U Palači Ranjina je jučer, u sklopu projekta OPERA II – „Razvoj i promocija partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije“, održana radionica na temu revizije Strategije razvoja ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije, kojom je nastavljen rad na izradi nove Strategije i ostalim aktivnostima odgođenim pandemije Covid-19, a previđenim u sklopu EU projekta OPERA II.

Sudionike je na početku radionice pozdravila zamjenica župana Žaklina Marević, koja je među ostalim istaknula važnost projekta OPERA II te važnost izrade predmetne strategije, jer će se time pridonijeti objektivnom i kontinuiranom praćenju intervencija na tržištu rada.

Radionicu je vodio vanjski suradnik Robert Babić, a na njoj su sudjelovali predstavnici Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, LAG-a 5 i LAG-a Neretva, Sveučilišta u Dubrovniku, HGK – komore Dubrovnik, Razvojne agencije DURA te predstavnice Regionalne agencije DUNEA.

Tako je jučer predstavljen nacrt socio-ekonomske analize Dubrovačko-neretvanske županije, izrađivan je nacrt SWOT analize te su predstavljeni ciljevi kohezijske politike 2021-2027 i prioritetna područja koja se financiraju putem Europskog socijalnog fonda: zapošljavanje, socijalno uključivanje i obrazovanje. Naime, cilj izrade Strategije razvoja ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije je određivanje srednjoročne vizije razvoja ljudskih potencijala u našoj županiji, uz određivanje strateških ciljeva i mjera, potom definiranje liste projekata kojima će se provesti razvojna strategija te razvoj i podrška organizacijske i provedbene strukture potrebne za provedbu strategije.

Opći cilj projekta OPERA II - „Razvoj i promocija partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije“, je doprinijeti povećanju zapošljivosti najranjivijih skupina na tržištu rada kroz pripremu i provedbu inovativnih lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja usklađenih s potrebama i strateškim prioritetima Dubrovačko-neretvanske županije.
Uz nositelja – Dubrovačko-neretvansku županiju, partneri na projektu su Regionalna agencija DUNEA, Dubrovačka razvojna agencija DURA, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Dubrovnik, Korčulanska razvojna agencija za lokalni razvoj i poslovne usluge KORA, Sveučilište u Dubrovniku i Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije. Vrijednost projekta iznosi 1.496.681,54 kuna i u stopostotnom iznosu je financiran iz Europskog socijalnog fonda.

dpp

Unatoč tome što je produljeno radno vrijeme ugostiteljskih objekata, odnosno kafića, u kojima radne brojni naši sugrađani, zapravo se vratilo na staro ljetno radno vrijeme u kojem je rad dopušten do 2 sata ujutro u javnom gradskom prijevozniku Libertasu valjda još nisu čuli za to.

Na upit portala Dubrovnikpress.hr kada i hoće li se uvesti noćne linije, iz Libertasa odgovaraju:

„U razgovoru s trenutno aktivnim gospodarstvenicima, još nije iskazan interes za noćnom linijom niti su se aktivni gospodarstvenici izjasnili kako imaju potrebu za takvim radnim vremenom. Naravno, kao što je vidljivo iz dosadašnjih izmjena Voznog reda, pratimo inpute korisnika naših usluga te, u skladu s gospodarskim pokazateljima i iskazanom interesu isti korigiramo.” - piše u odgovoru Libertasa.

I tako, dok u Libertasu „prate inpute” i čekaju da im netko javi da su ljudi počeli živjeti u post korona dobu, Dubrovlani zaposleni u ugostiteljstvu, osim ako ne voze, mogu doma samo taksijem, a isto vrijedi i za one koji žele jednostavno – izaći vani.

Dok se u Gradu kunu u oživljavanje gospodarstva, trude se privući turiste, žele potaknuti potrošnju kako bi se i sam proračun počeo ponovo puniti, u Libertasu pak direktor Ante Vojvodić i dalje živi na nekom svom planetu kao što smo i nedavno pisali.

