Peline su dobile novi vodoopskrbni cjevovod i rekonstruiranu hidrantsku mrežu. Vodovod Dubrovnik dovršio je ovu gotovo 400 tisuća kuna vrijednu investiciju u sklopu koje je 105 metara dug dotrajali lijevano - željezni cjevovod postavljen još prije Drugog svjetskog rata zamijenjen novim cijevima većeg profila od nodularnog lijeva.

- Novi cjevovod je profila 200 mm, dakle višestruko većeg kapaciteta od dosadašnjeg, tako da će značajno poboljšati vodoopskrbne uvjete na Pelinama. S dovršetkom ovih radova zapravo smo zatvorili cjelinu koju smo započeli prethodnom rekonstrukcijom 150 metara vodovodne mreže na ovom području. Cilj nam je bio dugoročno osigurati bolju vodoopskrbu, kao i veću sigurnost za stanovnike i posjetitelje kroz rekonstrukciju tamošnjih hidranata. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić koji je naglasio kako su i ovi radovi bili dio aktivnosti koje Vodovod konstantno provodi na poboljšanju vodoopskrbe i odvodnje cijele povijesne jezgre.

Građevinski dio radova bio je vrijedan oko 300 tisuća kuna, dok je ostatak investicije otpao na vodoinstalaterske radove koje su izveli djelatnici Vodovoda. Uz rekonstrukciju cjevovoda i hidrantske mreže Vodovod je u sklopu ove investicije rekonstruirao i tamošnje kućne priključke te odvojke za sporedne ulice.

- Iako radovi nisu izvedeni bez poteškoća, u prvom redu zbog specifičnosti lokacije te problema u građevinskom dijelu izvođenja radova, ipak je najvažnije da je ova investicija dovršena i da su Peline dobile novi moderan cjevovod kojim će se riješiti dosadašnji problemi s vodoopskrbom ovog dijela povijesne jezgre. – zaključio je Matušić.

DPP

Treće izdanje ciklusa barokne glazbe „Orlando Furioso“ koji organizira Dubrovački simfonijski orkestar, započinje u petak. Riječ je o ciklusu koji traje do 14. lipnja i koji uključuje četiri koncerta baroknog programa, predvođena ruskim glazbenikom Dmitryjem Sinkovskim. Kocerti se održavaju u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat.

Karizmatični i atipični glazbenik, Dmitry Sinkovsky izražava svoju umjetnost kroz rijetku kombinaciju triju različitih aspekata: kao violinist, kao dirigent i kao kontratenor. U svojim mnogobrojnim glazbenim nastupima Sinkovsky efektno odražava jednu od glavnih ideja baroknog razdoblja: korištenje instrumenta kao da je glas pjevača i korištenje glasa kao da je savršen instrument.

Prvi koncert ovog ciklusa bit će posvećen talijanskoj baroknoj glazbi, odnosno djelima prvog baroknog opernog dramatičara Claudia Monteverdija. Ovaj koncert izvest će talijanska mezzosopranistica Josè Maria Lo Monaco, jedna od najboljih mezzosopranistica svoje generacije iza koje su nastupi u talijanskoj Scali, zatim na čembalu naš Tomislav Fačini, vrsni slovenski teorbist Izidor Erazem Grafenauer i dubrovačka cellistica Vanda Đanić koja je interpretaciju barokne glazbe izučavala kod doajena rane glazbe.

Drugi koncert održat će se u subotu 8. lipnja, a nosi naziv „Dva lica baroka: solo / tutti“. Komornim sastavom Dubrovačkog simfonijskog orkestra ravnat će dirigent, ali i skladatelj, umjetnički voditelj, pijanist, svestrani glazbenik Tomislav Fačini, a na programu su djela Purcella, Pachelbela, Vivaldija, Händela, Bacha i drugih skladatelja.

