Tri ugovora vrijedna gotovo 400 tisuća kuna kojima Županija pomaže slabije razvijenim općinama potpisana su u petak u palači Ranjina u Dubrovniku. Riječ je o ugovorima o financiranju izgradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture te Programa ujednačavanja standarda vodoopskrbe na području doline Neretve koje je potpisao župan Nikola Dobroslavić sa načelnicom Općine Zažablje Majom Vrnoga, načelnikom Općine Pojezerje Borislavom Dominikovićem te načelnikom Općine Kula Norinska Nikolom Krstičevićem.

Općini Zažablje dodijeljeno je tako 130 tisuća kuna za uređenje javne površine društvenog doma Mlinište, Općini Pojezerje 135 tisuća kuna za izgradnju mjesne vodovodne mreže u naselju Pozla Gora (na lokacijama Sente – Jakići i Glavica-Dominikovići i Dočići) te Općini Kula Norinska 130 tisuća kuna za izgradnju parkinga pred OŠ Kula Norinska.

Župan Nikola Dobroslavić rekao je ovom prilikom kako je ovo drugi ovogodišnji natječaj kojim Županija pomaže slabije razvijene općine u našoj županiji.

”Prema indeksu razvijenosti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU ove tri općine su najnerazvijenije u našoj županiji. Mi za pomoć slabije razvijenim jedinicama lokalne samouprave godišnje imamo jedan ili dva natječaja za korištenje sredstava iz županijskog proračuna. Ove godine smo imali 800 tisuća kuna u proračunu i već smo proveli jedan natječaj sa 400 tisuća kuna, a sada imamo i ovaj s jednakim iznosom. Ove tri općine su imali najbolje projekte i najveće potrebe za poboljšavanje života ljudi na tom prostoru.

Načelnica Vrnoga te načelnici Dominiković i Krstičević ovom prilikom su se zahvalili Dubrovačko-neretvanskoj županiji na praćenju njihova rada rekavši kako će ovi projekti značiti puno za kvalitetu života u njihovom kraju.

DPP

U Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. Prim. dr. sc. Marijo Bekić, dr.med. primio je jučer priznanje „Rodilište - prijatelj djece” za rodilište u OB Dubrovnik.

U skladu s kriterijima globalne inicijative za promicanje i podršku dojenja „Baby - Friendly Hospital Initiative” koju su pokrenuli Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF 1991. godine, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Ured UNICEF-a za Hrvatsku obnovili su naziv Rodilište - prijatelj djece za rodilište OB Dubrovnik i rodilište DZ Metković, u znak priznanja za učinjene napore i postignute rezultate u humanizaciji odnosa prema majci i djetetu, poticanju dojenja i kvalitetnoga ranog odnosa između roditelja i djece.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u radu zajedničke diplomatske misije Europskog kongresa lokalne i regionalne vlasti Vijeća Europe i Europskog odbora regija u okviru sastanaka s predstavnicima institucija EU-a u BiH, institucija BiH, predstavnicima političkih stranaka i NVO u Sarajevu i Mostaru.

Misija je fokusirana na pripremu za održavanje lokalnih izbora u Mostaru u drugoj polovini 2020. godine i pitanja vezana za najnoviju presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju Irma Baralija. Naime, izbori u gradu Mostaru nisu održani od 2008. godine, zbog niza političkih i zakonodavnih razloga te se ova presuda smatra mogućim poticajem za pronalazak rješenja i zakonodavnog okvira za organizaciju izbora u gradu Mostaru.

Održani su sastanci u Sarajevu s Visokim predstavnikom za BiH Valentinom Inzkom, zamjenikom predsjednika parlamenta BiH Nebojšom Radmanovićem, predsjednikom Centralne izborne komisije BiH Brankom Petrićem, predsjednikom Ustavnog suda BiH Zlatkom Kneževićem te predstavnicima OSCE-a kao i šefom ureda Vijeća Europe u BiH veleposlanikom Dragoslavom Štefanekom. Sastanak u Mostaru održan je s predstavnicima političkih stranaka, stručnjacima, te NVO organizacijama kao i udrugama mladih s područja grada Mostara.

