„U skladu sa sve boljim epidemiološkim pokazateljima na području Republike Hrvatske, ali i na području krajnjeg juga, posebice na području Dubrovnika došlo je do izmjena na još jednoj autobusnoj liniji. Linija koja prometuje na Šipanu, od 28. svobnja prometuje po novom voznom redu koji radnim danom uključuje sedam polazaka iz Šipanske luke i iz Suđurđa.” - navodi se u priopćenju Libertasa.

„Od danas je na usluzi osobama s invaliditetom vozilo koje je svojim karakteristikama, opremom i mogućnostima prilagođeno ovom obliku prijevoza. Uvjeti korištenja vozila nisu mijenjani, a kao i ranije potrebno je ranije iskazati potrebu za prijevozom na telefon 020 441 323.” - također pišu iz Libertasa.

Od 29. svibnja uz postojeće linije prema Zagrebu, Metkoviću i otoku Korčuli (Vela Luka), bit će aktivne i sljedeće linije:
Flix Bus na liniji Dubrovnik-Split-Zagreb, koja iz Dubrovnika kreće u 18 sati.
Samoborček na liniji Dubrovnik-Zagreb, koji iz Dubrovnika kreće u 9 sati.
Radno vrijeme Autobusnog kolodvora Dubrovnik je od 8 do 16 sati.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji niti danas nema novih slučajeva zaraze koronavirusom. Od jučer uzeta 24 uzorka, svi su negativni. Također, negativni su i rezultati preostalih uzoraka poslanih na analizu u ponedjeljak. Od početka pandemije na analizu u Zagreb je poslano je 3014 uzoraka. - piše u redovnom priopćenju Stožera CZ DNŽ.

"U dubrovačkoj Općoj bolnici broj hospitaliziranih pacijenata pozitivnih na COVID i dalje se nije mijenjao, te su na Zaraznom odjelu smještene dvije osobe. U samoizolaciji je i dalje ukupno pet osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije. Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH." - navodi se još u priopćenju.

dpp

Općina Župa dubrovačka danas je proslavila svoj dan, no zbog mjera zaštite od pandemije korona virusa nije održana svečana već samo radna sjednica Općinskog vijeća.

Prije toga uz Dan Općine i 28. obljetnicu oslobođenja Župe dubrovačke vijećnici su zajedno s predstvanicima udruga proizašlih iz Domovinskog rata i obiteljima poginulih položili vijence i zapalili svijeće na spomen pločama braniteljima.

Na samoj sjednici načelnik Silvio Nardelli podnio je izvješće o radu za drugu polovicu 2019. godine. Prihvaćeno je i izvješće o izvršenju proračuna za 2019. godinu.

Također župski vijećnici prihvatili su i Odluku o Izmjenama i dopunama Odluke o oslobađanju od plaćanja zakupnine za korištenje poslovnog prostora i javne površine koja se odnosi na olakšice zbog pandemije korona virusa.

Ono što vijećnicu nisu prihvatili jest ponuda Općine Mljet. Naime, Općina Mljet obavijestila je župsko Vijeće i načelnika o namjeri istupanja iz suvlasništva u podzećima Libertas, Vrtlar, Čistoća, Sanitat, Boninovo i Vodovod, odnosno o namjeri prodaje udjela drugim suvlasnicima među kojima je i Općina Župa dubrovačka. Općinski vijećnici odbili su ponudu otkupa udjela.

dm

Grad Dubrovnik je prijavio 3,3 milijuna kuna troškova na Fond solidarnosti Europske unije, a kako bi se isplatila sredstva nastala sprječavajući širenje koronavirusa. Ustanove, komunalna i trgovačka društva s područja Grada Dubrovnika prijavile su nastale, kao i procjenu budućih troškova, a koji se odnose prvenstveno na medicinsku pomoć, uključujući troškove lijekova, opreme i medicinskih uređaja, zdravstvene zaštite i zdravstvenih pregleda, laboratorijske analize, troškove infrastrukture civilne zaštite, osobne zaštitne opreme, posebne pomoći ranjivim skupinama te sanacije zgrada i objekata.
 
