Mama s Lopuda Beti Mihajlović pisala je danas medijima o dječjem igralištu na ovom otoku koje je, smatra ona, opasno po život.

Njezino pismo prenosimo u cijelosti.

"Ovim putem skrećem pažnju na činjenicu kako jedino dječje igralište na otoku Lopudu već godinu dana zjapi prazno. Razlog tome nije nedostatak djece na otoku. Štoviše, ima ih tridesetak, od beba do mališana koji polaze osnovnu školu i vrtić odmah iznad igrališta. Razlog nije ni igranje djece u sportskoj dvorani ili na drugim uređenim površinama namijenjenima djeci, jer njih na Lopudu naprosto nema. Ne, razlog je sasvim druge prirode. Roditelji su u strahu za sigurnost svoje djece. Igralište je potpuno zapušteno, sprave su polomljene, daske prepolovljene, čavli strše...

Pokraj devastiranog igrališta, na samom početku rive, prolaze i mali turisti sa svojim roditeljima. Brodovi tijekom sezone svakodnevno iskrcavaju na stotine gostiju s djecom, koji su odabrali Lopud kao idealnu obiteljsku destinaciju. Pitanje je samo kada će isti ti roditelji reagirati na činjenicu da je jedini konkretan sadržaj za djecu koji otok nudi, osim pješčanih plaža, devastirano dječje igralište.

Lopudsko igralište je uređeno prije svega nekoliko godina. S namjerom da nam „prodaju babu za curu", mjerodavni su igralište opremili zastarjelom opremom s drugog igrališta. Boja s tobogana, vrtuljka i ljuljački je već nakon nekoliko mjeseci počela otpadati, a zatim i drugi dijelovi. Gradonačelnik Mato Franković je ponosno u objavi za medije najavio kako će nakon izgradnje trafostanice na dječjem igralištu doći na red i njegovo uređenje. Trafostanica je izgrađena na dječjem igralištu prije više od godinu dana, usprkos protestima Lopuđana, a obnova samog igrališta je zaboravljena. Mjesni odbor otoka Lopuda poslao je dopis gradonačelniku na koji nikada nije dobio odgovor. Mame su obaviještene da je time uloga Mjesnog odbora ispunjena.

Slijedom svega navedenoga, nameće se zaključak da ako neko dijete na igralištu nastrada, očito je odgovornost isključivo na roditeljima koji su ga tamo pustili da se igra, a ne odgovornih lokalnih tijela koja su ga dužna renovirati i održavati." - napisala je Lopujka Beti MIhajlović.

DPP

Prof. dr.sc. Slavica Stojan održat će zanimljivo predavanje o pirnoj drami u Dubrovniku, u petak, u Glazbenoj dvorani Kneževoga dvora s početkom u 18.30 sati.

Postoji duga i bogata tradicija povezanosti književnosti i događaja vjenčanja. Stari Grci su smislili pjesničku formu koju su nazvali epitalamij. Formu su popularizirali rimski pjesnici poput Ovidija, Katula i Klaudija, a zaživjela je u vrijeme renesanse novim životom i modificiranijim formama.

„Promotrimo li stariju hrvatsku književnost očito je da se pod veliki broj dramskih djela može podvući nazivnik pirnog stvaralaštva. Za neke je povijesne drame povijesno potvrđeno da su bile prikazane na nečijoj svadbi, za neke tek slutimo da su to bile, a postoje i one drame koje su inspirirane nekim pirom kao stvarnim događajem.“- istaknula je prof. Stojan.

Pirna drama u Dubrovniku iskazuje raguzeanski identitet naglašavajući sedam temeljnih postavki odnosno općih mjesta na kojima te drame počivaju: protivljenje ženidbama “ne sličnim” i zauzimanje za doktrinu korta supra korti, naglašena erotiziranost, pa čak i opscenost, glazbena pratnja (trublje i bubnjevi), pjesma zahvalnica bogu Himeneju (zaštitniku prve bračne noći), fenomen dramske robinje, kao i pohvala slobodi, miru, Gradu i dubrovačkoj vlasteli.

Ovo predavanje je drugo u sklopu zajedničkog edukativnog projekta Dubrovačkih muzeja i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku pokrenutog prošle godine s ciljem da se dodatno obrazuje zajednica i potakne je se na veću odgovornost prema kulturno-povijesnom naslijeđu koje se baštini zahvaljujući Dubrovačkoj Republici.

DPP

Krajem listopada vrijeme je za sumirati sezonu, kako u Dubrovniku, pa tako i u okolnim mjestima. Načelnici općina Ston i Dubrovačko primorje Vedran Antunica i Nikola Knežić za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirali su koliko su oni zadovoljni ovogodišnjim priljevom gostiju.

