 183 glasa, u postotcima 4,45. Martina Krstičević nosila je listu DP-a u Metkoviću, a dobili su 262 glasa ili 3,43 posto. U Pločama DP listu predvodio je Domagoj Franić, dobili su 4,81 posto, odnosno 258 glasova. Mateo Haičman nosio je listu DP.-a u Župi Dubrovačkoj, a dobili su 4.47 posto, tj. 183 glasa.

U Župi prag još nisu prešli koalicija DUSTRA-HSU s nositeljem Hrvojem Marojicom, a ostvarili su rezultat od 3.64 posto uz 149 glasova i SDP-ova lista koji je vodio Mato Marlais dobivši tek 88 glasova, 2,15 posto.

Dvije liste nisu prešle prag u Lumbardi, HNS-ova s Robertom Lučićem kao nositeljem, a dobili su 25 glasova, 3,47 posto u HSP-ova s nositeljem Stipom Markovinom, imali su dva glasa manje od HNS-a, odnosno 23 glasa i 3,19 posto.

Poruka glasača navedenima je u biti: ljudi, ostavite se ćorava posla, nije politika za vas. No, s druge strane oni su barem skupili hrabrost za izaći na izbore što se za mnoge druge ne može kazati.

Na sjednici Turističkog vijeća Turističke zajednice grada Dubrovnika razgovaralo se o reaktivaciji zračnog prometa prema Dubrovniku te COVD slici u Gradu u kojem je većina turističkih radnika uoči početka sezone procijepljena.

Gradonačelnik Mato Franković na sastanku s predstavnicima građana najavio je dodatne komunalne vezove na Batali te izgradnju komunalne lučice u Mokošici u roku od 30 mjeseci. Libertas će sredstvima iz europskih fondova nabaviti još 18 novih autobusa. Saniran je asfaltni sloj u Majkovskoj ulici a u Gospinu polju bivša stanica za tehnički pregled adaptirana je u dvoranu za borilačke sportove.

SVE VEĆI BROJ DIREKTNIH LETOVA PREMA DUBROVNIKU JAMČI TURISTIČKI OPORAVAK

Reaktivacija avio prometa prema Zračnoj luci Dubrovnik bila je jedna od tema 8. sjednice Turističkog vijeća Turističke zajednice grada Dubrovnika. Predsjednik Turističkog vijeća Mato Frankovići staknuo je u prigodi kako je započeo turistički oporavak.

- Posebno smo ponosni na činjenicu da ćemo ove godine realizirati čak dvije direktne linije iz Sjedinjenih Američkih Država prema Dubrovniku. Nakon 10 godina se direktnom linijom spaja Moskva s Dubrovnikom, putem njihove nacionalne kompanije Aeroflot. Također, nakon 32 godine KLM Airlines uvodi svakodnevnu direktnu liniju Amsterdam – Dubrovnik. - rekao je Franković.

Istaknuo je i kako je ususret sezoni iznimno važno daljnje procjepljivanje stanovništva.

- Ohrabruje činjenica da se svakim danom cijepi sve više naših sugrađana, osobito turističkih djelatnika. Vjerujem da ćemo do iduće subote završiti cijepljenje svih turističkih djelatnika i s time postići tzv. ''koridor'', koji će značiti siguran dolazak u Dubrovnik jer ćete od trenutka slijetanja u Zračnu luku imati kontakt sa cijepljenim osobljem, do vožnje autobusom, taxijem, dolaska u hotel i ugostiteljske objekte do šetnje gradom uz pratnju cijepljenih turističkih vodiča.- rekao je Franković.

Na sastanku je inače istaknuto kako se veći turistički oporavak očekuje od lipnja te kako je već u Gradu vidljiv porast broja turista.

300 KOMUNALNIH VEZOVA ZA GRAĐANE U ROKU OD 30 MJESECI

Gradonačelnik Mato Franković sastao se s predstavnicima građana s kojima je razgovarao o problematici komunalnih vezova. U prigodi je istaknuo kako će Grad Dubrovnik u nadolazećem razdoblju riješiti  dva projekta komunalnih vezova Grada Dubrovnika.

Naime, prvo će se na dijelu od lučice Batala do Marine Frapa, a u sklopu radova projekta Lapadska obala, izgraditi komunalni vezovi za građane koje će financirati Grad Dubrovnik. U suradnji sa Županijskom lučkom upravom, na osnovu izrađenog idejnog rješenja lučice Mokošica, Grad Dubrovnik financirat će izradu glavnog projekta te izgradnju lučice s oko 200 novih vezova za naše sugrađane.

Navedeni projekti realizirat će se sukladno dogovorenoj dinamici u narednih 30 mjeseci.