Taman što bi ga trebalo pohvaliti za dobro odrađen posao kada su u Poljsku vraćeni autobusi koji nisu odgovarali tehničkim specifikacijama u natječaju, Vojvodić padne na sitnicama, a za Libertas barem jedna noćna linija, koja će premostiti vrijeme od ponoći do 5:30 ujutro, kada kreću prvi autobusi, osim za Mokošicu za koju je prvi polazak u 4:50, jest sitnica. A i da nije – koga zapravo briga, Libertas je tu da vrši javni gradski prijevoz za potrebe građana, bila mu sitnica ili ne, a ta „sitnica” našim sugrađanima, koji se s radnih mjesta upute doma i u 2:30 ujutro krupna je stvar.

No, nemaju problema samo stanovnici Grada s noćnim linijama. Žitelji okolnih općina također redovno izražavaju nezadovoljstvo.

„Molim vas da uputite Libertasu pitanje što je s linijom 22 za Primorje. Što, ovi ljudi ne trebaju živjeti i raditi, a nemaju svi aute za odlazak na posao ili u doktora. Jer je ovo jedina linija za Dubrovačko primorje i sramota je da su ljudi izolirani, a gospar Franković bi povratak mladih u sela. Je li ovako misli zadržat ljude na selima, sramota.” - napisala je nedavno jedna čitateljica poruku našem portalu.
I pitali smo što je s linijom 22. Iz Libertasa su odgovorili:

„Vezano za liniju 22 koja povezuje Imoticu i Dubrovnik, kao što je ranije komunicirano, traži se najadekvatniji model reaktivacije ove linije, uzevši u obzir još uvijek aktivne parametre epidemiološke situacije na razini RH, kao i potrebama stanovnika Dubrovačkog primorja.”

Također su naveli kako su već ranije za potrebe Općine Dubrovačko primorje i ostalih općina uvedene četiri linije:
Linija 12, DUBROVNIK - SLANO
Linija 15, DUBROVNIK - STON
Linija 26, DUBROVNIK - MAJKOVI
Linija 35, DUBROVNIK - BRSEČINE

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji niti danas nema novih slučajeva zaraze koronavirusom. Od jučer uzeta 24 uzorka, 22 su negativna, a za 2 se još čekaju rezultati. I danas imamo jednu ozdravljenu osobu, i to iz Dubrovnika. Od početka pandemije na analizu u Zagreb je poslano je 3125 uzoraka. - redovno je dnevno izvješće Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

„U dubrovačkoj Općoj bolnici broj hospitaliziranih pacijenata pozitivnih na COVID i dalje se nije mijenjao te su na Zaraznom odjelu smještene dvije osobe. U samoizolaciji je samo jedna osoba te u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije.” - piše još u priopćenju.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić i ravnateljica DUNEA – e Melanija Milić sudjelovali su jučer u Zagrebu na 55. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija.

Budući da je ovo prva sjednica nakon početka pandemije koronavirusa, na sjednici je bilo riječi o utjecaju nastale gospodarske krize na proračune jedinica regionalne samouprave. Također, bilo je riječi i o europskim fondovima i mogućnostima koje oni nude, odnosno njihovoj perspektivi u budućnosti, kao i o aktualnim pitanjima vezanim uz prometnu mrežu pri javnoj usluzi.

Na sjednici su sudjelovali i predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova, Ministarstva financija te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Državni tajnici Velimir Žunac i Spomenka Đurić te pomoćnica ministra regionalnoga razvoja i fondova EU Ana Odak tom su prilikom županima predstavili Višegodišnji financijski okvir EU (2021. – 2027.), ističući kako je to prilika za iskorak jer uz 10 milijardi eura koji su nam na raspolaganju u sklopu nove financijske omotnice, dana nam je mogućnost korištenja dodatnih 10 milijardi eura.

