Nakon gotovo četrdeset godina otkako su prvi stanari uselili u Novo naselje Mokošica osjetnije se ulaže u infrastrukturu tzv. prometa u mirovanju za potrebe stanara već postojećih zgrada. Bilo je doduše nešto ulaganja i prije, poput mini parkinga pokraj igrališta u Našem domu ili djelimičnog uređenja Ulice Bartola Kašića i poravnavanja platoa na rubu Ulice Između dolaca, no izgradnja tri u potpunosti nova parkirališta s više od dvije stotine mjesta, koja je započela prošle godine, a od kojih se jedno već počelo koristiti, dok je drugo pri samom kraju, zapravo je prva veća planski izgrađena infrastruktura prometa u mirovanju za potrebe stanara već postojećih zgrada.

O tome s govorilo i na sjednici Vijeća za prevenciju Gradskog kotara Mokošica, održanom ovaj put bez nazočnosti građana zbog mjera prevencije od korona virusa.

Dva gornja platoa parkinga na križanju ulica Marina Kneževića i Između dolaca građani već koriste, na donjem platou koji je također završen, uređuje se još samo prilaz, dok se parking ispod zgrada HRVI ovih dana također dovršava i već se ocrtavaju mjesta.

Očekuje se da će se nakon izgradnje potpornih zidova uskoro nastaviti i radovi na parkingu iznad Ulice Između dolaca.

Završen je i novi mokoški kružni tok koji bi trebao olakšati prometovanje nakon što budu završene nove zgrade za branitelje i POS stanovi.

Sve zgrade čija je gradnja u tijeku, kao i već izgrađene zgrade za HRVI, imaju riješena pitanja parkiranja stanara, za razliku od starijih zgrada koje nisu bile planirane s garažama. Stoga je ovaj projekt uistinu nešto što se u Mokošici jako dugo čekalo i konačno dočekalo.

Nakon dovršetka svih parkirališta očekuje se znatno protočniji promet u gornjem dijelu naselja s obzirom da bi se više od dvije stotine automobila s „parkinga” na prometnicama trebalo preseliti na nova parking mjesta.

Davor Mladošić

Od 185 milijuna kuna teških projekata vodnokomunalne infrastrukture u Dubrovačko – neretvanskoj županiji za koje su jučer s Hrvatskim vodama u Opuzenu potpisani ugovori, milijun kuna odnosi se na sufinanciranje kanalizacijskog sustava na Grudi. Projekt je inače ukupno vrijedan 14 milijuna kuna.

Projekt obuhvaća kolektorsku mrežu u dužini od 4,5 km s pročistačem otpadnih voda te sustav oborinske odvodnje. Rok za završetak radova je listopad ove godine, a sustav se planira pustiti u probni rad polovicom lipnja.

Milijun kuna za koje su jučer potpisali ugovor generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktor Konavoskog komunalnog društva Marko Glavić dodatak je ugovoru o sufinanciranju koji omogućava dovršetak projekta.

dm

U Općoj bolnici Dubrovnik ubuduće će vas čekati termovizijske kamere za detekciju povišene tjelesne temperature. Naime, Rotary Hrvatska je donirao 29 termovizijskih kamera zdravstvenim institucijama diljem Hrvatske, od čega je Općoj bolnici Dubrovnik Rotary klub Dubrovnik uručio dvije. Ukupna vrijednost donacije 29 kamera iznosi 2,9 milijuna kuna.

Termovizijske kamere od velikog su značaja u trenutku pandemije COVID-19, no njihova je primjena dugoročna jer pomažu u identificiranju ljudi s povišenom temperaturom kao posljedicom bilo koje infekcije, a ne samo korona virusa.

„Termovizijske kamere su nabavljene nakon konzultiranja medicinske zajednice koja ih je istaknula kao vrijednu opremu koja može pomoći u sprječavanju širenja koronavirusa. Uvijek u službi zajednice, članovi Rotaryja, kako u svijetu, tako i u Dubrovniku, kontinuirano pronalaze načine za učinkovit odgovor na COVID-19 i za pomoć zajednicama koje su njime pogođene. Borba protiv bolesti i do sada je bila jedan od osnovnih smjerova djelovanja Rotaryja pa tako i sada, kada neizvjesnost i poteškoće utječu na naš uobičajen način života, članovi daju sve od sebe kako bi služili zajednici na način koji joj je najkorisniji.” - piše u priopćenju Rotary Cluba.