LIBERTAS NABAVLJA JOŠ 18 NOVIH AUTOBUSA

Nakon što je uz sufinanciranje iz EU fondova nabavljeno 11 novih gradskih autobusa za JP Libertas, Dubrovnik će dobiti još 18 novih autobusa sufinanciranih iz europskih fondova.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Odluku o financiranju za projekt "Nabava novih autobusa za Libertas - Dubrovnik d.o.o.", u sklopu kojeg će se nabaviti 18 autobusa i to dva zglobna gradska niskopodna autobusa - duljine 18 metara (EURO 6 norma), šest solo gradskih niskopodnih autobusa - duljine 12 metara (EURO 6 norma), sedam solo gradsko/prigradskih poluniskopodnih autobusa LE - duljine 12 metara (EURO 6 norma) i tri midi prigradskih autobusa - duljine 8,0 - 8,5 metara (EURO 6 norma).

Drugi poziv za sufinanciranje nabave autobusa za pružanje usluga javnog gradskog prijevoza je nastavak aktivnosti prethodnog poziva kojim se želi završiti pokrenuti ciklus modernizacije autobusnih voznih parkova. Poziv se financira iz Kohezijskog fonda, a unutar Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014 – 2020.

Cilj projekta je osigurati održivu i kvalitetnu uslugu prijevoza građanima nabavom 18 novih autobusa. Novi autobusi omogućit će povećanje kvalitete pružanja usluge javnog prijevoza i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš primjenom EURO 6 normi motora novih vozila. Ukupna vrijednost projekta je 42.152.750,00 HRK, od čega prihvatljivi troškovi projekta iznose 33.722.200,00 HRK, a neprihvatljivi 8.430.550,00 HRK te se odnose na PDV.

Sufinanciranje iz Kohezijskog fonda (85% prihvatljivih troškova) iznosi 28.500.000,00 HRK. Predviđeno trajanje projekta je 32 mjeseca, a ciljana skupina projekta su korisnici javnog prijevoza na području Grada Dubrovnika i Dubrovačko - neretvanske županije.
Provedbom projekta riješit će se ključni problem zastarjelog i nedostatnog libertasova voznog parka.

SANIRAN KOLNIK U MAJKOVSKOJ ULICI

Sanacija i uređenje asfaltnog kolnika u Majkovskoj ulici u Gružu privedeni su kraju. Radovi su obuhvatili uklanjanje postojećeg dotrajalog asfalta, uređenje podloge i izvedbu novog sloja asfaltnog zastora. Ukupna površina zahvaćena radovima iznosi oko 350 metara kvadratnih.

Grad Dubrovnik je uređenjem navedene ulice stanovnicima ovog područja omogućio lakše prometovanje i dodatnu sigurnost.

Radove vrijedne 85.000 kuna s PDV-om izvela je tvrtka Tehnogradnja d.o.o., ugovorni izvođač Grada Dubrovnika na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina.

OD STANICE ZA TEHNIČKI PREGLED VOZILA DO DVORANE ZA BORILAČKE SPORTOVE

Završeni su radovi na uređenju i adaptaciji sportske dvorane za borilačke sportove u prostoru bivše „Stanice za tehnički prijem vozila“ u Gospinom polju, još jedne u nizu investicija Grada Dubrovnika u sportsku infrastrukturu. Novouređene prostore obišao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

- Po prvi put Dubrovnik dobiva dvoranu za borilačke sportove. Ovo je nastavak investicija u sportsku infrastrukturu koje je ova gradske uprava pokrenula prije četiri godine. Uz borilačke sportove, na gornjoj etaži svoje prostore za tekuće poslovanje naći se brojne sportske udruge s područja grada Dubrovnika. U stražnjem  dijelu nalaze se i prostori dubrovačkog moto kluba, koji već više od 20 godina traže adekvatni prostor. Uistinu sam zadovoljan da sve ovo danas imamo ovdje. - Franković.

Postojeća građevina površine 634 m2, koju je Grad nakon povrata zemljišta odlučio prenamijeniti za potrebe sporta, preuređena je na način da je u prizemlju organiziran prostor za trening, podijeljen na zone, uz prateće svlačionice i sanitarije. Na gornjem katu objekta smješteni su uredi sportskih klubova. Vrijednost investicije je 2,8 milijuna kuna plus PDV, što što uključuje i opremanje prostora.

Sukladno usvojenoj Strategiji razvoja sporta i sportske infrastrukture Grad Dubrovnik je nakon dugo godina krenuo s ulaganjem u sportsku infrastrukturu pa je tako konačno obnovljena zgrada Jugovog bazena u Gružu, nogometni teren u Gospinom polju, uređena judo dvorana u Mokošici, jedriličari su dobili nove prostore. Nastavlja se dalje uređenjem Lapadskog stadiona, za kojeg se kroz mjesec dana očekuje odluka o raspisivanju natječaja za projektiranje i gradnju te najvećim ulaganjem u sportsku infrastrukturu, gradnjom multifunkcionalne sportske dvorane u kojoj će Dubrovnik 2025. ugostiti Svjetsko prvenstvo u rukometu.

