Zaposlenici Luke Dubrovnik i stanovnici povijesne jezgre udružili su jutros snage u akciji čišćenja Posata u kojem su barke brojnih sugrađana. Akciji se priključio i direktor Luke Željko Raguž te najavio nastavak uređenja tog područja.

- U nekih tri do četiri sata smo skupili ogromnu količinu otpada, šuta i plastike. Ovo je akcija koju i inače trebamo ponavljati ali je i preduvjet da nastavio s daljnjim uređemjem Posata koji je smješten u kontaktnoj zoni povijesne jezgre. - rekao je Raguž, dodavši kako su uređenje Posata prije godinu godine zaustavili konzervatori.

- Prije godinu dana, kad smo krenuli s uređenjem Posata, stopirali su nas konzervatori i sad u dogovoru s njima idemo u kompletno uređenje ovog prostora, odnosno velikog i malog Posata. Mi smo spremni, čekamo samo zeleno svjetlo od konzervatora. – kazao je direktor Luke Dubrovnik Željko raguž.

nm

„Najava Andra Vlahušića, prvog u povijesti osuđenog gradonačelnika Dubrovnika za zloporabu položaja, o pokretanju referenduma o zidinama može fascinirati i zavesti samo potpuno neupućene osobe slabog pamćenja”, navode danas iz dubrovačkog HDZ – a u priopćenju nakon što je bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić najavio kako će početi prikupljati potpise za raspisivanje referenduma treba li upravljanje zidina vratiti Gradu te da novac od ulaznica bude prihod gradskog proračuna, o čemu je Duzbrovnikpress.hr pisao OVDJE.

HDZ pak u svom priopćenju dalje navodi:
„Naime, svi se dobro sjećamo kako je sa sličnom PR dosjetkom Vlahušić krenuo i u kampanju 2009. godine, najavljujući referendum o golfu na Srđu. Još se bolje sjećamo i da je to obećanje olako pregazio čim se dokopao pozicije gradonačelnika, pa je referendumsku inicijativu preuzela i dovela do kraja udruga građana „Srđ je naš“. I ne samo da je na razne načine nastojao „minirati“ referendumsku inicijativu nego je i danas, vjerojatno kao jedini takav na političkoj sceni, bio protiv vraćanja tvrđave Imperijal Gradu. Vlahušić je usvojio retoriku investitora te i dalje nastoji prestrašiti gradsku upravu famoznom arbitražom u SAD-u. A tvrđava Imperijal je vraćena Gradu na inicijativu HDZ-a, koji je to i obećao u kampanji 2017. godine.” - pišu iz HDZ – a.

„Isto tako, činjenica je da je Vlahušić pravomoćno osuđen upravo zbog nezakonitog posuđivanja novca od DPDS-a što na sve načine pokušava izbjeći imputirajući kako mu je netko namjestio.” - navode iz HDZ – a.

Dalje u priopćenju piše:

„Iako se nastoji prikazati kao (jedini) zagovornik interesa Grada, javnost bi valjalo podsjetiti da je Vlahušić kao gradonačelnik zapravo radio sve samo ne branio i zagovarao javni interes. I to ne samo kod Srđa nego i kod primjerice terminala u Gružu. I tu se Vlahušić do zadnjeg trenutka borio za interese franscusko-turskog konzorcija, a ne za to da Grad upravlja tim iznimno bitnim prostorom. A mi u HDZ-u smo spriječili da se to dogodi i sada uz pomoć Vlade RH nastojimo osigurati ključnu poziciju Grada u svim tim planovima oko terminala.

Dakle, najava referenduma o zidinama, za koje su upravo HDZ i ova gradska uprava osigurali za Grad najpovoljniji ugovor s DPDS-om, nije ništa nego pokušaj obmane. No, od demagoga i obmanjivača ne možemo ništa drugo ni očekivati.