Kao jedinica lokalne samouprave, Grad Dubrovnik je prikupio podatke od ustanova, komunalnih i trgovačkih društava koji su u njegovom vlasništvu, a sve temeljem nacionalnog zahtjeva koje će Republika Hrvatska podnijeti početkom lipnja u službenom zahtjevu za dobivanje pomoći iz Fonda solidarnosti Europske Unije.Naime, točna stopa sufinanciranja naknadno će se utvrditi, no ona može iznositi maksimalno do šest posto prihvatljivih prijavljenih troškova na razini zemlje prijavitelja troškova.
 
Fond za solidarnost osnovan je 2002. godine kako bi se djelovalo na prirodne katastrofe velikih razmjera, odnosno izrazila solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama kao što je pandemija bolestiCOVID-19.

dpp

Silva Vlašić podnoseći ostavku na mjesto pročelnice Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje navela je kako je razlog osobne prirode, tj. da se ne može više nositi s odredbama lošeg GUP - a. No, što se krije zapravo iza toga...

Kako Dubrovnikpress.hr doznaje resorni odjel sada već bivše pročelnice nedavno je posjetila inspekcija Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Inspektori su navodno izuzeli dokumentaciju o izgradnji poslovno - stambenog kompleksa kod Grawea, projekt koji na hrbatu Babina kuka gradi obitelj Sršen te još jedan predmet. Inspektori su, neslužbeno je i iz nekoliko izvora potvrđeno portalu Dubrovnikpress.hr, točno znali na što ciljaju.

Po čijem je nalogu ili prijavi, inspekcija Ministarstva graditeljstva upućena u nadzor Upravnog odjela za izdavanje građevinskih dozvola, kojemu je donedavno na čelu bila Silva Vlašić, nije poznato, no izgradnja kod Grawea baš kao i ona obitelji Sršen na Babinu kuku, već su duže vrijeme u fokusu javnosti i zapravo su se pretvorile u afere. Naime, još za iskopa jame na Putu doktora Ante Stračevića došlo je do oštećenja obližnje ceste u Ulici bana Josipa Jelačića, a kad je ta afera utihnula izbila je nova na glavici Babina kuka gdje se gradilo unatoč neriješenim imovinskom - pravnim odnosima te suprotno odredbama iz Urbanističkog plana uređenja Babina kuka.

Kako je u trenutku dok je Silva Vlašić podnosila ostavku izbila nova afera u Solinskoj ulici u kojoj je zbog izgradnje poslovno – stambene zgrade investitor stanarima obližnje zgrade, kako oni tvrde, pokušao „odsjeći” jedini prilaz, špekuliralo se kako je ta gradnja zapravo razlog ostavke ili smjene Silve Vlašić, koju su uostalom prozvali i sami stanari Solinske.

Inače, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje kojega je posljednjih 12 godina vodila Silva Vlašić, zahvaljujući lošim zakonima koje je donosila bivša vlada Zorana Milanovića, kako bi omogućila legalizaciju bespravno sagrađenih objekata pod nadležnošću je Ministarstva graditeljstva pa drugim riječima, nije pod nadzorom gradonačelnika, ma tko god on bio.

Rad Silve Vlašić inače je duži niz godina podložan kritikama dok je sada već bivša pročelnica često znala reći da radi sukladno odredbama GUP - a iz 2005. te njegovim naknadnim izmjenama i dopunama. Tako je i podnoseći ostavu navela kako se više ne može nositi s teretom loših odredbi GUP-a koje su dovele do megalomanske gradnje.

Da se gradnja na užem dubrovačkom području otela kontroli vidljivo je gotovo u svakom gradskom kvartu. No, prava devastacija tek će se dogoditi i bit će vidljiva kako budu nicali ti tzv. poslovno-stambeni kompleksi.

Da je GUP iz 2005. loš, puno je puta kazao i sam gradonačelnik Mato Franković te naložio ciljane izmjene i dopune tog za razvoj Dubrovnika strateškog dokumenta.

Zapravo se pri samom spomenu GUP-a iz 2005. kao i njegovim izmjenama koje su potom uslijedile redovito upire prstom na bivše gradonačelnike Dubravku Šuicu i Andra Vlahušića te bivšu pročelnicu Silvu Vlašić, a najveća odgovornost je na vijećnicima iz svih tih saziva Gradskog vijeća koji su za tako loše dokumente dizali ruke. Nakon što je u prostoru počinjena šteta koja se više ne može popraviti ti isti vijećnici od odgovornosti i dan danas peru svoje ruke.