Sadržaj Grada Dubrovnika

A volo priborom bez dodatnog utega vrlo je teško odbaciti mamac i na male daljine, a što je poželjno, osobiti u ribolovu s obale, o kome smo pisali prije tjedan dana. Problem je posebno izražen u lovu ometcem „preko prsta“, a jedino rješenje je postavljenje privremenog utega na pribor. On mora biti dovoljno težak da omogući odbačaj na željenu daljinu, ali i takav da nakon pada u more lako i više ili manje brzo spadne s pribora kako bi mamac polako tonuo, plutao ili lelujao na dnu, ovisno u kom se sloju lovi.

Da bi lakše i dalje odbacili mamac, ribolovci oduvijek koriste vjetar koji im puše s kopna u leđa, poput jutarnjeg termalnog, lokalnog vjetra kojeg uzrokuje razlika temperature dijela kopna i mora uz njega. Također, u tu svrhu se odavno koristi blato i pastela od brašna kojim se obloži mamac, a koji se prije ili kasnije raspadnu nakon pada u more i tad imaju ulogu primame. Slično rješenje je kocka šećera, koja teži 5 do 6 grama, a koja se na pribor može vezati gumicom za domaćinstvo ili „filo elastico“, specijalnom elastičnom niti od silikonske plastike za vezivanje mamaca.

Kad se želi da mamac što sporije propada i tako lovi u cijelom vodenom stupu, umjesto te bolje je koristiti drugu specijalnu nit za vezivanje mekanih mamaca. Radi se o, među morskim ribolovcima malo poznatoj niti, od „PVA“, polivinil alkohol plastike, koja se brzo rastapa u vodi. Umjesto niti, može se koristiti vrećica ili mrežica od tog materijala.

Inače, dobro je znati da se „PVA“ vrećice i mrežice koriste u ribolovu „direktnim primamljivanjem“. U njih se zajedno pakiraju primama i mamac s udicama i tako postiže da oni na dnu leži skupa, zbog čega riba brže prilazi k mamcu.

Prednost upotrebe „PVA“ vrećice jest što se u njoj i najsitnija praškasta primama može baciti daleko i potonuti duboko bez rasipanja. Osim toga, cijeli sistem (privez, udica s mamcem, vrtilica, oblutak ili koji drugi privremeni uteg) može se spakirati u vrećicu i odbaciti, a da ne dođe do uvrtanja i zaplitanja sistema oko predveza ili osnovne strune.
Pri pakiranju treba paziti da u vrećici ne ostane zraka. Ako se to dogodi, vrećicu treba izbušiti iglom pa stiskati da zrak iziđe. No, bez obzira stavlja li se u vrećicu ili mrežicu, mamac, primama ili što drugo, trebaju biti što manje vlažni. Tako se vrećici i mrežici produžava trajnost izvan vode.

Na kraju, evo najjednostavnijeg i najjeftinijeg načina postavljanja privremenog opterećenja na a volo ometac. Radi se o najobičnijem kamenčiću željene težine, najbolje duguljastom oblutku.

Da bi ga se postavilo na pribor, nužno je na njegovoj struni, što bliže mamcu, izraditi petlju. Kao što je prikazano slikama, prvo se napravi dovoljno veliki poluvoj čijim se presavijanjem načine dva voja. Kroz njih se provuče oblutak, pa se oko njega stisne tako nastala petlja.

Pribor s takvom „olovnicom“ laganim se zamahom odbacuje na željeno mjesto. Ako se osnovna struna po odbačaju ne drži zategnutom, čim dodirne površinu mora, petlja će se olabaviti, oblutak iz nje ispasti, a pribor s mamcem polako tonuti. Želi li se da mamac potone brzo, prije pada u more osnovnu strune treba vrlo lagano zategnuti i takvom je držati sve dok se mamac ne spusti „na pola dna“ pa zatim posve olabaviti osnovnu strunu.

„Ulazim u Gradsko vijeće jer sam kao nositelj liste Dubrovnik, naš grad osvojio mandat”, kazao je za portal Dubrovnikpress.hr bivši gradonačelnik Andro Vlahušić i tako riješio enigmu hoće li u Vijeće on ili će mandat prepustiti nekome drugome s liste. Naime, sukladno koalicijskom sporazumu kojega su partneri tzv. Platforme „Dubrovnik, naš grad” (Vlahušić – HNS – HSLS - NS Reformisti) potpisali, mandat pripada stranci, odnosno onom koji ga je osvojio.

