U sklopu realizacije aktivnosti projekta „Otvorimo južna vrata Lijepe naše“ Dječji vrtić Konavle je 8. travnja otvorio svoja vrata za produljeni i smjenski rad do 19 sati.

Projekt „Otvorimo južna vrata Lijepe naše“ financiran iz Europskog socijalnog fonda, programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 provodi se u sklopu natječaja „Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“. Ciljevi projekta su unaprjeđenje usluga i produljenje radnog vremena Dječjeg vrtića Konavle s ciljem omogućavanja bolje ravnoteže poslovnog i obiteljskog života, stručno usavršavanje stručnjaka uključenih u rad s djecom, kao i uključivanje djece u usluge produljenog boravka u dječjem vrtiću. Predviđeno trajanje projekta je do 31.srpnja 2021.g., u ukupnom trajanju od 30 mjeseci, dok je ukupna vrijednost projekta 7.410.440,01 kuna, a isti toliki je i iznos bespovratnih sredstava. Prijavitelj projekta je Općina Konavle, a partner na projektu je Dječji vrtić Konavle, koji zajedno promišljaju, unaprjeđuju i podržavaju usklađivanje obiteljskog i poslovnog života roditelja.

U sklopu realizacije projektnih aktivnosti, Dječji vrtić Konavle je 8. travnja otvorio svoja vrata za produljeni i smjenski rad do 19 sati, što predstavlja jedan od prvih koraka ka odvijanju aktivnosti koje su obuhvaćene projektom, a čiju su potrebu u ovom trenutku iskazali roditelji 55-ero djece. U svrhu pripreme i realizacije projektnih aktivnosti 22. ožujka održan je roditeljski sastanak za roditelje koji su u prethodnim anketama iskazali takvu potrebu, dok je istovremeno raspisan i natječaj za zapošljavanje stručnih radnika i pomoćnog osoblja, a sve u skladu s projektnom prijavom.

Projektne aktivnosti uključuju i pružanje usluge rada subotom koja je u fazi pripreme, jačanje stručnih kompetencija zaposlenika nizom stručnih edukacija, opremanje senzorne sobe za djecu s poteškoćama u razvoju i nabavu didaktičke opreme te uvođenje posebnih programa.

DPP

Ovih dana građani Dubrovnika, a i turisti, ponovo će trpiti teror zbog raznih i, čini se, ipak pretjeranih mjera osiguranja. Ovaj put stižu Kinezi i, uz hrvatske, čelnici još 15 manje – više globalno i gospodarski, izuzevši pokoju poput Poljske, Češke, pa hajde, možda i Mađarske, gotovo pa nebitnih zemalja, uglavnom zapizidina i gospodarskih patuljaka ala Hrvatska.

Ne ulazeći sad u napuhanu (ne)bitnost ovog summita, koji se održava osmi put i na kojem se potpiše papirologija koja uglavnom to i ostane, mrtvo slovo na papiru, a važnije bude ono dogovoreno ispod stola, povoljnije naravno za nečiji špag nego za Hrvatsku i druge zapizdine sudionice summita, nitko zapravo da se zapita s kim se to čelnici zemalja srednje i istočne Europe zapravo sastaju.

A sastaju se sa čelnicima zemlje u kojoj se izrabljuju djeca, u kojoj ljudi rade za satnicu od par centi, zemlje čijim se industrijalcima živo fućka za okoliš, zemlje čijim bi čelnicima, da na osnovu navedenog nije postala gospodarski div, da ne živimo svijetu licemjerja i interesa, trebalo zabraniti ulazak u bilo koju zemlju s demokratskim sustavom.

Da, tu dolazimo do one „najljepše” činjenice. Čelnici 16 zemalja srednje i istočne Europe, odreda bivših komunističkih i socijalističkih zemalja koje su prije 20 i kusur godina bježale od socijalizma i komunizma, sastaju se s komunjarama, članovima Komunističke partije Narodne Republike Kine.

Zato, kad i ako se budete nervirali, kad i ako vam bude teško ovih dana zbog mjera osiguranja neka vas barem zabavi činjenica kako će i veliki Hrvati, šampioni licemjera među bivšim socijalističkim i komunističkim zemljama sudionicama summita, mrzitelji svega crvenog, dva dana u Dubrovniku, proseći pare, lizati kineske komunističke anuse.

