Vikend za nama politički je protekao u znaku sukoba tzv. srđevaca i gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića oko kruzera. Ukratko, „srđevci” su podržali Zajedničku deklaraciju Mreže civilnih organizacija mediteranskih povijesnih gradova kojom se, između ostalog traži zabrana sidrenja kruzera u akvatoriju između Lokruma i Grada te ograničenje sidrenja i plovidbe drugih plovila, a gradonačelnik Franković je „srđevce”, prigodom posjete kruzeru „Norwegian star” (na kojem je kapetan Dubrovčanin teo Grbić) u jednoj svojoj izjavi prozvao najvećim neprijateljima Grada, pa su, kako to već u prepucavanjima ide, „srđevci” opet odgovarali.

Uglavnom, u svemu tome i „srđevci” i Franković, kao i cjelokupna dubrovačka javnost, kad je riječ o sidrenju kruzera u kanalu između Grada i Lokruma, sve ove godine zanemaruju jedan drugi veliki problem koji to sidrenje nosi, a nije riječ o sigurnosnom problemu plovidbe.

Postoje određeni rizici prolaska kruzera lokrumskim kanalom i plovidbe preblizu samim zidinama, a uostalom povod zadnjoj spomenutoj deklaraciji i jest havarija koju je u Veneciji imao brod MSC-a „Opera” koji se zbog kvara na motoru zabio u rivu. Kvarovi i nesreće nešto su što se ne može kontrolirati tek tako, događaju se i događat će se, ali može se prevenirati da se one ne dogode na najrizičnijim lokacijama. Nije baš potrebno da se kruzeri sidre u lokrumskom kanalu i da plove ponekad i na stotinjak metara, pa čak i manje, od samih zidina, a oni to čine.

To su pitanja sigurnosti plovidbe, no dok se nesreća može dogoditi, ali i ne mora, ono što se konstantno događa, ne od jučer, prekjučer ili zadnjih godina, već od ekspanzije kruzer turizma na dubrovačkom području jest uništavanje podmorja u lokrumskom kanalu za koje su najveći krivac upravo mega kruzeri.

Kruzeri u Dubrovnik stižu još od 1844. godine, kada je u grušku luku uplovio parobrod „Barone Stuermaer”, a na brodu su bila 153 putnika. Nisu dakle oni ništa novo u našem akvatoriju, od „Stuermaera” do početka 90. - tih godina prošlog stoljeća nagledali su se u predratno vrijeme Dubrovčani raznih brodova, no, iako su se kruzeri oduvijek i redovno sidravali i u lokrumskom kanalu, ekspanzija koja se dogodila nakon 90. - tih godina znatno je ugrozila podmorje akvatorija lokrumskog kanala.

Kruzeri već odavno nisu povremena ljetna slika u akvatoriju između Lokruma i Grada, već svakodnevna, a niti su više poput parobroda „Barone Stuermaer”, pa je umjesto 153, na njima po nekoliko tisuća putnika i stotine članova posada, a svojom veličinom nalik su manjim gradovima. Sukladno tome njihova sidra teže kao manji brodovi.

Stoga je uistinu porazno da godinama stručnjaci koji bi trebali dizati glas protiv sidrenja kruzera u lokrumskom akvatoriju šute. Naime, znanstvenicima je jako dobro poznato kako (je)izgleda(lo) podmorje lokrumskog kanala izrazito bogato livadama posidonije, odnosno voge. Uz to što je mediteranska endemska vrsta, livade voge u Mediteranu su ono što su amazonske prašume u Južnoj Americi. U njima buja život, a kvadratni metar voge dnevno proizvede i 14 litara kisika. Rast posidonije je izrazito spor, a obnova livada još sporiji proces. Ipak, dubrovački znanstvenici o tome u javnosti skromno govore. Razlog zašto češće ne upozoravaju na ovaj problem valjda je poznat samo njima.

S druge strane nije potrebno biti znanstvenik za zaključiti što jedno obično sidrenje mega kruzera učini tim livadama i koliko voge jedan kruzer koji se usidri u lokrumskom kanalu iščupa, ono što je bitno, zajedno s korijenom. Inače, korijen voge, koji zna biti star i stotine godina, može ići i do nekoliko metara u tlo, odnosno dno, pa je manji brodovi, s manjim i lakšim sidrima i znatno manje ugrožavaju, dok sidrenje barki ima gotovo pa zanemariv učinak. Stoga nije potrebno ni pretjerivati u zabranama, kako bi to činili „srđevci” pa se po njima ni s barkom ne bi moglo sidrat kala Lokruma, no s druge strane ukopavanje sidra mega kruzera čini štetu koja neće biti popravljiva desetljećima i potrebno je sačuvati podmorski život ovog akvatorija barem u ovom današnjem obimu.