Jedino bi možda mogli pomoći mu s referendumima. Primjerice, da HDZ pokrene inicijativu za raspisivanje referenduma o tome bi li Vlahušić trebao vratiti novce koje je pokupio u aferi Revelin. Onoj istoj aferi gdje mu se trenutačno sudi i to ponovo za zloporabu položaja gradonačelnika.” - piše u priopćenju.

dm

Poprilična je panika uhvatila dio oporbenih vijećnika nakon što su shvatili da amandman Mara Kristića, koji su svojim potpisom podržali uoči posljednje sjednice Gradskog vijeća, nije nastao zbog njegove brige za nekakav javni interes na Malom Stradunu na Babinu kuku već je rezultat Kristićeve brige za ženina brata koji je na Malom Stradunu vlasnik poslovnog prostora. Zbog podrške koju je Kristićevu amandmanu dao vijećnik srđevaca Nikša Selmani, izgleda da je i među njihovim članovima došlo do nekakvog sukoba.

Piše: Nikolina Metković

Politika je inače umijeće mogućeg, no spinovi kojima se posljednjih dana služi dio dubrovačke oporbe, kao i sam Kristić, ne bi li opravdali svoje postupke, zaista su nadrealni. No, kako je osmišljavanje spinova ipak posao za spin doktore, prije negoli su se njima poslužili trebali su pogledati u određene stručne pojmovnike. Tada im, čak ni onima s prosječnim kvocijentom inteligencije, ne bi palo na pamet, pravdati se kako su oni Krsitićev amandman potpisali kako bi na Malom Stradunu zaštitili javni interes.

Godinama nakon II. Svjetskog rata u demokratski uređenim zemljama, baš kao i onima koje s u ostale iza željezne zavjese s planskom ekonomijom, javni interes koristio se kao osnova planiranja prostora. Dok se razvijene zemlje tim pojmom, nakon što je puno puta zloupotrebljen, danas nerado koriste, u ovim postkomunističkim zemljama njime se doslovno razmeću.

Tako je javni interes posljednjih godina omiljena poštapalica i hrvatskim političarima. Kad mogu s više razine, što se na javni interes ne bi pozivali i ovi naši lokalni političari. Oni to inače često čine, njima je svaki projekt kojega brane ili projekt od javnog interesa ili u njemu preispituju javni interes. Čudo je onda pravo kako od tolikog poznavanja javnog interesa u projektu koji na Malom Stradunu na Babinu kuku želi realizirati 13 poduzetnika, također vide javni interes.

Očito je dijelu oporbe projekt na Malom Stradunu od iznimnog nekog drugog, a ne javnog interesa, kad su na prošloj sjednici Gradskog vijeća tijekom trosatne rasprave, umjesto o izmjenama i dopunama PPU-a- i GUP-a, koje inače već tri i pol godine zazivaju, dva sata bili fokusirani isključivo na Mali Stradun.

Gdje je javni interes u projektu u sklopu kojega 13 poduzetnika prostore, čiji su vlasnici, žele nadograditi te u njima, otvoriti restorane, kafiće, slastičarnice i suvenirnice? Nadogradnja s ciljem daljnje apartmanizacije tog prostora, a što se špekulira da će se na Malom Stradunu u konačnici i dogoditi, sve je samo ne javni interes.

Ili oporba ne razumije da kafići, restorani, suvenirnice u privatnom vlasništvu nisu ni sadržaji ni projekti od javnog interesa ili je dio njih, podržavajući Kristićev amandman, podržavao nečije privatne interese.

Konkretno, Maro Kristić uopće se ni najmanje ne srami što ga se proziva da je amandmanom išao zapravo pomoći ženinu bratu da na Malom Stradunu ostvari svoj privatni interes. Dok je u amandmanu između ostalog naveo kako su izmjene GUP-a predložene na Gradskom vijeću protuzakonite i predstavljaju opasan presedan kojim predlagatelj svjesno prelazi preko zaključaka struke i interesa javnosti te na taj način podilazi interesima jedne velike hotelske grupacije, putem određenih medija docira o sukobu interesa u kojem se, smatra nije našao. Štoviše, traži da mu se obrazloži što je sporno u tome što je podnio amandman koji ide u prilog ženinom bratu te koji je to element sukoba interesa u činjenici da brat njegove supruge ima poslovni prostor na Malom Stradunu, a on zagovara projekt. Besramno. Ali od Kristića smo na besramnost ionako navikli.

