U cilju prevencije širenja pandemije uzrokovane korona virusom na području Grada Dubrovnika, javna ustanova Dječji vrtići Dubrovnik, kojoj je osnivač Grad Dubrovnik, izdala je preporuku prema kojoj se roditeljima čija djeca pohađaju vrtić preporučuje da djecu ostave kod kuće, ukoliko imaju takvu mogućnost.

"Gradonačelnik Mato Franković danas je uputio i dopis ravnateljicama vrtića s prijedlogom da se za djecu koja u tekućem mjesecu u vrtićima borave manje od 50 posto dana umanji plaćanje naknade za boravak djece u Dječjim vrtićima Dubrovnik za 50 posto." - piše u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

Inače, Grad je već oslobodio plaćanja naknade za boravak djece u Dječjim vrtićima Dubrovnik sve obitelji za mjesece travanj, svibanj i lipanj 2020. godine, podsjećaju iz gradske uprave.

dpp

Grad Dubrovnik ostvario je pravo na dodjelu sredstava pomoći za sufinanciranje energetske obnove krovišta Luže, za što je, Odlukom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odobren bespovratni iznos od milijun kuna.
 
„Predviđenim radovima Grad bi sanirao krov Kina Sloboda i Teatra Bursa, koji je trenutačno u dosta lošem stanju i zahtijeva potpunu obnovu. Kosi krov konstruktivno predstavlja dijelom drveno, a dijelom armiranobetonsko krovište, koje bi se ovom energetskom obnovom rekonstruiralo po uzoru na izvorno stanje te s ciljem uštede energije. Time su planirane godišnje uštede toplinske energije od 18.13%, primarne energije preko 20%, uštede godišnje isporučene energije preko 20% te smanjenje emisije CO2 od 21.34%.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Projekt je prijavljen je 11. prosinca 2020. na Javni poziv za sufinanciranje energetske obnove zgrada sa svojstvom kulturnog dobra, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Dodijeljena bespovratna sredstva čine 31.91%  Fondu opravdanih troškova ukupne procijenjene vrijednosti Projekta, koja iznosi 3.134.161 kuna.” - navode još iz gradske uprave.

dpp

Zbog radova na izgradnji sustava vodoopskrbe u Zatonu od sutra, 24. ožujka, do subote, 27. ožujka, za sav promet bit će zatvoren ulaz u Mohovo-Bulet u dužini od 30 metara od spoja s magistralom iz pravca Dubrovnika.

Stoga molimo sve sudionike u prometu da svoje kretanje prilagode navedenoj regulaciji.

Vodovod Dubrovnik

Iako nisu službeno zatvoreni, Dječji vrtići Dubrovnik nisu smanjili iznos na uplatnicama za djecu koja već nekoliko mjeseci ne idu u vrtić. Zašto se ne povedemo za dobrim primjerima iz Hrvatske gdje je makar malo olakšano roditeljima koji su i tako već godinu dana u neizvjesnoj financijskoj situaciji? - navodi se danas u priopćenju DDS-a iz kojeg pišu kako „Dubrovački demokratski sabor u potpunosti ima sluha prema roditeljima” te traže „od Dubrovačkih vrtića i nadležnih institucija da se iznos naknade za djecu koja ne idu u vrtić u ovim okolnostima smanji za 50 posto”.

- Osobno poznajem nekoliko obitelji koje imaju po dvoje ili više djece, a ne šalju ih u vrtić zbog sigurnosti starijih ukućana. U ovakvoj situaciji oni plaćaju punu cijenu vrtića - 500 kuna za prvo plus 275 kuna za drugo dijete i tako dalje. Kada se sve zbroji ispadne visoka cijena za vrtićku uslugu koju ne koriste, a u ovim vremenima su možda ostali bez posla ili dijela primanja. – ističe predsjednik DDS-a Pero Vićan.

