U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je 13 prometnih nesreća u kojima su dvije osobe teže, a 14 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je pet prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 358 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 147 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 35 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, pet osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i tri osobe koje su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 40 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja te deset mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja.

U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se u 14,15 sati dogodila u mjestu Prud u Metkoviću teže je ozlijeđeno dijete.

Do prometne nesreće je došlo kada je dijete neoprezno prelazilo kolnik, na dijelu ceste gdje nema obilježenog pješačkog prijelaza, a u tom trenutku je naišlo osobno vozilo BiH nacionalnih oznaka te je došlo do udara uslijed kojeg je dijete zadobilo teže ozlijede.

Nakon ukazane liječničke pomoći dijete je prevezeno u splitsku bolnicu gdje je zadržano na daljem liječenju.

DPP

Izložba "Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika" bit će otvorena u utorak, u 19:30 sati u žitnici Rupe. Rezultat je to suradnje Dubrovačkih muzeja, Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Plovputa d.o.o.

Kako bi obilježili veliku obljetnicu - 200 godina organizirane svjetioničarske službe na istočnoj obali Jadrana, izložbu su zajednički realizirali Hrvatski pomorski muzej Split i Plovput d.o.o., a njeni su autori Danka Radić, Marijan Bradanović, Dean Krmac, Petra Blažević, Sunčana Dežjot i Antonija Perković.

Na izložbi će posjetitelji imati priliku vidjeti prizore hrvatskih svjetionika u razdoblju država koje su nekada gospodarile istočnom obalom Jadranskog mora. Valja istaknuti austrougarske razglednice iz zbirke Luke Dragičevića te malo poznate fotografije Hrvatskog hidrografskog instituta iz 1930. godina. Autori se dotiču pitanja kako je gradnja svjetionika mijenjala lokacije na kojima su sagrađeni te kako se mijenjalo svjetionike same: ratovima, modernizacijom tehnologije i čovjekovim napuštanjem uslijed automatizacije.

Uz eksponate koji svjedoče o dugačkom popisu dužnosti danas iznimno rijetkog zanimanja svjetioničara, prezentira se i dokumentarna građa koja posreduje vrijedne informacije o djelovanju svjetioničara tijekom čitavog prošlog stoljeća: život i rad u danas gotovo nezamislivim uvjetima. Također, tematizira i što znači biti svjetioničar u 21. stoljeću.

Na pratećoj izložbi fotografija „Hrvatski svjetionici“ autora Željka Višića bit će predstavljena i izvanredna fotografska ostvarenja posredstvom kojih umjetnici impresivno predočuju činjenicu da su naši svjetionici dio nacionalne graditeljske i kulturno-povijesne baštine, bitni za pomorsku tradiciju i identitet Republike Hrvatske.

Budući da je prvi svjetionik na istočnojadranskoj obali podignut na rtu Savudrija, izložba je, u suradnji s Gradom Umagom, Muzejom grada Umaga, Turističkom zajednicom grada Umaga i Ustanovom Festum, najprije postavljena u Umagu, da bi potom gostovala u Rijeci, Zadru i Splitu.

Kustosica dubrovačke izložbe je voditeljica Pomorskoga muzeja Ana Kaznačić Skurić, a ostaje otvorena do 7. srpnja.

J.A.B.

Novi lifteri za osobe s invaliditetom postavljeni su na kupalištima u Zatonu, Suđurđu i na Lopudu. Uz četiri postojeća, ovo su još tri nova lifera, čijom ugradnjom Grad Dubrovnik nastoji poboljšati uvjete za osobe s invaliditetom na javnim kupalištima.

Vrijednost ove investicije postavljanja tri nova liftera je 221.800,00 kuna, bez PDV-a.

Podsjetimo, kupalište u Zatonu već ima jedan lifter za osobe s invaliditetom, kao i plaže Copacabana te Mandrač u Solitudu koji su također ponovno u funkciji. Troškove nabave i održavanja liftera snosi Grad Dubrovnik.

DPP

Granični prijelazi za pogranični promet Imotica – Duži i Slano – Orahov Do privremeno su prekategorizirani u granične prijelaze za međunarodni promet putnika. Odluka je to Mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Odluka stupa na snagu 10. lipnja i vrijedit će tri mjeseca, odnosno do održavanja sljedeće sjednice Mješovitog povjerenstva, piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

Granični prijelazi za pogranični promet Gabela polje I – Gabela i dalje zadržavaju kategoriju graničnog prijelaza za međunarodni promet, navodi se danas u priopćenju PU.

D.M.

Kruzer MSC-a „Opera”, koji redovito uplovljava i u Dubrovnik, jutros se oko 8:30 sati zabio u rivu u Veneciji, odnosno putničkom terminalu San Basilio.