I dok Kristić valjda nije dobro shvatio Zakon o sprječavanju sukoba interesa u čijim je člancima jasno definirano koje su to situacije u kojima političar dolazi u sukob interesa koristeći svoju političku poziciju iz koje naravno proizlazi određena moć, sramotnija je konstatacija novinara jedne lokalne tv kuće kako je Kristić vijećnicima zaboravio reći da mu je brat od žene vlasnik prostora na Malom Stradunu. No, ta novinarska konstatacija za koju se od sugovornika nije tražilo obrazloženje kako se i može li se uopće tako nešto zaboraviti, može se pripisati neiskustvu jer bilo bi žalosno da je drukčije.

Kristić je dakako trebao reći kako na Malom Stradunu ima interes koji se može uz njega vezati. U konačnici nije ni trebao podnijeti amandman, kad je interes obitelji činjeničan.

Krstić, koji je inače od gradonačelnika Mata Frankovića već prozivan da je u blizini Malog Straduna na jednoj parceli štitio interese poduzetnika koji su i vlasnici prostora na Malom Stradunu, ubuduće bi se trebao suzdržati od izjava kako se njemu imputira neka suradnja s nekim građevinskim lobijima. Odgovoran bivši saborski zastupnik, aktualni gradski i županijski vijećnik, kakvim Kristić sebe smatra, trebao bi se posve drukčije ponašati. No, kako smo se od njega svega nagledali, teško je očekivati da će doživjeti prosvjetljenje.

No, nije Kristić jedini koji u budućoj nadogradnji na Malom Stradunu vidi javni interes. Vide ga i tzv. srđevci, konkretno Nikša Selmani koji je na Vijeću zdušno branio Kristićev amandman. Zašto je Selmaniju bilo važno da taj amandman kojim bi se u konačnici olabavili uvjeti gradnje na Malom Stradunu prođe, zaintrigiralo je i člana liste SJG Igora Legaza koji je u videu na svom kanalu na Yotubeu naveo kako se „oštro i snažno distancira od izdajničkih radnji Nikše Selmanija”. Nakon što su tzv. srđevci Legaza „izbacili iz grupe”, zaželjevši mu sreću u njegovu daljnjem samostalnom političkom angažmanu, objasnivši kako oni vazda jedni drugima čuvaju leđa, Legaz je objavio novi video u kojem navodi kako Selmani nije bio jedini među „srđevcima” koji je znao za šurovanje s Kristićem, odnosno da je Selmani uoči sjednice, putem e-maila, komunicirao sa sedmoricom članova Liste SJG, dok je tekst amandmana od njega zatajio.

Nakon videa koje je objavljuje Igor Legaz, „srđevci” još ne objašnjavaju zašto su branili Kristićev amandman. Tijekom rasprave na Vijeću Selmani u jednom trenutku pita „može li se ljudima dati garancija da će biti sigurni da će se to ostvariti”.

Tako se slobodno može postaviti pitanje kako možemo biti sigurni da će 13 poduzetnika na malom Stradunu na svoje prostore nadograditi sadržaje predviđene GUP-om ili kako ih oporba naziva sadržaje od javnog interesa? Kako možemo biti sigurni da će se držati uvjeta iz Urbanističko-arhitektonskog natječaja?

Iz onog vidljivog iz video simulacije prvonagrađenog rješenja nakon provedenog Urbanističko-arhitektonskog natječaja, teško da će se propisanih uvjeta držati. Ako GUP na Malom Stradunu predviđa nadogradnju u kojoj nema prenamjene prostora, zašto su u video simulaciji vidljivi bazeni na parcelama koje nisu u vlasništvu tih poduzetnika?! Zašto su u video simulaciji vidljive intervencije u samu ulicu na malom Stradunu, nad kojom ovi poduzetnici nemaju vlasništvo i u koju bez dozvole vlasnika ne smiju zabiti ni čavao?! Jesu li Kristić i Srđevci slijepi ili se slijepima prave?

Zašto je svima, pa čak i Igoru Legazu jasno da na Malom Stradunu nema nikakva javnog interesa već samo dva suprotstavljena interesa, Valamarov, koji ne želi tuđe apartmansko naselje u centru svog kompleksa i interes 13 poduzetnika koji planiraju izgraditi „trokatnice”. Naime, GUP-om na tom području dozvoljava se izgradnju prostora sa suterenom, prizemljem, katom i potkorovljem.