„Obitelji koje među svojim ukućanima imaju bolesne, starije ili rizične članove u ovoj se situaciji ponašaju odgovorno i ne dovode ih u rizik slanjem djece u vrtić. Stoga smatramo da je nužno da se odluka o smanjenju cijene čim prije donese. Nažalost, u pandemiji koja traje već godinu dana Dječji vrtići Dubrovnik nemaju razvijen mehanizam što napraviti u situaciji kada djeca mjesecima ne idu u vrtić i ne troše obroke iz potpuno opravdanog razloga. Jedina opcija koja je roditeljima ponuđena je da njihovo dijete uzme „godišnji“ u trajanju od mjesec dana. Za razliku od gradskih vrtića onaj primjerice u Župi, koji je službeno zatvoren, nema potraživanja prema roditeljima, što je minimum razuma za stanje u kojem se svi nalazimo.” - piše još u priopćenju.

dpp

Nakon teške bolesti u 67. godini života preminuo je dubrovački i hrvatski automobilistički as Dubravko Čikor.

Čikor je u svijet automobilizma ušao davne 1974. godine kada je zuabilježio prve nastupe s „fićom”, odnosno Zastavom 750, na ispitima spretnosti, a potom se okušao i u reliju te su nakon toga uslijedile i brdske utrke te kružne utrke.

Zajedno s Nikom Pulićem proslavio je dubrovački automobilizam, a vozačku karijeru završio je 2008. godine osvojivši Zlatnu kacigu. Uz vožnju, zajedno s kolegama iz kluba, koji danas nosi ime AK Dubrovnik Racing, organizirao je kružne i brdske utrke za Prvenstvo Hrvatske u Dubrovniku, što nije bilo nimalo alko, posebice 90. - tih godina te je trebalo uskladiti organizatorske obveze i sami nastup. Dubravko Čikor također je sudjelovao u organizaciji prvog sportskog događaja u tek oslobođenom Kninu 1995. godine kada je dubrovački klub tamo bio domaćin brdske utrke za PH.

I nakon završetka vozačke karijere u kojoj je nanizao brojen naslove prvaka, Čikor je ostao u automobilizmu i naravno klubu u kojem je bio i predsjednik te u automobilističkom Savezu.

Dubravko Čikor odlikovan je 1996. godine Redom Danice hrvatske s likom Franja Bučara, dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatskog auto karting saveza, kao i nagrade Dubrovačkog saveza sportova za životno djelo.

dm

Da bi neka sredina bila poželjna za život roditelja i njihove djece, potrebna su ulaganja i projekti, no pri tom ne treba gubiti iz vida ni one svakodnevne, naizgled male stvari. „Novo normalno” koje je nametnula pandemija korona virusa u svijetu stvorila je poteškoće u najrazličitijim segmentima društva, a na udaru su i roditelji koji se suočavaju s brojnim izazovima. - navode danas u priopćenju iz Dubrovačke stranke, DUSTRA-e u kojem ističu kako je potzrebno omogućiti roditeljima rad od kuće s obzirom da su škole i vrtići zatvoreni.

„Škole su zatvorene, a brojni vrtići ne rade. Učenicima i vrtićkoj djeci se, u cilju suzbijanja širenja virusa, često određuju samoizolacije, a nastava se provodi online putem. Sve to stvara dodatne izazove za djecu, ali i za njihove roditelje koji su zaposleni i koji imaju sve manje vremena za ispunjavanje najrazličitijih životnih uloga i obveza kojima su opterećeni.” - navode iz DUSTRA-e.

„DUSTRA-i se obratilo više majki koje tvrde da ne mogu spojiti svoje uloge na poslu s onim roditeljskima . Roditelji nemaju kome ostaviti svoje dijete na čuvanje dok ne ide u školu odnosno vrtić, dok su oni na svom radnom mjestu. Online nastava na roditelje je prenijela i dodatne obveze koje prije spadaju pod one učiteljske nego roditeljske. Zbog svega toga, DUSTRA apelira na gradonačelnika da se dozvoli rad od kuće jednog roditelja zaposlenog u Gradu ili nekom od gradskih poduzeća. Također, apeliramo i na privatnike da postupe isto u slučaju njihovih zaposlenika, kad god i gdje god je to moguće. Naglašavamo da roditelji apeliraju da im se dozvoli rad, a ne odmor od kuće. Radi se o roditeljima koji žele raditi i žele doprinositi društvu, ali nemaju kome ostaviti svoju djecu na čuvanje dok nisu doma.” - piše u priopćenju.