- Ugradnja sofisticiranih termovizijskih kamera na dva najfrekventnija ulaza u OB Dubrovnik koji koriste pacijenti i djelatnici, čini važnu kariku u naporima koje naša ustanova ulaže u borbi s pandemijom COVID-19. Time će se istovremeno ubrzati protok osoba uz precizno mjerenje tjelesne temperature, te pomoći bržem prepoznavanju osoba s povišenom tjelesnom temperaturom koja ne mora biti samo posljedica COVIDA-19, već i drugih patoloških stanja koja mogu povisiti tjelesnu temperaturu, čime će se pridonijeti očuvanju zdravlja opće populacije koja prolazi kroz OB Dubrovnik. - rekao je ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić,

- Rotary klub Dubrovnik među predvodnicima je u hrvatskoj Rotary zajednici i drugi klub u Hrvatskoj po broju članova. Naši članovi aktivno su se uključili vlastitim donacijama, a i ovim zajedničkim projektom Rotaryja Hrvatska, kako bi Opća bolnica Dubrovnik stekla ovu vrijednu opremu koja može pomoći u sprječavanju širenja korona virusa. Time služimo zajednici, a pomažemo vrijednim djelatnicima dubrovačke bolnice. – rekao je predsjednik Rotary kluba Dubrovnik Vlado Lučić.

dm

Na Lopudu uskoro kreće gradnja dvije podzemne kanalizacijske crpne stanice, pet kilometara novih cjevovoda i podmorski ispust te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Ugovor o izgradnji sustava odvodnje i pročišćavanja, vrijedan 12 milijuna kuna, potpisan je u siječnju između investitora Vodovoda Dubrovnik i izvođača radova zagrebačke tvrtke Energoherc.

Dodatak Ugovoru o sufinanciranju građenja vodnih građevina na području aglomeracije Lopud potpisan je u petak u Opuzenu između Vodovoda Dubrovnik i Hrvatskih voda, u nazočnosti gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića. Tim ugovorom za Aglomeraciju Lopud u ovoj godini osigurano je dodatnih tri milijuna kuna bez PDV-a.

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đurković.

dm

Država je zajedništvo, država ne pripada samo jednoj stranci, već pripada svim građanima koji u njoj žive, bez obzira na vjersku, nacionalnu i političku opredijeljenost. - tako je započeo svoj post o Danu državnosti na FB – u predsjednik dubrovačkog SDP – a i kandidat za listu SDP – a u X. izbornoj jedinici Jadran Barač.

Barač se naime ne slaže s datumom obilježavanja Dana državnosti 30. svibnja što je uostalom prijepor u hrvatskoj javnosti već 19 godina.

„HDZ od prošle godine izmjenom zakona (nota bene, koruptivnom većinom tj. žetoničićima) želi da slavimo državu 30. svibnja 1990. – na dan kad je HDZ osvojio vlast (većinu) u Saboru tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske. S druge strane, o suverenitetu i neovisnosti Republike Hrvatske su odlučili svi građani 19. svibnja 1991. godine referendumom o hrvatskoj samostalnosti.” - zapisao je Barač.

„HDZ već desetljećima oduzima snagu institucijama, pokorava njih i sudbenu vlast svojim malicioznim/koruptivnim namjerama. Kao takvi, oni nikada ne mogu biti čuvari i ljubitelji hrvatske države.
Nametanjem ovog datuma - 30. svibnja - HDZ želi nametnuti narativ kako je država samo i isključivo njihova, a mi ostali smo slučajno tu. Stoga čestitam Dan državnosti svima koji danas slave.” - zaključio je predsjednik SDP – a Dubrovnik i gradski vijećnik Jadran Barač.

dm

Ugovori za razvoj vodnokomunalne infrastrukture na području Dubrovačko - neretvanske županije u vrijednosti 158 milijuna kuna potpisani su jučer u Opuzenu. Potpisani ugovori između genaralnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića i direktora komunalnih poduzeća odnose se na projekte na područjima Kule Norinske, Stona, Opuzena, Slivna, Lopuda, Mljeta, Grude i Orebića, ukupna vrijednost projekata iznosi 158 milijuna kuna bez PDV-a, dok su ulaganja Hrvatskih voda u iznosu većem od 135 milijuna kuna.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izrazio je zadovoljstvo činjenicom da su jedinice lokalne samouprave s područja Dubrovačko - neretvanske županije u proteklom razdoblju bile dovoljno agilne da pripreme projekte i tako omoguće nastavak ovih prevažnih projekata.