U Slanom je započeo 16. međunarodni simpozij „Protuminsko djelovanje 2019”. Simpozij organiziraju Ministarstvo unutarnjih poslova i Hrvatski centar za razminiranje - Centar za testiranje, razvoj i obuku d.o.o., pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a održavat će se do 11. travnja. Zemlja partner ovogodišnjeg Simpozija je Mađarska.

Kao i svih dosadašnjih godina, Simpozij je zamišljen kao praktična i otvorena platforma za razmjenu teorijskih spoznaja i znanstvenih iskustava na području protuminskog djelovanja. Namjera organizatora je ponuditi stručnjacima, znanstvenicima i zainteresiranoj javnosti priliku da problematiziraju naučene lekcije i kroz interaktivni pristup temama promišljaju primjenjiva rješenja u jednom izuzetno dinamičnom području kao što je protuminsko djelovanje.

Sudionici će tako razmjenjivati iskustva, razmatrati rješenja tehničkih i upravljačkih problema te dobiti uvid u najnovije tehnologije, opremu i dostupne metode, dok će izlaganje i prezentacija opreme biti prilika za predstavljanje i oglašavanje tvrtki izlagača i njihovih proizvoda, odnosno prilika za sklapanje poslova.

Simpozij je tijekom godina postao krovni svjetski skup glede problematike u protuminskom djelovanju s visokom posjećenošću. Svoju nazočnost na ovogodišnjem simpoziju potvrdilo je oko 130 sudionika iz 32 zemlje svijeta.

Na otvaranju simpozija bila je I zamjenica župana dubrovačko – neretvanskog Žaklina Marević kao i veleposlanik Mađarske, koja je ove godine zemlja partner, József Zoltán Magyar, veleposlanik Norveške pri Ujedinjenim narodima u Ženevi Hans Brattskar, veleposlanik Sirije u Beču Bassam Sabbagh i brojni drugi strani i domaći visoki dužnosnici.

- Zaostale mine su jedan od najpodlijih podsjetnika kalvarije koju je Republika Hrvatska pretrpjela u Domovinskom ratu. Želim podsjetiti ovdje kako je neizmjernim zalaganjem i trudom prvenstveno naših deminera, ali i svih uključenih u akcije razminiranja Dubrovačko-neretvanska županija još 2014. godine proglašena županijom bez mina. Neizmjerno smo zahvalni svim zaslužnima što su napornim radom donijeli mir svima nama i čistu županiju budućim generacijama. Vjerujem da će uskoro i svi oni dijelovi lijepe nam domovine, koji su ratom razoreni, uskoro biti dio domovine bez mina. I koliko god nam je bila bolna prošlost, ne smijemo ju zaboraviti, no moramo se okrenuti sretnoj i bezbrižnoj budućnosti koju možemo ostvariti zajedničkim radom, upornošću i voljom, kako bismo našoj djeci ostavili mirnu, uređenu i čistu državu bez mina. - rekla je ovom prigodom zamjenica Marević.

Mađarski veleposlanik József Zoltán Magyar na otvorenju je uručio pohvalnice ministra unutarnjih poslova hrvatskim i mađarskim sudionicima uspješno provedenog projekta „De-Mine HU-HR II“.
Skup su također pozdravili Katarina Markt, direktorica tvrtke HCR-CTRO u ime suorganizatora te u ime lokalne i regionalne vlasti zamjenica župana Dubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević i načelnik općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

U sklopu simpozija predviđene su teme „Iskustva iz protuminskog djelovanje u svijetu“, „Izazovi protuminskog djelovanja u migrantskoj krizi“, kao i pokazna vježba „Uklanjanje i uništavanje eksplozivnih sredstava iz mora“.

DPP

Grad Dubrovnik, Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, izdao je građevinsku dozvolu investitoru Hrvatskim cestama za rekonstrukciju državne ceste D8 u Zatonu Velikom. Zahvat obuhvaća i izgradnju nove kolničke trake za lijevo skretanje na križanju za ulazak u mjesto Zaton Veliki. Riječ je o dionici dugoj 270 metra, a cijelom će dužinom biti izrađen i nogostup, koji će omogućiti sigurno kretanje pješaka prema Zatonu Malom.
 