- Možemo biti zadovoljni, kako našim kapacitetima, a tako i dolaskom gostiju. Popunjenošću privatnih apartmana i kampova smo više nego zadovoljni, pogotovo što se tiče dolazaka gostiju na jedan vikend. Tu je Ston prepoznat kao gastronomska destinacija i vjerujem da ćemo to još više osnažiti. - kazao je načelnik Općine Ston Vedran Antunica.

- Značajni iskorak u daljnjem napretku turizmu trebalo bi postići izgradnjom hotela, Općina Ston je površinom velika, a nemamo tu niti jedan hotel. Međutim, radi se na projektu turističkog projekta u Dubi Stonskoj. Volio bih da to ide što prije, a što će relativizirati okolna naselja Dube Stonske. - rekao je Antunica.

Načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić također se osvrnuo na sezonu.

- Sezona je pri kraju i možemo reći da je bila odlična. Sljedeći tjedan imamo i Turističko vijeće gdje ćemo dodatno sumirati podatke. Ali, već možemo reći da bilježimo rast od osam posto, što je poslije rata rekordna godina. Svakako, više je od naših očekivanja. - rekao je Knežić.

Dodao je kako hotel Osmine, koji je u obnovljenom izdanju otvoren krajem svibnja, još radi što je isto dokaz uspješne sezone. Također, Knežić je objasnio kako se radi na Primorskom muzeju što će svakako dodatno osnažiti turističku ponudu Općine Dubrovačko primorje.

V.Salvia

Nakon što je Policijskoj postaji Ston krajem rujna ove godine 39-godišnjak prijavio krađu 400 kg grožđa sorte Plavac mali iz svog vinograda u Kuni Pelješkoj, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena sumnja da je grožđe otuđio 69-godišnjak.

Sumnjiči se da je u jutarnjim satima 24. rujna angažirao još dvoje ljudi s kojima je pobrao spomenuto grožđe koje je potom dao u preradu kako bi od njega dobio vino.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krađe, policija protiv osumnjičenog 69-godišnjaka podnosi kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri.

DPP

Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije održao je besplatnu radionicu na temu ”Računovodstvo za početnike” u utorak u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik.

Seminar je bio namijenjen onima koji namjeravaju započeti vlastito poslovanje ili su tek započeli s poslovanjem i traže informacije koje će im pomoći steći temeljna znanja iz područja računovodstva.

Na seminaru, polaznici su se upoznali s osnovnim računovodstvenim pojmovima, poreznom politikom u Republici Hrvatskoj i obvezama poduzetnika s naglaskom na kvalitetnije praćenje vlastitog knjigovodstvenog poslovanja.

DPP

U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik u petak, u 12 sati održat će se predavanje pod nazivom „Na korak od nestanka, ugroženi leptiri okolice Dubrovnik“, koje će održati dr.sc. Toni Koren, lepidopterolog udruge Hyla.

Predavanje se održava u sklopu istoimenog projekta kojim se žele skupiti dodatna saznanja te podići svijest o najugroženijim vrstama danjih leptira koji nastanjuju područje južne Dalmacije. Ovo područje posljednjih 200 godina posjećuju mnogi vrhunski znanstvenici no pitanje je koliko ustvari znamo o leptirima koji tu obitavaju? Koliko leptira živi oko Dubrovnika? Zašto neke vrste nisu pronađene preko 100 godina? Koje su najrjeđe vrste okolice Dubrovnika, a i čitave Hrvatske? Kako se vi možete uključiti u zaštitu leptira?

Projekt Na korak od nestanka, ugroženi leptiri okolice Dubrovnika provodi Udruga Hyla u suradnji sa Prirodoslovnim muzejom Dubrovnik, pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je danas u panel raspravi „Jadransko-jonski koridor“ u sklopu Europske konferencije o cestama pod nazivom ” Koridori za zajednički napredak”.
Župan Dobroslavić je naglasio kako drži da je od četiri stupa Jadransko-jonske strategije, najvažniji stup povezivanje regije.

“Nažalost, ta strategija se ne realizira dovoljno dobro, a najbolji primjer je Jadransko-jonski koridor i Jadransko-jonska autocesta. Taj koridor je imperativ za suradnju i razvoj u regiji, ali on je sada ‘bijela krpa’ na toj europskoj karti. Naš zaključak je da je nužno žurno realizirati taj koridor, ali i ostvariti povezivanje morem istok-zapad i obrnuto. Naši susjedi Talijani inzistiraju na brzoj željeznici izmedu Brindisija i Riminija, a nužno je i bolje avio-povezivanje”, rekao je župan Dobroslavić.