- Broj glasova koji sam osvojio argument je zašto ulazim u Vijeće. - kazao je Vlahušić, istaknuvši za što će se zalagati kao vijećnik u novom sazivu Gradskog vijeća.

- I dalje je fokus mog političkog djelovanja na zidinama. Želim da se zidine vrate Gradu i kad se to dogodi moći ću reći da sam ostvario sve ciljeve mog političkog djelovanja i kao gradonačelnik i kao gradski vijećnik, a već sam bio gradski vijećnik i to u mandatu gradonačelnice Dubravke Šuice. - kazao je Vlahušić.

Ljudi koje je okupio na platformi, istaknuo je, podupiru njegov ulazak u Vijeće.

- S HNS-om sam se dogovorio. Tijekom kampanje su imali moju maksimalnu potporu i ja njihovu, a građani su slobodno glasali na izborima i time je moj mandat volja građana Dubrovnika. Razgovarao sam s predsjednicom gradskog HNS-a Natašom Gabričević i ostalim partnerima i nitko s liste nije uopće postavio pitanje je li moj mandat upitan ili ne. - rekao je Vlahušić.

Uoči drugog kruga izbora u kojem će natjecati kandidati DDS-a i HDZ-a Pero Vićan i Mato Franković, Vlahušić nije otkrio kojemu bi od njih dvojice dao potporu.

- Kao liberal smatram da nema nište vrijednije nego kad ljudi slobodno glasaju i kad se njihova volja poštuje. Ako ljudi imaju svoj stav, tko sam ja da im poručujem za koga da glasaju u iduću nedjelju. Dvoje kandidata je ušlo u drugi krug i neka ljudi izaberu jednog ili drugog. Koga god izabrali, ja ću volju građana poštovati. - istaknuo je Vlahušić.

Bivši gradonačelnik nije htio niti prognozirati rezultat izborne utakmice koja
će se odigrati na Dan državnosti.

- Ne, ne, ne, rezultat izbora neću prognozirati. Ja sam bio treći i da je Pero Vićan imao jedan glas više od mene, ja ne bih tražio novo prebrojavanje glasova i osporavao njegov rezultat. To nije u mojoj prirodi niti ću prognozirati, a u Vijeću ću djelovati programski. Kad su u pitanju gradski projekti, bit ću najaktivniji gradski vijećnik, a tko želi neka i dalje govori neistine i laže. Politički ću djelovati kao pojedinac. - kazao je Vlahušić, naglasivši kako će podržavati programe i ideje i neće djelovati po principu 11:10 već poziva na konsenzus svih stranaka.

- Glupa su ta nastojanja formiranja većine i to nije dobro ni na nacionalnoj ni na lokalnoj razini jer postoje prioriteti oko kojih se moramo složiti. Većinom pod modelu 11:10 treba odlučivati tek kad se mi ne možemo složiti. Zašto bi se glasalo za nešto što smatraš da nije ispravno samo da bi glasala većina po modelu 11:10? Mogu li ljudi koji idu na izbore i ulaze u Vijeće imati stav i ne složiti se oko nečega. Očekuje se ekipa od 11 koji o ničemu neće imati stav, a bit će kupljeni s pozicijom kao Olga Muratti. Najveći problem kod nas je što smo odlučili da svaka pozicija ima svoju cijenu. Tada nemamo Gradsko vijeće nego trgovačko društvo Grad Dubrovnik d.o.o. - rekao je Vlahušić i najavio kako će primjerice podržati rebalans proračuna.

- Dignut ću ruku za rebalans proračuna koji nas očekuje, naravno da ću podržati rebalans jer nemam izbora, u krizi smo. Podnijet ću amandmane, ali neću bit protiv rebalansa. Pa ne mogu biti protiv nečega ako je kriza, a mi smo u velikoj krizi. Volio bi da svi skupa sjednemo i vidimo što se može i što je dobro za grad. Dio vijećnika ne zna što je život grada. Zidine mogu riješiti sve naše probleme. Jesmo li primjerice svi za to da se gradnja na zemljištu Zaklade Mihanović stavi izvan snage ili da imamo megalomansku građevinu. Ako glasaju suprotno za koji se javni interes ti ljudi bore? Malo je stvari oko kojih se ne možemo složiti, a jedna od njih je želimo li megalomansku zgradu i želimo li da ljudi ovoga grada broje svoje novce od svojih zidina. Kad se Mihanović i zidine riješe ja sam završio 80 posto mog političkog djelovanja. - kazao je Vlahušić.