Tako nije ni čudo što i sam Legaz, koji je simulaciju pobjedničkog rješenja natječaja za Mali Stradun očito jedini od njih dobro proučio i shvtaio, sarkastično zaključuje kako tako izgledaju „kuće sirotih obitelji s Babinog Kuka, koje su, jadni, ostali bez nastambi, uslijed katastrofalnog potresa i naknadnog požara, pa jest javni interes da ih se sad nekako zbrine i napravi im se „krov nad glavom”, te da im se zakrpi ulica ispred kućnog praga”.

Onima koji su ovaj projekt pokušali progurati kao projekt od javnog interesa maske su pale. Nema ni gradonačelnik više razloga poput Vojka Vrućine pitati se „kako to, kako to”, kad je jasno čemu služi onaj „tafa tefe, tafa tefe, ritam k'o iz kajdanke”, ritam uz koji su se u konačnici neki nesvjesno razotkrili.

Zatvaranje ovogodišnjeg, osmog izdanja Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto ove će godine publici donijeti nešto sasvim novo i drugačije. Donijet će nam nastup More Love Ensemble i komornog sastava Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a s time i zanimljive obrade djela najvećih hrvatskih skladatelja: Luke Sorkočevića, Blagoja Berse, Jakova Gotovca, Dore Pejačević, Ivana pl. Zajca, Vatroslava Lisinskog, Borisa Papandopula i Iva Tijadovića, ali i posebnu izvedbu pripremljenu isključivo za ovaj koncert - Život je lijep iz mjuzikla Dundo Maroje skladatelja Đela Jusića. Koncert će se održati u petak, 25. rujna u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat.

Ovaj koncert "crossover" stila nastao je u suradnji samog More Love Ensamble koji je priredio glazbu, tekst i aranžmane, a kojeg čine Melita Lovričević (vokal, efekti), Petar Ćulibrk (klavir, klavijature), Luka Žužić (trombon, klavijature), Marko First (violina) i Enos Kugler (bubnjevi), Dubrovačkog simfonijskog orkestra koji će izaći sa svojim komornim sastavom i Doma Marina Držića koji se pobrinuo da uživamo u skladbi "Život je lijep" i prisjetimo se mjuzikla Dundo Maroje.

Spomenute skladbe stižu nam s albuma "CROSSING" More Love Ensemble, inspiriranog upravo hrvatskim kompozitorima klasične glazbe. Inače, ovaj sastav bilježi nekoliko turneja u 2019. godini: Kina i Maroko, gdje su u ulozi kulturnih ambasadora Republike Hrvatske imali priliku predstavljati repetoar sa svoja prethodna dva albuma na najvećim kulturnim festivalima te u veleposlanstvima.

Najbolji poziv na ovaj koncert neka bude izjava Melite Lovričević za jedan intervju: "Sa sigurnošću tvrdim da ovakvog Lisinskog, Zajca, Papandopula, Pejačević, Sorkočevića, Bersu, Tijardovića i Gotovca niste do sada imali priliku čuti. Na taj način možemo i želimo na zabavan i umjetnički način potaknuti mladu publiku da istražuje, da se educira o svojoj kulturi i tradiciji... "

Ulaznice su u prodaji i dostupne u uredu DSO-a u Slanici (sv. Dominika 9), u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u Luži, online putem sustava ulaznice.hr, kao i jedan sat prije početka koncerta pred ulazom. Građane, kao i uvijek, čekaju brojne pogodnosti pri kupnji. Telefon za rezervacije i informacije je 417 110.

Koncert se održava sukladno epidemiološkim preporukama i mjerama.

rrd

Sponzorirani sadržaj

Što se tiče ministrice Obuljen i njenog protektorata nezakonitog odnosa između Grada Dubrovnika i DPDS-a, tu je, bojim se, Andro Vlahušić u pravu. Naime, ja sam Ministarstvu kulture poslao zahtjev za obavljanje nadzora zakonitosti pojedinačnog neupravnog akta izglasanog na 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, a ona tj. njeno Ministarstvo je uredno ignoriralo moje traženje. Sporna odluka Gradskog vijeća je bila vezana za nezakonito prepuštanje nekretnine (koja je vlasništvu Grada) na gospodarenje DPDS-u, i to bez naknade i javnog natječaja. - napisao je predsjednik dubrovačkog SDP – a i gradski vijećnik Jadran Barač na svom FB profilu.