11. lipnja na programu je koncert pod nazivom Sentimenti. Pod umjetničkim vodstvom Dmitryja Sinkovskog nastupit će Komorni sastav DSO-a. Kao solisti će nastupiti nagrađivani glazbenici mezzosopranistica Josè Maria Lo Monaco, Izidor Erazem Grafenauer na teorbi i naš ugledni čembalist i orguljaš, dobitnik Porina za najbolju izvedbu klasične glazbe, Pavao Mašić. Izvest će se djela A. Vivaldija, J.A. Hassea, G.F. Händela.

Posljednji koncert ciklusa je 14. lipnja će se Dmitry Sinkovsky naći u ulozi dirigenta Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a na programu su Händela „Muzika na vodi“; Bacha „Brandenburški koncert br. 5“ i Vivaldija „Concerto Per la Solennità di San Lorenzo“.

Čitav program ciklusa dostupan je na službenoj web stranici Dubrovačkog simfonijskog orkestra www.dso.hr. Građani kao i na sve koncerte DSO-a imaju niz popusta o kojima se mogu informirati na 417 110 gdje ujedno mogu i rezervirati svoje ulaznice.

R.R.D.

Osnovna škola Antuna Masle u Orašcu dobiva novu školsku sportsku dvoranu. Naime, Grad Dubrovnik izradio je idejno rješenje za jednodijelnu dvoranu s toplom vezom sa školom.

Nova dvorana bit će od velikog značaja za učenike škole, koji su do sada nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, kada je to vrijeme dopuštalo, izvodili na vanjskim igralištima za košarku i nogomet te u maloj polivalentnoj dvorani u potkrovlju škole. Upravo na poziciji vanjskog igrališta radit će se dvorana, uz koju će se osigurati i potreban broj parkirališnih mjesta. Osim za potrebe škole, dvorana će u poslijepodnevnim satima biti na raspolaganju za mjesne sportske klubove, čija su djeca za bilo kakve sportske aktivnosti morala ići u grad.

Novi će prostor uz glavnu imati i malu dvoranu, ambulantu, kabinete te popratne sanitarne prostorije i svlačionice. Učenici će do dvorane dolaziti toplom vezom, dok će za vanjske posjetitelje te za gledatelje biti napravljeni posebni pristupi. Prilikom projektiranja posebna pažnja posvećena je i omogućavanju pristupa osobama s invaliditetom.

Novonastali hodnik iz škole prema dvorani prolazit će kroz sadašnju zbornicu, kao najmanje invazivno rješenje te se neće dirati učionice, što će omogućiti normalan tijek nastave i za vrijeme izvođenja radova. Postojeća mala zbornica nadoknađuje se u projektiranom aneksu prema dvorani, puno većih gabarita i kvalitete. Ispred “aneksa" između škole i dvorane nalazi se novonastali manji trg, kao mjesto okupljanja, smješten s pogledom na perivoj.

Planirana dvorana projektirana je kao ukopana u teren, što će omogućiti i lakši pristup osobama smanjene pokretljivosti, smanjenje pregrijavanja dvorane te kvalitetniji volumenski odnos između postojeće zgrade škole i dvorane. Dvorana je osmisljena kao betonska – montažna, što je najracionalniji i tehnički vrlo kvalitetan princip gradnje. Idejno rješenje izradila je tvrtka Inter-Comp iz Zagreba, ovlašteni arhitekt Juraj Luetić.

U skladu s prihvaćenim idejnim rješenjem u sljedećih mjesec dana izradit će se cjelokupno idejno rješenje, prikupiti posebni uvjeti te potom krenuti u izradu glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole.

DPP

Pisanim putem dubrovački gradonačelnik Mato Franković zatražio je od Zaklade Blaga djela da ukloni sve bankomate s vrata i izloga prostora u njihovu vlasništvu na Stradunu. Nije poznato je li se gradonačelnik na ovaj potez odlučio sam ili ga je na to navela inspekcija Minstarstva kulture koje je upravo zbog bankomata došla neki dan u Grad izvršiti nadzor. Činjenica jest da je upravo gradonačelnik, dok su vijećnici na protekloj sjednici Gradskog vijeća palamudili o bankomatima skupljajući jeftine političke poene, javno kazao kako je veliki dio od tih silnih bankomata na Stradunu postavljen u prostorima u vlasništvu Zaklade Blaga djela.

