Libertas Dubrovnik d.o.o. nastavlja s procesom reaktivacije linija na gradskom području.
Od ponedjeljka, 1. lipnja reaktivira se linija 17A (PODGAJ-KOMOLAC) i to po sljedećem voznom redu:
05:30 polazak-Šumet
07:00 polazak-Knežica
07:20 polazak Šumet
12:15 polazak INA Komolac
12:50 polazak INA Komolac
Libertas Dubrovnik
Uoči Dana državnosti koji se od ove godine ponovo obilježava 30. svibnja, predstavnici Dubrovačko - neretvanske županije na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem te zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom i predsjednicom Županijske skupštine Vilmom Kosović položili su vijence i zapalili svijeće kod Spomenika pobjede na Vjetrenom mlinu i kod Spomen križa na Boninovu.
Počast stradalima u Domovinskom ratu odali su i predstavnici Grada Dubrovnika, PU dubrovačko-neretvanske te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Danas je također u Sponzi održan tradicionalan prijem župana, na kojem je, zbog okolnosti s pandemijom koronavirusa, sudjelovalo manje uzvanika nego inače.
Župan Nikola Dobroslavić je u svom obraćanju tom prigodom kazao:
“Dan državnosti slavimo ove godine ponovo 30. svibnja. Podržavali smo inicijativu ove Vlade za vraćanje na ovaj – izvorni datum, premda smo naravno obilježavali s poštivanjem i onaj iz lipnja, dok je tako bilo riješeno tadašnjim zakonom. Nije dobro mijenjati datume obilježavanje državnih blagdana, ta se greška nažalost u slučaju Dana državnosti dogodila 2001. godine.
Zašto smo bili pristalice obilježavanja blagdana 30. svibnja? Ponajprije stoga što se time vraćamo onome što nam je bilo oduzeto – širokoj narodnoj proslavi hrvatske slobode i državnosti. Vraćamo se također na prvu manifestaciju hrvatske slobode – konstituirajuću sjednicu prvoga saziva Hrvatskog sabora, izabranog na slobodnim demokratskim izborima, nakon desetljeća jednoumlja nedemokratskih režima koji su vladali Hrvatskom. Demokratski izabrani Sabor jest bio točka preokreta, vraćanje vlasti narodu, prijelaz iz totalitarizma u demokraciju, iz jednostranačja u višestranačje. Toga dana Hrvatska je zakoračila u slobodu i krenula ka svojoj samostalnosti. Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora za predsjednika RH izabran je dr. Franjo Tuđman. Izabran je državnik koji je mudro i odvažno vodio zemlju u suprotstavljanju agresiji, kroz borbu za očuvanje slobode i samostalnosti, za teritorijalnu cjelovitost, za pozicioniranje Hrvatske u Europi i svijetu.
To su bila sudbonosna vremena s povijesnim događajima za naš narod: Referendumom od 19. svibnja 1991. god. na kojem su se građani Hrvatske izjasnili za samostalnost Republike Hrvatske; Postrojavanjem prvog sastava Zbora narodne garde, preteče Hrvatske vojske 28. svibnja 1991; Donošenjem povijesne Odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske 25. lipnja iste godine u Hrvatskom saboru; Proglašenjem pune samostalnosti i raskidanjem svih državnopravnih sveza s drugim sastavnicama bivše SFRJ 8. listopada 1991.
Nažalost svoju samostalnost morali smo skupo platiti. Platili smo je dragocjenim životima naših najhrabrijih sinova, zdravljem naših ranjenih i oboljelih branitelja, patnjama logoraša, žrtvama i patnjama civila. Tu žrtvu nećemo nikad zaboraviti. Platili smo je i golemom materijalnom štetom u našim gradovima i selima, na našoj kulturnoj baštini, na našim svetinjama. Sve smo to izdržali, pobijedili smo i potvrdili se kao slobodan i slobodoljubiv narod. Narod koji ima snagu zbaciti okove kojima su nas kroz povijest okivali. Biti suveren i ravnopravan na europskoj i svjetskoj političkoj pozornici, u najelitnijim integracijama kao što su NATO i EU.
Danas imamo uređenu državu, moćnu vojsku i sposobnu policiju, pa se ne obaziremo puno na posezanja prema hrvatskom teritoriju, našoj kuturnoj baštini i našim velikanima. Fokusirani smo na gospodarski razvitak, bolji život naših ljudi, perspektivu naše djece i mladih. Posljednjih godina to radimo u državi veoma uspješno. Naša Vlada postigla je financijsku stabilizaciju koja nam je među ostalim omogućila uspješno svladavanje ove opasne pandemije koja je pogodila cijeli svijet. Možemo s ponosom reći da je naš model borbe protiv COVID-a 19 bio human i uspješan i da imamo jedno od najboljh stanja u Europi. To će nam, nadamo se, već ove godine donijeti bar dio uobičajene turističke žetve.
Mi u Županiji, u našim gradovima i općinama također neprestano ulažemo svu svoju energiju i znanje u napredak našeg područja. To je rezultiralo visokim 3. mjestom po razvijenosti koje zauzimamo među hrvatskim županijama. Među najuspješnijima smo po korištenju fondova EU, s 5,8 milijardi kn ugovorenih projekata. Među njima smo najponosniji na Pelješki most koji se uspješno gradi zajedno s pristupnim cestama, na obnovljenu Zračnu luku, Studentski dom, Objedinjeni hitni prijem, Dnevnu bolnicu u Metkoviću, Centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu. Centar za gospodarenje otpadom, Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture, osam luka za bolje povezivanje otoka, ribarske luke u Veloj Luci i Sustjepanu, Projekt navodnjavanja Donje Neretve, poduzetnički inkubatori, Zavičajna kuća Dubrovačkoga primorja, Gradski muzej u Korčuli, Muzej zlata i srebra u Smokvici, Centar za mediteransku baštinu u Stonu, projekti prirodne baštine u Neretvi i drugi potvrđuju naš rad i uspješnost u tom radu. U pripremi su i novi projekti za budućnost od kojih bih izdvojio Brzu cestu ZL – Grad – Osojnik, AC Osojnik – Čvor Metković i Pelješku cestu od Brijeste do Perne.