Ova rekonstrukcija povećat će sigurnost u prometovanju ovom dionicom, posebice kod skretanja, koje je dosada, iza nepreglednog zavoja, bilo opasno. Povećat će i sigurnost pješaka novoizgrađenim nogostupom čitavom dužinom zahvata, koji će biti osiguran i ogradama. Također olakšat će se kretanje i povećati sigurnost i za osobe s invaliditetom, s obzirom da će se u sklopu nogostupa, na pješačkom prijelazu na križanju u Zatonu Velikom, napraviti i rampa za jednostavniji prelazak osobama s invaliditetom.
 
Hrvatske ceste s radovima bi trebale krenuti nakon sezone.

DPP

Podsmijeh i zgražanje dijela javnosti izazvala je europarlamentarka Dubravka Šuica kada je gostujući na N1 televiziji, komentirajući izjave čelnika nešto desnijih političkih grupacija od HDZ-a, istaknula kako nitko danas od nje ne može biti veći Hrvat ili Hrvatica. Nakon gotovo tri desetljeća hrvatske samostalnosti i možebitne suverenosti, hrvatskoj javnosti zaista je dosta te vrste Hrvata i njihova hrvatstva koji su nečinjenjem, odnosno činjenjem isključivo za svoj račun, od Hrvatske načinili pustoš kakvu iza sebe obično ostavljaju skakavci.

Najezda skakavaca bila je jedno od deset zala koje su snašle Egipćane nakon što tadašnji faraon nije htio udovoljiti Mojsiju i pustiti izraelski narod na dugi put do obećane zemlje.

VELIKI HRVATI HRVATIMA NAPUNILI AVIONE ZA DEN HAAG

Prije 30-tak godina i Hrvati su sanjali zemlju u kojoj će biti slobodni. U najmanju ruku sanjali su uređenu državu u kojoj će moći normalno živjeti od svoga rada. Takvu obećanu zemlju obećali su im hrvatski političari. Dok su u vrijeme rata i poraća upijali ta obećanja političara, Hrvati su najmanje sanjali zemlju u kojoj će se političari neprestanim busanjem u hrvatska prsa prepucavati oko toga tko je veći Hrvat ili Hrvatica, dok istovremeno pune svoje špage i koristeći svoje pozicije materijalno osiguravaju isključivo sebe, svoje obitelji i poslušnike. Malo je tko želio zemlju u kojoj će to tridesetogodišnje dokazivanje hrvatstva dovesti do privatizacijske pljačke, potpunog egzodusa radno sposobnog stanovništva, nepostojanja bilo kakve razvojne strategije te konačne predaje tog hrvatskog suverenizma u ruke nekolicine europskih moćnika.

Na koncu konca, nakon Domovinskog rata i prvog hrvatskog predsjednika doktora Franja Tuđmana na političkoj sceni pojavio se novi lider, među Hrvatima bio je najveća Hrvatina. Prvo je to svoje hrvatstvo proklamirao na splitskoj rivi, a potom je došao na vlast i pod tom krinkom velikog Hrvata vrlo brzo napunio avione za Den Haag. Busajući se istovremeno u svoja hrvatska prsa s grupom uzdanika pljačkao je državne tvrtke za stranačke potrebe, a izgleda da je i za namještanje prodaje INA-inih udjela Mađarima za sebe uspio dogovoriti i lijepu proviziju, dostatnu i za tri života. Danas je ta velika Hrvatina remetinečki zatvorenik koji iza rešetaka plače što ga nisu pozvali na obljetnicu hrvatskog ulaska u NATO. Iako ne bi bilo loše da su ga na prijem doveli u lisicama.

Dubravka Šuica bila je gradonačelnica Dubrovnika u dva mandata. Nije se ona baš previše busala u svoja hrvatska prsa, ali je kao i skakavci iza sebe u Dubrovniku gotovo pa ostavila pustoš. Treba li nabrajati? Od garaže na Ilijinoj glavici njezina nasljednika i danas boli glava. A tek GUP i prostorni planovi doneseni za njezina mandata? Devastirani grad koji u šaci drže građevinski probisvijeti. Grad bez razvojne strategije, fokusiran isključivo na uslužne djelatnosti. Je li na trenutak promislila na hrvatstvo dok je dogovarala prodaju Atlasovih nekretnina i prodavala gradsko „obiteljsko srebro” za sitan novac? Ako ne na hrvatstvo, bilo je dovoljno samo jedno sitno zrnce lokalpatriotizma, ali i ono je izostalo.