Veliki broj poslovnih prostora na Stradunu u vlasništvu je Zaklade Blaga djela. Banke, inače za bankomate vlasnicima prostora daju pozamašne naknade. Iako nitko od vlasnika ili zakupaca prostora neće javno reći koliko su one, prema nekim procjenama naknada za bankomat o poprečnim ulicama iznosi oko tisuću eura. Jedna je poslovna banka prije nekoliko godina za postavljanje bankomata u izlog na Stradunu ponudila i 17 tisuća kuna.

U slučaju Zaklade, kažu oni koji su dobro upućeni, a ne žele govoriti javno jer su zakupci u njenim prostorima, naknade banaka od bankomata ili se dijele između najmodavca i najmoprimca ili najmodavac najmoprimcu odbija od najamnine, a u većini slučajeva se „pilaju”.

Gradonačelnik je nedavno kazao kako bankomati mogu biti na izlozima, ali ne i na vratima. Kad su pitanju prostori Zaklade, bankomati se, dva komada, npr. u slučaju knjižare nalaze u ulaznim vrata iz Široke ulice koja su zatvorena, a izlog iste knjižare, također u prostoru zaklade, gdje je nekada bio Algoritam također, također je popunjen s dva bankomata.
Inače, u Upravnom vijeću zaklade sjedi dvoje vijećnika iz aktualnog saziva Gradskog vijeća – Terezina Orlić (DDS) i Maro Kristić (Most). Nitko od njih na sjednici nije osjetio potrebu reći da je veliki dio bankomata u prostorima Blagih djela. Kao savjesni vijećnici, Orlić i Kristić koji su Upravno vijeće Zaklade postavljeni kako bi nadzirali njezin rad, javnosti bi svakako trebali pojasniti koliko je Zaklada u posljednje dvije godine utržila od bankomata u svojim prostorima i kako te naknade reguliraju s najmoprimcima.

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je i ove godine Sporazum za Hitnu helikoptersku medicinsku službu s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom zdravstva za razdoblje od 15. lipnja do 17. rujna.

Hitna helikopterska medicinska služba u DNŽ uspostavljena je Sporazumom između Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva i Dubrovačko-neretvanske županije u svibnju 2017. nakon uspješno provedenog pilot projekta u ljetnoj sezoni 2016. godine. Sporazum o suradnji obuhvaća prijevoz životno ugroženih, ozlijeđenih ili oboljelih osoba na području DNŽ čime je omogućeno pravovremeno pružanje hitne helikopterske medicinske skrbi svim hitnim pacijentima na udaljenim otočkim i cestovno nedostupnim područjima za vrijeme ljetne turističke sezone. Uspostavom hitne helikopterske medicinske službe napravljen je veliki iskorak za sigurnost i očuvanje zdravlja svih građana i gostiju Županije.

Program se provodi četvrtu godinu zaredom, a o opravdanosti službe dovoljno govori kako je prošle godine imala 150 intervencija.

Župan Dobroslavić zahvalio se Vladi RH na razumijevanju zemljopisnog položaja ove županije, ali i istaknuo kako cilj i dalje ostaje cjelogodišnja helikopterska služba.

DPP

Pomalo bizarna prometna nesreća dogodila se jučer predvečer u Vukovarskoj ulici, na prometnici ispred gruškog bazena, a teže je ozlijeđena 49-godišnjakinja koja je nakon ukazane liječničke pomoći puštena na kućnu njegu.

