„Ova ulica gleda na Ploče, Bužu, zidine s jedne i druge strane, Porporelu, a i približno na mjesto gdje bi nekad bila barka gospara Đela, puno je simbolike u ovom mjestu”, rekao je jutros gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković otkrivajući ploču s imenom Ulice maestra Đela Jusića.

Naime, Hvarska ulica odlukom Gradskog vijeća, a na prijedlog gradonačelnika Frankovića, nedavno je preimenovana u Ulicu maestra Đela Jusića.

Uz gradonačelnika Frankovića, predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebicu i druge predstavnike Grada te zamjenicu župana Žaklinu Marević otkrivanju ploče s imenom ulice bili su nazočni i članovi obitelji pokojnog maestra i članovi DSO-a, među njima i ravnatelj Damir Milat.

- Ovo je predivna gesta Grada, gradonačelnika i cijele zajednice. Moj otac bio bi danas nevjerojatno ponosan, a odabrana je ulica koja grli Revelin i Grad. - kazao je maestrov sin Đelo Jusić Jr. ističući kako je ponos je proći Gradom i sjetiti ga se.

- Kojim god kantunom Grada prođem, čujem njegovu melodiju. - kazao je Đelo Jusić Jr.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković ovom je prilikom poručio kako je Jusić ostavio Dubrovniku trajno nasljeđe te mu se on mora stalno zahvaljivati na svemu što je za Grad radio.

Ravnatelj DSO-a Damir Milat kazao je kako „Đelova glazba odiše Dubrovnikom” te istaknuo:
- Svaki put kad izvodimo njegova djela, to je poseban događaj. Naravno, još posebnije je bilo kada bi on sam i dirigirao orkestrom. - kazao je Milat.

D.M.

Produkcijska kuća Ambasada film u suradnji s televizijskom kućom HBO priprema snimanje dijela TV serije. Prema sadašnjem produkcijskom planu snimanje će se odvijati na cavtatskoj rivi 17. srpnja u jutarnjem terminu od 6 sati sa završetkom do najkasnije u 16 sati.

U navedenom razdoblju snimanja promet će biti reguliran te povremeno zaustavljen. Molimo sve stanovnike stare gradske jezgre kao i vlasnike ugostiteljskih i drugih objekata na razumijevanje.

Općina Konavle

Samostalna izložba, kako ga je predstavio ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić, „najstarijeg živućeg dubrovačkog umjetnika Iva Grbića” otvorena je večeras u DMD-u. Izložbu „Marin Držić i Ivo Grbić: 70 godina zajedno na Dubrovačkim ljetnim igrama“ čine crteži u raznim tehnikama grafičara Iva Grbića, a otvorio ju je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Svi crteži nastali su na Dubrovačkim ljetnim igrama koje je umjetnik vjerno pratio od njihova prvog izdanja 1950. kada je Dundo Maroje prvi put izveden na Ljetnoj pozornici na Gracu. Već je onda Grbić bilježio u svoj notes portrete glumaca. Grbić ove 2019. slavi s Igrama njihov 70. rođendan kao i svojih 70 godina neumornog i neprekidnog likovnog praćenja ovog jedinstvenog festivala, a rijetko koji umjetnik ima tu privilegiju da izložbu može postaviti u kući u kojoj je proveo najranije djetinjstvo, a to je Ivu Grbiću upravo današnji Dom Marina Držića, o čemu je i sam umjetnik na otvaranju govorio.

Iz predgovora katalogu izložbe povjesničarke umjetnosti Anite Ruso:

„Tijekom 70 godina redovitog posjećivanja programa Dubrovačkih ljetnih igara, osobito kazališnih komada kojima su se publici predstavljala Držićeva djela, Ivo Grbić stvorio je, što na licu mjesta što u svom atelijeru, jedinstveni panteon Držićevih likova, ali i svih onih koji su Držića oživljavali kroz predstave: redatelji, glumci, domaća i strana te napose uvažena publika iz javnog života Grada, Hrvatske i svijeta, koja je dolazeći na Igre odavala hommage velikanu Vidri.