„Naizgled je to sasvim jednostavan potez koji ne košta poslodavca ništa, štoviše može i uštedjeti na troškovima poslovanja, a roditeljima znači puno. Korona-kriza pred cijeli svijet je postavila nove izazove iz kojih vrijedi učiti, a jedna od lekcija je i korištenje novih tehnologija i načina poslovanja. Rad od kuće je bio uobičajena praksa u svijetu i prije pandemije Covida-19, a prakticira se u svim razvijenim europskim zemljama za vrijeme njenog trajanja , gdje god je on moguć. Možda je i ovo izazovno vrijeme prilika da se usvoje neke nove navike koje se prije toga nisu prakticirale u cilju olakšavanja problema s kojima se susreću roditelji koji su , sukladno Zakonu o obitelji i drugim propisima, svojoj djeci dužni osigurati siguran dom, topli obrok i kvalitetno obrazovanje. Bez konkretne pomoći kod ovakvih naizgled malih primjera, koji našim sugrađanima znače puno, sve predizborne parole o pronatalitetnoj politici padaju u vodu.” - zaključuju iz DUSTRA-e.

dpp

Ljubomir Medaković, bivši direktor Vodovoda i nekadašnji predsjednik Atletskog kluba Dubrovnik danas je iznenada preminuo.

Medaković je bio jedan od direktora Vodovoda u mandatu predsjednika uprave Pera Miškovića. Atletski klub Dubrovnik vodio je od 2014. do 2017. godine kada se povukao iz zdravstvenih razloga, a iste godine napustio je i Vodovod Dubrovnik.

dm

Iznos od 400 tisuća kuna je novčana pomoć prikupljena na području Dubrovačke biskupije za potresom stradalu Banovinu. Rezultat je to akcije koju je Caritas Dubrovačke biskupije pokrenuo odmah nakon potresa u Banovini krajem 2020. godine potičući tada na prikupljanje novčane pomoći stradalnicima. Ponuđena je bila mogućnost uplate donacija na posebni račun Caritasa Dubrovačke biskupije, a na poticaj apostolskog upravitelja Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinića određeno je da sav milodar prikupljen na nedjeljnim misnim slavljima u nedjelju 3. siječnja ide upravo na ovu nakanu te da župnici omoguće u svojim župnim crkvama prikupljanje donacija i izvan misnog slavlja tijekom mjeseca siječnja.
 
Milodarima vjernika na misnim slavljima i u posebnim kutijama u crkvama diljem Dubrovačke biskupije prikupljeno je 297.234 kuna, na račun Caritasa Dubrovačke biskupije uplaćeno je 51.190 kuna, a ostatak iznosa darovao je Ordinarijat Dubrovačke biskupije. Sav prikupljeni novac uplaćen je Caritasu Sisačke biskupije.
 
Ravnateljica Caritasa Dubrovačke biskupije Sanja Šanje i zamjenica Marija Đurović bile su prošlog tjedna u radnom posjetu potresom stradaloj Banovinu kako bi se upoznale s trenutačnom situacijom u tom kraju i vidjele koje su sve potrebe stanovništva. U Petrinjskoj vojarni susrele su se s vojnim kapelanom don Brankom Čageljom, svećenikom iz Dubrovnika, posjetile su prostorije Caritasa Sisačke biskupije gdje su se susrele s ravnateljicom Kristinom Radić i djelatnicima biskupijskog Caritasa, a u centralnom skladištu biskupijskog Caritasa susrele su se s biskupom mons. Vladom Košićem i s. Smiljom Ćirko te su već tada uručile jednu od donacija prikupljenih upravo za područje Banovine.
 
Dodajmo i kako je Caritas Dubrovačke biskupije sve vrijeme također poticao i na ostale oblike donacija kao što su Donacijski telefon Hrvatskog Caritasa, uplate na račune Hrvatskog Caritasa ili direktno na račun Caritasa Sisačke biskupije.

dpp

Prilikom kontrole prometa na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća koncentracija alkohola od 2,68 g/kg izmjerena je u večernjim satima 21. ožujka 41-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka u Dalmatinskoj ulici u Dubrovniku skrivio prometnu nesreću s lakše ozlijeđenom osobom i većom materijalnom štetom na način da je udario u dva nepropisno parkirana vozila.