Riječ je o prostoru na Zelenoj placi u Gradu koji je nekada bio u vlasništvu Zagrebačka banke.

„Isti je zahtjev bio upućen devet mjeseci ranije Ministarstvu pravosuđa, koje je „oportuno“ prebacilo lopticu na gđu. Obuljen, navodeći da oni kao Ministarstvo pravosuđa nisu nadležni za ocjenu zakonitosti spornog akta obzirom da predmetna nekretnina ima obilježje spomenika kulture. Naravno da takvo obrazloženje nema veze sa zdravom pameću!” - naveo je Barač.

dm

Bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić najavio je kako će početi s prikupljanjem potpisa građana za referendum na kojem bi se građani trebali izjasniti jesu li za to da se upravljanje zidinama vrati Gradu Dubrovniku te da novac od ulaznica pripadne proračunu Grada. Vlahušić i još jedna bivši gradonačelnik, Vido Bogdanović kao i predsjednik dubrovačkog SDP – a Jadrana Barača inače su pokrenuli i tužbu, odnosno parnicu kojom traže da se poništi ugovor između Grada Dubrovnika i DPDS – a o upravljanju zidinama.

- Ja ću referendum raspisati sam s pitanjem jesu li građani za to da sav novac od zidina pripadne proračunu Grada Dubrovnika, a da DPDS nastavlja obnavljati spomenike s područja negdašnje Dubrovačke Republike prema programu kojega će donijeti Grad i kojega bi Grad Dubrovnik financirao. - izjavio je Vlahušić.

Inače, organiziranje referenduma s pitanjem tko bi trebao upravljati zidinama ne najavljuje se prvi put. Još 2011. njegovo je organiziranje, još kao vijećnica HDZ-a u tadašnjem sazivu Gradskog vijeća, najavljivala Dubravka Šuica, a nakon što je jedan od vijećnika na sjednici Gradskog vijeća u to vrijeme predložio da Grad raskine ugovor s Društvom prijatelja dubrovačke starine.

Iako je referendum Šuica te 2011. najavljivala organizirati na jesen te isticala da su tadašnji HDZ-ovi vijećnici Gradskom vijeću predali potpise za raspisivanjem, do referenduma s pitanjem "Tko treba upravljati dubrovačkim zidinama, trojac HNS-SDP-Nezavisna lista Pera Vićana ili DPDS?", nije došlo.

Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma njihovo je temeljno pravo, prema Statutu Grada Dubrovnika, prijedlog o raspisivanju referenduma, osim jedne trećine vijećnika, može podnijeti gradonačelnik, ali i 20 posto od ukupno upisanog broja birača.

Ukoliko referendum predlaže 20 posto birača, Gradsko vijeće prijedlog dostavlja mjerodavnom tijelu državne uprave koje u roku 60 dana mora utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga. Ukoliko je prijedlog za raspisivanje referenduma ispravan, Vijeće u roku od 30 dana mora raspisati referendum.

No, da bi se volja građana na referendumu u konačnici i provela, mora mu se odazvati 50 posto od ukupno upisanog broja birača na lokalnoj razini, odnosno u Gradu Dubrovniku.

Vlahušić se inače dugi niz zalaže da zidinama upravlja Grad Dubrovnik. Da bi mu referendum uspio trebat će mu velika podrška građana. Na tu podršku računa i na idućim lokalnim izborima budući da je već najavio kako će se ponovo kandidirati za gradonačelnika. Kako su lokalni izbori blizu, sasvim je sigurno kako organiziranje referenduma nije spomenuo slučajno.
No, Vlahušić pak tek treba odgovoriti kako će skupiti 20 posto potpisa od ukupnog broja birača, tim više kad se uzme u obzir na je na gradskoj političkoj sceni on trenutno solo igrač koji iza sebe nema ne samo veliku, nego nikakvu stranačku „infrastrukturu”.