Rezultati ovih sastanaka bit će uključeni u izvješće o BiH Vijeća Europe kao i pripremu za promatračku misiju na sljedećim lokalnim izborima u BiH koji se trebaju održati u listopadu 2020. godine.

DPP

Ravnateljica Regionalne agencije DUNEA Melanija Milić i stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata Antonija Odak, održale su u Opuzenu sastanak s dr. sc. Veljkom Srzićem s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.

Na sastanku se raspravljalo o do sad provedenim aktivnostima, kao i o budućim koracima koji su usmjereni monitoringu prodora slane vode u obalne vodonosnike i testiranju pilot projekata za prevenciju prodora soli na području doline Neretve.

Trenutno, partneri s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u suradnji s Regionalnom agencijom DUNEA i Hrvatskim vodama provode istraživanja pilot područja u dolini Neretve u geološkom, hidrogeološkom i poljoprivrednom kontekstu te rade na nadogradnji postojećeg monitoring sustava na ovom području. Stručnjaci s Fakulteta, zajedno s predstavnicima Regionalne agencije DUNEA, su posjetili i pilot područje projekta te će na Info danu projekta, koji će se održati 6. prosinca u Veneciji, predstaviti provedene aktivnosti.

Daljnja provedba aktivnosti usmjerena je prema testiranju mogućih protumjera kako bi se ograničio i/ili ublažio prodor slane vode. Očekivani rezultat projekta uključuje monitoring sustav koji će mjeriti obilježja cirkulacije podzemnih voda i prodora slane vode u sustav slatke vode te izradu plana prilagodbenih mjera, temeljenih na rezultatima laboratorijskih istraživanja i testiranja protumjera. Plan će predlaganjem aktivnosti te uz monitoring sustav doprinijeti ublažavanju/sprječavanju prodora slane vode, a koji trenutno ima ozbiljne posljedice na poljoprivredne aktivnosti i turizam u dolini Neretve.

Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA na projektu sudjeluje s partnerima iz Italije: Nacionalno vijeće za istraživanja, Upravno tijelo za sanaciju zemljišta – Adige Euganeo, Regija Veneto i Hrvatske: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Hrvatske vode.

Projekt vrijedan nešto više od dva i pol milijun eura ugovoren je u sklopu programa Interreg Italy – Croatia 2014. – 2020. uz stopu sufinanciranja bespovratnih sredstava od 85 posto. Proračun Regionalne agencije DUNEA iznosi 120 tisuća eura.

DPP

Koga većina ljudi s ove fotografije prave budalom, sami sebe ili svih nas?! Ma i jedno i drugo, izuzevši pojedince, npr. dole na dnu fotografije pripadnike Hrvatske gorske službe spašavanja, jedine koja uistinu profesionalno djeluje u Hrvatskoj kada je u pitanju traganje i spašavanje unesrećenih. Mnogi od ljudi s ove fotografije ne znaju valjda ni zašto su tu, a kamoli da se danas sutra, u slučaju ne daj Bože potrebe, netko može osloniti na njih.

No, koja je ovo fotografija, tko su ovi ljudi? To je nekakav Stožer nekakve Civilne zaštite Dubrovačko - neretvanske županije, pišemo „nekakav” jer to niti je stožer kakav treba biti, niti je Civilna zaštita organizacijski i tehnički na razini da u bilo kojem trenutku može bilo gdje promptno djelovati i spasiti i zaštiti ljudske živote.

Uglavnom, taj stožer, kako piše u današnjem priopćenju iz Županije dubrovačko – neretvanske sastao se danas kako bi, pazite ovo, održao „stožerno – zapovjednu vježbu Pripravnost 2019.”

Drugim riječima oni su održali vježbu za stolom, zapovjednu.