Poznati su i brojni njegovi portreti glazbenika, zborova i orkestara, dirigenata i mnogih solista koji su nastupili na Igrama… Za ovu izložbu odabrani su određeni crteži likova iz Dunda Maroja, Skupa, Novele od Stanca, Tirene i Plakira koji su nastajali većinom tijekom izvedbi. Jedna od najupečatljivijih serija crteža s Igara je ona koja nastaje u poslijeratnim godinama, odnosno 1995. Renesansno razigrana postava Dunda Maroja na Gundulićevoj poljani u režiji Krešimira Dolenčića te u izvedbi Dramskog kazališta Gavella donijela je Predraga Vušovića u ulozi Dunda Maroja, Danka Ljuštinu kao Bokčila, Galiana Pahora kao Uga Tudeška, Jelenu Miholjević kao Lauru, Nenada Cvetka kao Dživa te Slobodana Milovanovića kao Grubišu. Neizostavni su na tom popisu Petrunjela koju je tumačila Ksenija Pajić i Pomet kojeg je igrao Vili Matula. Ekspresivnost nacrtanih likova, spontanost i gipkost pokreta, nevjerojatna vještina u prikazivanju portretnih karakteristika objektivni su pokazatelji velike umjetničke vrijednosti ove serije. Ne zaostaju ni prikazi iz Skupa izvedenog 1997. na maloj drvenoj pozornici podignutoj na Boškovićevoj poljani u režiji Marina Carića s ansamblom zagrebačkoga HNK-a.“

Izložbu u DMD-u sutra će vidjeti i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović koja će Dom Marina Držića posjetiti s gradonačelnikom Matom Frankovićem. Naime, Dom Marina Držića prepoznat je kao ključno mjesto za brendiranje velikana hrvatske književnosti, ali i kao nacionalni referentni centar za pružanje svih informacija o životu i radu Marina Držića, a posjet kao nastavak ranije uspostavljene suradnje na temu brendiranja i dostupnih modela za razvoj identiteta i brenda Republike Hrvatske.

D.M.

Djelatnici sustava socijalne skrbi s područja Grada Dubrovnika okupili su se danas ispred Centra za socijalnu skrb Dubrovnik u 12:10 sati i održali mirni prosvjed povodom tragičnog događaja, ubojstva njihove kolegice Blaženke Poplašen, socijalne radnice i teško ranjenog Ivana Pavića, pravnika, oboje djelatnika Centra za socijalnu skrb Đakovo.

„Duboko potreseni izražavamo sućut obitelji preminule kolegice Blaženke i zaposlenicima Centra za socijalnu skrb Đakovo te želimo uspješan i brz oporavak kolegi Ivanu. „ - poručili su djelatnici sustava socijalne skrbi s područja Grada Dubrovnika.

DPP

Kiša je pokvarila generalnu probu koja je sinoć otkazana, ali Igre su spremne za veliko slavlje. Podizanjem zastave Libertas uz stihove Himne slobodi večeras u 21 sat ispred crkve sv. Vlaha svečano će biti otvorene jubilarne, 70. Dubrovačke ljetne igre, koje će se tradicionalno održati od 10. srpnja do 25. kolovoza na približno trideset scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika.

Obljetničke, sedamdesete Dubrovačke ljetne igre bit će svečano otvorene prema scenariju i u režiji intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski i njenog pomoćnika za dramski program Saše Božića, a pod krilaticom „Dubrovnik plovi“. U ceremoniji sudjeluju Orkestar Državne opere Donje Saske iz Hannovera, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Mješoviti zbor Libertas i Dubrovački komorni zbor pod ravnanjem maestra Ivana Repušića te Festivalski dramski ansambl, Folklorni ansambl Linđo, studenti Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu te djeca i građani grada Dubrovnika. Kraj svečanosti obilježit će piromuzički vatromet čiji se početak očekuje oko 22 sata.