- Dok ne završi izborni ciklus neću komentirati ni Vićana ni Frankovića, a kad bude netko izabran nastavit ću se zalagati za život ovoga Grada. Kad je Dube bila gradonačelnica govorili su da smo u tihoj koaliciji. Pa jesam li trebao bit protiv da se za bolnicu nabavi CT?! Moji su stavovi javno poznati jer ih cijelo vrijeme javno proklamiram. Prioritet Dubrovnika je vratiti mu zidine jer kad to učinimo svatko od nas će se moći smatrati pobjednikom. Ako imamo alat kojim možemo ispuniti želje svih političkih opcija, zašto se onda dijelimo na većinu i manjinu. - kazao je Vlahušić.

Naglasio je kako i dalje ostaje pri stavu da se zaposlenima u komunalnim djelatnostima moraju izjednačiti plaće.

- Zašto vozač u Libertasu ima znatno manju plaću nego vatrogasac? Želim da se te plaće izjednače, da podržimo kolektivni ugovor u kojem svi imaju iste plaće, za to ću se zalagati, da vidimo koliko ljudi ne plaća prirez, koriste sve beneficije ovoga grada, a prijavljeni su negdje drugo. Dakle, neka me vrijeđaju koliko god žele. Ne postoji niti jedno područje života koje u kampanji nisam dotaknuo. - rekao je Vlahušić.

Osvrnuo se i na SDP, odnosno njihovog kandidata za gradonačelnika Ivana Tropana:
- Tropan je prepisao cijeli moj program za svoju kampanju, a jesam li mu ijednu riječ rekao dok me prozivao. Od slogana do bilo čega, sve moje, SDP je na Županiji koristio moj slogan „Vrijeme je za promjene” na kojem sam 2009. promijenio Šuicu. Problem je što su svi smatrali da će bit jednako pametni kad mene nema. Meni ne treba baš ništa, ja sam po cijeli dan u pomadorama, luku i krtoli, a za sve što je dobro, bit ću najveći borac. - kazao je bivši gradonačelnik i budući vijećnik u novom sazivu Gradskog vijeća Andro Vlahušić.

Predstavnici Regionalne agencije DUNEA sudjelovali su na online partnerskom sastanku projekta WINTER MED, a tema sastanka je bila utvrđivanje pokazatelja uspješnosti provedbe Regionalnih akcijskih planova za produljenje turističke sezone na mediteranskim otočnim područjima, a koji se izrađuju u okviru projekta.

Naime, kako bi odgovorili na glavne izazove koji se odnose na održivost pomorskog i obalnog turizma, a to je smanjenje izuzetno visoke  turističke sezonalnosti, projektom se izrađuju planovi za šest pilot područja: Balearsko otočje, Cipar, Toskansko otočje, Egejsko otočje, Korzika te, u našoj županiji, Mljet i Korčulu. Uključivanje pokazatelja u regionalne akcijske planove WINTER MED-a ključno je za mjerenje napretka i statusa različitih mjera koje regije predviđaju u svojim planovima.

Za područje Dubrovačko-neretvanske županije izrađuje se stručna podloge „Integralna zaštita kulturno-povijesnih cjelina postojećih naselja u otočnim krajolicima kao preduvjet za održiv i odgovoran cjelogodišnji turizam“. Tako će na područjima otoka Korčule i Mljeta biti identificirane i valorizirane vrijedne kulturno-povijesne cjeline te će biti određene smjernice njihove obnove i očuvanja kroz prostorne planove. Na taj način će se zapravo usmjeriti pažnja na povijesne cjeline i dijelove cjelina otočnih naselja koje danas ne uživaju zaštitu temeljem Zakona pa su takva područja zanemarena, tretiraju se isto kao i novi dijelovi naselja, uništavaju tradicionalni tip organizacije i naselja, ulica i kuća, stvarajući uniformno naselje koje nema karakter.

Izrada stručne podloge je preduvjet za uključivanje navedenih kulturno-povijesnih cjelina u turističke strategije i programe kojim bi se stvorila nova ponuda, odnosno povezivanje s rekreacijskim, izletničkim, biciklističkim te agrarnim, eno i gastro turizmom, agro turizmom, zdravstvenim, znanstvenim i inim turizmima.

Nakon izrade pojedičnih Regionalnih akcijskih planova, izradit će se zajednička transnacionalna strategija, koja će se graditi na zajedničkim osnovama mediteranskih otoka s ciljem razvoja visokokvalitenih turističkih proizvoda i raznolike ponude, a uvažavajući okolišne, sociokulturne i ekonomske aspekte razvoja turizma. Partneri u projektu kreirat će mrežu MED otoka kojom će se osigurati suradnja i zajedničko planiranje među svim relevantnim dionicima te olakšati integracija strategije u regionalne i nacionalne politike.