„U vježbi su sudjelovali načelnici stožera civilne zaštite Grada Dubrovnika te općina Župa dubrovačka i Konavle. Tema vježbe bila je angažiranje i koordinacija operativnih snaga civilne zaštite u slučaju potresa na području Dubrovačko - neretvanske županije, a prema scenariju vježbe šire dubrovačko područje s epicentrom u Konavlima pogodio je jaki potres. Cilj vježbe bila je provjera sposobnosti operativnih snaga civilne zaštite tijekom pozivanja, aktiviranja, početka rada Stožera civilne zaštite te upoznavanje s planskim dokumentima iz područja civilne zaštite.” - tako piše u priopćenju.

A u stvarnosti... Pa u stvarnosti ne tako davno, u svibnju 2015. godine, dogodilo se da policija, vatrogasci, hitna pomoć, Centar 112, Civilna zaštita i ini nisu mogli komunicirati međusobno jer je – presječen optički kabel. Kasnije su valjda uspjeli radio stanicama, ali zamislimo što je s građanima, kako bi oni komunicirali s hitnim službama da se takav slučaj ponovo dogodi, a u slučaju potresa ne da je vrlo vjerojatan nego sasvim izvjestan. 2015. nisu mogli nikako, ne bi ni sada.

U stvarnosti na području Dubrovnika ne postoji apsolutno nikakva teška mehanizacija Civilne zaštite ili nekog od tih silnih stožera koja bi se odmah angažirala u slučaju potrebe. Bagere bi primjerice valjalo posuđivati od građevinara, samo je pitanje kojih, jer je dubrovačkih sve manje.

U stvarnosti, svi ti stožeri i razne službe nemaju u pripremi ni dovoljan broj jebenih šatorskih krila, a kamoli dovoljan broj velikih šatora, zaliha vode, konzervi, poljskih kreveta, deka, prekrivača, ma čega god da vam padne na pamet, a nužno je za preživljavanje u katastrofama, jer kada u Centru 112 pitate koliko imaju svega toga, odgovorit će vam kako bi pomoć stigla iz Zagreba, kao što su prije par godina odgovorili i novinarima Dubrovnikpress.hr portala. Samo nisu rekli kojim putem (sjetite se samo neprohodne magistrale nakon potresa 1996. godine) i kada bi ta pomoć došla i koliko bi ljudskih života dotad bilo i dalje ugroženo.

U stvarnosti, umjesto spremnih, opremljenih skloništa, kojih ionako nije ni izbliza dovoljno, u dubrovačkim skloništima nalaze se raznorazne udruge „ljubitelja tica prepelica” i „zaštitnika alepskog bora”. I pokoja lopata. Spasit će nas eto ta lopata.

U stvarnosti dugo, dugo, predugo godina Dubrovnik nije imaju ni sirenu za uzbunu, u biti nema je još uvijek, jer ono smeće što su postavili čuje se u krugu od valjda kojih stotinjak metara, odnosno u par ulica.

Dakle, u slučaju kakve prirodne katastrofe većina od ovih ljudi na fotografiji zadnji su na koje se možete osloniti, a zapravo se možete osloniti isključivo sami na sebe, jer i oni koji bi bili sposobni pomoći vam, npr. policija ili vatrogasci - jednostavno nemaju čime, dok sve što je potrebno valjda ne stigne iz - Zagreba.

Eto, to je istina o stanju sigurnosti, odnosno pripreme za zaštitu i spašavanje u Gradu Dubrovniku i ostalim općinama u cijeloj Dubrovačko – neretvanskoj županiji, stanju sigurnosti koje nikoga ne zanima dok se nešto ne dogodi, jer npr. ni dubrovački gradski vijećnici, kada su takve točke dolazile na sjednice Gradskog vijeća nisu se udostajali pošteno raspraviti o tome, dapače, još su svi digli rukice i prihvaćali ta smiješno žalosna izvješća, jednako kao što je i ova „vježba” žalosno smiješna. No, zato mogu satima raspravljati tko će u koji odbor ili upravno vijeće.