Zahvaljujem našoj Vladi na razumijevanju i potpori realizaciji svih naših projekata, posebno na potpori našoj inicijativi o uvođenju svakodnevne brzobrodske veze Lastovo – Dubrovnik. Ovi projekti mahom su realizirani sredstvim fondova EU, što potvrđuje važnost našega članstva u tom prestižnom europskom klubu.
Važnost članstva u EU potvrđuje i najnoviji Plan za oporavak EU vrijedan 750 mlrd EUR, koji iznos će EU staviti na raspolaganje svojim članicama, od toga 500 mlrd kao bespovratnu pomoć. Hrvatska tako očekuje dvostruko višeeuropskih sredstava od dosadašnjih, a znamo da su nam praktično sva ulaganja financirana iz EU fondova.Ova županija i ova država imaju iznimne mogućnosti i mi ćemo ih iskoristiti. Čuvajući svoje vrednote, tradiciju, baštinu, vjeru nastavit ćemo biti aktivna i odgovorna članica EU i NATO-a.
Čestitam svima 30. svibnja, Dan državnosti. Neka živi Dubrovačko-neretvanska županija i jedina nam i najljepša domovina Hrvatska.”
dpp
Djelatnici Vodovoda Dubrovnik sanirali su oštećenja i očistili kanal odvodnje u povijesnoj jezgri od Ulice svetog Dominika do crkve svetog Nikole.
- Radovi su bili jako zahtjevni jer se radilo na pet metara dubine, a sam kanal je bio zatrpan praktično do vrha. Sada smo očistili tih dvadesetak metara koji su bili kritični te je on ponovno stavljen u funkciju. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić.
Kako je glavni uzrok začepljenja bilo urušavanje grobnice koja se nalazi ispred ulaza u dominikanski samostan u kanal odvodnje, ova sanacija provedena je u suradnji s arheolozima i konzervatorima. Ukupno je iz kanala izvađeno oko 35 kubika materijala.
- Grobnica je sagrađena na samom kanalu, pa je s vremenom svod kanala popustio, a dio grobnice se srušio u njega. Iako je to kamenje propuštalo vodu, ujedno je poslužilo kao barijera za krute tvari, pa smo na koncu iz kanala izvukli preko 140 kontejnera kamenja i mulja. - pojasnio je Matušić te dodao da su djelatnici Vodovoda odradili svoj dio posla dok arheolozi nastavljaju pregledavati izvučeni materijal kako bi osigurali da sve svi posmrtni ostatci vrate u kosturnicu.
Ovom akcijom djelatnici Vodovoda omogućili su normalno funkcioniranje tog kanala na najkritičnijoj dionici, dok će se cjelokupan taj dio sustava odvodnje, od Boškovićeve ulice do restorana 360 očistiti i sanirati zajedno s radovima na sanaciji glavnog kanala ispod Straduna.
Na listi SDP – a u X. izbornoj jedinici na predstojećim izborima za Hrvatski sabor naći će se i nekoliko imena iz Dubrovačko – neretvanske županije, a tko će biti na listi odlučit će središnjica stranke kojoj je predloženo šest imena, no tko zna, možda se svih šest nađe na listi.
Nakon sastanka Županijskog odbora SDP – a središnjici stranke upućen je prijedlog liste na kojoj su predsjednik županijskog SDP – a Krešimir Kuran, predsjednik dubrovačkog SDP – a Jadran Barač, gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević, načelnica Vela Luke Katarina Gugić, načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić i predsjednica SDP -a grada Korčule Marija Šegedin.
dm
U Dubrovačko - neretvanskoj županiji niti danas nema novih slučajeva zaraze koronavirusom. Svi jučer uzeti uzorci su negativni. U dubrovačkoj Općoj bolnici broj hospitaliziranih pacijenata pozitivnih na COVID i dalje se nije mijenjao, te su na Zaraznom odjelu smještene dvije osobe. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ.
U samoizolaciji je i dalje ukupno pet osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije.
dpp
Gradsko vijeće na idućoj sjednici, dobije li prijedlog većinu glasova, izmijenit će odluku o zabrani izvođenja građevinskih radova ovog ljeta. Naime, prema prijedlogu o kojem će odlučivati vijećnici, radovi na izgradnji samih konstrukcija građevina ne bi bili zabranjeni, a ostali bi zabranjeni zemljani radovi.
Ovakav prijedlog obrazlaže se uzrocima, odnosno problemima zbog pandemije korona virusa, iako, vrijedi napomenuti, građevinari nisu imali zabranu radova dok su na snazi bili i najoptrije mjere zbog pandemije korona virusa.
Odredba o zabrani svih građevinskih radova ostala bi na snazi samo neradnim danima, odnosno nedjeljama i blagdanima.
Razdoblje u kojem bi vrijedila ova odluka jest od 15. lipnja do 15. rujna.
dm
Nakon popuštanja epidemioloških mjera pandemije korona virusa nedavno je djelomično uspostavljen linijski promet javnog gradskog prijevoza na cijelom području Općine Župa dubrovačka.
Zbog potreba stanovništva u daljnjoj normalizaciji svih životnih potreba pokazao se interes za još učestalijim brojem polazaka javnog prijevoza , a posebno kroz mjesta u Postranju i na Brgatu.
„S tim u svezi općinski načelnik Silvio Nardelli kontaktirao je upravu tvrtke Libertas Dubrovnik d.o.o. i ukazao na potrebe povećanja broja linija, razumijevajući situaciju u kojoj se trenutno nalazi i JGP Libertas.” - navodi se u priopćenju iz župske općine.
