Gradonačelnik Mato Franković, ujedno i jedini saborski zastupnik s područja grada Dubrovnika, danas je u Hrvatskom saboru sudjelovao u raspravi o izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu.

Sukladno ranije održanom sastanku s predstavnicima Društva turističkih vodiča Dubrovnik, kada je gradonačelnik dao punu podršku njihovoj inicijativi kojom su tražili izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu kako bi se zaštitili lokalni turistički vodiči, danas je gradonačelnik predložio dva amandmana na navedene izmjene Zakona.

Prvi amandman odnosi se na polaganje ispita te je Franković predložio obvezu polaganja u pet regija u odnosu na sadašnji prijedlog da se uvede jedan ispit za cijelu Republiku Hrvatsku.

Drugi amandman se odnosi na obvezu znanja jezika. Umjesto sadašnjeg prijedloga u kojem stoji kako se hrvatski jezik mora poznavati u dostatnoj mjeri predložio je da se hrvatski jezik mora poznavati u razini B2 prema stupnjevima zajedničkog europskog referentnog okvira.

Cilj predloženih amandmana jest zaštita lokalnih vodiča koji ne samo što tumače stariju povijest Grada nego itekako vjerno svjedoče noviju povijest, posebno Domovinski rat te kao najbolji poznavatelji lokaliteta doprinose podizanju kvalitete usluge svake destinacije!

dpp

U sklopu izrade Operativnog plana razvoja cikloturizma Dubrovačko-neretvanske županije održan je virtualni sastanak uže radne skupine. Na sastanku su sudjelovali predstavnici turističkih zajednica i biciklističkih klubova iz županije koji aktivno provode projekte u segmentu cikloturizma. Izrađivači plana su predstavili konkretne prijedloge strateških usmjerenja Operativnog plana te se raspravljalo o konkretnim projektnim prijedlozima i dinamici izrade plana.

Sastanak je otvorio župan Nikola Dobroslavić koji je naglasio potrebu izrade strateškog dokumenta za razvoj segmenta cikloturizma u našoj županiji.

- Cikloturizam je u zadnje vrijeme u usponu te, osim klasične turističke ponude i ponude kulturnog turizma, moramo imati ispravan pristup i u razvoju i ovog segmenta aktivnog turizma. - naglasio je župan Dobroslavić.

Sastanak je moderirao Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more, a dogovoreno je da će se o nacrtu konačnog prijedloga Operativnog plana raspravljati polovinom sljedećeg mjeseca.
Opreativni plan za Dubrovačko neretvansku županiju izrađuje splitska tvrtka Micro project d.o.o., a financira se u okviru projekta MIMOSA iz programa INTERREG V-A Italija -Hrvatska 2014. – 2020.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Tijekom selektivne dubinske kontrole na autocesti A-1 u smjeru Zagreba, u vozilu zagrebačkih registarskih oznaka pronađena veća količina cigareta bez nadzornih markica.

Prilikom obavljanja selektivne dubinske kontrole policijski službenici Postaje granične policije Metković su jučer, 16. ožujka, nešto prije 14 sati, na autocesti A-1 u smjeru Zagreba, zaustavili osobno vozilo zagrebačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 57-godišnji hrvatski državljanin.

S obzirom da je u vozilu zamijećena veća količina cigareta za koju 57-godišnjak nije posjedovao potrebnu dokumentaciju, posumnjalo se na nezakonitu trgovinu zbog čega je zatražen nalog za pretragu vozila.

Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku danas u prijepodnevnim satima pretraženo je spomenuto vozilo kada je pronađeno ukupno 6497 kutija cigareta različitih proizvođača bez nadzornih markica o podrijetlu.

Pronađene cigarete su oduzete uz potvrdu, a osumnjičeni 57-godišnjak je, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, kazneno prijavljen za kazneno djelo nedozvoljene trgovine. 

dpp

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine darovalo je Gradu Dubrovniku zemljište u Zatonu, na lokaciji Punta gaja, na kojem se nalazi Vatrogasni dom. Riječ je o zemljištu ukupne površine od 631 metar četvorni, koje se Gradu daruje za društvenu namjenu.