I Silva Vlašić na neki je način oprala svoje ruke obrazloženjem kako ostavku podnosi iz osobnih razloga i nemogućnosti da se više nosi s teretom loših odredbi GUP - a. Samo po sebi postavlja se pitanje kako se s tim teretom nosila svih ovih godina, a sad više odjednom ne može.

Dubrovački prostor suviše je vrijedan da bi se njime mešetarilo, da bi se prilagođavao potrebama investitora, redovito bliskih politici, od kojih niti jedan nije sagradio trajnu vrijednost, a sve to omogućio im je GUP napravljen da se njime ispod stola pogoduje i trguje, a što je uostalom vrlo lako iščitati iz njegova tekstualnog dijela, ali i onih dozvola koje je resorno Ministarstvo poništilo nakon što su mu upućene na preispitivanje.

Sljedeća sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održat će se 4. lipnja i neće biti elektronska. Uz vijećnička pitanja na dnevnom redu naći će se još 31 točka.

Gradonačelnik Mato Franković predat će izvješće o radu za drugu polovicu protekle godine, a na dnevnom redu je i imenovanje ravnateljice Dječjih vrtića Dubrovnik što bi opet trebala biti Boja Milan Mustać, ukoliko taj prijedlog dobije potrebnu većinu. Naime, Upravno vijeće podržalo je njenu ponovnu kandidaturu iako će ona uskoro u mirovinu.

Ipak, kako (takav) ponovni izbor Boje Milan Mustać već lagano prerasta u sprdanje sa zdravim razumom, nije sasvim sigurno da će prijedlog dobiti i podršku većine na gradskom vijeću.

Očekuje se da će gradski vijećnici izmijeniti i odluku o parkiranju odnosno da će ovog ljeta parking biti nešto jeftiniji, tj. plaćat će se po cijenama koje inače vrijede u „međurazdoblju”, travnju i listopadu.

D. Mladošić

Dosadašnji rektor prof. dr. sc. Nikša Burum ponovo je izabran da vodi Sveučilište u Dubrovniku sljedeće četiri godine. Mandat Nikši Burumu traje inače do listopada, a novi od listopada ove godine do kraja rujna 2024. godine. Odlučili su tako članovi Senata Sveučilišta u Dubrovniku na sjednici tajnim glasanjem.

Protekli, odnosno aktualni mandat Nikše Buruma na mjestu rektora Sveučilišta u Dubrovniku nije bio obilježen nekim specijalno dobrim rezultatima, naime, studenti baš i nisu odveć zainteresirani za dubrovačko sveučilište kojem ujedno nedostaje kadra pa pojedini profesori „nose” i po nekoliko „katedri” dok je dio predavača upitnih kompetencija. Izgrađen je doduše (nakaradni) studentski dom, ali izgradnja doma ne može se svakako pripisati samo Burumu.

Još se inače vuku repovi oko ljetnikovca Pucić u kojem je smješten rektorat, zapravo u tuđem prostoru koje Sveučilište odbija vratiti u posjed Dubrovačkom simfonijskom orkestra, a oko čega se vodi sudski spor, iako je najam, za koji nisu plaćali ništa, Sveučilištu istekao prije pet godina. Sveučilište u Dubrovniku ima i višemilijunske obveze prema Općoj bolnici Dubrovnik, no one su „zakamuflirane” čudnim odredbama ugovora koje govore kako Sveučilište, iako je preuzelo kompleks stare bolnice, ne mora isplatiti te novce Bolnici dok ne krene sa sljedećom fazom radova uređenja Kampusa.

Iako se reizbor Nikše Buruma za rektora može okarakterizirati kao još jednim u nizu poraza hrvatskog visokoškolskog obrazovanja, unatoč svemu navedenom Burum, pomalo očekivano nimalo samokritički, o svom izboru, piše u priopćenju Sveučilišta, izjavio je:
- Današnji izbor priznanje je za trud koji je ova Uprava uložila u promicanju izvrsnosti Sveučilišta. Hvala svim zaposlenicima koji su pridonijeli razvoju Sveučilišta, bez njihovog zalaganja ni naše ideje ne bi bile ostvarive. Hvala svim članovima Senata koji su mi ponovno ukazali povjerenje.