"PRIDRUŽENI" ČETNICI

Šuicu nikad nitko nije ozbiljno propitivao o njezinim političkim potezima, protiv nje nije bilo optužnica ni sudskih procesa. Ona se uvijek nekako u datom trenutku znala sakriti sa strane i čekati pravi trenutak. HDZ-ovim liderima od Sanadera, Kosor do Karamarka i nije bila pretjerano draga, ali je znala držati glavu iznad vode.

Danas brodi u tom velikom europskom kruzeru. Nakon onog prvog jednogodišnjeg, iza nje je i puni mandat zastupnice u Europskom parlamentu. No, što su Dube Šuica i ostalih 10 hrvatskih europarlamentaraca u tom velikom brodu? Pa ništa, jer nitko ih ništa ne pita. Velikim eurogrupacijama oni su samo sredstvo za lakše ostvarivanje ciljeva. Uostalom, nije ni lako, posebice kad čovjek uđe u neke godine, provoditi sate i dane u tom zatvorenom brodu, iscrpljivati se stalnim sastancima, putovanjima, ali sve je to lakše podnosi kad je plaća izdašna. Za hrvatske prilike plaća europarlamentarca je i više nego pozamašna i dobrano premašuje 50 tisuća kuna.

Baš će se zbog tih 50 - 60 tisuća kuna, plus dodaci, dnevnice itd. većina hrvatskih kandidata za Europarlament, baš kao i Dubravka Šuica, ako treba okrenuti i naopako samo da bi ih sadržala. Otud i njezina izjava kako od nje nema veće Hrvatice.

Gdje to to hrvatstvo dok Antonio Tajani svojata i Talijanima pripaja Istru. Gdje je u tom trenutku Šuici, ali i ostalim hrvatskim eurparlamentarcima bio taj hrvatski nerv. Iznimno je opasno kad osoba koja je inače predsjednik tog Europskog parlamenta u svojim izjavama svojata tuđi teritorij ili veliča Mussollinija, a velike Hrvatine, među kojim je i Šuica, sramežljivo traže ispriku, umjesto da insistiranja na ostavci, a dobiju tek izraz žaljenja zbog izrečenog. Ali da je takvo nešto kojim slučajem izrekao kakav Srbin, dizali bi se na zadnje noge da dokažu koliko su Hrvati. S druge strane, ne sjede li HDZ-ov Hrvati u Bruxellesu u istoj političkoj grupaciji s radikalnom reformiranim narodnjacima Aleksandra Vučića. Ah, da HDZ-ovci će se opravdati kako Vučićevi umiveni četnici imaju status pridruženog člana u EPP-u.

No, kako će se pravdati kad Srbija uđe u EU pa kojim slučajem Vučićevi radikali koji glume narodnjake postanu kao i HDZ-ovci punopravni članovi EPP-a? Nisu hrvatski političari, bez obzira kojoj grupaciji pripadali, spremni niti žele prave političke iskorake. Oni zapravo jedva čekaju te trenutke da se s nekim nacionalno prepucavaju i deklariraju kao najveći među Hrvatima.

JA SAM KAPITALAC

Inače, od jučer naša najveća Hrvatica u istoj je emisiji prokomentirala tu HDZ-ovu listu s 12 kandidata za koju su mnogi analitičari, pa i članovi HDZ-a rekli da je loša jer na njoj nema kapitalaca. Tako je Šuica između ostalog kazala kako je taj termin kapitalac više za lov te da malo i vrijeđa, ali nije joj puno trebalo da se uhvati u klopku. Naime, nakon što ju je voditelj pitao smatra li sebe kapitalcem na političkoj sceni, brže bolje je rekla kako misli da jest jer iza sebe ima iskustvo od gotovo 30 godina u HDZ-u dva gradonačelnička, tri saborska mandata te vjerojatno još jedan mandat u Europarlamentu. „Mislim da jesam”, nastavila je u tom trenutku Šuica, ne shvaćajući da prisutnost u politici ne znači i umješnost, a umješnost jest kapital.