Dobrom suradnjom s Vladom Republike Hrvatske Grad Dubrovnik je darovnicama priskrbio vrijedne nekretnine, u svrhu osiguranja društveno korisnih sadržaja. Tako je, uz ovo posljednje u Zatonu, Gradu darovano i zemljište površine 2576 m2 u Komolcu u svrhu izgradnje dječjeg vrtića, zemljište od 1705 m2 u Suđurđu za uređenje parka sa sportskim i dječjim igralištem, još jedno zemljište u Zatonu površine 872 m2 za sportsko-rekreacijski park te zemljište u Orašcu ukupne površine 1493 metra četvorna za zgradu društvenog doma i DVD-a.

Među vrijednim darovanim nekretninama je svakako i ljetnikovac Bunić-Kaboga, čiji je većinski vlasnik Grad Dubrovnik postao nakon što mu je Republika Hrvatska ugovorom o darovanju prepustila 2/3 suvlasničkog prostora, u svrhu daljnjeg razvoja kulturne ponude Grada.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Od posljedica koronavirusa preminule su dvije osobe, jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1954.) i jedna iz Župe dubrovačke (rođ. 1934.). U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 79 novih slučajeva zaraze koronavirusom (24 utvrđena brzim antigenskim testom). Radi se o 31 osobi iz Dubrovnika, po 14 iz Metkovića i Župe dubrovačke, šest iz Ploča, pet iz Orebića, četiri iz Kule Norinske, tri iz Konavala, jednoj iz Opuzena te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije. Ukupno su zaražene 34 muške i 45 ženskih osoba, a 49 ima utvrđenu epidemiološku vezu. U posljednja 24 sata obrađeno je 349 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 50 105 uzoraka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Oporavilo se 68 osoba: 28 iz Dubrovnika, 16 iz Konavala, 12 iz Župe dubrovačke, tri iz Orebića, po dvije iz Metkovića, Stona i Vele Luke te jedna s Lastova, iz Smokvice i Trpnja.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji trenutno su aktivna 674 slučaja zaraze koronavirusom, od čega na širem području Dubrovnika njih 511 (Dubrovnik 304, Konavle 77, Župa dubrovačka 107, Dubrovačko primorje 15 te Ston osam slučajeva). U OB Dubrovnik hospitalizirane su 63 osobe pozitivne na koronavirus. Šest pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, od čega su tri na invanzivnoj ventilaciji, dva na neinvazivnoj te jedan na kisiku. U samoizolaciji je 1012 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su dva kršenja mjere samoizolacije (oba na granici). Od početka pandemije zabilježeno je ukupno 495 kršenja mjere samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Gotovo svaki novi dan donese i novo priopćenje iz gradskog HNS-a. Posljednja dva dana HNS-ovci dubrovačku javnost u priopćenjima redovito izvještavaju o svojim odnosima s dubrovačkim Sanitatom u kontekstu lokalnih izbora, ususret kojima se u toj strančici isključivo bave sami sobom, odnosno svojim slikama koje bi građani trebali kao ljubiti na plakatima, ako ih budu imali gdje postaviti jer svoja mjesta za plakate u HNS-u očito nisu zakupili na vrijeme. Kad su bez njih ostali njihova predsjednica Nataša Gabričević okrenula je pilu naopako pa u biti proziva Sanitat da HNS-ne smije prodati mjesta za plakate jer im to ne dozvoljava HDZ.

Izbori su svakim danom sve bliže, a priopćenja su jedan od alata kojim se poruka do javnosti šalje najbrže, a dobra priopćenja redovito nađu svoje mjesto u medijskom prostoru. U koroni, a ususret lokalnim izborima, priopćenja će svakim danom bit sve više i više.

HNS-ovci bi ih mogli slati više nego ostale stranke koje se natječu na izborima jer su pored Andra Vlahušića, čiju kandidaturu za gradonačelnika HNS podržava, na konferencijama za novinare potpuno neprimjetni.

Priopćenja koja se posljednja dva dana odašilju iz izbornog stožera HNS-a ne bave se problemima koji bi mogli zanimati građane, u njima se ne proklamiraju HNS-ove izborne politike. Priopćenja su to u kojima HNS javnosti pakira priču o HDZ-u kao nekom despotskom okrutnom vladaru koji eto ne dozvoljava Sanitatu da HNS-u proda oglasni prostor, no prije će bit da je HNS ostao „kratkih rukava” jer su se u toj stranci prekasno sjetili zakupiti tzv. ciitylightove, odnosno one ostakljene i osvijetljene vitrine za plakate na autobusnim stanicama ili javnim površinama. U ovakvom tipu oglašavanja takva oglasna mjesta inače najviše i koštaju.