U kontekstu nadolazećih lokalnih izbora, svakako je pitanje može li Vlahušić u roku od osam mjeseci organizirati referendum te hoće li se od održati prije ili poslije izbora. Ukoliko se dogodi prije, referendum bi mu mogao poslužiti za mjerenje rejtinga, ako stav građana o tome tko treba upravljati zidinama podrazumijeva glas za Vlahušića kao gradonačelnika na svibanjskim lokalnim izborima, a što je ipak diskutabilno.

Župan Nikola Dobroslavić na videokonferenciji Povjerenstva za politiku teritorijalne kohezije (COTER) Europskog odbora regija sudjelovao je u razmjeni gledišta s direktorom Glavne uprave za proračun Europske Komisije Gertom Janom Kopmanom, o trenutačnom stanju pregovora o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. godine.

Župan Dobroslavić govorio je ispred kluba Europske pučke stranke u Odboru regija izrazivši zadovoljstvo što se pregovori o novom proračunu i novom planu oporavka EU-a privode kraju. Naglasio je pritom da usvajanje ovih dokumenata prije početka novog financijskog razdoblja je od najveće važnosti za EU i njezine regije i gradove. Kohezijska i Zajednička poljoprivredna politika i dalje su ključne politike regija i gradova te je od najveće važnosti da u svim dokumentima EU-a dobiju odgovarajući tretman, zaključio je Dobroslavić.

U Bruxellesu 21. srpnja ove godine, čelnici i čelnice EU-a postigli su dogovor o ukupnom proračunu u iznosu od 1824,3 milijarde EUR. Taj paket obuhvaća višegodišnji financijski okvir (1074,3 milijarde EUR) i izvanredni instrument za oporavak nazvan Next Generation EU (750 milijardi EUR) kojim će se pomoći u ponovnoj izgradnji EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 te će se poduprijeti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju. Pregovori o detaljima prijedloga nastavljeni su s Europskim parlamentom. Očekuje se da će pregovore s Parlamentom zaključiti njemačko predsjedništvo Vijećem do konca godine.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je sedam novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o jednoj muškoj i jednoj ženskoj osobi iz Dubrovnika (imaju utvrđenu epidemiološku vezu), dvije muške osobe iz Ploča (za jednu utvrđena ep. veza), jednoj ženskoj osobi iz Konavala (ima utvrđenu ep. vezu), jednoj muškoj osobi iz Orebića te jednoj muškoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije. Izliječeno je 16 osoba: devet iz Dubrovnika, dvije iz Metkovića, Opuzena i Župe dubrovačke te jedna iz Dubrovačkog primorja. - priopćenje je Stožera civilne zaštite DNŽ.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 18 osoba pozitivnih na koronavirus, od čega su na respiratoru dvije osobe. Od početka pandemije analizirano je 13 485 uzoraka. U samoizolaciji je 378 osoba, a u posljednja 24 nema utvrđenih slučajeva kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 80 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

dpp

U sklopu projekta SeaClear, početkom rujna 2020. usvojen je projektni dokument službenog naziva “Use-case definition document” za čiju je pripremu bila zadužena Regionalna agencija DUNEA, kao jedna od osam projektnih partnera.

Glavni cilj SeaClear projekta je razvoj sustava bespilotnih podvodnih i površinskih plovila – robota – za pronalaženje i prikupljanje otpada s morskog dna i iz vodenog stupca. Upravo kroz temu problematike otpada u moru i inovativnih rješenja, ovaj dokument daje pregled i usporedbu projektnih pilot lokacija kao temeljitu analizu njihovih karakteristika, cjelokupni kontekst različitih slučajeva upotrebe robotiziranih usluga koje se mogu razviti, kako bi se demonstrirala funkcionalnost SeaClear sustava, od pilot lokacije luke Hamburg s krajnjim korisnikom Lučkom upravom Hamburg, koja je najveća njemačka luka i treća po veličini europska luka, do relativno malog prostora priobalja uz otok Lokrum na demo lokaciji luke Portoč i specifičnog područja podmorja Malostonskog zaljeva, na demo lokaciji Bistrina. Navedene dvije pilot lokacije Dubrovačko-neretvanske županije pod projektnom su koordinacijom Regionalne agencije DUNEA.