Na N1 gostovala je i Šuičina kolegica, također kandidatkinja na HDZ-ovoj listi za Europalament. Bivša glasnogovornica Vlade Sunčana Glavak, mudro je rekla kako nitko nema ekskluzivno pravo na domoljublje i nema nadmetanja hrvatstvom. U hrvatskoj politici zaista više nema mjesta busanju u hrvatska prsa i potrebe za dokazivanjem tko je veći Hrvat jer dok zemlju pustoše kolege skakavci otužno izgleda ta ruka na srcima političara dok svira hrvatska himna.

Inače, Dubravka Šuica nije objasnila te parametre hrvatstva, kako se mjeri tko je veći i najveći Hrvat pa da se svi izvažemo. Ako se mjeri samo po izjavama nema te vage koja bi izdržala toliku količinu gluposti i primitivizma.

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije po drugi put nastupa na 22. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, koji je započeo danas i održava se do 13. travnja.

Hrvatska gospdarska komora zakupila je štand na kojem je ustupila info pultove Hrvatskoj turističkoj zajednici i svim zainteresiranim turističkim zajednicama županija.

Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru je po broju izlagača i posjetitelja, najveća sajamska izložba u Bosni i Hercegovini.

Mostarski sajam dio je mreže Asocijacije sajmova jugoistočne Europe.

Podsajamska manifestacija Sajam turizma Mostar je mjesto predstavljanja i umrežavanja turističke ponude i turističkih agencija, turoperatera, destinacija i posjetitelja, mjesto prezentacije vina i vinogradarsko-vinarskih proizvoda.

Turisti iz Bosne i Hercegovine su u 2018. godini na području Dubrovačko-neretvanske županiji ostvarili 477.777 noćenja, što je u usporedni s godinom prije porast od 6 %.

DPP

Linija broj 4 Javnog gradskog prijevoza putnika Libertas, na relaciji prema hotelu Palace, privremeno će biti skraćena zbog održavanja summita Kina + 16.

Skraćivanje trase odnosi se na razdoblje od 7:00 sati dana 11. travnja do 18:00 sati dana 12. travnja 2019. Linija će u ovom terminu prometovati do Uvale Lapad, predio Lapadski dvori, a daljnji prijevoz gostiju organizirat će hotel Palace.

Grad Dubrovnik

Mutnoća vode na izvorištu Omble te u pripadajućoj vodovodnoj mreži unutar dozvoljenih vrijednosti i takva voda može se koristiti za piće.

Voda se još uvijek ne preporučuje za piće na području sustava Palate (osim Koločepa i Šipana), pa je Vodovod Dubrovnik u suradnji s JVP Dubrovački vatrogasci i za danas osigurao opskrbu pitkom vodom prema sljedećem rasporedu:

CISTERNA 1
10.00 do 11.00 sati BRSEČINE
11.10 do 12.00 sati TRSTENO
12.10 do 13.00 sati ZATON MALI (KOD DOMA KULTURE)
13.10 do 14.30 sati ZATON VELIKI (RIVA)
14.40 do 15.30 sati GROMAČA (KOD VRTIĆA)
15.40 do 16.30 sati KLIŠEVO (KOD CRKVE)
16.40 do 18.00 sati ORAŠAC (DVD ORAŠAC)

Voda će se stanovnicima Lopuda dijeliti prema sljedećem rasporedu:
12.00 do 14.00 sati LOPUD (NA PLACI)

Kontrola i dezinfekcija provode se redovito, a o svim promjenama Vodovod će pravodobno obavijestiti javnost.

Vodovod Dubrovnik

Iz Županije dubrovačko – neretvanske danas je pristigla reakcija na jučerašnje priopćenje Građanske inicijative Srđ je naš, odnosno koordinatora Đura Capora koje možete pročitati OVDJE, a u kojem je Capor ustvrdio kako „Županija ili nema ili župan ne zna gdje se nalazi studija izvedivosti centra za gospodarenje otpadom”.

„Studija izvedivosti za projekt Centra za gospodarenje otpadom u Dubrovačko - neretvanskoj županiji nije završena, i na nju nemamo autorska prava. Autorska prava imat će Agencija za gospodarenje otpadom d.o.o. kad se izvrši uredna primopredaja (kad Studija bude završena, usuglašena s Jaspersom te plaćena izrađivaču), što očekujemo krajem svibnja 2019. i tad će javnost s njom biti upoznata.” - pišu iz Županije prethodno napominjući kako su Caporovi navodi neistiniti.