Da bi se to napravilo, iako je broj kruzera u akvatoriju Lokruma smanjen, za zaštitu podmorja on se mora svesti gotovo na nulu, odnosno u potpunosti zabraniti sidrenje brodova koji prelaze određenu veličinu i tonažu. Jedino na taj način nešto se može postići.

U Seoulu, u Južnoj Koreji, održava se sajam Hana Tour Travel Show na kojem po treći put nastupa i Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije.

Nastup na ovom sajmu organiziran je u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba i Turističkom zajednicom Ličko-senjske županije na štandu veličine 18 metara četvornih.

Sajam je u organizaciji najvećeg touroperatora u Južnoj Koreji - Hana Tour, a očekuje se oko sto tisuća posjetitelja.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je u 2018. godini ostvareno preko 43 tisuće dolazaka i 80 100 noćenja turista iz Južne Koreje.

DPP

Iz DUSTRA-a su danas malo podboli Dubrovačke ljetne igre. Naime, na službenoj Facebook stranici stranke objavljen je posprdan post o proslavi 70. godina DLJI koja se održala – u Zagrebu.

Predsjednik Dubrovačke stranke (DUSTRA) Željko Raguž inače je jako kritičan prema Dubrovačkim ljetnim igrama, a proslava obljetnice u Zagrebu legla mu je kao „kec na desetku”.

D.M.

Inicijativom Gradskog kotara Pile - Kono Grad Dubrovnik i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko - neretvanske županije pokrenuli se nedavno projekt uređenja prostora oko platana na Pilama. Kako je riječ o zaštićenom platanu, uređenju prostora oko njega pristupa se prema posebnim smjernicama.

Naravno, s uređenjem prostora oko platana ponovno se postavlja pitanje realizacije projekta još iz 2004. godine, a koji je predviđao izgradnju prometnice. Svi oni koji su, protiveći se tom projektu ishodovali zaštitu platana mogu biti mirni. Naime, prometnica, ukoliko se i bude gradila, platan će zaobići. Potvrdio je to i sam gradonačelnik Mato Franković.

- Sigurno bi promet bio bolji kad bi se prometnica skrenula preko parkinga na Pilama pored restorana i išla pored Hiltona prema Boninovu. Tada bi promet bio brži, ali imamo faktor platana za kojeg neki stručnjaci tvrde da nije star koliko je star dok drugi misle da jest. Platan je zaštićen i naravno da ga ne razmišljamo ukloniti, niti to možemo, a niti želimo. - kazao je gradonačelnik.

- Radimo jedno rješenje da platan zaobiđemo, a da preusmjerimo promet i time smanjimo njegov intenzitet na Pilama. No, to je samo razmišljanje o jednom rješenju koje se ne mora realizirati, ali prometno rasterećenje Pila ostaje jedan od glavnih ciljeva. Radimo na rješenjima za shuttle autobuse, uvodimo i online kupnju vinjeta i bukiranja Pila i uz postavljanje sustava na Ilijinoj glavici moći ćemo detektirati svaki autobus koji ne plaća vinjete i takvi više neće moći dalje prema Pilama. - rekao je Franković.

Dok Grad u suradnji s Prometnim fakultetom radi na prometnim rješenjima kojima će rasteretiti Pile i pojas oko Grada, uredit će se prostor oko platana. Tako se temeljem elaborata stručnjaka iz Praga pristupilo sidrenju grana pa se u njegovoj blizini mogu postaviti i klupe. Zbog zaštite staništa predviđeno je uklanjanje betonskog sloja. Uklonit će se i ogromne količine šuta koje iza platana ostavljaju nesavjesni građani. Grad bi svakako trebao razmisliti i o uklanjanju kemijskih zahoda potpuno neprimjerenih i za Pile i za Dubrovnik.

Od ponedjeljka 10. lipnja do 8. rujna 2019. godine Policijska uprava dubrovačko - neretvanska prelazi na ljetno radno vrijeme od 7 do 15 sati.