Naime, kako je pojašnjeno, u VFO-u 2021. – 2027. je pet investicijskih prioriteta: pametna Europa, zelena Europa, povezanija Europa, socijalnija Europu i Europa bliža građanima, iz koje se povlače sredstva za regionalni razvoj, a uz tih pet prioriteta su i tematske odrednice prema kojima je predviđeno kako će se koristiti 70 posto sredstava. Upravo u ovom dijelu dodatna sredstva dobivaju na važnosti jer otvaraju mogućnost povlačenja više novaca za regionalni razvoj.

Tijekom ovog izlaganja istaknuto je i kako je ugovorenost sredstava koja su na raspolaganju iz EU fondova porasla; u 2016. godini bilo je ugovoreno tek osam posto sredstava, a danas taj postotak iznosi 93 posto.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk u svom je izlaganju podsjetio i na projekt izbora najboljeg EU projekta, koji Hrvatska zajednica županija provodi u partnerstvu s Hanza Mediom, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj i portalom www.zupan.hr.

U Izboru sudjeluju EU projekti provedeni i /ili završeni u 2018. i 2019. godini, najbolji projekti bit će birani u četiri kategorije: 1. Doprinos znanosti i inovacijama, 2. Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, 3. Doprinos prekograničnoj suradnji i 4. Doprinos poduzetništvu, a dodjela nagrada održat će se početkom listopada 2020. godine na Danima europskih fondova i regionalnog razvoja.

- Hrvatska je u prethodnoj godini iz EU fondova iskoristila 3,9 milijardi eura, što je 31 posto od planiranog iznosa. Zato će Izbor najboljeg EU projekta upoznati javnost s projektima koji su uspješno iskoristili sredstva iz EU fondova i doprinijeli razvoju svih hrvatskih županija, a nadamo se i dati poticaj da u potpunosti preuzmemo ulogu nositelja regionalnog razvoja. - rekao je Pauk.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je danas drugi po redu sastanak s, kako se navodi u priopćenju, „dijelom zakupaca prostora i javnih površina u vlasništvu Grada Dubrovnika”, a na temu naplate zakupa prostora i javnih površina.

Piše: Davor Mladošić

„Na sastanku je dogovoreno, a obzirom na neizvjesnost turističke sezone 2020., kako će se za mjesece srpanj, kolovoz i rujan računi za zakup ispostavljati do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Visina zakupa korespondirat će s visinom ostvarenih noćenja u 2020. godini, s usporedbom ostvarenja istih u 2019. godini, a sukladno podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika.” - navodi se u priopćenju Grada Dubrovnika.

Zakupnici gradskih prostora time će biti u uistinu povlaštenom položaju naspram zakupaca u privatnim prostorima čime se ozbiljno narušavaju pravila tržišnog natjecanja. Zakupnici gradskih prostora već su i prije, u jeku korona krize, bili u puno povoljnijem položaju od najmoprimaca koji koriste privatne prostore. Njima će cijena prostora, ukoliko najmodavac nema sluha za probleme, i dalje ostati ista, dok će po sustavu koji je danas predstavio gradonačelnik Franković najmoprimci u gradskim prostorima plaćati najam u ovisnosti koliko bude turista u Dubrovniku.

„Ako broj ostvarenih noćenja u srpnju 2020. godine bude iznosio 20 % prošlogodišnjih rezultata onda će zakup javne površine i zakup poslovnih prostora biti obračunat u visini od 20 % ugovorenog zakupa javne površine/poslovnog prostora.” - piše naime u priopćenju Grada Dubrovnika.

Drugim riječima zakupnici gradskih prostora, s obzirom da se ne očekuje više od 30 posto prošlogodišnjeg prometa turista, a i to je optimistična brojka, plaćat će sitniš u odnosu na druge poduzetnike.