„Studiju izvedivosti ne treba brkati sa Studijom utjecaja na okoliš, koja je bila cijelo vrijeme izrade dostupna javnosti, na posebnom sastanku u Županiji raspravljena je s udrugama civilnog društva, koja je bila na javnoj raspravi i o njoj su svi mogli reći sve što su imali. Tom Sudijom i Rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša utvrđeno da je Zahvat Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko – neretvanske županije prihvatljiv za okoliš i ispunjava sve objedinjene uvjete zaštite okoliša.” - navode iz Županije.

„Dodatna geološka i hidrogeološka istraživanja 2013. godine obavljena su na, traženje Hrvatskih voda i njihov nalaz, kao i prvi nalaz bio je prihvatljiv za daljnji razvoj projekta.” - zaključuju iz Županije dubrovačko – neretvanske u reagiranju na priopćenje GI Srđ je naš.

D.M.

U više navrata u protekle dvije godine Župan Dobroslavić se pohvalio kako je izrađena ili dovršena Studija izvodljivosti za centar gospodarenja otpadom Lučino razdolje. Također su u Županiji u nekoliko navrata odbili zahtjev građana i medija da im se omogući uvid u Studiju izvodljivosti pritom se pozivajući na članak 23. stavak 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, citirajući pritom dio članka u kojem stoji kako će „tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev za pristup informaciji ukoliko ono nema informaciju ili nema saznanja gdje se ona nalazi”. - piše danas koordinator GI Srđ je naš Đuro Capor odgovarajući na reagiranje iz Županije dubrovačko – neretvanske na njegovo priopćenje o studiji izvedivosti centra za gospodarenje otpadom.

Capor tako dalje piše, prilažući „screenshot” web stranice Ministarstva zaštite okoliša i prirode:

„Na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode i danas se može naći objava kako je 15.02.2017. godine održan sastanak župana Dobroslavića i tadašnjeg ministra zaštite prirode i okoliša Dobrovića. Navodi se da su „Župan i njegovi suradnici ministra upoznali sa statusom projekta. Istaknuli su kako je lokacija centra ucrtana u prostorni plan, izrađene su Studija utjecaja na okoliš, Studija izvodljivosti i Idejni projekt.“ Mjesec dana kasnije, 15. ožujka 2017. godine, Župan se pohvalio s podacima o cijeni zbrinjavanja otpada iz Studije izvodljivosti: „ cijena će biti 87 eura po toni otpada“.

Župan Dobroslavić je 1. ožujka 2019. održao konferenciju za medije gdje je ponovno izjavio da je „ donesena Studija izvodljivosti za Lučino razdolje koja čeka ocjenu JASPERS-a“.

4. travnja izdana je i Lokacijska dozvola za projekt centra gospodarenja otpadom Lučino razdolje. Je li moguće da su započeli radovi na izgradnji pristupne ceste, postupci izvlaštenja i da je zatražena i dobivena Lokacijska dozvola za Lučino razdolje, sve to bez Studije izvodljivosti?

Izgleda da je to moguće je jučer županova PR služba poslala medijima priopćenje prethodno odbivši moj zahtjev za pristup informaciji, gdje stoji: „Studija izvedivosti za projekt Centra za gospodarenje otpadom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije završena, i na nju nemamo autorska prava. Autorska prava imat će Agencija za gospodarenje otpadom d.o.o. kad se izvrši uredna primopredaja (kad Studija bude završena, usuglašena s Jaspersom te plaćena izrađivaču), što očekujemo krajem svibnja 2019. i tad će javnost s njom biti upoznata.“

Dio priopćenja župana Dobroslavića gdje se tvrdi da ne razumijem i brkam što Studija utjecaja na okoliš jest, nemam potrebu odgovarati. Pitao bih samo Župana zna li on što je Studija izvodljivosti?” - napisao je Đuro Capor.

D.M.