„Od 2. lipnja linija 23 A neće prometovati prema Gradu nego će učestalije prometovati prema magistrali kako bi se time omogućilo presjedanje na linije 10, 16, 16A i dolazak putnika do željenog cilja. Nadamo se da će se ovime poboljšati prometne usluge uz želju da se cjelokupni promet normalizira na način kako je to bilo prije ovih izvanrednih okolnosti.” - piše još u priopćenju u kojem se također navodi kako će vozni red župskih linija Libertas objaviti u ponedjeljak.
dpp
U nazočnosti premijera Andreja Plenkovića u tjednu na izmaku u Dubrovniku je potpisan Ugovor o rekonstrukciji i proširenju Lapadske obale za što je osigurano 70 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Gradonačelnik je s tvrtkom APZ – inženjering potpisao Ugovor o pružanju projektantskih usluga za projekt budućeg Doma za starije i nemoćne koji će se graditi u neposrednoj blizini Opće bolnice Dubrovnik.
Nastavljena je isplata novčane pomoći građanima koji su usred pandemije koronavirusa ostali bez primanja. Otvoren je logopedski kabinet u Mokošici, a odabrana je i ponuda za školski namještaj i opremu Osnovne škole Montovjerna.
ZA REKONTRUKCIJU LAPADSKE OBALE 70 MILIJUNA KUNA BESPOVRATNIH SREDSTAVA
Proteklog tjedna svečano je potpisan ugovor „Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II, III i IV. faza izgradnje“. U nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, ugovor su potpisali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.
- Ovaj projekt samo je samo jedan mali segment jedne široke priče intermodalnog centra Dubrovnika, jedne nove urbane sredine, ali odnekud treba početi. Ovo je prvi veliki infrastrukturni projekt usred samog centra Grada u posljednje 42 godine. Lapadska obala će nakon rekonstrukcije dobiti dvotračnu cestu, šetnicu, rasteretit će se područje Lapada i bit će dodatni sadržaj građanima, ali i posjetiteljima. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.
Osvrnuo se i na sredstva Europske unije kojima Grad dijelom financira velike investicije.
- U tijeku kampanje 2017. redovito smo isticali kako ćemo otkriti europske fondove, do tada je Grad povukao nula kuna. U posljednje tri godine do danas, potpisom ovog ugovora došli smo na 200 milijuna kuna, a to je impresivna brojka. Nadamo se i novim projektima, znamo da možemo i više. U vrijeme krize, kada je teško financirati kapitalne projekte, pokazuje se koliko je važno koristiti ova sredstva. I danas je Dubrovnik jedno veliko gradilište, u tijeku je gradnja cesta, vrtića, ništa nije stalo iako su prihodi stali, ali upravo radi ovih sredstava stvari idu dalje. - rekao je gradonačelnik Franković koji se posebno zahvalio premijeru Andreju Plenkoviću na podršci koju daje jedinicama lokalne samouprave, kao i resornim ministrima.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo zbog realizacije još jednog važnog projekta za razvoj Grada Dubrovnika. Podsjetio je na sjednicu Vlade održanu u Dubrovniku, naglasivši kako je u mandatu njihove Vlade ugovoreno 5,6 milijardi kuna vrijednih projekata u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.
- Od ovih 70 milijuna kuna, 60 milijuna je iz sredstava Europske unije, dok će ostalih desetak osigurati Ministarstvo prometa. Posebno mi je drago što se projekt uklapa u ukupnu politiku naše Vlade,GRAD u partnerstvu, dijalogu i suradnji s gradom i županijom u kontekstu brojnih ulaganja i projekata koji su ove protekle četiri godine bili posvećeni razvoju krajnjeg juga Hrvatske.- rekao je premijer Andrej Plenković.
Ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric također je čestitao svima na realizaciji ovog projekta, a dodao je i kako je prošetao Lapadskom obalom koja zaista zaslužuje rekonstrukciju.
- Nadam se da će radovi što prije početi. Turisti će isto šetati tom šetnicom, njih u Dubrovniku godišnje ima dva milijuna, a prolazit će tuda i autobusi koji će se također nabaviti novcem EU fondova. - rekao je Petric.
Projekt rekonstrukcije Lapadske obale Vlada je inače podržala još na sjednici koja je prošle godine u Dubrovniku održana uz Festu svetog Vlaha, a u sklopu zaključka vezanog za pokretanje aktivnosti Programa sustavne i integrirane revitalizacije, valorizacije i održivog razvoja integriranog intermodalnog održivog prometa i novih urbanih sadržaja šireg prostora Grada Dubrovnika. Stopa financiranja iznosi 100 posto ukupno prihvatljivih troškova, odnosno ukupna bespovratna sredstva iznose 70 milijuna kuna, od čega 85 posto sredstva putem Kohezijskog fonda pokriva Europska unija, a 15 posto sredstava financirat će se iz državnog proračuna. Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.
KORAK DO IZGRADNJE NOVOG DOMA UMIROVLJENIKA ISPOD OPĆE BOLNICE DUBROVNIK
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković potpisao je s tvrtkom APZ – inženjering d.d. Ugovor o pružanju projektantskih usluga za projekt budućeg Doma za starije i nemoćne koji će se graditi na lokaciji u neposrednoj blizini Opće bolnice Dubrovnik. Izrada projektno-tehničke dokumentacije obuhvaća izradu glavnog i izvedbenog projekta s troškovnikom, a ukupna vrijednost ugovora je 1.336.250 kuna s uključenim PDV-om.
Slijedom utvrđene vremenske dinamike, predviđa se kako će radovi na izgradnji ovog kapitalnog projekta započeti u 2021. godini. Prema procjenama, gradnja novog doma umirovljenika stajat će ukupno između 100 i 120 milijuna kuna, a financijska će se konstrukcija zatvarati kad bude gotov glavni projekt. Riječ je o prvoj fazi ugovora za koju je definiran rok od šest mjeseci, nakon čega će se pristupiti ishođenju dozvola. Za izradu izvedbenog projekta i projekta opreme u drugoj fazi ugovoren je rok od tri mjeseca od pravomoćnosti građevinske dozvole.