- Sada, u vrijeme kada zbog korona krize i ne stojimo gospodarski najbolje, kada su mnoge investicije stavljene pod znak pitanja, ovi i ovakvi projekti su nam jako važni, kako zbog činjenice da će se na taj način pokrenuti građevinska operativa i samim time i ekonomski rast, tako i zbog činjenice da oni idu u smjeru boljitka životnog standarda naših građana. Ovo je težak posao i posao koji traje i neće završiti dok svi naši sugrađani neće imati priključak na sustav javne opskrbe i sustav javne odvodnje, ali siguran sam da ćemo ga završiti uspješno. - rekao je ministar Ćorić.

- Županija, Hrvatske vode i Ministarstvo su započele projekt navodnjavanja Donje Neretve; sad idemo s prvom fazom i uvjeren sam da će se projekt, čija je ukupna vrijednost oko 500 milijuna kuna, realizirati u cijelosti i tako riješiti problem zaslanjenja, ali i provesti navodnjavanje cijelog područja. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

- U dolini Neretve trenutačno se provode projekti u Opuzenu, ušću Neretve, Kominu… Investira se oko 120 milijuna kuna, a ako uzmemo u obzir aglomeraciju Metković i Ploče te druge projekte u Županiji, govorimo o iznosu od gotovo milijardu kuna. - zaključio je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

dpp

U okviru projekta „Mokošica – mjesto sigurnog življenja“, kojeg, u suradnji s lokalnom samoupravom, provodi Policijska uprava Dubrovnik održan je radni sastanak Vijeća za prevenciju Gradskog kotara Mokošica, ali ovaj put bez sudjelovanja građana zbog mjera suzbijanja širenja pandemije korona virusa.

Na sjednici Vijeća, koju je vodila predsjednica GK Mokošica Nikolina Pozniak, raspravljalo se o općem stanju sigurnosti, radu ureda kontakt policajca i ureda za upravne poslove Policijske uprave u Novoj Mokošici, izgradnji parkirališnih mjesta, uređenju autobusnih postaja, izgradnji novih prometnica, prometovanju vozila javnog gradskog prijevoza, prometnoj signalizaciji u ulici B. Kašića i Ulici Između dolaca, kao i komunalnim problemima te uočenim kaznenim djelima i prekršajima koji su, istaknuto je na sastanku, u posljednje vrijeme izraženi na području Mokošice.

Stoga je na sastanku kao prioritet rada u sljedećem razdoblju određena prevencija maloljetničke delikvencije, a datum održavanje sljedeće sjednice, na kojoj će se o ovom raspravljati s građanima, određen je za kraj mjeseca srpnja.

dm

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji niti danas nema novih slučajeva zaraze korona virusom.

„Od jučer uzetih uzoraka, 11 je negativnih, a za preostale se čekaju rezultati. U dubrovačkoj Općoj bolnici broj hospitaliziranih pacijenata pozitivnih na COVID i dalje se nije mijenjao, te su na Zaraznom odjelu smještene dvije osobe.” - piše u priopćenju Stožera civilne zaštite DNŽ za subotu.

U samoizolaciji je i dalje ukupno pet osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije.

„Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.” - navodi se još u priopćenju.

dpp

Hrvatska u subotu slavi Dan državnosti, dan kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor, čime je Hrvatska odbacila jednostranački sustav i prihvatila sustav demokracije. Tim povodom načelnik Općine Konavle Lasić uputio je čestitku.

Konstituiranjem prvog višestranačkog Sabora prije 30 godina zadali smo temelje demokracije u neovisnoj i slobodnoj Republici Hrvatskoj. Odlučili smo upravljati svojom sudbinom, slijediti hrvatski put na hrvatskoj zemlji. Prošle godine donesena je odluka da se Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja i ponosan sam na ovu Vladu što je realizirala dugogodišnju želju hrvatskog naroda.