Kako navode iz PU dubrovačko – neretvanske „do prometne nesreće je došlo kada se 17-godišnji biciklist kretao spomenutom ulicom, te se, dolaskom na semafor, nije zaustavio na crveno svjetlo, već je nastavio kretanje i udario u pješakinju koja je u tom trenutku prelazila obilježeni pješački prijelaz za vrijeme trajanja zelenog svjetla pješacima”.

Upravo ovakvim nesrećama uvijek se aktualizira pitanje treba li konačno uvesti zakon po kojem biciklisti, da bi sudjelovali u prometu, ipak trebaju obavezno položiti vozački ispit i imati određenu vozačku dozvolu, odnosno treba li uvesti kategoriju vozačke dozvole za bicikliste, uz mogućnost da je mogu dobiti i stariji punoljetnici, jer poznavanje prometnih pravila za njih je jednako važno kao i za svakog drugog vozača.

Vožnja biciklističkom stazom, parkom ili općenito van neke od prometnica nije isto što i vožnja cestom. Iako u međunarodnim okvirima polaganje vozačkog ispita za bicikliste za vožnju prometnicama nije praksa, eto prilike da Hrvatska barem u nečemu bude ispred svijeta.

Također treba voditi računa i da brojne prometnice nisu prilagođene biciklistima, dapače, iznimno su opasne, a i sami biciklisti ugrožavaju promet, primjerice na magistrali usporavajući njegov protok te u konačnici u opasnost dovode i vlastite živote. Praksa pak da se na određenim prometnicama zabranjuje vožnja biciklistima nije rijetka u svijetu, a Hrvatska tu zaostaje. Većina vozača, posebno ljeti, nerijetko naiđe i na kolonu biciklista na magistrali koju je nemoguće sigurno zaobići (prestići), a sami biciklisti svojom vožnjom i ponašanjem najčešće nimalo drugim sudionica u prometu to ne olakšavaju.

Drugo je pitanje nedostatak biciklističkih staza i biciklističkih traka na prometnicama koje biu omogućile biciklistima sudjelovanje u prometu bez da ga usporavaju i bez da ugrožavaju svoj život. Takvo što u Hrvatskoj je nažalost tek sanak pusti.

U jučerašnjoj teškoj prometnoj nesreći koja se u 19,35 sati dogodila na predjelu Ušće-Galičak u Kominu, jedna je osoba smrtno strada, a druga je osoba zadobila tjelesne ozlijede.

„Do prometne nesreće je došlo kada je 25-godišnjak, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka kojem je istekla tehnička valjanost i obvezno osiguranje, uslijed neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom, izletio izvan kolnika i prednjim dijelom vozila udario u stablo.

Uslijed zadobivenih ozljeda na mjestu događaja smrtno je stradao 26-godišnji suvozač iz vozila, dok je 25-godišnji vozač prevezen u splitsku bolnicu gdje je zadržan na liječenju.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

DPP

Današnja konferencija za novinare predstavnika Sindikata hrvatskog vozača i dijela vozača Libertasa, tijekom koje je, kao jedna od primjedbi, istaknuto kako vozači dnevni utržak moraju predavati na vrijeme ističe cijelu genezu problema u ovoj gradskoj tvrtki. To naši sugrađani ne znaju, ali pojedini vozači utržak su predavali tek nakon mjesec dana, što dodatno oslikava kako se u prošlosti upravljalo Libertasom. - reakcija je gradonačelnika Mata Frankovića na današnju konferenciju za novinare predsjednika Sindikata hrvatskog vozača Miljenka Gočine i dijela vozača o kojoj možete čitati OVDJE.

„Grad Dubrovnik i Uprava Libertasa sustavno rješavaju brojne nagomilane probleme koje ovo društvo opterećuju godinama, a nakon što je provedena financijska konsolidacija društva otkriven je problem prekovremenih sati te je ova uprava započela s rješavanjem i ovog problema koji se vuče već deset godina. U tu svrhu napravljena je i rezervacija iznosa za isplatu prekovremenog rada, i to za razdoblje posljednjih pet godina.” - navodi dalje gradonačelnik Franković.