Kako javljaju talijanski mediji, na „Operi” je došla do kvara na pogonu, a konop kojim je tegljač usmjeravao kruzer prema vezu je pukao te se brod zbog inercije i jakih struja zabio u dok i drugi manji putnički brod koji je bio vezan.

U ovoj nesreći lakše je ozlijeđeno pet osoba, četiri s manjeg broda koji je bio vezan uz rivu te jedna na samoj „Operi”.

D.M.

Boja Milan Mustać, za koju se čini da je ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik još iz vremena cara Franja Josipa, ponovo je imenovana na čelo te ustanove. Ovaj put je doduše malo degradirana, pa nije više ravnateljica nego vršiteljica dužnosti ravnateljice.

Razlog tome je buduća reorganizacija Dječjih vrtića Dubrovnik, koji će se vjerojatno podijeliti na dvije ustanove.

D.M.

Prvi zrakoplov Ryanaira na redovnoj liniji Dublin – Dubrovnik sletio je danas u dubrovačku zračnu luku u Čilipima. Od danas do 25. listopada Ryanair četiri puta tjedno povezivat će Dubrovnik i Dublin avionom B737-800.

Na dočeku zrakoplova direktor ZL Dubrovnik Frano Luetić istaknuo je kako su letovi Ryanaira bitni i s aspekta kako je riječ o najvećoj kompaniji u Europi u ovom trenutku.

- Cijene karata na letovima Ryanaira su jako povoljne, a to i našim sugrađanima omogućuje jeftino putovanje u Irsku – kazao je Luetić dodavši kako se nada da let do Dublina neće biti jedini.
A kad je u pitanju povezivanje Dubrovnika već za šest dana očekuje se dolazak prvog zrakoplova American Airlinesa, kompanije koja će tri puta tjedno, a u rujnu i četiri puta tjedno povezivati Dubrovnik i Philadelphiju što je prva uspostava direktnog leta iz Hrvatske u SAD nakon 28 godina.

Inače, promet u ZL Dubrovnik u odnosu na prošlu godinu u prvih pet mjeseci prema riječima Frana Luetića porastao je za dvadesetak posto, no direktor ZL Dubrovnik ipak je oprezan u najavama rasta kad je u pitanju ostatak godine te je napomenuo da do konca godine u Čilipima ipak ne očekuju toliki rast već samo blagi porast prometa na razini cijele godine.

Luetić je također kazao kako se za ove rezultate, iako to nije osnovni razlog, dijelom može zahvaliti i obnovi i širenju piste ZL Dubrovnik.

Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić kazala je pak kako će vrlo brzo u Dubrovniku biti zabilježeno milijun noćenja, odnosno da je predsezona polučila fantastične rezultate te da se, sukladno tome, može očekivati i dobra glavna sezona.

D.M.

Na svetkovinu Uzašašća Gospodnjega Župa Svetog Spasa u Mokošici proslavila je 250. obljetnicu. Jutarnje misno slavlje predvodio je don Ivo Zečević, salezijanac, župnik župe Svete Obitelji iz Nove Mokošice. Salezijanci iz susjedne župe su ostavili značajan duhovni trag na stanovništvo cijele Rijeke dubrovačke u protekle 22 godine, od osnutka župe u Novoj Mokošici 1997. godine.

Večernje misno slavlje predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić koji je čestitao župnoj zajednici svetkovinu te 250 godina postojanja župne zajednice. Na misi je sudjelovalo više svećenika iz Dubrovnika i okolice, pa tako i prethodni župnici ove župe don Josip Mazarekić i don Stipe Kordić.

Na slavlje su hodočasnički s trombunjerima i barjacima stigli vjernici iz cijele Rijeke dubrovačke odnosno iz Šumeta, Knežice, Komolca, Rožata, Dračeva Sela, Nove Mokošice te vjernici s Petrova Sela, Pobrežja i iz Sustjepana. Svečanom ugođaju svojim sviranje pridonijela je Limena glazba Komolac.

Na večernjem misnom slavlju župnik don Ivica Pervan pročitao je dekret dubrovačkog biskupa kojim se objavljuje novo ime župe tj. povratak starog imena. Tako će se ubuduće zvati Župa Presvetog Spasitelja.

U svojoj propovijedi biskup je istaknuo:
- Slaveći 250. obljetnicu župe u opasnosti smo da svoj pogled usmjerimo samo prema natrag, sjećajući onoga što je bilo, a da zaboravimo gledati prema onom što je sada i onom što je naprijed.

Osvrnuvši se na Lukino evanđelje biskup je istaknuo:
- Ovo je poziv kršćanima da ne ostanu zarobljenici povijesti i onoga što je bilo, nego da postanu propovjednici opraštanja i otpuštanja grijeha i svjedoci Kristovog uskrsnuća".