Sve demo lokacije su obalna područja odabrana kako bi se dobio pregled širokog spektra uvjeta u kojima će SeaClear sustav morati autonomno raditi i kako bi se osigurala minimalna infrastruktura potrebna za fazu demonstracije i verifikacije sustava. Tako demo lokacije pokrivaju uvjete ekstremne zamućenosti vode koja prevladava u luci Hamburg, do izuzetno velike prozirnosti podmorja Lokruma. Radne temperature se kreću od 4 do 29⁰C, a prisutne su i velike varijacija u samoj strukturi dna, od stjenovitog dna i zaštićenih livada cvjetnica vrste Posidonia oceanica, do muljevitog i pješčanog morskog dna.

Osim različitih oceanografskih i geografskih parametara, sustav robota koji se razvija kroz projekt SeaClear, susreće se i s izazovom različitih tipova otpada u moru, od otpada koji uglavnom potječe s kopna, gdje pretežno prevladava plastika, relativno glomaznog otpada koji se može susresti na pojedinim dijelovima luke Hamburg, do specifičnih frakcija otpada u Malostonskom zaljevu koji uglavnom potječu s mora, odnosno iz sektora marikulture i intenzivnog školjkarstva na tom području. Osim toga, pilot lokacije Dubrovačko-neretvanske županije predstavljaju zaštićena morska područja, stoga će očuvanje bioraznolikosti biti također jedan od izazova za uspješan rad budućeg autonomnog SeaClear sustava robota.

Partnerski konzorcij, osim Regionalne agencije DUNEA i Luke Hamburg, uključuje stručni tim partnera, od najpoznatijih svjetskih organizacija te četiri akademske institucije među kojima je i stručni tim Sveučilišta u Dubrovniku. Projekt SeaClear, punog naziva „Search, Identification and Collection of Marine Litter with Autonomous Robot“, financira se u sto postotnom iznosu iz Europske unije iz programa HORIZON 2020, kroz koji je osigurano više od šest milijuna kuna za područje Dubrovačko-neretvanske županije.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić primio je danas voditelja klape ”Cavtajke” Matiju Novakovića i članice klape povodom nedavnog velikog uspjeha na 19. Međunarodnom festivalu klapa Perast 2020. Naime, Cavtajke su tamo osvojile 1. nagradu stručnog žirija čime su postale ovogodišnjim laureatom u kategoriji ženskog pjevanja.

Klapa je nagradu zaslužila izvodeći napjeve ”Nevina djeva polako hodi” u obradi Matije Novakovića i ”Prolećele bijele vile” u obradi Krešimira Magdića.

Ženska klapa Cavtajke osnovana je 2003 godine, koja njeguje a´capella pjevanje bazirano na tradicionalnoj, skladanoj, dalmatinskoj i sakralnoj pjesmi. Klapa je sudjelovala nekoliko puta na Omiškom festivalu, a 2008 godine na večeri popularnih skladbi u Vodicama bila je među laureatima izvodeći pjesmu “Moja posljednja i prva ljubavi” koja je nagrađena za najbolji aranžman. Od 2009 god. djeluje kao samostalna udruga koja se osim pjevanja bavi i humanitarnim radom. Godine 2011. na I. natjecanju hrvatske vokalne tradicijske glazbe osvaja I. nagradu stručnog ocjenivačkog suda u kategoriji mali vokalni sastavi, ansambli, klape.

Nakon stanke od četiri godine ponovno se okuplja i djeluje pod vodstvom novim voditeljem, a trenutno nastupa u sastavu: Matea Magud, Josipa Vragolov, Ana Jasprica Duper, Jelena Kulišić, Olja Lasić, Ivana Špilj i Jele Butijer Gleđ . Klapa Cavtajke nastupala je nekoliko puta na festivalu “Glazba & riječ”, na kojem je uz pratnju kvarteta Dubrovačkog simfonijskog orkestra izvela samostalne koncerte u Dubrovniku i Cavtatu. Prošle godine u sklopu otvorenja izložbe “Konavoska svadba” klapa Cavtajke, sa još nekoliko izvođača, izvela je rekonstruirane svadbene napjeve Konavala, koje je sakupio i zapisao maestro Krešimir Magdić.