P.S.
Jednako žalosno smiješno je i pridošlo priopćenje u kojem se eto navodi kako je „cilj vježbe bila provjera sposobnosti operativnih snaga civilne zaštite tijekom pozivanja, aktiviranja, početka rada Stožera civilne zaštite”, no ne navodi se što je zaključeno, kakva je ta „sposobnost operativnih snaga civilne zaštite tijekom pozivanja, aktiviranja, početka rada Stožera civilne zaštite”, pa stoga eto zaključka u svemu ostalom što ste pročitali.

Libertas je završio postupak nabave 11 novih gradskih autobusa za javni prijevoz, koji bi trebali biti isporučeni kroz narednih sedam mjeseci, navodi se danas u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
“Riječ je o niskopodnim autobusima tvrtke Solaris Bus & Coach S.A., koja je udovoljila zahtjevima natječajnog postupka i s kojom je potpisan ugovor o isporuci. Ova investicija vrijedna je 17,7 milijuna kuna i u potpunosti je financirana EU sredstvima.” - piše u priopćenju.
 
“Novim autobusima pomlađuje se flota Libertasa, osigurava viša razinu kvalitete pružanja usluge građanima, uz poštivanje najviših ekoloških standarda na tržištu. Svaki od njih kapaciteta je u prosjeku 85 mjesta, dužine 12 metara, ima troja vrata i opremljen tako da je prilagođen osobama s invaliditetom. U prometu bi novi autobusi trebali biti do iduće turističke sezone, a već u narednih mjesec dana očekuje se i isporuka prva tri zglobna autobusa.” - navodi se također u priopćenju Grada Dubrovnika.

D.M.

Napreduju radovi na izgradnji prvih stanova za mlade obitelji grada Dubrovnika po modelu Dubrovačke stanogradnje.
 
Prva 43 stana u Mokošici grade se u suradnji s Ministarstvom branitelja, s obzirom da će od 108 stanova njih 65 biti dodijeljeno braniteljima – stradalnicima Domovinskog rata s područja Grada Dubrovnika, dok će 43 stana pripasti Gradu, koji će ih prema kriterijima dodijeliti u najam mladima dubrovačkim obiteljima s mogućnošću otkupa nakon 10 godina.
 
Na prvoj zgradi izvedena je 1. faza gips-kartonskih radova, neki su od zidova su zatvoreni, postavljaju se vodovodne instalacije i montira PVC stolarija – vrata i prozori. U tijeku je izvođenje slojeva ravnog krova i izvedba temejnog premaza na balkonima. Na drugoj zgradi u tijeku je armiranje zidova 4. kata, a na gradilište je stigla i PVC stolarija za prve tri etaže. Istovremeno, odvijaju se radovi i na preostale dvije zgrade na kojima je u tijeku izvedba zidova 3. kata. 
 
Podsjetimo, suradnja između Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Dubrovnika definirana je Ugovorom o kupoprodaji stanova sklopljenog 1. veljače 2019. godine, a za realizaciju ovog kapitalnog projekta kreditnom linijom osigurano je 38 milijuna kuna. Dodatno, Grad Dubrovnik stanove za hrvatske ratne vojne invalide sufinancira iznosom od 10.8 milijuna kina.
 
Program Dubrovačke stanogradnje uključuje izgradnju stanova po vlastitom dugoročnom modelu poticane stanogradnje, ali i druge modele poticaja mladim obiteljima koje gradska uprava razvija, a odnose se za izgradnju obiteljskih kuća, odnosno subvencioniranje kupnje stana, dogradnje/nadogradnje obiteljske kuće te kupnje građevinskog zemljišta. 
 
Uvjeti za dodjelu stanova mladim obiteljima pred gradskim vijećnicima naći će se na dnevnom redu za nekoliko mjeseci, odnosno na jednoj od prvih sjednica Gradskog vijeća u 2020. godini.