Iako ih je po Gradu puno, dubrovački Sanitat raspolaže s tek šest tih tzv. citylightova, ostalima upravljaju privatne tvrtke. Stranke koje ozbiljno promišljaju svoju kampanju taj su oglašivački prostor davno zakupile jer vrijeme kampanje u kojim je političkim strankama dozvoljeno oglašavanje je iznimno kratko, mjesta za takvo oglašavanje su ograničena, a interes stranaka velik.

U HNS-u su očito zakasnili zakupiti te „citylight” oglašivačke prostore. Možda im cijene oglašavanja kod privatnih tvrtki nisu odgovarale, no prije će bit da su i privatnici te prostore davno prodali. Možda su u HNS-u računali da je kod Sanitata veći popust nego kod privatnika. Sve je to možda, a samo je jedno sigurno – u HNS-u su zakasnili, jer za izbore nisu bili ni pripremljeni.

Inače, oni obični publiciteti zbog korone su gotovo prazni pa će mjesta za predizborne plakate političkih stranka bit više nego ikad, više nego dovoljno. No, HNS očito mora u ostakljenu i osvijetljenu vitrinu. Oglašavanje putem publiciteta je inače financijski iznimno povoljno, uostalom sukladno učinku, iako ni tzv. citylightovi, kad je u pitanju izborna kampanja, nisu puno učinkovitiji.

U HNS-u uvijek kao opciju imaju maltretiranje građana letcima, u čijem su se osmišljavanju i tiskanju inače usavršili kroz protekle dvije kampanje. Njihova ispeglana i nasmiješena lica na letcima će ih koštati još manje od plakata.

Od dvodnevnog natezanja sa Sanitatom kod kojeg su se prekasno sjetili zakupili „citylightove”, još je jadniji pokušaj HNS-a da za to optuži HDZ koji eto kao ne da Sanitatu da HNS-u proda oglasni prostor. Priopćenjima o plakatima, Sanitatu i HDZ-u, HNS-ovci su zapravo nesvjesno javnosti poslali poruku kako se ususret kampanji zapravo isključivo bave sa sobom samima jer koja budala uopće može povjerovati u priču Nataše Gabričević da bi HDZ ili bilo koja druga stranka u osjetljivo predizborno vrijeme, kada se svaki potez dvostruko važe, nekoj tvrtki u gradskom vlasništvu zabranjivala nešto takvo, uostalom koja budala bi to i uradila u vremenu teške krize kada je Sanitatu, kao i svima potrebna svaka dodatna kuna.

Dubrovački vatrogasci intervenirali su i ugasili požar na Kalamoti koji je izbio nešto prije 14 sati u montažnom objektu u Donjem Čelu.

Na intervenciju su izašla tri vatrogasca s jednim vozilom, a požar je ugašen u 15 sati.

dpp

Putem nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grad Dubrovnik isplatio je dodatak na mirovine umirovljenicima s mjesečnim primanjima u rasponu od 1800 do 2500 kuna. Dodatak na mirovinu kolokvijalno poznat kao usrksnica isplaćen je za 1565 korisnika u ukupnom iznosu od 425.800,00 kuna.
 
- Grad Dubrovnik nastavlja biti partner svojim umirovljenicima. Isto kako smo u ovim teškim vremenima isplatili božićnicu, na jednaki način isplaćujemo i uskrsnicu te tako, osim što skrbimo za naše umirovljenike, ujedno im i zahvaljujemo na njihovom doprinosu kojeg su za vrijeme radnog vijeka dali svom gradu. - poručio je gradonačelnik Mato Franković.
 
Istog dana, 11. ožujka, isplaćen je i dodatak na mirovine onim umirovljenicima čija primanja ne prelaze 1.800 kuna, a isplaćen je u ukupnom iznosu 162.300,00 kuna. Njima se mjesečni dodatak u iznosu 200 kuna isplaćuje svakog mjeseca, a ovu mjeru trenutno koristi 766 umirovljenika. Mjerama socijalnog programa predviđeno je i da se onim korisnicima čije su socijalne prilike posebno otegotne isplaćuje 500 kuna.
 