Svečano otvaranje 70. Igara prenosit će Radio Dubrovnik i Prvi program Hrvatskog radija, a u izravnom će prijenosu i ove godine moći uživati i gledatelji Prvog programa Hrvatske televizije. U 47 slavljeničkih dana nadolazeće festivalske sezone, Igre će brojnoj domaćoj i inozemnoj publici predstaviti više od 80 dramskih, glazbenih, baletnih, filmskih, folklornih i drugih izvedbi. Program objedinjuje najkvalitetnije hrvatske umjetnike i vrhunska gostovanja inozemnih umjetnika, a upravo će reprezentativni spoj navedenoga otvoriti i glazbeni program Igara, 11. srpnja velikim gala koncertom ispred crkve sv. Vlaha.

K.L.

Gradonačelnik Mato Franković sutra, u srijedu, u 10 sati, Hvarsku ulicu će preimenovati u Ulicu maestra Đela Jusića. Ime Hvarske ulice mijenja se temeljem odluke o njezinu preimenovanju koju je na nedavnoj sjednici usvojilo Gradsko vijeće. Hvarska će tako i službeno od sutra nositi ime po slavnom dubrovačkom kompozitoru Đelu Jusiću koji je nedavno preminuo.

Inače, stanovnici Hvarske nedavno su u pismima upućenim gradonačelniku Frankoviću i predstavnicima Gradskog kotara izrazili negodovanje zbog preimenovanja ulice u kojoj stanuju, predlažući da se po maestru Jusiću nazove ili ulica u kojoj je rođen ili ulica u kojoj je stanovao.

Ime Hvarske mijenja se na inicijativu gradonačelnika Mata Frankovića, a zanimljivo je istaknuti kako će stanovnicima te ulice Grad Dubrovnik podmiriti troškove koji će nastati radi izmjene dokumenata.

Inače, osim Hvarske ime bi uskoro trebala primijeniti i Ulica Stjepana Cvijića. Ona će uskoro biti preimenovana u Ulicu generala Janka Bobetka.

N.M.

Obavještavamo cijenjene korisnike naših usluga da će u noći otvaranja 70. Dubrovačkih ljetnih igara 10.07.2019. godine linije u gradskom prijevozu prometovati kako slijedi:

- linija 1A prometuje s posljednjim polaskom u 03:10 sati poslije ponoći s Pila;
- linija 1B prometuje s posljednjim polaskom u 03:00 sati poslije ponoći s Pila;
- linija 3 prometuje s posljednjim polaskom u 03:10 sati poslije ponoći s Pila;
- linija 4 prometuje s posljednjim polaskom u 03:10 sati poslije ponoći s Pila;
- linija 6 prometuje s posljednjim polaskom u 03:10 sati poslije ponoći s Pila;
- linija 8 prometuje s posljednjim polaskom u 02:55 poslije ponoći s Viktorije, odnosno u 03:00 s Pila.

Libertas Dubrovnik

Nakon što je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić istaknula kako će se radovi na uređenju Šetališta Nika i Meda Pucića nastaviti kad se pronađe rješenje prema kojemu se obnovom potpornog zida Šetnice ne bi uništile brojne plažice, poznati dubrovački aktivist Igor Legaz dao se u posao. S kamerom je prošao duž plažica između Kokota i Piplića te zaključio kako bi se proširenjem zida malo toga od kupališta izgubilo. Štoviše, mišljenja je kako bi se nasipanjem dobilo još više mjesta za kupališta.

Istočnim dijelom Šetališta Nika i Meda Pucića prošlog je tjedna u kasno poslijepodne Igor Legaz s kamerom u ruci krenuo od stijene do stijene, od Kokota do Piplića kako bi se uvjerio bi li izgradnja potpornog zida dovela do nestanka dijela plažica.