Nitko od nas nije mogao očekivati da ćemo ovogodišnji Dan državnosti slaviti pod teretom koronavirusa, ali i ta kriza je još jedan pokazatelj koliko smo sposobni zaštititi svoj narod i svoje interese.

Naravno na današnji dan s posebnim se pijetetom moramo prisjetiti svih poginulih branitelja, svih stradalih civila, svih onih ratnih razaranja čije posljedice osjećamo i do dana današnjeg. No izdigli smo se iznad toga, Konavle obnovili, ožiljke zaliječili. Oprostili smo, ali ne i zaboravili. Jer zaboraviti ne smijemo, ali živjeti i napredovati moramo i želimo.

načelnik
Božo Lasić

U Hrvatskoj se danas slavi Dan državnosti na datum na koji se obilježavao do 2001. godine, u znak sjećanja na konstituiranje prvog demokratskog, višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine. Od 2001. godine do ove godine, Dan državnosti obilježavao se pak 25. lipnja, u spomen na datum 25. lipnja 1991. godine kada je donesena saborska odluka o razdruživanju od ostalih tadašnjih jugoslavenskih republika, odnosno izlasku iz federacije. Od te 2001. godine do danas traju prijepori na koji datum je primjerenije obilježavati Dan državnosti.

Piše: Davor Mladošić

Odluku SDP – ove većine iz 2001. godine da se Dan državnosti slavi 25. lipnja, prošle godine izmijenila je HDZ – ova većina u Saboru te se tako Dan državnosti ponovo slavi 30. svibnja.

Većini Hrvata, čini se, zapravo je, unatoč neprestanom 18 – godišnjem prigodničarskom guranju te teme od strane HDZ – a i desnice u prostor javnog polemiziranja, ipak svejedno kada će se slaviti Dan državnosti, slavili bi ga mnogi svake godine ako treba i na drugi datum, dakle ili 30. svibnja ili 25. lipnja, ovisno o tome kad se može spojiti više neradnih dana.

Ipak što se tiče same simbolike Dana državnosti tu se može primijetiti jedan apsurd, sličan apsurdu kada se „komuniste” i „jugonostalgičare” spominje u kontekstu izručivanja hrvatskih generala u Haag, iako je i suradnja s Haaškim tribunalom i izručivanje generala „zasluga” HDZ – a.

Naime, odlukom tadašnjeg Sabora 2001. da se Dan državnosti slavi 25. lipnja, na datum kada je 1991. u Saboru donesena odluka o izlasku iz SFRJ, a na temelju referenduma održanog 19. svibnja 1991. godine, „komunisti” i „jugonostalgičari” u biti su Dan državnosti odmakli od jugoslavenske povijesti i kao prazniku dali mu u potpunosti hrvatski predznak.

S druge strane HDZ i desnica forsiraju dan iz socijalističke povijesti, iz vremena dok je Hrvatska još uvijek bila duboko u jugoslavenskoj federaciji iz koje će izaći tek godinu i četiri mjeseca kasnije, 8. listopada 1991. godine, na dan koji danas obilježavao kao Dan neovisnosti, a koji bi ujedno trebao i biti najveći praznik u Hrvata. Tog 8. listopada istekao je moratorij na odluku o izlasku iz SFRJ, donesenu 25. lipnja iste godine, sklopljen u dogovoru s Europskom unijom. Zapravo to je hrvatski Dan državnosti, dan kada je hrvatska dobila sve odlike samostalne i neovisne države.

30. svibnja 1990. u kontekstu državnosti puno manje znači od 25. lipnja 1991. godine, i zapravo oba dana trebaju biti spomendani, a ne praznici. No, iako mnogi ne bi ni znali navesti zašto se koji Dan državnosti slavi(o), Hrvati vole praznike i neradne dane, pa tko će im to oduzeti... Zato jedan od tih dana mora biti praznik, jer niti jedan političar u Hrvatskoj nema snage kazati naglas da imamo praznik viška. Ili, zašto ne, kad već toliko volimo praznike, neka oba dana budu neradna, ali neka se i nazovu nekim drugim imenima, Danom Hrvatskog sabora i možda Danom odluke o razdruživanju od SFRJ, a ne Danom državnosti, jer oba to nisu, posebice ne 30. svibnja 1990.