Podsjetimo, Grad Dubrovnik kreće u izgradnju prvog doma umirovljenika u Dubrovniku nakon dugo godina, i to kapaciteta oko 200 osoba na stalnom i oko 75 osoba na dnevnom smještaju. Dom će biti opremljen restoranom, liječničkom ordinacijom, prostorima za fizikalnu terapiju te društvenim prostorima – dvoranom za više namjena, knjižnicom i kafe barom. Posebna pažnja u idejnom projektu arhitekata Tina Svena Franića posvećena je prostorima dnevnih korisnika, s nizom prostornih niša za razne društvene aktivnosti i dnevni odmor.
Izgradnja novog doma koji će zadovoljiti dio potrebe smještaja dubrovačkih umirovljenika jedan je od ključnih kapitalnih projekata ove gradske uprave. Uz dom za starije i nemoćne tipa hotel čija je gradnja također predviđena u sljedećoj godini u postojećem Hotelu Gruž, riječ je o prioritetu u segmentu društvene infrastrukture Grada Dubrovnika.
GRAD DUBROVNIK PRIJAVIO 3,3 MILIJUNA KUNA TROŠKOVA NA FOND SOLIDARNOSTI EUROPSKE UNIJE
Dubrovnik je prijavio 3,3 milijuna troškova na Fond solidarnosti Europske unije, a kako bi se isplatila sredstva nastala sprečavajući širenje koronavirusa. Ustanove, komunalna i trgovačka društva s područja Grada Dubrovnika prijavile su nastale, kao i procjenu budućih troškova, a koji se odnose prvenstveno na medicinsku pomoć, uključujući troškove lijekova, opreme i medicinskih uređaja, zdravstvene zaštite i zdravstvenih pregleda, laboratorijske analize, troškove infrastrukture civilne zaštite, osobne zaštitne opreme, posebne pomoći ranjivim skupinama te sanacije zgrada i objekata.
Kao jedinica lokalne samouprave, Grad Dubrovnik je prikupio podatke od ustanova, komunalnih i trgovačkih društava koji su u njegovom vlasništvu, a sve temeljem nacionalnog zahtjeva koje će Republika Hrvatska podnijeti početkom lipnja u službenom zahtjevu za dobivanje pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije. Naime, točna stopa sufinanciranja naknadno će se utvrditi, no ona može iznositi maksimalno do šest posto prihvatljivih prijavljenih troškova na razini zemlje prijavitelja troškova.
Fond za solidarnost osnovan je 2002. godine kako bi se djelovalo na prirodne katastrofe velikih razmjera, odnosno izrazila solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama kao što je pandemija bolesti COVID-19.
NASTAVLJENA ISPLATA NOVČANE POMOĆI GRAĐANIMA KOJI SU USLIJED PANDEMIJE OSTALI BEZ PRIMANJA
U sklopu donesenih mjera pomoći za prevladavanje krize uzrokovane koronavirusom Upravni odjel za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika isplatio je i treći ciklus privremene novčane pomoći. Tako je u svibnju, na ime privremene novčane pomoći i za subvenciju troškova najma stana korisnicima privremene pomoći, ukupno uplaćeno 252.000 kuna. Ranije je, u travnju, u sklopu ove mjere građanima ukupno isplaćeno 187.500 kuna.
Ujedno, iz Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more napominju korisnicima mjere za gospodarstvenike da su za mjesec svibanj dužni dokaz o uplati najma poslovnog prostora dostaviti najkasnije do 31. svibnja, a za lipanj do 30. lipnja jer im se u protivnom neće moći isplatiti potpora za idući mjesec. Ovu mjeru za travanj ostvarilo je 190 gospodarskih subjekata te je Grad za subvenciju za pokriće dijela troškova najma poslovnog prostora za gospodarske subjekte na području grada Dubrovnika izdvojio 433.124,66 kuna.
Podsjetimo, privremena novčana pomoć za kućanstvo iznosi 3.000 kuna mjesečno, za samca 1.500 kuna mjesečno, dok subvencija troškova najma stana korisnicima privremene novčane pomoći iznosi 1.500 kuna po kućanstvu. Za gospodarske subjekte subvencija za pokriće dijela troškova najma poslovnog prostora iznosi do 2.500 kuna. Pomoć i subvencije isplaćuju se za mjesece travanj, svibanj i lipanj 2020. godine.
Podaci o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, s popisom korisnika i visinom iznosa, dostupni su na web stranici Grada Dubrovnika.
OTVOREN LOGOPEDSKI KABINET U MOKOŠICI
Na adresi Vinogradska ulica 16 u Novoj Mokošici započeo je s radom privatni logopedski kabinet, a realizacija ovog projekta nastavak je poboljšanja zdravstvene skrbi na području Grada Dubrovnika. Logopedinja Andrea Fabijanović Grljušić radit će ponedjeljkom od 12.00 do 20.00 sati, a od utorka do petka od 8.00 do 16.00 sati.
Podsjetimo, u siječnju ove godine pod Domom zdravlja Dubrovnik otvorena je pedijatrijska ambulanta koja sada broji 403 korisnika, a sada nakon raspisanog natječaja na istoj adresi kreće s radom i logopedski kabinet. Također, u svrhu podizanja zdravstvenog standarda na području Rijeke dubrovačke, ova gradska uprava vratila je uslugu vađenja krvi uz financiranje navedene usluge. Nakon što je dugo godina Mokošica bila zanemarena, ovim investicijama u zdravstvenu skrb i brojnim drugim ulaganjima najveće dubrovačko prigradsko naselje dobiva svoja urbana obilježja. Mokošica prestaje biti ono kako su je godinama nazivali spavaonica te postaje lijepo mjesto za život.