Vozač je isključen iz prometa i zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja te se za dalje prekršajno sankcioniranje čeka nalaz CKV-a kako bi se točno utvrdilo je li, pored alkohola, vozač bio i pod utjecajem droga.

Najveća novčana kazna u iznosu od 11.500 kuna izrečena je 27-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je u večernjim satima jučer, 21. ožujka, prilikom prometne kontrole u Ulici don Radovana Jerkovića u Metkoviću odbio testiranje na droge te tijekom vožnje nije koristio zaštitni pojas.

dpp

Posljednjih dana puno se ususret lokalnim izborima priča o vezovima za barke u Dubrovniku, napokon je valjda nakon dugog, predugog niza godina u kojima se od strane političara uglavnom izbjegavala, ta tema došla na „dnevni red”. Dosad je u Dubrovniku gotovo sve ležalo na leđima Županijske lučke uprave Dubrovnik i ravnatelja Željka Dadića.

Naime, u Županijsku lučku upravu Dubrovnik najčešće se upire prstom iako mnogi niti ne znaju koja je jurisdikcija te ustanove, a ona je znatno manja nego što to zainteresirani građani zamišljaju. Naime, Županijska lučka uprava Dubrovnik upravlja samo Portom, Komunalnom lučicom Batala, predjelom od gruške Place do bivšeg Radeljevića, lučicom u Mokošici, uređenim dijelom Tenturije, a ima i jurisdikciju na pojasu Lapadske obale.

E baš oko te Lapadske obale nastao je nekakav, kao prijepor. Naime, u problemu oko vezova, koji muči brojne Dubrovčane, vlasnici plovila vezanih trenutno uz Lapadsku obalu ističu se kao oni koji imaju najveći problem, jer uskoro počinju radovi na tom predjelu i morat će maknuti svoja plovila. Pri tome svemu prstom se upire u Županijsku lučku upravu Dubrovnik jer kao ona bi trebala osigurati vezove. E pa ne bi, jer gospoda na Lapadskoj obali tu se vezana bez ikakvog ugovora s bilo kim, na mukte vezovima, a oni koji su imali ugovor sa Županijskom lučkom upravom Dubrovnik već odavno dobili su svoje mjesto na pontonima u Komunalnoj lučici Batala. Oni koji su trenutno na vezovima na Lapadskoj obali unaprijed su znali da će doći dan kada će radovi početi, no to im nije smetalo da se tamo stalno vežu.

To je bitno u kontekstu toga da je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković najavio kako će Grad nabaviti najmanje dva pontona kako bi počelo rješavanje problema vezova. Prvotna namjera je bila da se tamo smjeste plovila trenutno vezana uz Lapadsku obalu, ali to ne treba, a po svemu sudeći niti neće biti tako, jer zbog čega bi neko plovilo s Lapadske obale, samo zato što je vezano tamo, imalo prednost, odnosno vlasnik, nad nekim drugim tko je vezan npr. u Rijeci dubrovačkoj, također na vezu koje političari pogrešno zovu „nelegalnim vezovima”. Podsjetit ćemo još jednom: Sva plovila s Lapadske obale čiji su vlasnici imali uredan ugovor sa Županijskom lučkom upravom već su dobila svoja mjesta na pontonima na Batali.

Inače, na listi čekanja za komunalni vez je oko 700 plovila, još najmanje toliko vlasnika plovila nije ni predalo papire jer je to beznadno i sad bi netko tko se ubacio na Lapadsku obalu „na lijepe oči” trebao imati prednost nad nekim drugim, tko ima vez također „na lijepe noći”, samo zato jer je na Lapadskoj obali. Svi vlasnici plovila koji nemaju osiguran komunalni vez u istoj su poziciji, svima, ako je moguće, treba osigurati vez, ali pri redoslijedu dodjele ne može se bilo koga protežirati na takav način.

A što se tiče „nelegalnih vezova”. Nelegalni vezovi ne postoje. Naime, Lapadska obala javno je pomorsko dobro u općoj uporabi, a dio je u koncesiji. Drugim riječima, to znači da je dosad, prije no što počnu radovi, bilo tko na području koje je u općoj uporabi mogao doći i uz Lapadsku obalu, ukoliko ne postoji oznaka zabrane sidrenja ili ukoliko svojim sidrenjem ne ugrožava plovidbeni put, sidrati barku. Je li u moru betonski blok od 300 kilograma ili „mačak” od sedam kila, drugi je par rukava, ali nije nelegalno za sidro koristit betonski blok. Nitko nije blesav pa da ne zna da je betonski blok namijenjen za stalni vez, ali nije nelegalno. Dakle, nelegalni vezovi na područjima pomorskog javnog dobra u općoj uproabi ne postoje, postoje samo nelegalno podignuti mulići i slične konstrukcije, no, to je već druga tema.