25. lipnja ne možemo zvati Danom državnosti iz jednostavnog razloga jer odluka o razdruživanju od SFRJ tada nije i stupila na snagu i to je ujedno dupliciranje s danom kojeg slavimo kao Dan neovisnosti, jer se obilježava ista odluka, dan njena donošenja 25. lipnja i dan stupanja na snagu 8. listopada. Tog dana, 25. lipnja 1991. godine, mogli bi se našaliti, umjesto državnosti i obilježja koje jedno područje čine državom, dobili smo najavu državnosti.

Zašto pak 30. svibnja, koji izaziva toliko prijepora, u kontekstu državnosti znači puno manje od 25. lipnja i 8. listopada kao najznačajnijeg dana u modernoj hrvatskoj povijesti i državi...

Pa 30. svibnja, kao što je već spomenuto, dan je u kojem je konstituiran Sabor od demokratski izabranih zastupnika. No, sami demokratski izbori nisu tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u sklopu tadašnje SFRJ dali obilježje državnosti. Sabor je postojao i prije, jedina razlika je bila u načinu izbora zastupnika, ali sami način izbora nije nužno i obilježje samostalnosti, već je obilježje demokracije.

Hrvatska je još više od godinu dana od tog 30. svibnja bila dio SFRJ i nosila ime Socijalistička Republika Hrvatska bez obilježja državnosti i samostalnosti. Prema tome, samo konstituiranje demokratskog Sabora nije dalo obilježje državnosti koje ne bi bilo bez odluke 25. lipnja 1991. godine, koja je stupila na snagu 8. listopada iste godine.

I upravo taj 8. listopada, uistinu najveći datum hrvatske povijesti, čini se kao najpodcjenjeniji od praznika vezanih uz hrvatsku državnost.

Da, netko će reći, ne bi toga ničega bilo da 30. svibnja nije konstituiran demokratski Sabor. To je već pitanje je li prije bilo kokoš ili jaje, pa bi po toj logici stvari mogli reći i da demokratskog Sabora ne bi bilo da tadašnji članovi Komunističke partije Hrvatske nisu napustili zasjedanje 14. izvanrednog Kongresa Saveza komunista Jugoslavije.

Traje potrage za 67 – godišnjim Martinom Hrćanom iz Cavtata čiji je nestanak prijavljen prije dva dana.

Hrćan je visok 175 centimetara, u trenutku nestanka bio je odjeven u plavo bijelu majicu, plave jeans hlaće i imao je crne cipele. Srednje je tjelesne građe.

Od osobitih znakove koje se navode na stranici nestali.gov.hr na popisu je ožiljak od operacije po sredini prsnog koša.

U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

dm

Gradonačelnik Mato Franković u prigodi obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja uputio je čestitku svim građanima, prisjećajući se na taj način prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine i istovremeno na povijesnu ulogu Hrvatskog sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća:
 
Poštovane Dubrovkinje i Dubrovčani, konstituiranjem prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine i ulogom Hrvatskog sabora u očuvanju hrvatske državnosti omogućeni su uvjeti za stvaranje suvremene Republike Hrvatske za kojom je hrvatski narod stoljećima težio.
 
Razdoblje stvaranja samostalne, demokratske i suvremene Hrvatske tijekom i nakon Domovinskog rata pokazalo nam je koliko zajedništvom i jedinstvom možemo puno toga postići. Razdoblje je to, koje je uistinu vrijedno spomena jer smo se u tom vremenu zajedno uspjeli izboriti za slobodu, istinu, mir i demokratske vrijednosti.
 
Na današnji dan trajno je ispisana hrvatska povijest, koje se danas s ponosom prisjećamo i posebno ističemo zahvalnost, ali i pijetet prema hrvatskim braniteljima i civilima koji su hrabro, odlučno i ustrajno stali u obranu Domovine u najtežim vremenima.
 
Neka nam oni danas i u budućnosti budu primjer koliko se zaista vrijedi žrtvovati za dobrobit i korist hrvatskog naroda, našeg Grada i Domovine.
 
Dragi sugrađani, u svoje osobno ime i ime Grada Dubrovnika, čestitam Vam Dan državnosti Republike Hrvatske.
 
gradonačelnik
Mato Franković