ODABRANA PONUDA ZA ŠKOLSKI NAMJEŠTAJ I OPREMU OŠ MONTOVJERNA
Završen je postupak odabira ponuda za učionički i uredski namještaj i opremu OŠ Montovjerna te je u ponovljenom postupku odabrana ekonomski povoljnija ponuda zajednice ponuditelja Školski servis d.o.o. i Di Čazma d.o.o. u ukupnom iznosu od 2.596.463,75 kuna, uključujući PDV.
Nakon proteka roka mirovanja od 15 dana bez žalbi s odabranom zajednicom ponuditelja potpisat će se ugovor, kada počinje teći i rok za isporuku odnosno ugradnju opreme, a koji iznosi 60 dana.
Podsjetimo, nabavka opreme za OŠ Montovjerna podijeljena je u tri grupe: uredski i učionički namještaj i oprema, oprema za dvoranu te oprema za kuhinju, za koju je ugovor potpisan još 23. travnja te je ujedno počeo teći rok od 60 dana za isporuku i ugradnju te grupe opreme.
- Vjerujem da će sva potrebna oprema biti u potpunosti nabavljena, isporučena i ugrađena do rujna mjeseca, a ako kojim slučajem bude nekih neželjenih i nepredviđenih okolnosti onda ćemo pronaći načina da nastava u novoj školi počne na vrijeme, bez odgoda. Dakle, škola će sigurno biti otvorena u rujnu i djeca s Montovjerne će nastavu pohađati u svojoj, novoj, školi. - poručio je gradonačelnik Mato Franković.
Osnovna škola Montovjerna prva je škola koja se u Dubrovniku izgradila nakon 1985. godine i najveći je pojedinačni kapitalni projekt u osnovnoškolskom obrazovanju. Investicija je ukupno vrijedna preko 75 milijuna kuna.
PRIJEDLOG MREŽE OSNOVNIH ŠKOLA NA JAVNOM SAVJETOVANJU
Grad Dubrovnik pokrenuo je javno savjetovanje o prijedlogu Mreže osnovnih škola, a kojom se utvrđuju postojeće školske ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, upisna područja s kojih je djeci omogućeno pohađanje određene škole, programi obrazovanja koje školske ustanove mogu ostvarivati te područja na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove ili uvesti novi obrazovni programi. Pozivaju se svi zainteresirani da svoje prijedloge upute do 27. lipnja 2020., do kada savjetovanje ostaje otvoreno.
Na temelju prijedloga osnivača Ministarstvo znanosti i obrazovanja izrađuje Prijedlog Mreže školskih ustanova za područje Republike Hrvatske, a Mrežu škola na prijedlog Ministarstva donosi Vlada Republike Hrvatske.
U Smjernicama koje je donijelo Ministarstvo polazi se od optimalne osnovne škole koja ima od 300 do 500 učenika i koja kao takva može osigurati optimalne uvjete za organizaciju i provedbu cjelodnevne nastave u osnovnim školama i rad u jednoj smjeni. U skladu s tim Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo u suradnji s osnovnim školama Grada Dubrovnika pripremio je Prijedlog Mreže osnovnih škola Grada Dubrovnika. Polazište za izradu Mreže bilo je aktualno stanje broja učenika po školama u odnosu na optimalnu školu (OŠ Marina Getaldića 305, OŠ Marina Držića 578, OŠ Lapad 922, OŠ Ivana Gundulića 839, OŠ Mokošica 735, OŠ Antuna Masle 193), praćenje trendova upisa djece, te predviđanja demografskih kretanja koja su vezana za izgradnju novih naselja u Gradu Dubrovniku.
U Prijedlogu nove Mreže osnovnih škola Grada Dubrovnika, a u odnosu na postojeću iz 2011. godine, promjene su što je u Mrežu uključena Osnovna škola Montovjerna sa svojim upisnim područjem te se izdvaja iz OŠ Lapad, čime obje postaju optimalne škole. Upisna područja škola sadrže ne samo nazive ulica nego i kućne brojeve ulica koje pripadaju upisnim područjima više škola, uz korekcije upisnih područja u skladu sa smjernicom optimizacije. Primjerice, povećanje upisnog područja Osnovne škole Marina Držića u odnosu na razgraničenje s OŠ Ivana Gundulića i OŠ Montovjerna te smanjenje upisnog područja OŠ Ivana Gundulića na način da su naselja Šumet, Komolac i Knežica pripojena upisnom području OŠ Mokošica. U skladu sa smjernicom racionalizacije Područna škola Suđurađ pripojena je Područnoj školi Šipanska Luka, a škola Trsteno, koja je prije nekoliko godina prestala s radom jer je ostala bez učenika, nije uvrštena u novi Prijedlog Mreže škola. Utvrđen je i plan za izgradnju nove školske ustanove u Komolcu kako bi OŠ Ivana Gundulića i OŠ Mokošica došle do razine optimalne škole.
ODLUKA O KOMUNALNOM REDU NA JAVNOM SAVJETOVANJU
Budući da su u dijelu Odluke o komunalnom redu u kojem se regulira prometovanje Povijesnom jezgrom Grada u prethodnom javnom savjetovanju predložene izmjene i dopune te je izrađen novi nacrt Odluke, ona se ponovno stavlja na javno savjetovanje te se pozivaju svi građani da daju svoje prijedloge.
U ranije provedenom internetskom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu Odluke o komunalnom redu pristigla su dva načelna mišljenja i 31 pojedinačni prijedlog. Stoga su u dijelu u kojem se regulira prometovanje Povijesnom jezgrom Grada predložene izmjene i dopune na postojeći prijedlog odluke. Cilj je predloženih novih izmjena i dopuna postići kvalitetniju opskrbu Povijesne jezgre, izbjeći gužvu te postići bolju i kvalitetniju zaštitu Povijesne jezgre od posljedica prevelikog prometovanja.