Uz to zakupnici gradskih prostora neće ništa plaćati Gradu od od 1. listopada 2020. do 1. travnja 2021. godine, a sve to, kako piše u priopćenju „sukladno prethodno postignutom dogovoru”. Inače, taj „prethodno postignuti dogovor” za zakupnike poslovnih prostora Grada još je povoljniji od prijedloga koji je koncem travnja iznio gradonačelnik Franković kada je kazao kako bi razdoblje u kojem se neće naplaćivati najam trebalo početi 1. studenoga.

Također krajem travnja, objavio je tada Grad Dubrovnik u priopćenju, prema Frankovićevom prijedlogu najam se tijekom ljetnih mjeseci trebao naplaćivati u iznosu od 50 posto za prostore i 30 posto od pune cijene za gradske površine. No, sada je gradonačelnik odustao i do toga.

Iako sama namjera gradonačelnika Frankovića zapravo nije loša, ipak treba ponoviti kako ovakav „dogovor” ozbiljno narušava temeljna načela tržišnog natjecanja stavljanjem poduzetnika u privatnim prostorima u nepovoljan položaj u odnosu na one u gradskim prostorima.

„Ovom mjerom Grad Dubrovnik nastavlja podupirati poduzetničku aktivnost na području Grada Dubrovnika, a uz navedeno, sve do sada predložene mjere ostaju na snazi”, piše još u priopćenju Grada Dubrovnika što je istina tek djelimice. Grad naime ovakvim mjerama podupire tek poduzetničku aktivnost dijela poduzetnika, i to onih koji su u gradskim prostorima, dok se ostali, i to samo oni koji s bave djelatnostima koje se nisu mogle obavljati zbog korona krize, moraju zadovoljiti s maksimalno 2500 kuna beneficije za najam poslovnog prostora. Dio poduzetnika ne može dobiti ni to, jer im obavljanje djelatnosti nije bilo zabranjeno.

Završeni su radovi energetske obnove Osnovne škole Ivana Gundulića u Gružu, a tim povodom u prostorima škole održana je danas konferencija za medije na kojoj su sudjelovali gradonačelnik Mato Franković, ravnateljica škole Vedrana Elez i Mato Butijer, predsjednik uprave tvrtke Alfaplan građenje d.o.o. koja je izvela radove na objektu.
 
Riječ je investiciji u osnovnoškolske kapacitete koja je, poput u prosincu završene OŠ Marina Držića te ranije OŠ Lapad, također značajno sufinancirana iz dostupnih fondova Europske unije i drugih vanproračunskih izvora, čak 64 posto, podsjetio je uvodno gradonačelnik Franković.
 
- Naravno da se tu ne zaustavljamo, značajna sredstva ulažemo u osnovnoškolsko obrazovanje i nastavit ćemo to raditi u budućnosti. Drago mi je što radove i na OŠ Montovjerna privodimo kraju, sada je faza čišćenja, očekuje nas idući tjedan ako sve bude u redu početak tehničkog prijema i naravno u rujnu nova školska godina u novoj školi. Osim osnovnoškolskog obrazovanja značajna sredstva smo putem europski fondova uložili i u predškolsku infrastrukturu. Dosada smo obnovili dva vrtića, a pripremili smo i nova četiri velika objekta za energetsku obnovu, čime nastavljamo korištenje europskih sredstava i podizanje standarda dubrovačke infrastrukture – naveo je gradonačelnik Mato Franković.
 
Radovi na obnovi škole započeli su u lipnju 2019., odmah po završetku školske godine, te je njihov najveći dio radova u unutrašnjosti zgrade proveden tijekom ljeta, a prioritetno je bilo osposobiti što veći broj učionica do počeka školske godine. Zamijenjeno je preko 1000 metara kvadratnih podnih ploha. Izvedena je temeljna hidro i termo izolacija te su postavljene keramičke pločice i parketi. Uz neometano funkcioniranje nastave, istovremeno su se odvijali radovi na demontaži starih i ugradnji novih otvora, radovi na cjelovitoj obnovi fasade površine 2633 metara kvadratnih i dijela krovišta. U cijeloj zgradi su postavljeni novi radijatori kao i nova LED rasvjeta u dijelu učionica, dvorani i manjem dijelu dvorišta, a sve u skladu sa standardom energetske obnove.
 