Inače, sam izbor pratile su i kontroverzne informacije kako će se prvo birati rektor, a tek nakon toga Senat. To nije nezakonito, odnosno ničim ne bi bio povrijeđen Statut Sveučilišta u Dubrovniku, ali uobičajno je da se prvo biraju novi članovi Senata, a zatim rektor. Na koncu je ipak prvo izabran novi Senat čiji je mandat započeo 27. travnja.

Podaci Hrvatske narodne banke o izravnim stranim ulaganjima u Republiku Hrvatsku od 1993. do 2019. godine, koje je analizirala HGK – Županijska komora Dubrovnik pokazuje koje djelatnosti su bile zanimljive stranim ulagačima u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Inače, u Hrvatskoj najviše je izravnih stranih ulaganja bilo u Grad Zagreb, pa Istarsku županiju, dok se Županija dubrovačko - neretvanska sa 704,7 milijuna eura ulaganja nalazi na šestom mjestu.

U Dubrovačko - neretvansku županiju najviše je izravnih stranih ulaganja došlo iz Švedske 203,9 milijuna eura (29%), Luksemburga 109,4 milijuna (16%) i Švicarske 102 milijuna eura (15%). Najviše je uloženo u pretkriznoj 2007. godini, 133,6 milijuna eura ili 19% od ukupnih ulaganja, kad je ostvaren i najveći nekretninski te turistički uzlet.

„Ne čudi stoga da se najviše stranih investicija kroz 27 promatranih godina realiziralo u djelatnostima poslovanja nekretninama 206,6 milijuna eura, smještaja 201,2 milijuna te trgovine na veliko osim trgovine motornim vozilima i motociklima, 197,6 milijuna eura. Iz navedene strukture zaključujemo da su investicije u nekretnine i smještaj, također stavljene u turističku funkciju, akceleratorski djelovale na lokalna ulaganja u sektor turizma. Stoga je današnja struktura gospodarstva rezultat potpunog tržišnog djelovanja, gdje smo propustili priliku intenzivnijim poticajima privući investicije u neke druge, strateški definirane grane gospodarstva. Posebno smo toga postali svjesni za vrijeme trenutne COVID-19 krize, kojom je djelatnost turizma najviše pogođena. Podsjetimo kako turizam u strukturi ukupnih prihoda i zaposlenosti Dubrovačko - neretvanske županije zauzima udio od 38%. Ukoliko smo do sad, kao društvo propustili aktivno upravljati razvojem našega gospodarstva ovo je idealno vrijeme za nove pristupe i strategije.” - navodi se u izvješću HGK Županijske komore Dubrovnik.

„U Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1993. godine do 2019. godine imali smo ukupnih izravnih stranih ulaganja u vrijednosti od 31,8 milijardi eura. Najviše ulaganja ostvareno je u 2007. (3,4 milijarde eura) i 2008. godini (3,7 milijardi eura), a najviše je uložila Austrija 4,5 milijardi, Nizozemska 4,2 milijarde te Njemačka 3,3 milijarde eura. Najzastupljenije djelatnosti u RH po ulaganjima su Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova, zatim Trgovina na veliko osim trgovine motornim vozilima i motociklima te Poslovanje nekretninama.” - piše u analizi Županijske komore Dubrovnik.

dpp

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić potpisali su danas Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Rekonstrukcije luke za javni promet u naselju Donje Čelo otok Koločep“.

Današnjim potpisivanjem Ugovora za ovaj projekt je osigurano dodatnih šest milijuna kuna, čime je osiguran nastavak projekta rekonstrukcije luke za javni promet u Donjem Čelu, ukupne vrijednosti gotovo 30 milijuna kuna, a početak radova očekuje se u srpnju ove godine.

Završetkom sanacije i rekonstrukcije rive u Donjem Čelu na Koločepu bit će omogućeno osiguranje usluga prijevoza tijekom cijele godine, kao i osiguranje uvjeta za uvođenje trajektne linije.

dpp

Grad Dubrovnik pokrenuo je javno savjetovanje o prijedlogu Mreže osnovnih škola, a kojom se utvrđuju postojeće školske ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, upisna područja s kojih je djeci omogućeno pohađanje određene škole, programi obrazovanja koje školske ustanove mogu ostvarivati te područja na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove ili uvesti novi obrazovni programi. Pozivaju se svi zainteresirani da svoje prijedloge upute do 27. lipnja 2020., do kada savjetovanje ostaje otvoreno.