Na Izbornoj Skupštini Društva prijatelja prirode Dub za predsjednika Upravnog odbora Društva izabran je Đivo Dražić, a u Upravnom odboru su još Nikša Bender, Mato Kortizija, Kiti Jurica - Korda, Viktorija Obradović, Mato Krile i Katija Dolina. U nadzorni odbor izabrani su Aida Cvjetković, Vladimir Onofri i Đivo Bašić

Skupštini je nazočila većina aktivnih članova Društva te su donesene odluke i smjernice o daljnjem djelovanju samoga Društva kao i djelovanju Zaklade park Gradac kojemu je Društvo Dub osnivatelj. Na Skupštini je naglašeno kako će se u narednih mjesec dana vršiti revizija članstva te upis novih članova.

D.M.

Novi zakoni o gradnji i prostornom uređenju kojim se omogućuje jednostavnije dobivanje građevinske dozvole upućeni su u Sabor. Tim povodom dubrovački HNS održao je konferenciju za medije na kojoj su predsjednica podružnice Dubrovnik i kandidatkinja na izborima za Europski parlament Nataša Gabričević te potpredsjednica podružnice i gradska vijećnica Marina Vučković Matić iznijele ključne detalje koje izmjene donose.

- Zahvaljujući HNS-u i našem ministru graditeljstva Predragu Štromaru sada će doći kraj frustracijama građana. Za gradnju obiteljske kuće do sada je trebalo vaditi kilograme dokumentacije, rješavati stotine papire, a potom čekati i čekati dok ne bi napokon uspjeli proći kroz tu šumu procedura i pravila. Ali to sada više neće biti tako. – rekla je Gabričević uz napomenu kako će se na ovaj način uvesti red u sustav.
Istaknula je i kako će se uvođenjem ovih promjena smanjiti stupanj korupcije. Osvrnula se i na postojeće probleme Dubrovnika s gradnjom.

- GUP iz 2005. je neprihvatljiv za ovaj grad. Dubrovnik pod hitno mora dobiti novi GUP i sada je na gradskoj upravi te gradskom vijeću da to realiziraju. Ali prava vrijednost ovog zakona je u onome što pruža građanima. Ove izmjene štede novac i vrijeme. Neće više biti biljega za svaki papir niti kopiranja u bezbroj primjeraka, a troškovi ishođenja dozvola smanjeni su ispod prosjeka EU. Ujedno neće biti potrebe za višekratnim odlascima u institucije i čekanjima na šalterima. A broj procedura u postupku smanjuje se s čak 22 na 10 do maksimalno 14, što je opet ispod ili vrlo blizu prosjeka EU, koji je 13 procedura. – rekla je Nataša Gabričević, uz opasku kako je upravo smanjenje birokratskih procedura jedno od ključnih pitanja kojim se HNS želi baviti u Europskom parlamentu.
Marina Vučković Matić istaknula je kako će se ovim izmjenama napokon uvesti transparentnost u proces.

- Građani i njihovi projektanti imat će kroz cijeli postupak uvid u stanje predmeta, a u svakom koraku postupka izdavanja dozvole bit će vidljivo što se događa, tko je odgovorna osoba i kako postupa. Osim toga uvodi se i rok za odgovor administracije. Ovo je prvi slučaj u hrvatskom zakonodavstvu da se nalaže postupanje u određenom vremenu ili ako odgovora u tom roku nema, da se nastavlja postupak kao da je stigao pozitivni odgovor. A rok za odgovor je 15 dana. – rekla je Vučković Matić.
Ove izmjene opisala je i kao uvođenje javne uprave u digitalno doba.

- Olakšava se pristup uslugama koje pruža javna uprava uspostavom digitalnih portala, gdje će korisnicima na jednom mjestu biti dostupne informacije i usluge tijela javne uprave, a u sustav je trenutno uključeno 1489 jedinica javnopravnih tijela. – naglasila je gradska vijećnica HNS-a uz opasku kako se potpuna primjena ovog modula očekuje nakon donošenja izmjena Zakona, što bi se trebalo dogoditi do sredine travnja.

- Ovo je konkretan korak Ministarstva kojim upravlja HNS prema pozicioniranju javne uprave kao servisa građana i kao poticaj za ulaganja u gospodarstvo. Za razliku od dosadašnje percepcije javnosti kako je javna uprava spora i troma birokracija koja stalno izmišlja neke nove papire i formulare. Zato slobodno možemo reći da ovim izmjenama olakšavamo život građana, ali i vraćamo dignitet javnoj upravi. – zaključila je Nataša Gabričević.

DPP