„O ovim, ali i o drugim pitanjima bit će riječi na skupu radnika koji će se u Libertasu održati vrlo skoro, a nakon što bude izrađena revizija postojećeg linijskog prometa i kad se utvrdi točan broj potrebnih vozača koje će Libertas zapošljavati u budućnosti, Grad Dubrovnik je voljan sjesti i razgovarati s predstavnicima svih nadležnih sindikata.” - piše još Franković u reakciji na sindikaliste.

„Unatoč izazovima, uvjereni smo kako ovu gradsku tvrtku, koja svoje korijene vuče još od vremena dubrovačkog tramvaja, čeka svijetla budućnost. Osnaživanju tvrtke svakako će doprinijeti i širenje komercijalnog poslovanja što će dovesti do značajnog povećanja plaća i uvjeta rada svih djelatnika Libertasa.” - napisao je još gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković zaključivši također kako je „Libertas mnogima bio kasica prasica, a problemi su počeli kad je kasica zatvorena”.

D.M.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je Odboru za određivanje imena ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika prijedlog da se jedna od gradskih ulica imenuje po nedavno preminulom maestru Đelu Jusiću.

Naime, prema utvrđenoj proceduri, nakon što Odbor zaprimi i razmotri prijedlog isti će uputiti prema Gradskom vijeću na usvajanje.

Maestro Đelo Jusić (1939. – 2019.) jedan je od najproduktivnijih hrvatskih skladatelja, koji je međunarodnu prepoznatljivost osigurao svojim radom u popularnoj i zabavnoj glazbi, ostvarivši također velike uspjehe u klasičnoj te filmskoj glazbi. Kroz Mali raspjevani Dubrovnik odgojio je generacije Dubrovčana. Njegov rodni grad, kojem je toliko dao, pružao mu je vječnu inspiraciju, a gospar Đelo za svog života postao je jednim od simbola dubrovačkog identiteta.

Osim svog skladateljskog rada, maestro Jusić bio je istaknuti aranžer, dirigent i gitarist. Između niza priznanja, dobitnik je strukovne nagrade Porin za životno djelo i Nagrade Dubrovnika za životno djelo.

DPP

Prepucavali su se Gradski odbor HDZ-a, gradonačelnik Mato Franković i Maro Kristić prekjučer doslovce cijeli dan priopćenjima za javnost. Jedan krene, drugi nastavi, cijeli dan trajala je ta javna polemika o bankomatima. Započela je zapravo još uoči sjednice Gradskog vijeća na kojoj je JU Rezervat Lokrum trebala dobiti suglasnost za kupnju i adaptaciju zgrade u Gružu u kojoj je donedavno bila smještena Lučka kapetanija.

Zgradu kapetanije koja je u međuvremenu vraćena stvarnim vlasnicima, Rezervat je trebao kupiti za 12 milijuna kuna te u njezinu adaptaciju utrošiti još 4,5 milijuna kuna. O njezinoj prodajnoj cijeni svakako se može polemizirati, no činjenica je da Lokrum ima novca kojim je može kupiti, kao što je i činjenica da ta Javna ustanova već godinama traži adekvatan prostor u koji bi se preselili iz derutnog prostora u kojemu djeluju na Pločama. No akti o kupnji i adaptaciji zgrade povučeni su sa sjednice, povukao ih je gradonačelnik uz obrazloženje kako se u međuvremenu mijenjao zakon pa prije suglasnosti Vijeća procjeniteljsko povjerenstvo treba izraditi eleborat, odnosno dati neku svoju suglasnost za tu kupnju.