Gradonačelnik Franković ovom prigodom zahvalio se i ravnateljici Elez i svim djelatnicima na strpljenju tijekom trajanja radova, kao i izvođaču na kvalitetnoj izvedbi završenoj prije utvrđenog vremenskog roka. Zahvalu je uputio i resornim gradskim odjelima, posebno Upravnom odjelu za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju koji je od 2017. osigurao gotovo 300 milijuna bespovratnih europskih sredstava, kao i DURA-i.
 
Ukupna vrijednost projekta iznosi 7.872.327,15 kuna,  a ukupni prihvatljivi troškovi 7.465.433,40 kuna. Gradu su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 64% od ukupne vrijednosti projekta, od čega 2.679.526,69 kuna bespovratnih sredstava Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te 2.392.953,36 kuna Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
 
Realizacijom projekta zgrada je iz energetskog razreda C prešla u razred B, a godišnja ušteda za toplinsku energiju dosezat će čak 71,50%. Za isti postotak smanjit će se emisije CO2, dok će se ukupna energetska potrošnja objekta smanjiti za 54,65%.

dpp

Sukladno ugovoru o nabavi i ugradnji opreme za zonu zagušenja prometa između Grada Dubrovnika i zajednice ponuditelja Hrvatski telekom d.d. te King ICT završeni su radovi na implementaciji opreme potrebne za uspostavljanje zone zagušenja prometa oko povijesne jezgre Grada – scenarija 1. Tim povodom Predstavnici Grada Dubrovnika s predstavnicima zajednice ponuditelja obavili su primopredaju sustava koji je pušten u probni rad. - navodi se danas u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„U ovoj prvoj fazi instalirana je sva potrebna oprema nužna za uvođenje zone zagušenja koja se odnosi na turističke autobuse i osobne automobile (8+1) te podržava i mogućnost implementacije planiranog konačnog rješenja.” - piše u priopćenju.
 
Sustav inače omogućava automatsku provjeru autobusa i osobnih vozila (8+1) koja podliježu naplati parkiranja na Pilama te daljnji postupak prema onima koji nemaju rezerviran termin za dolazak/parkiranje. 
 
„Vrijednost nabave predmetne opreme iznosi 1.027.909 bez PDV-a, a osim ukupno 10 kamera postavljenih u Zagrebačkoj ulici, u Ulici II. Dalmatinske brigade, na Pilama (na dvije lokacije) i u Ulici branitelja Dubrovnika, sustav uključuje kompletno softversko rješenje te integraciju s postojećim BUS+ sustavom.” - navode dalje u priopćenju iz gradske uprave.
 
Grad Dubrovnik ipak ovog ljeta, kako stoji u priopćenju, neće naplaćivati zaustavljanje autobusa na Pilama:

„Važno je naglasiti kako zbog pandemije uzrokovane koronavirusom, a koja je utjecala na cjelokupno gospodarstvo te poglavito turistički sektor, Grad Dubrovnik u turističkoj sezoni 2020. neće provoditi naplatu parkiranja i zaustavljanja navedenih vozila na Pilama. No, u cilju učinkovitog upravljanja prometom u kontaktnoj zoni povijesne jezgre te na platou Pile parkiranje i zaustavljanje autobusa i osobnih vozila (8+1) bez naknade uvjetovat će se prethodnom rezervacijom termina isključivo putem službene stranice Grada Dubrovnika. Vozila koja se parkiraju na platou Pile bez prethodne rezervacije termina putem web stranice Grada Dubrovnika ili  bez dozvole mjerodavnog tijela sankcionirat će se od strane Komunalnog redarstva. Implementacija navedene opreme i inovativnog softverskog rješenja novi je značajan iskorak u primjeni Smart City koncepta, koji počiva na strateškoj primjeni najmodernijih tehnoloških rješenja usmjerenih prema povećanju ukupne kvalitete života.” - navodi se iz Grada.