Cilj projekta WINTER MED je promicanje održivog i odgovornog cjelogodišnjeg turizma na otocima na području Mediterana uz istodobno očuvanje i valorizaciju kulturne i prirodne baštine. Nositelj projekta je Udruženje toskanskih regiija, a Regionalna agencija DUNEA jedan je od devet projektnih partnera.  Ukupna vrijednost projekta WINTER MED je 2 milijuna i 650 tisuća eura, a 85 posto bespovratnih sredstava osigurano je kroz Europski fond za regionalni razvoj.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

U Palači Ranjina danas su potpisani Sporazumi o uređenju i opremanju ciklo point (središta) za područje Dubrovačko-neretvanske županije, kao jedne od aktivnosti u sklopu projekta MIMOSA.

Sporazume o uređenju i opremanju ciklo point (središta) za područje naše županije je potpisao župan Nikola Dobroslavić s načelnikom Općine Konavle Božom Lasićem te s Hanom Turudić u ime turističkih zajednica otoka Korčule, Fani Slade u ime turističkih zajednica Pelješca, Magdalenom Medar Ujdur u ime Turističke zajednice Grada Metkovića, Slavenom Zvonom u ime Turističke zajednice Dubrovačkog Primorja, s Andreom Anelić u ime Turističke zajednice Općine Mljet i Brunom Rizvanović u ime Turističke zajednice Općine Lastovo.

Župan Nikola Dobroslavić ovom je prigodom između ostalog istaknuo kako cikloturizam predstavlja novi smjer razvoja turizma koji će doprinijeti ukupnim sadržajima i biti pokretač razvoja cikloturističke infrastrukture, a osobito u ruralnim područjima županije.

Ovim sporazumima je Dubrovačko-neretvanska županija osigurala sredstva za nabavu i postavljanje 19 servisnih setova za bicikle koji će pridonijeti razvoju cikloturizma naše županije, a aktivnost je financirana iz projekta Maritime and Multimodal Sustainable Passanger Transport Solutions and Services – MIMOSA – Programme INTERREG HR-IT 2014. – 2020., u kojem je Dubrovačko-neretvanska županija projektni partner.

Servisni stupovi za bicikle će biti postavljeni na otoku Korčuli – pet setova, na području Pelješca – četiri seta, u Metkoviću – tri seta, na otoku Lastovu – jedan set, na otoku Mljetu – dva seta, na području Dubrovačkog Primorja – jedan set te u Konavlima – tri seta, gdje će se dodatno urediti i opremiti ciklo point (središte).

Potpisivanju su nazočili i ravnateljica Javne ustanove Regionalna razvojna agencija DUNEA Melanija Milić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vlado Bakić te pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more Ivo Klaić.

Također, u sklopu provedbe projekta MIMOSA, Županija je ranije osigurala sredstva za nabavu pet aqualiftera na području grada Korčule, Orebića te Dubrovačkog primorja, Molunta i Župe dubrovačke. Iz istog projekta financirana je izrada „Operativnog plana razvoja cikloturizma na području Dubrovačko-neretvanske županije“ te izrada dokumenta „Analiza luka nautičkog turizma na području Dubrovačko-neretvanske županije“.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Na netom završenim izborima za gradska i općinska vijeća u Dubrovačko – neretvanskoj županiji uz stranačke našlo se i čak 14 nezavisnih lista, odnosno kandidacijskih lista grupe birača, kako je službeni naziv. Po dvije liste nezavisnih kandidata sudjelovale su u dvije općine, Orebić i Trpanj.

Ono što je također zanimljivo, svih 14 nezavisnih lista prešle su izborni prag, i ne samo to, već je dio njih ostvario impozantne rezultate u postotcima, druga je stvar što je u pojedinim općinicama uistinu bilo dovoljno da za njih glasa šira rodbina kako bi te postotke i ostvarili, no stoji činjenica da ni mnoge stranke koje sebe smatraju nezaibilaznim faktorima u političkom životu nisu ostvarile bolje rezultate, odnosno uopće nisu izašle na izbore jer ni tu rodbinu nisu mogle skupiti.

Uz liste za mjesto općinskih načelnika natjecalo se 12 nezavisnih kandidata, no dio njih bili su kandidati grupe građana samo formalno jer su imali stranački „background”, odnosno podršku. U Općini Blato bila su dva nezavisna kandidata.

Od njih 12 pobjedu u prvom krugu ostvarila je Marija Klisura u Lumbardi, uz podršku SDP-a, a imala je jednog protukandidata. U drugi krug ušlo je četvero nezavisnih kandidata, Ante Šeparović u Blatu, Vlaho Mozara u Dubrovačkom primorju, Ivan Mataga u Opuzenu uz podršku Mosta i Matej Marević u Pojezerju. Vrijedi spomenuti i to da je u Orebiću jedini protukandidat (dakle odmah se u prvom krugu odlučivalo) izabranom načelniku bio Goran Palihnić kao i u Slivnu Dario Sršen.