U 2020. dodatke na mirovinu koristilo je 2374 korisnika te je ukupno isplaćeno 2.987.600,00 kuna. Dodatno, 840.900,00 kuna isplaćeno je u 2020. godini osobama starijima od 65 godina koje nemaju vlastitu mirovinu ili drugu vrstu primanja te primaju novčanu pomoć u mjesečnom iznosu od 300 kuna.
 
Nadležni upravni odjel usklađivanje podataka provodi redovito četiri puta godišnje tako da uslijed različitih promjena broj korisnika dodataka na mirovinu može varirati.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Odlukom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Dubrovnik ostvario je pravo na dodjelu sredstava pomoći za sufinanciranje projekta nadogradnje i proširenja postojećeg rješenja e-nekretnine, e-dozvole i e-javne površine te održavanje tih sustava, u iznosu od 197.150,00 kuna što čini 40% Fondu opravdanih troškova.
 
Ovim projektom nadogradit će se pojedini moduli geoinformacijskog sustava Grada Dubrovnika te, uz već dostupne podatke, javnosti postupno omogućiti i pristup ostalim podacima, poput preglednika nekretnina u vlasništvu Grada.
 
Geoinformacijski sustav Grada Dubrovnika je centraliziran sustav, sastavljen od različitih povezanih modula te se konstantno ulaže u stvaranje okoline koja omogućuje povezivanje poslovnih procesa, svih gradskih službi i pripadajućih javnih poduzeća u jedinstvenu cjelinu, kako bi podaci tog sustava bili dostupni ne samo interno, već i za vanjske korisnike – građane.
 
Podsjetimo, Grad Dubrovnik je za građane već otvorio on line preglednike građevinskih dozvola i evidencije komunalne infrastrukture te omogućuje veću transparentnost prema javnosti, ubrzavanje investicijskih ciklusa Grada, transparentnost rada javnih službi i uštede u vremenu i troškovima.
 
Navedeni projekt, ukupne vrijednosti 492.875 kuna, prijavljen je u prosinca 2020. godine na Javni poziv za sufinanciranje projekata primjene koncepta ''pametnih gradova'' Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Dva su mjeseca ostala do izbora. Tempo kampanje trenutno diktiraju bivši gradonačelnik Andro Vlahušić i Srđevci. Dok aktualni gradonačelnik Mato Franković udarce oporbe ignorira, još uvijek postoje političke stranke koje nisu službeno predstavile svoje gradonačelničke kandidate. Smeta li ih možda u njihovoj političkoj promidžbi korona zbog koje moraju održavati socijalnu distancu s građanima? Ne, ni najmanje? Njihov problem, kojeg su svi oni itekako svjesni, je neznanje i nedostatak vizije za ozbiljan trenutak u kojem se Dubrovnik nalazi.

Dok svijet već godinu dana trese pandemija i kao njezin produkt sve jača kriza, dva mjeseca prije lokalnih izbora Dubrovnik je sablasno prazan grad. Da je normalan ožujak Grad bi već vrvio turistima. Ovako ih nema, ali ne samo u nas, nema turista nigdje po svijetu, sve su atraktivne destinacije koje ljudi vole posjećivati prazne. Prazne će po svoj prilici i ostati, a dubrovački političari koji na predstojećim izborima pretendiraju na vlast, narodu i dalje obećavaju da će turisti stići. Jednom vjerojatno ponovo i hoće, ali to neće biti tako skoro i neće biti već u lipnju, a svakako neće biti u masovnijem broju. Možemo biti sretni ako ih dođe koliko ih je bilo prošlo ljeto.

Ako dosad nisu mogli razumjeti, Hrvatima je, barem onom pametnijem dijelu, kriza koju živimo pokazala što je turizam i što je država bez industrije, nerazvijenog gospodarstva. Dok turiste ni uz najbolje pokušaje i najskuplje reklamne kampanje ne može nigdje nitko dovesti, dubrovački političari jedan za drugim obećavaju da će ih dovesti.

Turizam će biti i glavno oružje iz kojeg će jedni po drugima pucati u kampanji. Najžešće će naravno pucati po aktualnom gradonačelniku, jer osim što bi im valjda on trebao dovesti turiste, sam je svojim izjavama o nadolazećoj sezoni od sebe stvorio metu.