dpp

Carnival Cruise Line je poslao zahvalnicu Gradu Dubrovniku i Republici Hrvatskoj nakon, ističu iz Carnivala, „prošlotjedne izuzetne suradnje i razumijevanja između svih uključenih u operaciju iskrcaja i povratka gotovo 3000 carnivalovih članova posade svojim državama, kućama i obiteljima”.

„Industrija za kružna putovanja brodovima spaja ljude cijelog svijeta, pa tako i Carnival Cruise Line uvijek s ponosom ističe da ima posadu i zaposlenike sastavljenu od 110 različitih nacija iz cijeloga svijetu koji žive i rade zajedno na Carnivalovim brodovima.” - piše u priopćenju Carnivala.

Iz ove kompanije ističu da bi i u normalnim uvjetima takva operacija bila kompleksna, a da je u zadnjih par mjeseci cjelokupna svjetska situacija uveliko otežala normalno funkcioniranje cijele industrije kružnih putovanja pa tako i povratak Carnivalove posade, 26 000 njih svojim kućama i obiteljima.

„Dok je cijeli svijet bio u strahu od pandemije i bolesti, mnoge države su bile zatvorile svoje granice, neke čak i za svoje državljane, komercijalni letovi su bili obustavljeni ili ograničeni , imigracijski zakoni su se mijenjali gotovo svakodnevno.

„Na veliku sreću , Carnival Cruise Line je prepoznat po svojoj iskrenosti i ima prijatelje posvuda u svijetu. Danas se želimo zahvaliti našim dragim prijateljima u Republici Hrvatskoj, Gradu Dubrovniku, Luci , Kapetaniji, Agenciji, Tour Operatorima, dubrovačkom aerodromu, hrvatskoj policiji i svim ostalim organima vlasti, vrijednim ljudima velikog srca koji su nas prihvatili bez straha i ustručavanja. Imali su puno povjerenje u nas i našu iskrenost i dozvolili povratak kućama 3000 članova naše posade iz različitih dijelova svijeta. Kućama su vraćeni ne samo hrvatski državljani i državljani susjednih zemalja kao sto su Bosna i Hercegovina, Crna Gora , Albania, Srbija, Makedonija, Italija, nego i državljani ostalih Europskih zemalja, ali isto tako i državljani Indonezije i Filipina koje smo uspjeli poslati njihovim kućama komercijalnim letovima.” - piše u priopćenju Carnivala.
 
- Ne možemo dočekati trenutak da krenemo nazad s kružnim putovanjima i da dovedemo naše brodove, posadu i goste u Dubrovnik da uživaju u ovome predivnome i jedinstvenom gradu. - rekla je predsjednica Carnival Cruise Line-a Christine Duffy.

dm

Dubrovačko - neretvanska županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne poslove, sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje ("Narodne novine" broj 73/08), upozorava javnost da je na plaži Prižba na Korčuli došlo do kratkotrajnog onečišćenja mora fekalnim vodama.

Prema obavijesti Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije od 03. lipnja 2020., tijekom drugog ispitivanja kakvoće mora prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije u 2020. godini, utvrđeno je da rezultati analize mora za kupanje na plaži Prižba na Korčuli, uzorkovanog 01. lipnja 2020. godine, prelaze granične vrijednosti za mikrobiološke pokazatelje interstinalni enterokok i Escherichia coli.

Sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje čl. 23. i 24., uzorkovanje mora će se ponavljati do prestanka onečišćenja. O onečišćenju je obaviještena Inspekcija zaštite okoliša i ostale nadležne inspekcije.