Hoće li se točke se točke o kupnji i adaptaciji zgrade Kapetanije više uvrštavati na dnevni red Vijeća ili je obrazloženje gradonačelnika o potrebnom elaboratu samo poslužilo kao spin, nakon čega će se u javnost već plasirati nekakvo objašnjenje zašto se od kupnje odustaje. Lokrum, tj. gradonačelnik, koji je temeljem suglasnosti Vijeća kupnjom Gradu osigurao brojne vrijedne nekretnine, svakako ne bi trebao odustati od zgrade kapetanije čiji je potencijal iznimno velik. Gradonačelnik i JU Lokrum nemaju razlogaa ustuknuti pred Kristićevim prijetnjama ili ucjenama.

Inače, Kristić koji se toj kupnji protivi, prozivajući upravu Rezervata da se ponašaju kao pijani milijarderi, još je na sjednici kazao kako ta zgrada vrijedi puno manje od 12 milijuna kuna. Naglasio je kako ima vještvo koje to potkrepljuje, a koje će donijeti već na iduću sjednicu Gradskog vijeća.

No, pravo je pitanje što će Kristiću vještvo, zapravo procjena vrijednosti zgrade u Gružu u kojoj je donedavno bila smještena Kapetanija, ako nema nekih interesa, odnosno tko je tu procjenu izradio i tko ju je platio? Teško je za vjerovati da je sam Kristić samo radi Lokruma angažirao procjenitelja i platio procjenu ako nema nekih interesa koji nisu vezani uz veliku navodnu brigu gdje će Lokrum potrošiti novac. Procjene obično plaćaju oni koji su zainteresirani za kupnju nekretnine, a neobično je daje ta procjena došla baš do Kristića. Eto, do niti jednog drugog gradskog vijećnika, nego njega.

Jesu li se Kristić i HDZ zakačili baš zbog te zgrade i bankomata, je li u pozadini nešto treće ili se sve temelji na Kristićevim prevelikim političkim apetitima i željom za moći koja proizlazi iz političke pozicije?

Kristić je dobro profitirao na svojoj nekadašnjoj bliskosti s HDZ-om. Postao je u međuvremenu i stručnjak za sve i svašta. Razumije se u sve vrste koncesija, od onih na pomorskom dobru do koncesija za žičaru, usavršio se u taksi problematici, razumije se u ekologiju, zbrinjavanje otpada, ekonomiju, a usavršio se i na području nekretnina.

Ulazi li ozbiljna politička stranka, a što HDZ jest, s takvim ljudima u suradnju? Nije li ga HDZ zaposlio u Čistoći na mjesto zamjenika direktora? Nije li ga HDZ stavio u Upravno vijeće Zaklade Blaga u kojoj je itekako gurao svoje interese? Je li baš slučajno Orbico grupa, koja je inače bila najveći financijer Mosta, dobila prostor Zaklade na Stradunu iako njihova ponuda nije bila baš najbolja? Može li biti da je Kristić to malo pogurao, lobirao? Iz Zaklade u kojoj je na snazi „omerta” to vam nitko neće javno reći.

No, kad iz Gradskog odbora HDZ-a navode kako je „riječ o čovjeku koji ne preže ni od čega kako bi zadovoljio vlastiti interes” očito je suradnji s Kristićem došao kraj.

Župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić potpisao je danas ugovore s udrugama koje su se prijavile za sufinanciranje programa/projekata iz područja zaštite okoliša i prirode. Riječ je o ukupno 13 udruga, a vrijednost ugovora je oko 130 tisuća kuna.

- Zaštita okoliša se provlači kroz sve naše strateške dokumente, od prostornog plana, strategija itd. Kod nas ima više zaštićenih područja, a ovo što potpisujemo danas je na inicijativu udruga. Drago mi je da možemo i na ovaj način pomoći. Svi su projekti naravno na području naše županije i voljeli bismo da što više naših udruga ostvari financiranje za svoje programe. Županija se dobro nosi s odnosom zaštite okoliša i potrebe za razvojem i svakodnevnim životom. - rekao je ovom prilikom župan Dobroslavić.

Predstavnici udruga su se zahvalili Županiji na potpori koju iskazuje iz godine u godinu.