Na temelju prijedloga osnivača Ministarstvo znanosti i obrazovanja izrađuje Prijedlog Mreže školskih ustanova za područje Republike Hrvatske, a Mrežu škola na prijedlog Ministarstva donosi Vlada Republike Hrvatske.

U Smjernicama koje je donijelo Ministarstvo polazi se od optimalne osnovne škole koja ima od 300 do 500 učenika i koja kao takva može osigurati optimalne uvjete za organizaciju i provedbu cjelodnevne nastave u osnovnim školama i rad u jednoj smjeni. U skladu s tim Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo u suradnji s osnovnim školama Grada Dubrovnika pripremio je Prijedlog Mreže osnovnih škola Grada Dubrovnika. Polazište za izradu Mreže bilo je aktualno stanje broja učenika po školama u odnosu na optimalnu školu (OŠ Marina Getaldića 305, OŠ Marina Držića 578, OŠ Lapad 922, OŠ Ivana Gundulića 839, OŠ Mokošica 735, OŠ Antuna Masle 193), praćenje trendova upisa djece, te predviđanja demografskih kretanja koja su vezana za izgradnju novih naselja u Gradu Dubrovniku.

U Prijedlogu nove Mreže osnovnih škola Grada Dubrovnika, a u odnosu na postojeću iz 2011. godine, promjene su što je u Mrežu uključena Osnovna škola Montovjerna sa svojim upisnim područjem te se izdvaja iz OŠ Lapad, čime obje postaju optimalne škole. Upisna područja škola sadrže ne samo nazive ulica nego i kućne brojeve ulica koje pripadaju upisnim područjima više škola, uz korekcije upisnih područja u skladu sa smjernicom optimizacije. Primjerice, povećanje upisnog područja Osnovne škole Marina Držića u odnosu na razgraničenje s OŠ Ivana Gundulića i OŠ Montovjerna te smanjenje upisnog područja OŠ Ivana Gundulića na način da su naselja Šumet, Komolac i Knežica pripojena upisnom području OŠ Mokošica. U skladu sa smjernicom racionalizacije Područna škola Suđurađ pripojena je Područnoj školi Šipanska Luka, a škola Trsteno, koja je prije nekoliko godina prestala s radom jer je ostala bez učenika, nije uvrštena u novi Prijedlog Mreže škola. Utvrđen je i plan za izgradnju nove školske ustanove u Komolcu kako bi OŠ Ivana Gundulića i OŠ Mokošica došle do razine optimalne škole.

Grad Dubrovnik

Više od 18,5 milijuna kuna troškova Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA prijavit će na Fond solidarnosti Europske unije, kako bi se nadoknadila sredstva, tj. troškovi nastali sprječavanjem širenja korona virusa.

Ustanove iz zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi s područja Dubrovačko - neretvanske županija prijavile su nastale, kao i procjenu budućih troškova, a koji se odnose na medicinsku pomoć, uključujući troškove lijekova, opreme i medicinskih uređaja, zdravstvene zaštite, troškove infrastrukture civilne zaštite, laboratorijske analize, osobne zaštitne opreme, posebne pomoći ranjivim skupinama, sanacije zgrada i objekata, zdravstvene preglede, posebne podrška za operativno osoblje medicinskih i drugih hitnih službi, kao i organizacijske troškove e-škola.

Prikupljeni podaci od županijskih tijela i proračunskih korisnika Dubrovačko-neretvanske županije sastavni su dio nacionalnog zahtjeva koje će Republika Hrvatska,  kao i sve ostale EU zemlje članice i zemlje pristupnice, podnijeti početkom lipnja u službenom inicijalnom zahtjevu  za dobivanje pomoći.

Prihvatljivost troškova vezanih za sprječavanje širenja koronavirusa odnosi se na četveromjesečno razdoblje koje započinje datumom proglašenja epidemije, odnosno 11. ožujka za Republiku Hrvatsku.