S obzirom da uzorci mora na plaži Prižba na Korčuli, zbog onečišćenja fekalnog podrijetla, ne udovoljavaju uvjetima Uredbe, ne preporučuje se kupanje do daljnjih obavijesti.

Županija dubrovačko - neretvanska

U obiteljskoj kući u Postarnjskoj ulici u Dubrovniku sinoć oko 23:05 sati 37 - godišnjak je iz vatrenog oružja pucao u 68 - godišnjaka i 67 - godišnjakinju koji su zadobili teške tjelesne ozljede te se trenutno nalaze na liječenju u dubrovačkoj bolnici. Ubrzo nakon pucnjave, muškarac je uhićen i trenutno se nalazi u prostorijama policije na kriminalističkoj obradi. - piše jutros u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske nakon sinoćnje potjere koja je rezultirala uhićenjem.

Sinoć je u opsežnoj policijskoj akciji na dubrovačkom području policija započela potragu za bjeguncem na cijelom gradskom području, a na izlazima iz grada provjeravali su se automobili, pregledavali prtljažnici. Provjeravani su i autobusi Libertasa, odnosno osobne karte putnika. Djelatnici policije u potrazi su provjeravali i sve otvorene ugostiteljske objekte na cijelom gradskom području.

dm

Dubrovačko - neretvanska županija je, putem Upravnog odjela za društvene djelatnosti, od početka 2020. godine isplatila jednokratne novčane naknade socijalno ugroženim osobama i socijalno ugroženim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata s područja Dubrovačko-neretvanske županije u ukupnom iznosu od 195 tisuća kuna.

Jednokratne novčane pomoći koje se dodjeljuju u ovu svrhu predstavljaju potporu oboljelim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u procesu liječenja te pomoć njihovim obiteljima u svakodnevnici opterećenoj životnim problemima, kao i pomoć osobama koje zbog ugroženog socijalnog stanja i teške materijalne situacije nisu u mogućnosti podmiriti troškove osnovnih životnih potreba sebe ili svoje obitelji.

dpp

Booking za lipanj doslovce je storniran, a kad su u pitanju kakvi takvi efekti od srpnja i kolovoza, pa i mjeseci poslije, gradonačelnik Mato franković ističe kako je realno očekivati da bi se ove sezone moglo ostvariti oko, odnosno ne više od 30 posto prošlogodišnjih rezultata. Slabija od 2019. bit će, prognozira Franković i turistička sezona 2021.

- Iduća, 2021. sezona bit će na 70 posto rezultata sezone 2019. godine i pomalo ćemo se na prethodno ostvarene brojke vratiti tijekom 2022. izgubit ćemo najmanje tri godine za povratak na brojke iz 2019. - kazao je Franković.

Inače, Grad je u suradnji s gradskom Turističkom zajednicom i Zračnom lukom Dubrovnik dogovorio marketinšku kampanju vrijednu 14 milijuna kuna ne bi li avioprijevoznike potaknuo na uvođenje letova prema Dubrovniku, o kojima kao destinacija ovisimo.

- Izradili smo popis svih avioprijevoznika i u konačnici ćemo ga poslati HTZ - u i Ministarstvu turizma na daljnju provjeru. U popis je uključen i domaći avioprijevoznik Croatia Airlines. Grad Dubrovnik je obvezan u suradnji s TZ - om izdvojiti avioprijevoznike koji su spremni letjeti do kraja prosinca. Procjena je utemeljena „u grubo”, na temelju svih aviokompanija koje su iskazale interes za udruženo marketinško oglašavanje. - rekao je Franković, istaknuvši su prema Dubrovniku dogovorene i neke nove avio linije za destinacije s kojima nismo bili direktno povezani. No, detalje nije želio iznositi dok traju pregovori s avioprijevoznicima.

dpp