Radno vrijeme sa strankama na upravnim poslovima u zgradi na adresi Vladimira Nazora 32 u Dubrovniku i policijskim postajama na području Županije biti će od 7.30 do 14 sati, izuzev utorka kada će šalteri za građane (poslovi prijave prebivališta, osobne iskaznice, putne isprave, registracije vozila, vozačke dozvole) biti otvoreni od 9 do 17 sati.

PU dubrovačko - neretvanska

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko – neretvanske utvrđena je osnovana sumnja da je 56-godišnja vlasnica obrta s otoka Mljeta, koja se bavi pružanjem ugostiteljskih usluga, u vremenskom razdoblju od početka 2014. do kraja 2018. godine počinila kaznena djela „utaje poreza i carine“ i „povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga“. - navodi se u priopoćenju PU dubrovačko – neretvanske bez podatka o kojem je obrtu riječ.

„Navedena djela počinjena su na način da je vlasnica obrta Poreznoj upravi dostavljala netočne podatke o ostvarenim prihodima i rashodima, a koji podaci su osnova za obračun plaćanja poreza na dohodak i poreza na dodatnu vrijednost, sve kako bi izbjegla obvezu plaćanja poreznih obveza, čime je počinila štetu na teret državnog proračuna u ukupnom iznosu većem od 1.9 milijuna kuna.” - piše još u izvješću PU.

Protiv vlasnice obrta podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

D.M.

Grad Dubrovnik priredit će komemoraciju povodom smrti Đela Jusića. Komemoracija će se održati u utorak, u Kazalištu Marina Držića, s početkom u 11 sati.

Glazbnik, skladatelj, aranžer i dirigent Đelo Jusić preminuo je 31. svibnja u 80. godini života, a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Đelo Jusić dobitnik je nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo, autor je brojnih hitova zabavne glazbe, a skladao je klasiku, uglavnom orkestralnu glazbu. Bio je osnivač iznimno popularnih Dubrovačkih trubadura, a njegova pjesme izvodila su najveća imena zabavne glazbe na području bivše države od Tereze Kesovije do Olivera Dragojevića. Njegove skladbe bile su uspješne na brojnim, nekad popularnim festivalima.

Dugo godina Đelo Jusić vodio je i zbor Mali raspjevani Dubrovnik kojeg je i utemeljio, a imao je i uspješnu internacionalnu karijeru. Iza Đela Jusića ostao je i cijeli niz nosača zvuka, a snimljeno je preko tisuću njegovih skladbi, a brojni albumi s njegovim djelima dosegnuli su zlatnu i platinastu nakladu.

D.M.

Najveći svjetski zračni prijevoznik, American Airlines, danas je pustio u promet jedinu redovnu zračnu liniju između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Novi letovi na relaciji zračna luka Dubrovnik – međunarodna zračna luka Philadelphia na rasporedu su tri puta tjedno tipom zrakoplova Boeing 767-300 od danas do 29. rujna ove godine. Tijekom rujna bit će dodan četvrti let tjedno kako bi se zadovoljila potražnja korisnika za putovanjima između ovih dviju zemalja.

- Naš novi let za Dubrovnik osigurava izravan pristup Sjedinjenim Američkim Državama, kao i stotinama dodatnih veza iz Philadelphije do gradova diljem Sjeverne Amerike. - rekao je Richard Muise, direktor europskog ogranka American Airlinesa povodom uvođenja linije.

- S više od 200 mjesta dostupnih na svakom letu, od poslovnog razreda (Flagship Business) i posebnog ekonomskog razreda (Main Cabin Extra) do ekonomskog razreda (Main Cabin) i osnovnog ekonomskog razreda (Basic Economy), imamo ponudu za svaki budžet, kao i mrežu koja će dovesti korisnike na željena odredišta. - kazao je još Muise.

American Airlines širi svoju međunarodnu mrežu te je u posljednjih pet godina uložio više od 28 milijardi dolara u svoje ljude, proizvode i flotu. Riječ je o najvećem ulaganju jednog prijevoznika u povijesti komercijalnog zračnog prijevoza u tom razdoblju. Godine 2019. zračni prijevoznik pokrenuo je devet novih linija prema Europi i opslužuje do tri nova odredišta, uključujući Dubrovnik, Bolognu i Berlin.