Točna stopa sufinanciranja naknadno će se utvrditi, a može iznositi maksimalno do 6 posto prihvatljivih prijavljenih troškova na razini zemlje prijavitelja troškova.

Fond za solidarnost osnovan je 2002. godine kako bi se odgovorilo na prirodne katastrofe velikih razmjera, odnosno izrazila europska solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama. Pojavom COVID-19 pandemije te nastale potrebe ublažavanja posljedica u javnom zdravstvu donesena je dodatna EU Uredba kojim se proširuje popis prihvatljivih aktivnosti i troškova, prvenstveno da bi se pomoglo zemljama članicama i pristupnicama u rješavanju ove zdravstvene krize.

dpp

Svečano potpisivanje ugovora „Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II, III i IV. faza izgradnje“ održano je danas u gradskoj vijećnici. U nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za  rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale potpisali su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

- Ovaj projekt samo je samo jedan mali segment jedne široke priče intermodalnog centra Dubrovnika, jedne nove urbane sredine, ali odnekud treba početi. Ovo je prvi veliki infrastrukturni projekt usred samog centra Grada u posljednje 42 godine. Lapadska obala će nakon rekonstrukcije dobiti dvotračnu cestu, šetnicu, rasteretit će se područje Lapada i bit će dodatni sadržaj građanima, ali i posjetiteljima. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.
 
Ovom prilikom gradonačelnik Franković osvrnuo se i na sredstva Europske unije kojima Grad dijelom financira velike investicije.
 
- U tijeku kampanje 2017. redovito smo isticali kako ćemo otkriti europske fondove, do tada je Grad povukao nula kuna. U posljednje tri godine do danas, potpisom ovog ugovora došli smo a na 200 milijuna kuna, a to je impresivna brojka. Nadamo se i novim projektima, znamo da možemo i više. U vrijeme krize, kada je teško financirati kapitalne projekte, pokazuje se koliko je važno koristiti ova sredstva. I danas je Dubrovnik jedno veliko gradilište, u tijeku je gradnja cesta, vrtića, ništa nije stalo iako su prihodi stali, ali upravo radi ovih sredstava stvari idu dalje. - rekao je gradonačelnik Franković koji se posebno zahvalio premijeru Andreju Plenkoviću na podršci koju daje jedinicama lokalne samouprave, kao i resornim ministrima.
 
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo zbog realizacije još jednog važnog projekta za razvoj Grada Dubrovnika. Podsjetio je na sjednicu Vlade održanu u Dubrovniku, naglasivši kako je u mandatu njihove Vlade ugovoreno 5,6 milijardi kuna vrijednih projekata u Dubrovačko - neretvanskoj županiji od ukupno 5,8.
 
- Od ovih 70 milijuna kuna, 60 milijuna je iz sredstava Europske unije, dok će ostalih desetak osigurati Ministarstvo prometa. Posebno mi je drago što se projekt uklapa u ukupnu politiku naše Vlade,  u partnerstvu, dijalogu i suradnji s gradom i županijom u kontekstu brojnih ulaganja i projekata koji su ove protekle četiri godine bili posvećeni razvoju krajnjeg juga Hrvatske. -  rekao je premijer Andrej Plenković.
 
Ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric također je čestitao svima na realizaciji ovog projekta, a dodao je i kako je prošetao Lapadskom obalom koja zaista zaslužuje rekonstrukciju.

- Nadam se da će radovi što prije početi. Turisti će isto šetati tom šetnicom, njih u Dubrovniku godišnje ima dva milijuna, a prolazit će tuda i autobusi koji će se također nabaviti novcem EU fondova. - kazao je Petric.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u Dubrovniku podržala je projekt rekonstrukcije Lapadske obale, a u sklopu zaključka vezanog za pokretanje aktivnosti Programa sustavne i integrirane revitalizacije, valorizacije i održivog razvoja integriranog intermodalnog održivog prometa i novih urbanih sadržaja šireg prostora Grada Dubrovnika. Stopa financiranja iznosi 100 % ukupno prihvatljivih troškova, odnosno ukupna bespovratna sredstva iznose 70 milijuna kuna, od čega 85 % sredstva putem Kohezijskog fonda pokriva Europska unija, a 15 % sredstva financirat će se iz državnog proračuna. Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.

dpp