Budući da je Odluka o komunalnom redu jedan od najvažnijih općih akata jedinice lokalne samouprave, savjetovanjem se javnost želi upoznati s novim nacrtom te još jednom pribaviti mišljenja, primjedbe i prijedloge građana.
Ovo savjetovanje ostaje otvoreno od 22. svibnja do 22. lipnja 2020., a do kada svi zainteresirani mogu dati svoje prijedloge i sugestije na tekst Odluke na e-mail adresu:
dpp
Misa posvete ulja slavljena je u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku u četvrtak, 28. svibnja pod predsjedanjem dubrovačkog biskupa mons. Mate Uzinića te uz koncelebraciju pedesetak svećenika i redovnika koji su za ovu prigodu došli iz svih dijelova biskupije. Ovo misno slavlje redovito se slavilo u Dubrovačkoj biskupiji na Veliku srijedu no ove godine zbog pandemije nije slavljeno nego je slavlje prebačeno za vrijeme kada se stvore bolji uvjeti, a oni su se stvorili 50 dana nakon uobičajenog slavlja, ne više u korizmenom nego u uskrsnom vremenu i to u devetnici Duhu Svetomu.
Na misi su blagoslovljena i posvećena ulja za sakramente i ostale crkvene potrebe, a svećenici su obnovili svoja svećenička obećanja. Dvojici svećenika koji ove godine slave zlatni jubilej biskup je čestitao, a to su don Franjo Dragun, umirovljeni svećenik Dubrovačke biskupije i fr. Nikola Mioč, dominikanac. Na misi je sudjelovalo dosta vjernika, a ostali su mogli pratiti slavlje u online prijenosu. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti katedrali zbor s voditeljicom Majom Marušić.
Opće i ministerijalno svećeništvo – povezanost zajednice i svećenika
U prigodnoj homiliji biskup Uzinić kazao kako i opće ili zajedničko svećeništvo vjernika i ministerijalno ili hijerarhijsko svećeništvo svećenika imaju udio u Kristovom svećeništvu. „Zato nisu jedno drugome konkurencija, nego su usmjereni jedno na drugo“, primijetio je.
Potom je objasnio tu međusobnu povezanost svećenika i zajednice. Zajednica koja ne bi imala svećenika ostala bi bez izvora i vrhunca kršćanskog život, euharistijskog slavlja koje svećenik vrši u Kristovoj osobi i u ime cijelog Božjeg naroda je prinosi Bogu. Svećenik bez zajednice vjernika, koji snagom svojeg kraljevskog svećeništva sudjeluju u euharistijskom slavlju, bi izgubio smisao postojanja jer Isus svećenicima nije dao dar euharistije za njih, nego za zajednicu, za Crkvu.
Bolno slavlje misa za narod, a bez naroda
Slavlje misa bez naroda zbog toga je u proteklom periodu bilo teško, a biskup je to ovako objasnio: „Evo zašto je za nas svećenike, dok smo slavili misu za narod bez naroda, teško pala prisilna odvojenost i nemogućnost da se u slavlju mise ujedine naša dva svećeništva, ono ministerijalno predvoditelja i ono opće Božjeg naroda, vjernika. I zašto je našim praktičnim vjernicima, bilo teško bez mogućnosti sudjelovanja na misnim slavljima. Svi smo zbog toga patili, ali smo ga i prihvatili s ljubavlju i poštovanjem, na čemu zahvaljujem i vama svećenicima i vama vjernicima. I dok smo to činili bilo nam je lakše jer smo znali da to ne činimo zbog sebe, nego zbog naše ugrožene braće i sestara i potrebi njegove zaštite. To smo prihvatili kao žrtvu koju smo prikazali Gospodinu s nakanom da možemo ponovo biti zajedno i zajedno slaviti. Danas zahvaljujemo Bogu što nam je to ponovo omogućio.“
Otkriće obiteljskih crkvenih zajednica
Nadalje je primijetio kako je to iskustvo, iako je bilo teško dalo i neke dobre plodove. Razotkrilo je svu površnost svijeta na kojemu smo do tada gradili svoju egzistenciju, kazao je biskup. I u samoj Crkvi je puno toga otkriveno. Ima dosta toga nad čim se možemo i trebamo i zamisliti.
„Ipak, najvažnije je ponovno otkriće važnosti naših obiteljskih crkvenih zajednica. I to da smo, gledajući u njih i njihov način biti Crkve, osjetili i probudili potrebu da se ponovo nađemo u zajedništvu“, istaknuo je. Izrazio je nadu da to nije ono zajedništvo koje će nas vratiti ondje gdje smo bili prije kako bismo mogli nastavili ondje gdje smo stali, sa svojim tradicijama i običajima, nedjeljnim misama zbog dužnosti, „nego kako bismo kao Crkva ponovo postali obitelj i bili ono što je bila prva Crkva dok je slavila euharistiju skriveno i po kućama“.
A oni su, kako uči evanđelist Luka i ovo liturgijsko vrijeme u iščekivanju Duhova, bili jednodušni i postojani u molitvi s Isusovom majkom Marijom. I sve im je bilo zajedničko. I bili su jedno srce i jedna duša. Zanimljivo je da Isus Oca u evanđelju današnjeg dana, koje je inače posljednji dio Isusove velikosvećeničke molitve, upravo za to moli, primijetio je biskup, moli „da budemo jedno kao što su on i Otac jedno“.