DPP

U Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske Opća bolnica Dubrovnik dobila je nedavno Potvrdu za uspostavu obaveznog sustava kvalitete uz 96 % ispunjenih standarda odnosno ostvarenih 402 od 440 mogućih bodova.

Potvrdu su u ime Opće bolnice Dubrovnik preuzeli pomoćnik ravnatelja za kvalitetu infektolog Stjepan Đuričić, dr.med. spec. i voditelj Odjela za kvalitetu, edukaciju, suzbijanje bolničkih infekcija i vanjske pacijente Niko Car, mag.med.techn.

Postignuti rezultat prikupljen vanjskom procjenom, predstavljen je predstavnicima Svjetske banke 26. rujna, a rezultat je službeno prihvaćen od Svjetske banke 31. listopada pri čemu je Opća bolnica Dubrovnik u potpunosti uspostavila sustav obaveznih standarda kvalitete zdravstvene zaštite.

„Uspostavljeni sustav obaveznih standarda kvalitete zdravstvene zaštite predstavlja međukorak prema akreditaciji bolnice i stalnom unapređenju kvalitete zdravstvene zaštite prema novom Pravilniku o akreditacijskim standardima kvalitete za bolničke zdravstvene ustanove.” - navodi se u priopćenju iz OB Dubrovnik.

DPP

Hrvatski Crveni križ pokrenuo je akciju za pomoć stanovništvu Albanije koje se suočava s tragičnim posljedicama razornog potresa.
Od danas, 28. studenog, svi građani koji žele i mogu pomoći unesrećenom stanovništvu, donacije mogu uplatiti na žiro račun otvoren u Zagrebačkoj banci, broj:
 
IBAN HR84 23600001502671545
Poziv na broj: 700
Za uplate iz inozemstva SWIFT kod: ZABAHR2X

Internet uplate možete izvršiti OVDJE, kao i uplatom putem mobilnog bankarstva.

Građani mogu pomoći i pozivom na broj 060 9011. (Cijena poziva iznosi 6,25 kuna, u iznos je uključen PDV kao i naknada teleoperateru. Teleoperater: Hrvatski Telekom d.d.)
 
Prikupljena novčana sredstva Hrvatski Crveni križ uplatit će na račun Albanskog Crvenog križa koji od prvoga trenutka brine za evakuirano stanovništvo te im osigurava hranu, vodu, higijenske potrepštine, deke, šatore, psihosocijalnu podršku, a pomažu i u pružanju prve pomoći. Usto, timovi Crvenoga križa sudjeluju i u potrazi i spašavanju osoba zarobljenih pod ruševinama.
 
U sklopu materijalne pomoći koju Republika Hrvatska danas šalje u Albaniju, Hrvatski Crveni križ poslat će 500 kompleta posteljine te 2000 konzervi hrane.
 
Imajući u vidu da na području Republike Hrvatske žive i pripadnici albanske nacionalne manjine, Hrvatski Crveni križ, onima koji ne uspijevaju stupiti u kontakt s članovima obitelji, poručuje da mogu kontaktirati Službu traženja Albanskog Crvenog križa na broj +35542222037 ili Službu traženja Hrvatskog Crvenog križa na broj 01 4655 369 koje će im pomoći.
 
Svim građanima i tvrtkama koje će se odazvati apelu za pomoć stradalom stanovništvu Albanije, Hrvatski Crveni križ od srca zahvaljuje.

Hrvatski Crveni križ

Zavod za javno zdravstvo organizira u suradnji s Upravnim odjelom za društvene djelatnosti, odnosno Matija Čale Mratović, dr. med., specijalist školske medicine, održala je edukaciju odgojitelja o utjecaju elektroničkih medija na rani razvoj i zdravlje djece u Dječjem vrtiću Župa dubrovačka.