- U ovom dijelu, odavde gore pa prema Vili Wolf Šetnica je široka oko 170 centimetara i ovdje poviše, ističe Legaz, dok sa stijena diže pogled prema Šetnici, kad bi se išlo u proširenje od 60 centimetara, ništa se od plažica ispod ne bi izgubilo, a samo bi se nasulo i proširile bi se ove zone gdje su se ljudi nekad sunčali, a čemu svjedoči betonska ploča koju je more razbilo. - ističe Legaz, pokazujući kamerom tu razbijenu ploču.

Dok stijenama dalje nastavlja prema kupalištu koje naziva „skale broj 6”, Legaz ističe kako se na tom dijelu obale ništa ne bi izgubilo.

- Moram tu poskočiti preko ovih stijena koje oplakuju valovi, malo je klizavo, pa da ne upadnem u more. Ni ovdje se ništa ne bi dogodilo kad bi se zid proširio za 60 centimetara, ništa, apsolutno ništa se ne bi dogodilo, ali bi se popunile rupe i dobile nove površine gdje bi ljudi ostavili šugamane. Zapravo, samo popunjavanjem ovih jama dobilo bi se jako puno. - ističe Legaz dok stiže do mjesta koje je sam uredio prije nekoliko godina.

- Dolazimo do mjesta koje sam ja probio prije pet godina i spojio dio obale koji je bio nepristupačan sa skalama broj šest. Prelazim skaline koji sam ja napravio i podest koji sam također ja napravio, čovjek se sunča. Kad bi se ovdje napravio novi potporni zid apsolutno se ništa ne bi izgubilo,. Zid bi se proširio za 60, 70 centimetara, a ništa ne izgubilo. - kaže Legaz.

Dok kreće prema „skalama broj 5” dodaje kako bi se na tom dijelu, proširenjem Šetališta izgubio dio skala.

- Tu su ionako stijene i ništa se ne gubi, međutim izgubio bi se gornji dio skala, to bi se izgubilo, ali to ne znači da bi se izgubila mogućnost da se ovdje dođe jer se iz pravca Uvale ovdje mogu izvesti nove skale. Dakle, gornji dio skala ne bi više postajao, ali nove bi se izvele preko stijene za istu poziciju. - kazao je Legaz.

Na „kupalištu broj 4” Legaz također tvrdi kako se samom konfiguracijom terena također vidi da se i tu zbog proširenja zida ništa ne gubi.

- Osim ovog djela gdje stalno curi neka voda, iz nečega stalno curi tako da je taj dio ionako i ovako neiskoristiv, a vrh skala bi se drukčije izveo. Na kupalištu „skale broj 4” se ništa ne gubi jer je prirodna stijena šira od 60 centimetara. Na plažici ispod samog potpornog zida, ako bi se išlo u širinu od 60 centimetara nešto bi se izgubilo, ali bi se nasipanjem pličine dobilo krcato nove površine. Ova pličina bi se nasula i povezala s kupalištem skale broj tri. Dakle, napravio bi se novi potporni zid, a popunjavanjem pličine dobila bi se kupališna površina koja bi povezala kupališta „skale broj 4” i „skale broj 3”. - kaže Legaz.

- Znači, na većoj visini dijelovi betonskih površina ne bi bili ovako pod morem i travom kao što su sad i bilo bi manje mogućnosti da se netko posklizne. Ovdje inače treba bit dosta pažljiv, pogotovo po maestralu, tu ima travice, a tko se nije poskliznuo na travicu, taj definitivno ne zna što je bol.- dodaje Legaz dok stoji na na užem dijelu Šetnice Nika i Meda Pucića.

- Tu je njezin najuži dio oko 180 centimetara i širina treba bit oko 240 centimetara, a ništa se ne bi izgubilo tim proširenjem, a krcato bi se dobilo. Pličinu treba nasuti i dobila bi se ogromna površina, to je samo dobitak, a ne gubitak. Sam vrh skala treba drukčije postaviti i to je lako riješiti.- ističe Legaz, spuštajući se na plažu „skale broj 3”.