Uz spomenute za mandate općinskih načelnika natjecali su se još Ivan Milat (Blato), Nikša Trojanović (Konavle), Annette Mufić Trojković (Lastovo), Mladen Franić (Mljet) i Josip Nesanović (Trpanj).

Zanimljivo da na izborima za Županijsku skupštinu nije sudjelovala niti jedna nezavisna lista, dok je bio jedan nezavisni kandidat, Roko Tolić uz podršku SDP-a i HNS-a.

Rezultati nezavisnih lista u postotcima:
Blato, Ante Šeparović 26,42 posto
Dubrovačko primorje, Vlaho Mozara 38,49
Metković, Maša Gabrić Plećaš 8,15
Opuzen, Jure Stanić 14,47
Orebić, Goran Palihnić 18,88 i Tomislav Jurjević 9,28
Pojezerje, Matej Marević 35,21
Slivno, Dario Sršen 27,53
Smokvica, Jerko Stipišić 25,34
Ston, Antonio Andrović 11,07
Trpanj, Antonija Mirko 28.19 i Ivo Žegura 12,36
Vela Luka, Ivo Burmas 9,25
Dubrovnik, Ivica Roko 9,05

Predizborni program je izgovarao u natuknicama, čuvao se ozbiljnih polemika. Program Andra Vlahušića pokušao je podvaliti kao svoj dok mu je prigovarao da je loše vodio Grad. Gotovo o ničemu nije imao jasan stav. Cijelu je kampanju tetošio kandidata srđevaca Đura Capora, na kraju je jasno kazao da će on osobno glasati za DDS-ova kandidata Pera Vićana. Ivan Tropan još je neki dan birače pozivao da mu kao mladom čovjeku daju šansu, no netom što je prvi izborni krug prošao, podupirući Pera Vićana, pokazao je koliko je zelen.

Izborni rezultat koji je SDP u Gradu ostvario u prvom krugu, a kojega Tropan smatra uspjehom, zapravo je loš. Istovjetan je rezultatu izbora iz 2017. Naime, na prošlim izborima njihova gradonačelnička kandidatkinja Tatjana Šimac Bonačić ostala je zadnja, a na ovima, iako je Tropan bio bolji od Mara Krstića iz Mosta i Ivane Končevski iz Domovinskog pokreta, koja kampanju nije ni imala, njegov rezultat nije se razlikovao o T.Š.Bonačić.

Naime, ako je Tropanu uspjeh biti bolji od Šimac Bonačić za svega 27 glasova, eto neka to smatra svojim uspjehom. Da, Tropan je osvojio svega 27 glasova više od Šimac Bonačić. Ona je naime 2017. osvojila 1 309 glasova, a Tropan u nedjelju 1 336 glasova birača. Nešto bolje je u glasovima prošla lista, no i dalje su na potpori birača od 8 posto

Na izborima se nije proslavio, a program koji je zastupao kad se izuzmu higijenski ulošci i građanski odgoj, što je pak prepisano s nekih drugih razina, je zapravo program Andra Vlahušića. Čak su i izjave poput one da „Dubrovnik mora bit filmska kulisa” ili da „zidine treba vratiti Gradu”, istovjetne izjavama Andra Vlahušića, koji je Tropanu bio meta u kampanji. Na Vlahušića se onako „fino, galantno” jer za oštro politički nema mota, obrušavao u kampanji.

Sa Caporom je koketirao, zavodio ga. Slagao se sa svime što je govorio, a Capor bi mu nakon što odgovori na njegov cvrkut, udarao kontre. Nakon što su i on i Capor odigrali gradonačelničko poluvrijeme, Tropan je izlazeći iz terena sam sebi zabio autogol.

Bezličan, lišen emocija, poput kakve „bubalice”, izgovarao je unaprijed naučene floskule, ali mu se zato lice ozarilo u svakom onom trenutku u kojem je jasno istaknuo da će glasati za Pera Vićana.

„Ja osobno, glasat ću za gospara Vićana, iskusniji je, ima veliko životno iskustvo i on će bit moj izbor. Glasat ću za gospara Pera Vićana.” - u nekoliko je navrata govorio Tropan u jednom od svojih nedavnih medijskih istupa.

Takvo izjašnjavanje Tropana itekako je zbunjujuće za birače i simpatizere SDP-a. Kad već u drugom krugu ne postoji kandidat koji bi svojim dosadašnjim političkim djelovanjem bio blizak politici koju proklamira SDP, onda šutiš, jer kao da uopće moraš nekom dati potporu ili se izjasniti za koga ćeš glasati. Valjda se Tropan povodi onom da je sve što je protiv HDZ-a odmah i dobro za SDP, prema njegovim mjerilima i mjerilima protivnika HDZ-a, no to čak ni po njegovim ni po mjerilima protivnika HDZ-a nužno ne mora biti, niti jest tako.