Ravnateljica, stručne suradnice i četrdesetak odgojiteljica je imalo prilike čuti rezultate brojnih istraživanja o negativnim posljedicama prekomjernog korištenja elektroničkih medija na rani razvoj i zdravlje djece te o načinima informiranja roditelja o navedenoj tematici.

DPP

U Luci Dubrovnik u četvrtak je upriličena podjela čak tisuću metara brana za sprječavanje i sanaciju onečišćenja mora naftnim i uljnim derivatima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji vrijednih više od milijun kuna. Svečanost je počela konferencijom za novinare, a potom su predstavnici tvrtke Luveti (dobavljači opreme) održali pokaznu vježbu korištenja opreme u suradnji s Vatrogasnom zajednicom Dubrovačko - neretvanske županije.

Vrijednost opreme je 1.040.000,00 kuna, a u procesu zajedničke javne nabave sudjelovali su Dubrovačko-neretvanska županija, Općina Trpanj, Općina Orebić, ACI d.d., Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, ŽLU Dubrovnik, ŽLU Korčula te Lučka uprava Dubrovnik.

Župan Nikola Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako je napravljen novi iskorak u zaštiti od mogućih onečišćenja na moru.

- Nabavili smo kilometar plutajućih brani. One se mogu nadovezivati jedna na drugu i tako se može tretirati različit opseg onečišćenja. Objedinili smo sve potrebe županije, jedinica lokalne samouprave te županijskih lučnih kapetanija. Uključili smo vatrogasce koji će biti operativni u slučaju nesreće. Njima će brane i biti podijeljene i to na Korčuli, Orebiću, Dubrovniku te u ACI marinama. - rekao je župan Nikola Dobroslavić, koji je čestitao svima koji su sudjelovali u projektu.

Pročelnik za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće dodao je kako je u svibnju potpisan sporazum s osam dionika, te kako je ugovor potpisan u rujnu. Izrazio je zadovoljstvo ovim projektom, posebno činjenicom da je provedena zajednička javna nabava.

- Ovdje je struka analizirala situaciju, sad ako se dogodi incident moći će se reagirati i iz različitih mjesta. Hvala Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je prepoznala potrebu i svim sudionicama” rekao je pak načelnik Općine Trpanj Jakša Franković.

DPP

Europski parlament potvrdio je u srijedu novi sastav Europske komisije pod vodstvom Ursule von der Leyen, a ovo tijelo petogodišnji mandat počinje 1. prosinca i trajat će do 31. listopada 2024. Nova Komisija ima osam potpredsjednika, među kojima je troje izvršnih potpredsjednika. Jedna od potpredsjednica je i Hrvatica Dubravka Šuica, koja je zadužena za demografiju i demokraciju. Tim povodom, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković dosadašnjoj europarlamentarki i bivšoj gradonačelnici Dubrovnika uputio je čestitku.

Prenosimo je u cijelosti:

Poštovana gospođo Šuica, nakon potvrde Europskog parlamenta, čast mi je čestitati prvoj hrvatskoj povjerenici Europske komisije, potpredsjednici zaduženoj za demografiju i demokraciju. Visoka politička funkcija u Europskoj uniji koja Vam je povjerena kruna je Vaše političke karijere, ali i svojevrsno priznanje Republici Hrvatskoj kao najmlađem članu ove organizacije. Uspjeh je to i za naš Grad Dubrovnik u kojem ste započeli Vaš bogat politički put i obnašali cijeli niz dužnosti.

Uvjeren sam kako ćete u novoformiranom resoru koji Vam je dodijeljen iskazati svoju stručnost, promičući dijalog između tijela vlasti, političara i europskih građana u radu Konferencije za budućnost Europe. Želim Vam puno uspjeha u budućem radu, a vođeni bogatim iskustvom i poznavanjem problematike nesumnjivo ćete pridonijeti radu Komisije i utjecati na izgradnju još boljeg društva u zajedničkom interesu svih građana Europske unije.

S poštovanjem,
gradonačelnik Mato Franković