- Nešto bi se izgubilo ako bi se ovdje zid širio 60 do 70 centimetara. Gornji dio gdje se inače ponekad nešto peče, gradele, taj dio bi se možda izgubilo, ali to je ništa prema dobitku od nasipanja ovog dijela koji je neiskoristiv. - kaže Legaz.

No, proširenjem potpornog zida izgubile bi se, mišljenja je Legaz, skale za „kupalište broj 2”.

- Kad bi se ovdje proširilo, izgubile bi se skale „broj 2”, ali ne i kupalište jer bi se popunile stijene, sve bi se popunilo i dobila bi se cjelina koju bi činila mikro lokacije gdje je muo Piplić i obližnja mala zonica gdje dva tri čovjeka mogu stati. Izgubio bi se dio skala, ali dobilo bi se oko 7 kvadrata sunčališne zone. - rekao je Legaz dok prilazi skalama broj 1.

- „Skale broj 1” od mula Piplić, apsolutno se ništa ne gubi jer produljenje zida ne bi zahvatilo čak ni skale. Izgubile bi se „skale broj 2”, ali bi „skale broj 1” koristile za cijelu ovu zonu. - kaže Legaz i naglašava kako bor na skala treba pošegat.

- Ovaj bor treba otpilat jer se ovdje vidi da je korijenje podiglo dobrih 30, 40 centimetara ovaj trotoar u odnosu na stanje kakvo je bilo prije tri četiri godine. - kaže Legaz i dodaje kako treba proširiti most kod Vile Wolf.

Inače, baš kao što tvrdi zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić, a vidi se i iz snimke Igora Legaza, potporni zid na dobrom dijelu Šetnice Nika i Meda Pucića u iznimno je lošem stanju. Možda u tome i jest problem. Način na koji će se zid obnavljati zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić svakako će objasniti nakon što bude gotov projekt njegove obnove.

Cijelu snimku koju je napravio Igor Legaz i komentirao, možete vidjeti u prilogu.

N.M.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima – pročelnikom Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Srđanom Todorovskim i direktorom komunalnog društva Čistoća Dubrovnik Markom Ivekovićem obišao je u utorak ujutro odlagalište komunalnog otpada Grabovica gdje su započeli radovi na 1. fazi sanacije.

Radove sukladno ugovoru potpisanom u svibnju izvodi tvrtka G.T. Trade d.o.o. Split, a preko 12 milijuna kuna vrijedna investicija prvi je preduvjet potpunog zatvaranja odlagališta do kraja 2020. godine, za što će Grad značajno iskoristiti sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Gradonačelnik Franković prilikom obilaska istaknuo je značaj ove investicije kazavši kako je radi budućnosti potrebno adekvatno riješiti pitanje odlaganja otpada. Rekao je kako će se komunalni otpad do izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom odvoziti na drugu lokaciju te kako je u tijeku ispitivanje najbolje opcije za to, ali se paralelno radi i na osmišljavanju buduće javne namjene saniranog odlagališta.

DPP

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, povodom početka radova, obišli su lokacije u sklopu projekta „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve“. Projektom je obuhvaćeno devet infrastrukturnih zahvata i dvije aktivnosti za upravljanje i praćenje posjetiteljima, a cilj je doprinijeti održivom društvenom i gospodarskom razvoju doline Neretve.

- Osim što želimo doprinijeti razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini, ciljevi projekta obuhvaćaju revitalizaciju, uređenje i stvaranje novih sadržaja za posjetitelje. Kao i edukaciju i obrazovanje ciljnih skupina, ali i podizanje svijesti o važnosti očuvanja i upravljanja zaštićenim dijelovima prirode unutar ekološke mreže Natura 2000 na području doline Neretve. - istaknuo je voditelj projekta Miho Baće, v.d. pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko - neretvanske županije.