Od ozbiljnih političkih lidera očekuje se da građanima jasno kažu kakvo je stanje s turizmom. Nadasve, od njih se očekuje i nova vizija Dubrovnika, grada u kojem se efekti uspješnosti neće brojati iz ostvarenog broja dolazaka i noćenja. Očekuje se vizija Dubrovnika iz kojega njegovi mladi obrazovani naraštaji neće bježati, grada u kojem će na cijeni bit znanje, jer lincun na krevetu zna zategnuti svatko.

U kolikom su naši političari strahu od izbora najbolje zrcali činjenica da vrijeme prije službenog početka kampanje, ono koje im je u medijskom prostoru do lipnja posve besplatno, uopće ne koriste za proklamiranje svojih politika. Većina njih utočište je našla na društvenim mrežama, poglavito Facebooku jer im jednosmjerna komunikacija s vlastitim „fanovima” najviše odgovora, a nakon objave posta ne ulaze u polemiku s neistomišljenicima koji uostalom njihove profile malo i gledaju.

S druge pak strane, njihove objave o njima najviše i govore, odnosno ukazuju kako većinu kandidata, koji bi željeli sjesti u gradonačelničku fotelju od te fotelje treba držati što dalje jer im jednostavno nedostaje pronicljivosti i intelektualnog kapaciteta za produktivnim bavljenjem politikom.

Prije negoli je povukao gradonačelničku kandidaturu SDP-ov Jadran Barač čistio je plaže i štimao semafore. Mogao je sve te plaže čistiti i tijekom svog četverogodišnjeg vođenja gradskog SDP-a, ali nije jer mu je ekološka svijest proradila netom pred izbore. Posebno je najavljivao da će ukoliko bude izabran za gradonačelnika po dubrovačkim raskrižjima naštimati semafore.

Ivan Tropan kao novi SDP-ov kandidat pokušava spasiti što se može ne bi li za tu stranku u Dubrovniku ostvario što bolji rezultat na izborima. No, konkretne programske smjernice koje bi mu u tome trebale pomoći još uvijek ne iznosi.

Lideri DUSTRA-e i DDS-a, Željko Raguž i Pero Vićan još službeno nisu ni predstavili svoje kandidature. Dok Ragužu očito nije preša, Vićan kao da je sa službenim predstavljanjem kandidature otezao, a potom ga je usporila korona od koje je u međuvremenu obolio. DUSTRA doduše svakodnevno na Facebooku objavljuje po jednog kandidata koji će biti na listi te stranke za Gradsko vijeće.

Mostov kandidat Maro Kristić očito ima status komentatora dnevnopolitičkih gradskih prilika u vijestima jedne lokalne televizije u kojima redovito komentira svoje protivnike, ali ne proklamira svoje politike.

Liderica HNS-a Nataša Gabričević u nedostatku ozbiljnog političkog programa na sebe skreće pozornost provociranjem polemike sa Sanitatom kojemu eto u vremenu krize HDZ ne da zarađivati novac, odnosno HDZ kao ne dozvoljava Sanitatau da HNS proda oglasni prostor. Dok se brine hoće li imati dovoljno mjesta za plakate s kojih će se smiješiti biračima, Gabričević je očito nesvjesna koliku je štetu napravila Andru Vlahušiću čiju gradonačelničku kandidaturu ta stranka podržava.

Vlahušić, koji je kampanju započeo predstavljanjem kandidature ispred gradske uprave istaknuvši kako će se vratiti na mjesto s kojega ga je HDZ s Mostom izmjenama zakona istjerao, upozorio je i na previsoku cijenu dionice ceste od mosta do Pobrežja. Dok Vlahušić zagovara masovno cijepljenje lokalnog stanovništva i progovara o problemima koji muče građane, Gabričević se očito igra. Možda je umislila da je ona Vlahušiću sad taj Valentin Dujmović kojega nema ili je možda njezina ambicija biti drugi Dujmović koji će Vlahušiću čuvati leđa. Kako god, izletila je u prvoj krivini.

Uz Vlahušića, o konkretnim problemima progovaraju jedino srđevci. Njihov je fokus na GUP-u a između Frankovića i Vlahušića po tom pitanju stavljaju znak jednakosti.