Voditelj klape Cavtajke je talentirani Konavljanin Matija Novaković koji temeljno glazbeno obrazovanje stječe u Umjetničkoj školi “Luke Sorkočevića” u Dubrovniku. Školovanje potom nastavlja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje u klasi prof. M. Kobetića diplomira 1988. godine. Obrazovanje ovog iznimno nadarenog glazbenika time ne završava. Svoje usavršavanje nastavlja specijalizacijom u Moskvi na glasovitom Konzervatoriju “P. I. Čajkovski” kod čuvenog profesora Valeria Popova, a 1994. godine upisuje poslijediplomski studij fagota na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i 1996. godine ga završava te postaje prvim magistrom svog instrumenta u povijesti Muzičke Akademije Zagreb. Stalni je zaposlenik Dubrovačkog Simfonijskog Orkestra, a honorarni predavač u Umjetničkoj školi “Luke Sorkočevića” u Dubrovniku i jedno vrijeme na Muzičkoj Akademiji Zagreb, kao asistent na katedri fagota.

Novaković, još kao učenik Umjetničke škole “Luke Sorkočevića”, a kasnije kao student, isticao se svojim solističkim nastupima s Dubrovačkim Simfonijskim Orkestrom. Danas kao zreli umjetnik, na svojem solističkom i komornom repertoaru njeguje široki spektar programskog odabira, od glazbenog baroka do glazbe suvremenih autora. Ističu se njegove interpretacije Koncerta za fagot i orkestar hrvatskih skladatelja Papandopula, Kelemena, Bjelinskog, Cossetta (praizvedba), Jusića (praizvedba), zatim Mozarta, Webera, Vivaldia, Danzia, Jacoba, Stamitza, Batashova, Vanhala… te cijeli niz tematskih recitala od baroka, klasike, romantike do glazbe XX stoljeća. Njegove interpretacije krasi uzorna tehnika i stilska kultura.Suosnivač je i predsjednik Umjetničke udruge “Konavle Art” , Festivala „Glazba & Riječ Konavle“ i „Cavtatskih glazbenih večeri“.

Sadržaj Općine Konavle

Od 16. do 22. rujna proveden je projekt ROADPOL-a Dani sigurnosti u prometu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske. Tijekom provedbe projekta prometna policija provela je brojne preventivno - represivne aktivnosti u cilju smanjenja broja poginulih i teško ozlijeđenih osoba u prometu na cestama, a naglasak je bio na Danu bez poginulih u prometu koji se obilježio 17. rujna kada nije bilo prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama.

„Ovogodišnji prometni parametri su značajno bolji od onih prošlogodišnjih. Naime, od početka godine na prometnicama Policijske uprave dubrovačko - neretvanske dogodilo se 357 prometnih nesreća što je za 41% manje nego prošle godine kada ih se dogodilo 615. Broj ozlijeđenih osoba također je smanjen i to za 44% sa prošlogodišnjih 448 na ovogodišnjih 249, dok je broj smrtno stradalih smanjen za čak 60% sa prošlogodišnjih deset na ovogodišnjih četiri.” - navodi se u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

dpp

„U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je sedam novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o tri muške osobe iz Dubrovnika (od kojih jedna ima utvrđenu epidemiološku vezu vezu), jednoj muškoj osobi iz Župe dubrovačke za koju epidemiološka obrada još traje te dvije muške i jednoj ženskoj osobi koje nemaju prebivalište na području naše županije.” - priopćenje je Stožera CZ DNŽ u srijedu.
Oporavljeno je 26 osoba: 16 iz Dubrovnika, pet iz Metkovića, po jedna osoba iz Dubrovačkog Primorja, Slivnog i Opuzena te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 16 osoba pozitivnih na koronavirus, od čega su na respiratoru 3 osobe. Od početka pandemije analizirano je 13 358 uzoraka. U samoizolaciji je 439 osoba, a u posljednja 24 nema utvrđenih slučajeva kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 80 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dm