Projekt obuhvaća rekonstrukciju škole u Baćini, unutar koje će se nalaziti posjetiteljski centar Vrata Neretve i planinarski dom, uređenje izložbenog prostora Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću, izgradnju edukacijskog eko kompleksa s prvim vjetroorguljama u svijetu na brdu Trovro u Rogotinu, uređenje promatračnice za živi svijet i 10 km pješačkih staza na Baćinskim jezerima, revitalizaciju 5 km staza i šetnica na području Predolac - Šibenica, uređenje edu - eko vrta u sklopu Osnovne škole fra Ante Gnječa u Staševici, uređenje eko dječjeg igrališta u Otrić Seocima i postavljanje sustava za zaštitu od požara na području Predolac - Šibenica i brdu Babina Gomila.

- Sve projektne lokacije, uključujući staze i šetnice, imaju edukativno - informativnu funkciju. Tako želimo podići svijest ciljanih skupina o važnosti održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve te stvoriti edukativno - ekološki kompleks sadržaja i objekata, s ciljem isticanja posebnost i važnost ovog područja na međunarodnoj razini. Uz upravljanje prirodnom baštinom i održivim gospodarenjem okolišem, projekt će imati pozitivan utjecaj na turističku ponudu i gospodarstvo regije. - kazao je Baće.

Ugovor o financiranju projekta potpisan je u srpnju 2018. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 14,35 milijuna kuna, od čega 10,53 milijuna kuna iznosi potpora EU. Projekt se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija (OPKK) te je financiran iz Europskih strukturnih investicijskih fondova.

Nositelj i korisnik bespovratnih sredstava je Dubrovačko-neretvanska županija, a partneri na projektu su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, Grad Metković, Grad Ploče i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA.

U sklopu projekta predviđeno je i održavanje 21 edukativne radionice na temu očuvanja prirodnih vrijednosti usmjerenih k lokalnom stanovništvu, stranim i domaćim posjetiteljima, osobama s invaliditetom te djecu osnovnoškolske dobi. Kraj projekta predviđen je za studeni 2020. godine.

DPP

Zamjenik načelnika Ivo Radonić danas je u prostorijama Općine Konavle primio predstavnicu Udruge Dragodid Juliu Bakotu Švencbir te predstavnice međunarodne suhozidne mreže S.P.S-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) Antoniu Theodosiou sa Cipra i Eleni Pagkratio iz Grčke.

Udruga Dragodid kao članica međunarodne suhozidne mreže S.P.S., uz ovu mrežu, je organizator međunarodnog znanstveno - stručnog suhozidnog kongresa koji će se održati u Konavlima najesen 2020.

Kongres će biti prilika za predstaviti zavidnu suhozidnu scenu Konavala i Hrvatske, ali i prilika za razmjenu iskustava za inozemnim kolegama.

Očekuje se sudjelovanje oko 150 sudionika kroz ukupno sedam dana koji uključuje sam kongres sa znanstveno - stručnim izlaganjima i raspravama, praktične radionice na autentičnim konavoskim lokacijama, radne sastanke te studijski izlet. Vrijednost i značaj suhoziđanja krajem prošle godine prepoznao je i UNESCO, uvrstivši ga na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Plod je to dugogodišnjeg rada i zajedničke međunarodne nominacije suhozidnih entuzijasta i stručnjaka iz Cipra, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španjolske i Švicarske.

DPP

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko - neretvanske županije u četvrtak 11. srpnja na Stradunu s početkom u 12 sati organiziraju mimohod u povodu 24. obljetnice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

Ovim mimohodom upozoravamo svjetsku javnost da se ovaj genocid nad Bošnjacima Srebrenice i Podrinja ne smije zaboraviti, odnosno da se ovaj strašni zločin ne smije dogoditi nigdje i nikome na kugli zemaljskoj.

Pozivamo Vas da i Vi budete dio mimohoda.

Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika
Esad Čustović