Aktualni gradonačelnik Mato Franković još uvijek udarce srđevaca i Vlahušića, jer oni mu jedini upućuju konkretne kritike, ignorira. Drži se zakopčan, a komentira isključivo projekte koji su u tijeku, koje redovito postavlja i na svoj zid na Facebooku.

No, i u korona uvjetima kampanja će se zasigurno intenzivirati po raspuštanju Gradskog vijeća. Pitanje je tko će diktirati njezin tempo i koje će teme dominirati u medijskom prostoru, korona i kriza kao posljedica pandemije zapravo su sve dubrovačke političare izbacili iz cipela u kojima su mislili bez puno talasanja i uz malo priče prehodati vrijeme do izbora.

Prepucavanje i niski udarci neće ni tijekom ove kampanje izostati, ali očito hoće ozbiljni politički programi iz kojih će se moći prepoznati neki novi obrisi gospodarskog razvoja Dubrovnika. Pitanje je samo koliko su u Dubrovniku mudri birači i hoće li konačno prepoznati tko su lokalni šerifi, dubrovački Bandići, tko je u politiku zalutao, a tko bi, ako već nije kasno, ovu krizu mogao pretvoriti u priliku.

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u raspravi o pandemiji, oporavku i europskoj demokraciji s predjsednikom Europskog vijeća Charles Michelom u okviru plenarnog zasjedanja Europskog odbora regija. 

Župan Dobroslavić u svom obraćanju govorio je o pogubnom utjecaju pandemije koronavirusa na gospodarstvo, posebno na turizam kao iznimno važnu gospodarsku granu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali i u cijeloj Europskoj uniji. Govorio je o turizmu kao izvoru radnih mjesta, ali i važnom odušku stresnom načinu života te važnosti slobode putovanja koja je sada znatno ograničena. Naglasio je potrebu turističkih regija za ubrzanim i sveobuhvatnim ciljepljenjem kroz prevladavanje zastoja u dobavi cjepiva i njegovom pravednom raspodjelom, te konkretnom dogovoru o protokolima za putovanja koji uključuje preboljele, te korištenje potvrda o izvršenom cijepljenju, odnosno negativnom testu.

Na ovom trodnevnom plenarnom zasjedanju članovi Europskog odbora regija raspravljat će još o Europskom zelenom planu, trgovini i oporavku regija i gradova, primjerenim minimalnim plaćama na razini EU-a, te o integraciji migranata I borbi protiv radikalizacije. U raspravama sudjeluju povjerenici Europske komisije, članovi portugalske vlade koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a, i članovi Europskog parlamenta.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević primio je u srijedu u palači Ranjina policijske službenike Postaje pomorske policije Dubrovnik koji su zbog spašavanja 36 migranata u Egejskom moru, ovogodišnji dobitnici Plave vrpce Vjesnika.

Župan Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako je ponosan na cjelokupan rad naše Policije vezano uz poslove nadzora hrvatskih i europskih granica, a dodao je i kako smatra da se cjelokupna Vlada i naše Ministarstvo unutarnjih poslova postavilo jako dobro po pitanju problematike migranata koje žele ući u EU.

U pratnji dobitnika Plave vrpce Vjesnika, zapovjednika ophodnog broda tip „B“ Sveti Duje, Vedrana Crnića, upravitelja stroja Mate Batinovića, te mornara Ivana Šutala i Ivana Delića, bili su u srijedu i načelnik PUDN Ivan Pavličević te načelnik Postaje pomorske policije Nikša Restović.

Podsjetimo, tijekom obavljanja nadzora morske granice EU s Turskom u sklopu Frontexove misije Poseidon četvorica policijskih službenika Postaje pomorske policije Dubrovnik spasili su 36 migranata koji su bili u lošem zdravstvenom stanju, pothlađeni, dehidrirani, a neki od njih i bez svijesti. Među osobama je bilo petero djece, 11 žena i 20 muškaraca.

Osobe su prekrcane u policijsko plovilo gdje su im policijski službenici dali vodu i tople napitke te ih utoplili termo folijama, nakon čega su prevezeni u luku Alexandropolis gdje ih je dočekala i zbrinula hitna medicinska pomoć.

Od ukupno 36 migranata njih pet je hospitalizirano, dok su ostali, nakon ukazane liječničke pomoći, zbrinuti u prihvatnom centru gdje slijedi daljnje postupanje sukladno nacionalnom i europskom zakonodavstvu.

dpp