Simpatije prema političkim rivalima u politici nisu ništa novo. Uobičajene su, nekad čak u komunikaciji i poželjne, ali kad si kandidat dubrovačkog SDP-a i javno daš podršku Peru Vićanu, to zvuči loše, jako loše. Naime, Pero Vićan i DDS zapravo predstavljaju sve ono čemu bi se SDP, kao socijaldemokratska stranka, trebao suprotstavljati pri čemu Tropan kao da zaboravlja da je DDS prethodne četiri godine bio vjeran koalicijski partner HDZ-u u Županiji dubrovačko – neretvanskoj dok ih je Franković izbacio iz koalicije na gradskoj razini. Dakle nije bila odluka DDS-a da u Dubrovniku budu oporba HDZ-u, ako su i nakon izbacivanja iz koalicije uopće bili oporba.

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo primili su danas u Palači Ranjina županijskog vatrogasnog zapovjednika Stjepana Simovića i predsjednika Vatrogasne zajednice zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Iva Franušića.

Tema sastanka je bila tijek priprema za ovogodišnju protupožarnu sezonu na području Dubrovačko-neretvanske županije, a s posebnim osvrtom na obveze Županije i jedinica lokalne samouprave, proizašlim iz Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2021. godini. Tako su Simović i Franušić izvijestili kako će na području Dubrovačko-neretvanske županije i ove godine u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna biti dodatno zaposleno 225 sezonskih vatrogasaca, a na području otoka Korčule, Mljeta i poluotoka Pelješca bit će ustrojene i Sezonske interventne vatrogasne postrojbe koje će se popuniti domicilnim profesionalnim vatrogascima.

Također, istaknuto je kako će, temeljem procjene opasnosti od požara na priobalnom području i potrebe ispomoći, na otok Lastovo biti upućena ispomoć dopunskim snagama – dislokacija vatrogasaca s vatrogasnim vozilom iz kontinentalnog dijela RH, a isto tako izvršit će se i dodatna popuna Interventne vatrogasne postrojbe Dubrovnik profesionalnim vatrogascima s kontinenta. Na posebno ugrožena područja Županije izvršit će se plansko raspoređivanje vozila iz robnih zaliha, u skladu s iskazanim potrebama.

Na sastanku je posebno istaknuto kako će se u ovu protupožarnu sezonu ući još spremnije, jer će vatrogasci naše županije biti opremljeniji za pet novih vatrogasnih vozila, od kojih su tri već isporučena vatrogasnim postrojbama, a dolazak još dva nova vatrogasna vozila očekuje se uskoro. Radi se, naime, o vatrogasnim vozilima koja su nabavljena u okviru Projekta „Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH“ u sklopu OPKK 2014.-2020., a koje vodi Ministarstvo unutarnjih poslova.

Također, vatrogasne postrojbe s područja Dubrovačko-neretvanske županije dobile su i šest novih kombi vozila za prijevoz vatrogasaca, financiranih putem Ministarstva poljoprivrede, iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma, a iz programa ruralnog razvoja RH, M07- Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, Sektor „Zajednički vatrogasni domovi“ (projekt koji se financira s 80 posto iz sredstava Europske unije), započela je izgradnja vatrogasnog doma na Grudi, a u pripremi je i početak izgradnje vatrogasnog doma u Putnikovićima, općina Ston. U općini Kula Norinska u pripremi je početak izgradnje vatrogasnog doma, koji će se financirati u okviru EU-projekta FIRESPILL.

Sadržaj Dubrovačko - nertvanske županije

Na sastanku održanom s predstavnicima građana, a vezano za problematiku komunalnih vezova u Gradu Dubrovniku, gradonačelnik Mato Franković rekao je kako će Grad Dubrovnik u nadolazećem razdoblju riješiti  dva projekta komunalnih vezova Grada Dubrovnika.
 
Prvo će se na dijelu od lučice Batala do Marine Frapa, a u sklopu radova projekta Lapadska obala, izgraditi komunalni vezovi za građane koje će financirati Grad Dubrovnik. Nadalje, Grad Dubrovnik će u suradnji sa Županijskom lučkom upravom, na osnovu izrađenog idejnog rješenja lučice Mokošica, financirati izradu glavnog projekta, a potom će financirati izgradnju cjelokupnog projekta prema kojem bi se na tom području dobilo 200 novih vezova za naše sugrađane.
 
Ova dva projekta realizirat će se sukladno dogovorenoj dinamici u narednih 30 mjeseci, navode u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

dpp