Američki Boeing 767-300 koji će letjeti na ovoj liniji ima 209 sjedala, od kojih 28 u poslovnom razredu (Flagship Business), 21 u posebnom ekonomskom razredu (Main Cabin Extra) i 160 u ekonomskom razredu (Main Cabin). Posebni ekonomski razred (Main Cabin Extra) pruža do 15 centimetara više prostora za noge, a svako sjedalo zrakoplova ima priključke za napajanje i pristup besplatnim zabavnim sadržajima, uključujući stotine sati filmova, televizije i glazbe, kao i Wi-Fi tijekom leta.

Philadelphija je najveće američko čvorište na sjeveroistoku Sjedinjenih Država s preko 420 dnevnih letova u više od 120 odredišta diljem SAD-a, Kanade, Meksika i Kariba. Zračna luka je projektirana za jednostavna presjedanja i carinske postupke za međunarodne putnike.

- Nekadašnji JAT povezivao je Dubrovnik i Chicago sedamdesetih godina, a 1983. Pan Am kao najveća svjetska kompanija također je povezivala Dubrovnik i Sjedinjene američke države. Nakon bankrota Pan Americana i rata taj let je ukinut, a u samostalnoj Hrvatskoj pokušavali smo ostvariti dogovore, odnosno pregovarali smo za novu uspostavu leta i prije dvije godine prepoznali smo American Airlines kao partnera te je tako let je dogovoren. - kazao je direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić.

Savjetnica i zamjenica šefa Misije, Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Victoria Taylor istaknula je Philadelphiju kao mjesto gdje se rodila demokracija u SAD-u, a Dubrovnik je, kazala je Taylor, prvi priznao SAD, te je izrazila veiko zadovoljstvo što je uspotovaljena ova linija.

- Dubrovnik je centar svijeta. - rekao je pak dubrovački gradonačelnik Mato Franković nabrojivši kako je samo u posljednje vrijeme održan Summit Kina 16+1, u Dubrovnik je stigao predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker.

- ... a danas je sletio prvi avion na direktnom letu za Ameriku u zadnjih 28 godina. - kazao je Franković.

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić iskanu je kako je ovaj let važan za cijelu Hrvatsku, a ne samo za Dubrovnik dok je državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić kazao da se ovim letom otvorio put još boljoj suradnji Hrvatske i SAD-a.

D.M.

Nastavljaju se aktivnosti na održavanju javnih plaža i kupališta postavljanjem plutajućih zaštitnih ograda koje će obuhvatiti 28 plaža na području Grada Dubrovnika. Nadležni upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more u veljači je pokrenuo postupak jednostavne nabave za nabavku zaštitnih ograda i pripadajućeg materijala. Vrijednost nabave je 123.503,13 kuna, a izvršenje usluge koja uključuje postavljanje, održavanje uklanjanje i skladištenje zaštitnih ograda iznosi 94 000 kuna.  
 
Do danas su zaštitne ograde postavljene na Đivovićima, Belvederu, Porporeli, na Buži 1 i Buži 2, u Šulića, na Dančama, Mandraču, u Lozici, Rijeci dubrovačkoj, na lokaciji Don Đivan na Kalamoti i na Gornjem Čelu, dok će se na plažama u Zatonu postaviti nakon što se završe radovi uređenja.

DPP

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić i pročelnik Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić boravili su u Barceloni na prvoj Mediteranskoj konvenciji o održivom turizmu.
 
Riječ je o konvenciji koja okuplja preko 70 govornika i 200 predstavnika na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini turističkog sektora iz privatnih i javnih tijela te institucija visokog obrazovanja.
 
Ovom prigodom je Grad Dubrovnik dobio još jednu priliku predstaviti projekt Respect the City, a zamjenica Tepšić bila je panelist na temu „Suočavanje s prekomjernim turizmom: izazovi održivosti, iskustva turista i lokalne zajednice“. Pokazala je na koji način se gradska uprava suočava s problemom prezasićenosti, osigurava bolju raspodjelu posjetitelja i suzbija negativne učinke prekomjernog turizma.
 
Cilj ove konvencije je potaknuti kvalitetnu raspravu o temama za promicanje održivog turizma i pružanje platforme za predstavljanje rješenja koja su nastala iz projekta MED zajednice za održivi turizam. 

DPP

Općina Konavle krenula je u projekt hortikulturnog uređenja na nekoliko lokacija oko Cavtata.

U tijeku je uređenje ulaza u Cavtat, kao i raskrižja između Mećajca i Cavtata. Također uređuje se i šetnica između hotela Albatros i Epidaurus, ali i predio parkinga u Cavtatu gdje će se postaviti i manja kućica za hranjenje životinja. Uz sve to naravno svakodnevno se održavaju postojeće zelene površine.