Biskup je izrazio zahvalnost „za plodnih 250 godina i sve koji su se svojim zauzetim doprinosom ugradili u život ove župe".

DPP

Ako se svi skupa ičim trebamo ponositi, to je upravo Luka Dubrovnik, tako je gradonačelnik Mato Franković komentirao financijsko izvješće Luke Dubrovnik za 2018. godinu koje je podnio direktor tog društva i vijećnik DUSTRA-e Željko Raguž.

Franković je inače istaknuo kako je nevjerojatno da bivši gradonačelnik Andro Vlahušić još uvijek tvrdi da je greška što se putnički terminal nije dao tursko - francuskom konzorciju.
- Ne treba nam netko sa strane tumačiti što nama treba. Rekli smo im da pođu u neku drugu luku gdje ne dolaze kruzeri pa da ih tamo dovode. Što će oni nama dovoditi kruzere kad ih imamo. Znamo mi kako treba izgledati terminal i nevjerojatno je da bivši gradonačelnik i danas tvrdi kako je greška što ga nismo dali tursko - francuskom konzorciju.- rekao je gradonačelnik.

Čestitao je Ragužu na odličnim upravljanjem Lukom te istaknuo kako je pred Gradom i Lukom veliki broj projekta koje treba realizirati, a jedan od njih upravo je putnički terminal. Inače, Raguž je prije toga napravio mali performans postavivši sam sebi, odnosno kao vijećnik Raguž direktoru Ragužu pitanje o poslovanju Luke.

N.Metković

Za svećenike Dubrovačke biskupije, koja već godinama ima nedovoljan broj svećenika, jučer u katedrali Gospe Velike zaređeni su don Josip Mudri i don Tonći Ante Prizmić. Velika je radost dubrovačke Crkve koja „u dvojici mladih svećenika postaje bogatija za one koji će preuzeti na svoja pleća dio njezina poslanja“, kazao je zareditelj dubrovački biskup mons. Mate Uzinić pozdravljajući koncelebrante, bogoslove, vjernike, ali i obitelji iz kojih su ređenici pozvani.

Liturgijsko pjevanje u prepunoj crkvi predvodili su katedralni zborovi pod vodstvom profesorice Maje Marušić, a svečani „Tebe Boga hvalimo“ na kraju mise su svi okupljeni zapjevali srca punog zahvalnosti što se kasnije pretočilo u dugotrajan pljesak radosti i podrške dvojici novih svećenika.

Na sam obred ređenja budući svećenici su došli u pratnji vjernika i svećenika iz župa u kojima su služili svoj đakonski praktikum, a to su župe Presvetog Spasitelja iz Mokošice i Svih svetih iz Blata. Slavlju se pridružila i zajednica bogoslova iz Centralnog bogoslovnog sjemeništa iz Splita s poglavarima i odgojiteljima, a kojoj su ređenici pripadali. Među njima su i njihove kolege koje će se također uskoro zarediti za svećenike.

Večer uoči ređenja u katedrali su ređenici predvodili euharistijsko klanjanje u kojem su pred Isusom izrekli svoja razmišljanja u obliku molitve te mu povjerili svoj svećenički život, izrekli zahvalnost, strahovanja i nadanja.
Dubrovačka biskupija ima 61 župu i pedesetak svojih svećenika među kojima je oko trećina umirovljenih svećenika koji također prema svojim mogućnostima pomažu u pastoralu. U pastoralu vjernika također pomažu redovnici koji upravljaju nekim župama, kao i redovnici u samostanima u kojima se vjernici okupljaju na misnim i drugim liturgijskim slavljima i pobožnostima.

A.T./Dubrovačka biskupija

Završeni su radovi na energetskoj obnovi zgrade Osnovne škole Gruda koju su jučer, uz Dan škole obišli i župan Nikola Dobroslavić s v.d. pročelnicom UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić i ravnateljicom RRA DUNEA Melanijom Milić te zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić.

Projektom vrijednim tri milijuna kuna odrađena je toplinska izolacija vanjskih zidova, ravnog krova i stropa prema negrijanom tavanu, zamjena dijela vanjske stolarije s energetski učinkovitom, ugradnja solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode, razdvajanje mjernih mjesta za potrošnju lož ulja za školu i dvoranu.

Župan Dobroslavić je ovom prilikom čestitao vodstvu škole rekavši kako je bio izazovan posao pripremiti ovaj projekt u zadanim rokovima no kako je sve prošlo bez problema.
Podsjetio je i kako su nedavno sklopljena i dva nova ugovora ove vrste, za energetsku obnovu OŠ u Metkoviću i OŠ u Staševici, kao i Doma za starije osobe u Vela Luci.