Nelegalni vezovi ne postoje, ali, nevezano za Lapadsku obalu, postoji nered i nerad u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo i more kojeg vodi Ivo Klaić, a u kojem je jedno vrijeme bio i uhljebljen Maro Kristić, koji ovih dana puno voli diplit o vezovima, a dok je bio u tom odjelu nije bio sposoban ništa po tom pitanju učiniti kao ni njegov šef Ivo Klaić.

Naime Županija bi mogla i trebala, kad već trenutno ne postoji dostatan broj komunalnih vezova, na području koje ne vodi Županijska lučka uprava Dubrovnik, popisati plovila i pozicije koje nazivaju „nelegalnim vezovima” i svim tim ljudima omogućiti koncesiju na ta dva, tri metra obale i tu istu koncesiju naplatiti. Ali ipak je lakše pustiti vlasnike plovila da se tresu hoće li im netko danas – sutra doći s naredbom da uklone plovilo zbog ovog ili onog razloga, ne imati nikakvu odgovornost ako se plovila budu morala uklanjati, ne raditi ništa po tom pitanju, jer velike novčane koristi za Županiju ne bi bilo (ovakve koncesije su ipak „sića”), nego se potruditi i zaraditi plaću. U biti sve je lakše nego, ako se baš ono kao ne mora, raditi jedan dio posla zbog kojeg Županije i županijski odjeli postoje.

Preminula je jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1940.g), a u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 105 novih slučajeva zaraze koronavirusom (43 utvrđena brzim antigenskim testom). Radi se o 39 osoba iz Dubrovnika, 17 iz Metkovića, 15 iz Ploča, 12 iz Orebića, osam iz Konavala, šest iz Lumbarde, tri iz Župe dubrovačke, po dvije iz Korčule i Pojezerja te jednoj iz Opuzena. Ukupno su zaražene 44 muške i 61 ženska osoba, a 84 ima utvrđenu epidemiološku vezu. U posljednja 24 sata obrađena su 393 uzorka, a od početka pandemije analizirana su ukupno 51 383 uzorka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije

Oporavile su se 63 osobe: 31 iz Dubrovnika, šest iz Metkovića, pet iz Župe dubrovačke, po četiri iz Orebića i Ploča, po tri iz Konavala, Korčule i Kule Norinske te po jedna iz Blata, Dubrovačkog primorja, Opuzena i Stona.

Prvu dozu cjepiva primilo je 10 407 žitelja Dubrovačko-neretvanske županije. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno su aktivna 722 slučaja zaraze koronavirusom, od čega na širem području Dubrovnika njih 481 (Dubrovnik 300, Konavle 62, Župa dubrovačka 103, Dubrovačko primorje deset te Ston šest slučajeva). U OB Dubrovnik hospitalizirano je 70 osoba pozitivnih na koronavirus. Pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, od čega su četiri na invazivnoj, a jedan na neinvanzivnoj ventilaciji. U samoizolaciji je 1126 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je šest kršenja mjere samoizolacije (pet na granici). Od početka pandemije zabilježeno je ukupno 529 kršenja mjere samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

„Hoteli Maestral d.o.o. neće graditi niti se proširivati u zelenoj zoni parka šume Petka”, naglašavju danas u kratkom priopćenju iz Hotela Maestral kojim su reagirali na izjave gradonačelničkog kandidata Andra Vlahušića s konferencije za novinare.

„Naime, novim izmjenama GUP-a grada Dubrovnika Hotelima Maestral d.o.o. se ne dozvoljava veća katnost i izgrađenost u odnosu na plan iz 2014. godine koji je sada na snazi. Dakle, novim planom Hoteli Maestral d.o.o. ne dobivaju ništa novo niti im se na bilo koji način pogoduje.” - naveli su još iz Maestrala.

dm