DPP

Predsjednik sindikata hrvatskog vozača Miljenko Gočin i dio vozača Libertasa održali su danas konferenciju za novinare na autobusnoj stanici u Gružu na kojoj su istaknuli kako se u tom poduzeću ne isplaćuju prekovremeni radni sati koji su inače, tvrde, postali pravilo, a ne iznimka kao i da zaposlenici s dugogodišnjim stažom napuštaju Libertas, a interesa za dolazak novih zaposlenika u ovo poduzeće nema.
Libertas je nedavno konačno konsolidirao poslovanje i prestao biti „tvrtka slučaj” po tom pitanju, no sada su isplivali drugi problemi.

Prema tvrdnjama sindikalista neisplaćeno je oko deset tisuća prekovremenih radnih sati ostvarenih samo u posljednjih godinu dana, a kako je kazao Gočin, „uz neisplaćene prekovremene sate, svakodnevno pozivanje ljudi na odgovornost, da pišu izjave, više je nego dovoljno da nitko ne pokazuje interes da se zaposli u Libertasu”.

- Sezona počinje i ovi ljudi su umorni, a tek bi sad trebali odraditi posao koji ovaj Grad treba. Javni gradski prijevoz u Dubrovniku mora biti na teret svim građanima ovoga grada i svim turistima koji dolaze u ovaj grad. Ovo ljudi su izmoreni i apeliraju na vlasnika, na Grad Dubrovnik da hitno poduzme nešto da se zaposli potreban broj ljudi. Da bi se taj broj vozača zaposlio potrebno je da dubrovački Libertas bude poželjan poslodavac, a on to danas nije. Raspisan je natječaj i s ljudima koji se jave sklapaju se ugovori na određeno vrijeme i danas više nitko ne pokazuje ineteres da bi se zaposlio u dubrovačkom Libertasu. -rekao je na početku predsjednik sindikata hrvatskog vozača Miljenko Gočin.

- Sigurno treba obratiti pažnju i na primanje vozača i na način odnosa s vozačima. Nemojte zaboraviti da su oni sebi uzeli za pravo i vozačima naložili da u slobodno vrijeme dolaze u tvrtku kako bi predali utržak od karata. Ti ljudi ne znaju kad će raditi, ne znaju do koliko će raditi i ne znaju kad će ih opet pozvati da voze. Ti ljudi odrađuju svoj posao najbolje što mogu i to građani ovog grada i turisti znaju. - kazao je Gočin.
Odgovorio je i na novinarsko pitanje hoće li možda stupiti u štrajk.
- Sve su mogućnosti i varijante otvorene. Moramo razmišljati i o sigurnosti ljudi i o sigurnosti svih sudionika u cestovnom prometu. Nitko tko radi prekovremeno i tko je angažiran više od onoga koliko je propisano u cestovnom prometu ne može se ponašati kako bi trebao i kako se od njega očekuje. Mislimo da danas možda još nije prekasno da se poduzmu određeni koraci da i ovi ljudi i uprava poduzmu nešto da ljudi pokažu interes zapošljavati se kod ovog poslodavca, da se spriječi odlazak vozača. I to se mora napraviti danas i odmah. U ovom je trenutku šest, sedam vozača koji su najavili odlazak. Ljudi dvoje da li ostati u Libertasu i prihvatiti način rada koji je ustaljen ili tražiti posao negdje drugdje koji će na kraju krajeva bit bolje plaćen. - kazao je Gočin.

Na pitanje što konkretno od Libertasa žele, Gočin je kazao kako konkretno žele da se zaposli potreban broj ljudi, a to je prema nekim procjena oko 20, 30 vozača.