- Vrijednost svih projekata energetske obnove javnih zgrada je preko 13 milijuna kuna. - rekao je župan Dobroslavić.

Zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić je ovom prilikom čestitao svim djelatnicima škole i učenicima Dan škole i još jednu uspješnu akademsku godinu. Također je čestitao Dubrovačko-neretvanskoj županiji, županu Dobroslaviću sa suradnicima, RRA DUNEA i resornim ministarstvima na uspješno odrađenom projektu energetske obnove OŠ Gruda koji će uvelike poboljšati uvjete rada te imati znatne financijske uštede. Napomenuo je kako je riječ o izrazito važnom projektu kako za školu Gruda tako i za cijelu Općinu Konavle.

Inače, s 37 posto udjela projekt je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata Ministarstva regionalnog razvoj i fondova EU s 31 posto, a 32 posto financirala je Dubrovačko-neretvanska županija.

D.M.

Uskoro će se pred vijećnicima naći materijali o kupnji tri autobusa tzv. harmonike za prijevoz putnika koje trenutno voze shuttle busevi, a u budućnosti i kompletnog prijevoza putnika prema povijesnoj jezgri, kazao je gradonačelnik Mato Franković danas na sjednici Gradskog vijeća tijekom rasprave o financijskom izvješću Libertasa za 2018. godinu.

- Bilo je nevjerojatno da su se za dugoročne projekte uzimali kratkoročni krediti i kako su to bili minusi nažalost po žiro računima. Kad smo ih željeli reprogramirati, Ministarstvo financija je reklo - ne. Malo pomalo izvlačimo Libertas iz tih muka, a kako se preselilo u Komolac o tome bi se knjige mogle napisati. - kazao je gradonačelnik te se osvrnuo na plaće i odlazak dijela vozača.

- Razumijem i vozače jer je sigurno da na tržištu mogu pronaći puno bolje i povoljnije uvjete. Jedan dio njih je malo radio za Libertas, a malo za Uber pa evo sad imamo jasnu presudu prema kojoj se to ne smije, a ne smije se prvenstveno zbog sigurnosti putnika jer ne možete cijeli dan voziti Uber pa onda sjesti u gradski autobus i voziti putnike.- rekao je Franković.

Inače, u Libertasu su navodno plaće zadnji put rasle 2013. godine, a da mogu biti bolje složio se i direktor te tvrtke Ante Vojvodić te dodao kako je tvrtku zatekao u lošem stanju.

- Preseljenje u Komolac, koje još nije dovršeno, financirano je kratkoročnim kreditima.- rekao je također Vojvodić.

Istaknuo je kako novi autobusi nisu stigli jer je državna komisija temeljem žalbe drugog dobavljača, čija ponuda nije prihvaćena, poništila natječaj za kupnju novih autobusa.

Vojvodić je naglasio kako Libertasovi vozači imaju veliki problem jer zbog taksista ne mogu prići svojim autobusnim stajalištima.
- Nije to problem samo na Pilama nego i na većini drugih stajališta i ne znam kako pomoći našim ljudima, vidi se to i po padu broja prevezenih putnika.- kazao je Vojvodić.

Gradonačelnik je najavio kako će se tom problemu doskočiti tako što će se taksistima zabraniti dolazak na Pile preko Boninova.

Budući da je iz Libertasa nedavno otišlo 12 vozača, Vojovdić je rekao kako je to stvar tržišta na kojem vozačima mogu naći bolje plaćene poslove.

Gradonačelnik je kazao kako će se uskoro pred vijećnicima naći materijali o kupnji tri autobusa tzv. harmonike koji bi već od iduće sezone trebali preuzeti prijevoz koji trenutno vrše shuttle busevi te ubuduće i kompletan prijevoz putnika, odnosno turista do povijesne jezgre.

- Libertasu su mnogi željeli propast i činili sve da propadne, ali na njihovu žalost, tvrtka je opstala. Puno toga treba napraviti i popraviti kako bi se u konačnici i povećale plaće. Grad ne može davati dodatne subvencije mimo iznosa koji je osiguran. - rekao je Franković.

Osvrnuo se i na vozni red Libertasa, koji je, naglasio je gradonačelnik, potrebno mijenjati.

- Naručena je studija linija koja će pokazati koje su linije potrebne, a koje suvišne. Ne znam kad je zadnji put napravljen potpuno novi vozni red, uvijek samo nadodavanje, 8, 4, 1, 3, voze kao što su vozile još dok sam ja išao u srednju školu. Nešto treba promijeniti jer 50 posto linija na gradskom području je neprofitabilno i tu imamo problem koji treba riješiti, ali ne na uštrb građana koji moraju biti zadovoljni uslugama Libertasa. - kazao je gradonačelnik Franković.