Podsjetimo, Cavtat i Općina Konavle sudjeluju u ovogodišnjem projektu International Golden Flower i Cavtat je ovogodišnji predstavnik Hrvatske u ovom izboru, te je jedan od ovogodišnjih međunarodnih finalista.

DPP

Prosvjed dijela Libertasovih vozača netom što je jučer završio, a gradonačelnik Mato Franković „razotkrio” je predsjednika Sindikata hrvatskih vozača Miljenka Gočinu. Naime, baš kao što je gradonačelnik naveo u svom postu na društvenim mrežama, Gočin se između ostalog bavi ispitima za taxi vozače. Baš jučer u Dubrovnik Gočin nije samo došao održati konferenciju za novinare o Libertasu već je nakon nje u Župi dubrovačkoj imao taksi ispite. Naime Gočin je jedan od predavača na Učilištu za cestovni promet koje ispite za taksi organizira za 200 kuna.

Neki od vozača, okupljenih oko Gočina u Sindikatu hrvatskog vozača, ne mogu se baš podičiti uzornim radom u Libertasu. Naime, neke od njih kažnjavao je još bivši direktor Libertasa Đuro Deranja.

Vožnja u fušu za druge tvrtke i obrtnike, malverzacije sa sustavom naplate, prodaja testnih karata turistima, malverzacije s dnevnim utrškom samo su neke od radnji u kojima su neki vozači uhvaćeni, a nakon čega su sukladno zakonu i propisima kažnjavani od strane bivšeg direktora Đura Deranje.

Tako su jučer neki od vozača posebno naglasili kako ih uprava Libertasa tjera da u svom slobodnom vremenu dolaze u tvrtku predavati utržak od prodanih karata. No, ono što su izostavili jest činjenica da je u Libertasu od strane pojedinaca bila praksa zloupotrebljavati dnevni utržak, odnosno novac od tvrtke. Naime, neki od vozača utrške nisu predavali tvrtki duže vrijeme. Od njihovih kolega u Liberatsu može se čuti kako nisu utržak „zaboravili” donijeti sa sobom nego su tim novcem plaćali svoje privatne obveze, poput rata za kredite, pa ga kasnije vraćali.

Naravno, ne treba posebno obrazlagati zašto se novac tvrtke, u ovom slučaju Libertasov novac uprihodovan od prodaje karata u autobusima ne može koristi u privatne svrhe, kao što je uostalom i posve logično i normalno da nakon odrađene smjene vozač utrženi novac predaje nadležnim službama u tvrtki. Što je nenormalno i neobično što se od vozača traži da poslije završene smjene novac prebroji i odnese u tvrtku?

Neki od vozača uhvaćeni su i u malverzacijama s kartama. Jedan je tako turistima prodavao testne karte, a sankcioniran je nakon što su ga ti isti turisti došli u tvrtku prijaviti.

Nerijetko su vozači Libertasa sjedali za volane autobusa drugih prijevozničkih tvrtki. Naime, svaki profesionalni vozač, sukladno europskim zakonima, posjeduje digitalnu vozačku karticu. Čim sjedne za volan preko te tahograf kartice zapravo se u sustavu vidi koji je autobus vozio.

Tako u jednom od Upozorenja iz obveza iz radnog odnosa, potpisanog još od strane Đura Deranje stoji kako je "nakon pregleda digitalnih zapisa na radnikovoj digitalnoj vozačkoj kartici ustanovljeno da ima zabilježeno upravljanje vozilima koja nisu dio voznog parka poslodavca." Navodi se kako se "radnika upozorava da mu u slučaju nastavka ponavljanja kršenja odredbi internih općih akata poslodavca može biti otkazan ugovor o radu".

U istom obrazloženju navodi se kako "profesionalni vozači podliježu strožem režimu i ograničenjima što se tiče dopuštenih sati rada i minimalnih trajanja odmora pa bi dodatnim vožnjama nakon i izvan smjene kod poslodavca potencijalno moglo doći do prekoračenja spomenutih zakonskih ograničenja, čime bi se poslodavca izvrgnulo prekršajno pravnoj odgovornosti, a tu je i pitanje sigurnosti prometa na cestama jer svaki vozač u javnom prijevozu odgovara za značajan broj putnika u svom vozilu koje je s tog aspekta dužan voziti svjež i odmoran".