Istaknuo je kako surađuje s drugim sindikatoma u Libertasu (Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima hrvatske op.a.), ali da taj sindikat u Libertasu reprezentativan.
- Što se tiče drugog sindikata, jesmo u kontaktu, surađujemo, ali da je ponašanje tog drugog sindikata bilo zadovoljavajuće onda ovaj Sindikat u Libertasu ne bi ni nastao. - kazao je Gočin te prozvao

- Otvoreno ću reći da je drugi sindikat, sindikat poslodavca i da je zajedno s poslodavcem doveo do ovog stanja. - rekao je.

Na opasku novinarke portala Dubrovnikpress.hr kako nije bilo tako davno kad se drugi sindikat borio za prava radnika, odgovorio je s „možda iz vaše perspektive”.
Iz Sindikata hrvatskog vozača ističu kako je u zadnjih godinu dana 15 vozača u Libertasu dalo otkaz te naglašavaju kako imaju oko 100 članova te da su i članovi drugog sindikata u Libertasu za njih.

Vozači kažu kako rade preko granica svojih mogućnosti te da ljeto koje je ispred njih, ukoliko se stanje ne promijeni neće moći odraditi jer „pucaju”.

Vozač Zoran Marković kazao je kako su pokušavali dogovoriti razgovor s gradonačelnikom Matom Frankovićem, koji ih navodno na sastanak nikad nije pozvao.

- Pisali smo dopise, od listopada smo u razgovorima s poslodavcem i pokušavamo na ljudski način sve riješiti, ali sve se zapiše, a ništa se poduzme dalje, došli smo do slijepe ulice. U Libertasu je oko 199 vozača s tim da ih je nekoliko na odlasku. Da bi normalno funkcionirali trebali bi imati preko 200, odnosno oko 210 ljudi. - rekao je Marković, istaknuvši kako je prvi korak prije poduzimanja konkretnih aktivnosti razgovor s upravom.

- Prvo razgovor sa središnjicom. Moramo nešto riješiti. Ne ide, jednostavno ne ide, slomljeni smo do kraja. Svi ste vi putnici pa vidite kako nam je i što doživljavamo. Ljeto dolazi, a uvjeti su loši i zato ljudi odlaze. Osnovica plaće je 4 600 kuna, a iznos plaće ovisi o tome na kojoj ste liniji, imate li noćnih sati, koliko imate djece i koliki vam je staž, ali osnovica je 4 600. Kad je u pitanju plaća, ima ljudi koji imaju od 5 300 pa do 7 000 kuna. Ja sam četiri mjeseca s 40 godina radnog staža i 20 sati viška dobio 6 800 kuna. - rekao je Marković.

- Mi danas ovdje ukazujemo na probleme i nažalost nismo mogli doći do gradonačelnika, a pokušavali smo, ne znamo raspolaže li gradonačelnik s točnim informacijama i nama je prije svega cilj da građani i gradonačelnik znaju da u Libertasu postoji problem, a rješenje problema je u svakom slučaju i nama u interesu. Da ne razmišljamo u tom smjeru pokrenuli bi tužbe za prekovremene sate koji su odrađeni, a koji nisu plaćeni. Nama nije interes naštetiti poslodavcu, naš je interes da ovaj grad ima siguran gradski prijevoz, a ovi ljudi imaju radno mjesto koje će biti adekvatno. - rekao je Miljenko Gočin.

- Ovdje nije važno koji su sindikati i tko poduzima aktivnosti, ovdje je jedino važno da se u dubrovačkom Libertasu počne nešto konkretno događati. Libertas treba postati poželjan poslodavac, a ne poslodavac kojeg napuštaju zaposlenici. U Libertasu se trebaju zapitati zašto ljudi napuštaju tvrtku. Probudila su se mnoga poduzeća koja zapošljavaju vozače i danas nude kudikamo bolje uvjete i oni su problem vozača riješili tako što su uzeli vozače iz Libertasa, a u Libertasu spavaju i ponašaju se se onako kako su govorili još prije godinu dana, „kome ne paše može ići”, a pitam vas što bi bilo da ovi ljudi odu. - istaknuo je na kraju predsjednik Sindikata hrvatskog vozača Miljenko Gočin.