Misa posvete ulja povezuje svećenike međusobno ali i sa svim vjernicima
U nastavku propovijedi biskup Uzinić je naglasio dvostruki sadržaj ove Mise posvete ulja. Prvi je okupljanje svećenika i sudjelovanje u koncelebriranom euharistijskom slavlju koje predvodim on kao biskup. „Ono izražava zajedništvo cijelog prezbiterija naše Dubrovačke biskupije, odnosno svih svećenika koji su inkarnirani u ovu biskupiju i svih onih koji u njoj, mojim dekretom ili odobrenjem, vršite i živite svoje svećeničko poslanje.“
Drugi je međusobna povezanost sa svim vjernicima biskupije, po svetim uljima koja se blagoslivljaju i posvećuju te potom služe u različitim prigodama kršćanskog života i života kršćanskih zajednica. Te prigode su krštenja, potvrde ili krizme, ređenja, posvećivanja crkava kao i u okolnosti bolesti, koje nisu nikom drage, ali su dio života. Pomazanje bolesničkim uljem i molitva za bolesnika i tim okolnostima daje drugačije značenje, protumačio je biskup, i na svoj način i njih pretvara u prigode i slavlja. Ta ulja se upotrebljavaju i za novokrštenike i krizmanike. Trebala bi se upotrebljavati i kod ređenja novih svećenika, „ali nažalost, nakon prošle bogate godine za našu biskupiju, ove godine nemamo svećeničko ređenje“, spomenuo je dubrovački biskup.
Svećenički poziv je poziv življenja za druge
Istaknuvši kako je jedino od ulja koje se posvećuje ulje svete krizme kojim se vjernike pomazuje u krštenju i potvrdi biskup je kazao kako time „mi posvećujemo sami sebe“. „Pomazanje krizmom je pomazanje Isusom Kristu. Njim pomazani, njemu se suobličujemo. I dobivamo poslanje u Duhu Svetom nastaviti njegovo djelo u svijetu. Kao kršćani, oni koji su pomazani Isusom Kristom, moramo biti kristoliki i biti prepoznatljivi kao kršćani“, objasnio je.
Govoreći o pozivu na ministerijalno svećeništvo biskup je istaknuo kako je to „poziv koji nam nije upućen za nas nego za druge“. „Poziv je to predvođenja drugih vjernika u ljubavi“, ustvrdio je te nastavio: „Svećeništvo nije osobni izbor. To je poziv i poslanje koje dobivamo od Boga. Bog poziva, a mi se odazivamo. Svećeništvo je i dar nama i Crkvi. Dar nije nešto što se kupuje, mijenja i prodaje. Dar obvezuje. Poziva na uzdarje. Uzdarje znači da se mi koji smo ga primili trebamo učiniti darom, biti dar, darovati se. Zato svećeništvo nije i ne može biti viđeno tek kao posao. Ne možemo i ne smijemo, kako nas u više navrata upozorava papa Franjo, biti funkcionari. Mi nemamo ugovor o radu. Ali imamo ruke pomazane uljem krizme - biskup ima pomazanu i glavu jer se u Crkvi postavlja da bi druge vodio u ljubavi - kako bismo svoje ruke podizali na molitvu za svoju braću i sestre, za Crkvu i cijeli svijet. I njima odrješivali grijehe. I lomili Božju riječi i euharistijski kruh.“
Pomazanjem svećeničke ruke postaju Kristove
Podsjetio je i na običaj koji je nekada postojao da se mladomisnicima, ali i općenito svećenicima, ljube ruke. To je i danas dio liturgije naše pravoslavne braće, dodao je te ustvrdio da iako pripada drugim vremenima i to može biti smatrano ponižavajućom gestom, koje je nažalost ponekad i bila korištena s tim namjerama, to ipak nije gesta bez opravdanja. Objasnio je potom dublje značenje te geste: „Ruke svećenika su se ljubile jer pomazanjem naše ruke postaju Kristove ruke. Kako velika odgovornost i milost! Ruke su svećenika one ruke kojim je Krist blagoslivljao, dodirivao, milovao, hranio, vidao rane, prao noge, lomio kruh, dijelio... I želi to po našim svećeničkim rukama nastaviti činiti do kraja svijeta. To su njegove raspete ruke iz ljubavi kojima želi nastaviti opraštati. Ruke su to s trajnim znakovima ljubavi koja ne spočitava naše grijehe, nego nam objavljuje dubine Božje ljubavi i milosrđa. Čuvajmo dostojanstvo svoga biti kršćani! I dostojanstvo svojih svećeničkih ruku!“
I opće i ministerijalno svećenstvo zato treba živjeti u bratskom i sestrinskom zajedništvu, kako bi, usprkos ljudskim ograničenjima i slabostima, i kroz jedno i kroz drugo „moglo biti prepoznato ono najvažnije po čemu trebamo biti prepoznati kao učenici Isusa Krista, a to je ljubav, ona međusobna i ona prema svima drugima“, rekao je biskup Uzinić.
„Budemo li prepoznatljivi po ljubavi, i Krist će biti prepoznatljiv u nama. Kao kršćani ćemo biti kristoliki. Ja ću kao biskup tek u tom slučaju biti ikona – slika Isusa Krista. I naše svećeničke ruke će biti Kristove ruke. Molimo da tako bude. Molimo i jedni za druge“, pozvao je sve a vjernike je posebno zamolio da mole za svoje svećenike kako bi oni „svaki dan dostojno uzdizali Bogu ruke za vas svoju braću i sestre, vjernike, za Crkvu i cijeli svijet“. Zamolio je i da mole za njega kao svog biskupa kako bi i on „uvijek bio živa Kristova slika za sve vas“.
Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija
Obavještavamo građane da od ponedjeljka 1. lipnja do 6. rujna 2020. godine Policijska uprava dubrovačko-neretvanska prelazi na ljetno radno vrijeme od 7 do 15 sati.
Radno vrijeme sa strankama na upravnim poslovima u zgradi na adresi Vladimira Nazora 32 u Dubrovniku i policijskim postajama na području Županije biti će od 7.30 do 14 sati, izuzev utorka kada će šalteri za građane (poslovi prijave prebivališta, osobne iskaznice, putne isprave, registracije vozila, vozačke dozvole) biti otvoreni od 9 do 17 sati.
Policijska uprava dubrovačko - neretvanska
Prema podacima Porezne uprave, izvijestila je HGK Županijska komora Dubrovnik, za razdoblje od 24. veljače do 17. svibnja, u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, vidljivo je smanjenje ukupnog broja izdanih računa od 78 % i smanjenje ukupnog iznosa računa od 63 % u svim djelatnostima u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.