Logično je da vozač javnog gradskog autobusa ne može, nakon što je nekoliko sati vozio taksi, potom voziti putnike u gradskom i prigradskom autobusu jer samo je pitanje dana kad će ga svladati umor koji će dovesti do prometne nesreće. No, želja za zaradom u fušu kod nekih je vozača ipak jača. Posebno je porasla liberalizacijom taksi tržišta pa se vozačima Libertasa svakodnevno nudi da voze za Uber ili neku drugu tvrtku koja se bavi taksi prijevozom. Neki od njih tom izazovu nisu mogli odoljeti pa su itekako taksirali i po danu i po noći, a potom umorni i iscrpljeni sjedali za volane Libertasovih autobusa. Jedan od njih, koji je uhvaćen da to radi, satisfakciju je pokušao dobiti na sudu, no spor je izgubio.

Kako bi i dalje nastavili vožnjom za privatnike zarađivati u fušu pojedinci su počeli otvarati bolovanja tijekom kojih, umjesto da boluju, voze taksi. Ima i onih koji odlaze na porodiljni pa u taksi vozilo sjedaju valjda kad im završi smjena čuvanja djeteta. Broj i vrijeme bolovanja i porodiljnih lako je pratiti, a te se brojke povećavaju svake godine u isto vrijeme, odnosno za trajanja sezone.

Inače, jučer je jedan od vozača osjetio potrebu reći kako ga se tjera da u autobusu drži metlu i lopatu. Naime, svaki vozač školskog autobusa prema Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati autobusi kojima se organizirano prevoze djeca "mora imati osnovni pribor za interventno čišćenje vozila (metla, lopatica, posuda, spužva i sl.)".

Libertasovi vozači koji su jučer stali uz Miljenka Gočinu svakako ne mogu biti shvaćeni ozbiljno, prvenstveno iz razloga što su među njima prijestupnici koji su uhvaćeni u prekršajima radnog prava. Ako se uzme u obzir da je prosječna plaća u Hrvatskoj 6 400 kuna, kako onda plaća od 6 800 kuna, koliko je jedan od vozača rekao da dobije nakon 40 godina radnog staža i 20 prekovremenih sati, može biti mala? Ona jest mala u odnosu na životne troškove, ali nije ništa lošija od prosječnih plaća i u rangu je plaća u autoprijevozu. S druge strane, nije potrebno ni znanje iz atomske fizike za voziti autobus. Osim što se većina plaća u Libertasu kreće oko 7 000 kuna, Libertasovi vozači, imaju treće plaće po visini u Hrvatskoj kad se gledaju plaće vozača u tvrtkama javnog gradskog prijevoza.

Inače, sukladno kolektivnom ugovoru uskoro bi trebali započeti pregovori između sindikata i poslodavca o povećanju plaća. No, te pregovore po slovu zakona s poslodavcem vodi sindikat koji je sukladno zakonskim odredbama reprezentativan, a u Libertasu to nije Sindikat hrvatskog vozača.

Oni vozači, koji su poslom u Libertasu nezadovoljni svakako trebaju shvatiti kako se uvjeti na tržištu rada svakodnevno mijenjaju. Kako u Dubrovniku profesionalnih vozača očito nedostaje u privatnom sektoru, svaki od nezadovoljnih ima gdje potražiti novo radno mjesto. Ipak, radni uvjeti i prava kod privatnika daleko su od prava zaposlenih u javnim tvrtkama. Vozači Libertasa toga su itekako svjesni.

Uostalom, oni će već u srijedu na skupu radnika dobiti priliku svoje probleme iznijeti gradonačelniku Matu Frankoviću, kojega su jučer prozvali da ne želi s njima razgovarati.

Na koncu,na konferenciji za novinare koju je organizirao Sindikat hrvatskog vozača, moglo se čuti kako su optužbe na račun vozača nepotkrijepljene dokazima, odnosno da nema pismenog traga prekršajima i da uprava Libertasa vozačima nije davala pisana upozorenja.

Djelimice to i odgovara istini, jer naime novi direktor Libertasa Ante Vojvodić, može se čuti u remizi, nije sklon kažnjavanju niti ispisivanju pismenih upozorenja. Ipak, potezi bivšeg direktora Đura Deranje, koji je davao pismena upozorenja, najbolje oslikavaju odnos pojedinih vozača prema svom poslu i tvrtki.