U sektoru turizma (smještaj, ugostiteljstvo te putničke agencije) vrijednost izdanih računa pala je za 92 %.
„Iako smo bili svjedoci punih butiga i velikih spenzi podaci pokazuju da je broj izdanih računa u djelatnosti trgovine bio za 41 % manji, dok je vrijednost tih izdanih računa u trgovini bila manja za 27 %. Također, za razdoblje od 11. svibnja, otkad je dozvoljen rad ugostiteljima, pa do 17. svibnja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine vidljivo je smanjenje broja računa od 71 % i smanjenje iznosa računa od 96 % u djelatnosti turizma.” - navode iz ŽK Dubrovnik.
Naime, danas je održan sastanak predsjednika strukovnih grupa ŽK Dubrovnik te članova zajednica i udruženja HGK na kojem je iznesen izvještaj o kretanju broja i vrijednosti izdanih računa od početka COVID-19 krize u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao i broja zaposlenih i nezaposlenih.
U ožujku 2020. na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 322 nezaposlenih više nego u ožujku 2019. u Dubrovačko - neretvanskoj županiji. U travnju je taj broj dodatno rastao, pa je zabilježeno 2.243 nezaposlene osobe više nego godinu ranije, čime se brojka u Županiji popela na 6.921 nezaposlenih osoba.
U Gradu Dubrovniku je u ožujku zabilježeno 348 više nezaposlenih nego u ožujku 2019., dok su u travnju evidentirane 293 novonezaposlene osobe, čime je broj nezaposlenih u Dubrovniku došao do 2.112 osoba.
Tijekom ožujka i travnja 2020. godine ukupno zaposlenih iz evidencije HZZ - a u Dubrovačko - neretvanskoj županiji bilo je 948 osoba, od čega 777 njih je zaposleno u ožujku. Taj broj novozaposlenih bio je 64 % manji nego u ožujku i travnju 2019. Nominalno najviše novo zaposlenih bilo je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, ukupno 388.
Ipak taj broj novozaposlenih bio je za 70 % manji u odnosu na ožujak i travanj 2019. Djelatnost prijevoza i skladištenja zaposlila je s HZZ - a kroz ožujak i travanj 142 osobe, što je 49 % manje nego u istom razdoblju 2019. Treća po redu bila je djelatnost trgovine koja je uposlila 98 osoba, međutim i ova djelatnost je godinu ranije sa HZZ - a zaposlila 62 % više osoba nego u ožujku i travnju ove godine. Zanimljivo je da je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo 15 % više zaposlenih nego u ožujku i travnju 2019. Međutim, riječ je o nominalno samo četiri osobe više zaposlene nego godinu ranije.
Grad Dubrovnik manje - više slijedi trendove županije, gdje su sve djelatnosti zabilježile pad zapošljavanja, osim djelatnosti građevinarstva gdje je u ožujku i travnju ove godine bilo zaposleno šest osoba više nego u ožujku i travnju 2019.
U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u ožujku i travnju 2020. iz evidencije HZZ - a bilo je zaposleno 1.323 manje sezonskih radnika nego u istom razdoblju 2019., a u Gradu Dubrovniku 481 sezonac manje.
Poduzetnici su komentirali i učinkovitost mjera koje su donesene za pomoć gospodarstvu.
„Mjere Vlade i lokalne uprave i samouprave su dobrodošle, ali neće dugotrajno biti presudne za očuvanje nezaposlenosti. Javne investicije u ovoj situaciji mogu pomoći u pokretanju poslovnih ciklusa i zaposlenosti domaćih tvrtki. Raduje i najava o povlačenju 10 milijardi Eura od Europske unije za nove investicije i podizanje konkurentnosti. Međutim, poduzetnici apeliraju da programi i mjere kroz koje će se ta potpora dodjeljivati poslovnom sektoru budu što više pojednostavljene.” - zaključili su poduzetnici.
dm
Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u videokonferenciji Povjerenstva Europskog odbora regija za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU-a (COTER). Na sastanku se raspravljalo o situaciji izazvanoj COVID-om 19 i njezinim posljedicama za kohezijsku politiku i proračun EU-a te o jučerašnjem prijedlogu Europske komisije za sljedeći Višegodišnji financijski okvir i njegovo povezivanje s budućim mjerama oporavka nakon krize uzrokovane pandemijom.
Plan oporavka temeljit će se na tri stupa: potpora državama članicama za oporavak i poboljšanje njihovih gospodarstava, pokretanje gospodarstava te jačanje odgovora EU - a na krizu.
U raspravi s glavnim direktorom uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije Marcom Lemaitreom župan Dobroslavić naglasio je da je novi prijedlog Europske komisije dobrodošao te da demonstrira solidarnost i jača Uniju za budućnost. Prijedlog od 750 milijardi eura, od toga 500 milijardi bespovratnih sredstava te ostatak u povoljnim zajmovima bit će značajna korist ekonomiji EU - a, državama članicama, regijama i gradovima. Zaključio je također kako je za lokalnu i regionalnu samoupravu od velike važnosti povećanje sredstava za koheziju i ruralni razvoj.
Europska komisija jučer je iznijela prijedlog plana opsežnog oporavka. Kako bi oporavak svih država članica bio održiv, ravnomjeran, uključiv i pravedan, Europska komisija predlaže stvaranje novog instrumenta za oporavak pod nazivom „EU sljedeće generacije“, koji je dio snažnog, modernog i poboljšanog dugoročnog proračuna EU-a.
Ukupni kapacitet proračuna EU-a, uključujući instrument EU sljedeće generacije u iznosu 750 milijardi eura i ciljana povećanja dugoročnog proračuna EU - a za razdoblje 2021. - 2027. iznosit će 1,85 bilijuna eura.