“Moramo naći način kako ubrzati taj projekt. Nužno je u cijeli proces više ukljuciti Europsku komisiju jer je taj koridor važan za cijelu Europu. Interes je EU da bude povezana na relaciji sjever-jug i to se mora financirati sredstvima EU. Također moramo i fiksirati taj pravac i precizirati kao TNT koridor zajedno s Vc koridorom. U Hrvatskoj je 1/3 autoceste za Jadransko-jonski koridor već izgrađeno i smatram da bi trebalo utvrditi jedno tijelo koje će voditi radove na projektiranju Jadransko-jonske autoceste. Mislim da bi Hrvatska trebala biti koordinirati tim tijelom To je prirodno s obzirom da smo članica EU i imamo najviše izgrađeno autoceste”, rekao je župan Dobroslavić.

Naglasio je kako Dubrovačko-neretvanska županija već dugi niz godina u svojim prostornim planovima nosi autocestu od čvora Metković do Osojnika, te kako je za pojedine dionice već riješena potrebna dokumentacija.

DPP

U nastavku suradnje Dubrovačkih ljetnih igara i zaklade Caboga Stiftung, sinoć je pred domaćom i inozemnom publikom u ljetnikovcu Bunić Kaboga nastupio Dubrovački puhački kvintet uz gošću Stefani Grbić.

Dubrovački glazbenici - flautistica Đive Franetović Kušelj, oboistica Martina Hrćan, klarinetist Stijepo Medo, fagotist Matija Novaković i hornist Toni Kursar, u pratnji pijanistice Stefani Grbić, ovom su prigodom izveli Divertimento br. 1 „Chorale St. Antoni“ u B-duru Franza Josefa Haydna, Kvintet za glasovir i puhače u Es-duru, op. 16 Ludwiga van Beethovena te Stare mađarske plesove Ferenca Farkasa. Izvedba glazbenika nagrađena je velikim pljeskom pa je publika imala priliku uživati i u glazbenom dodatku.

Idući program koji Dubrovačke ljetne igre u suradnji sa zakladom Caboga Stiftung organiziraju u ljetnikovcu Bunić Kaboga je koncert za djecu Karneval životinja 25. studenog, za što će ulaz, uz ranije preuzimanje ulaznica, također biti besplatan. U sklopu Dubrovačkog zimskog festivala publiku očekuju prigodne radionice za djecu te božićni koncert Dubrovačkog komornog zbora, 23. prosinca.

K.L.

Smeće na sve strane, stabla čije grane samo što se ne odlome i gomile kamenja koje iz obližnjih zidova padaju po putu, slike su Janjinske ulice kod crkve svetoga Mihajla. Na iznimno loše stanje u ovoj ulici stanari su u više navrata upozoravali gradsku upravu, no puno im je puta rečeno kako se u dijelu Janjinske ništa ne može napraviti jer je riječ o parceli u privatnom vlasništvu.

No, neće biti baš da se u Janjinskog ne može napraviti ništa. Čistoća bi recimo u toj ulici mogla redovitije prazniti kontejnere, dok bi komunalni redari, da pred Janjinskom ne zatvaraju oči i ne zaobilaze je u širokom luku, mogli ispisati kazni i kazni, ne samo vlasniku ili vlasnicima neuređenih privatnih parcela koje u gradskoj upravi spominju kao problematične, već i za nepropisno parkiranje, posebice dok u obližnjoj crkvi traju vjerski obredi. Naime, dok se nedjeljom cestom prema bolnici gotovo pa ne može prometovati, u Janjinsku se često ne može niti ući, a sve zbog automobila koje njihovi vlasnici žureći na misu parkiraju kako ih volja. Pojedinim stanovnicima Janjinske, koji takvo stanje trpe već godinama očito je prekipjelo pa su se pismom, koje prenosimo u cijelosti, obratili redakciji portala Dubrovnikpress.hr.

„Poštovani, već duže vrijeme zovemo i kontaktiramo komunalne redare Grada Dubrovnika u vezi naše Ulice Janjinske u želji da konačno na tom prostoru uvedu red, ali od reda još nema ni traga ni glasa. Suhozidi se odranjaju svaki put kad padne kiša, kao što se dogodilo i prije 15 dana. I tada smo kontaktirali Komunalno, a i sam Grad Dubrovnik je upoznat sa stanjem u ovom dijelu Lapada, koji također, ako neki ne znaju ili su zaboravili, pripada Dubrovniku.

Ulica Janjinska se nalazi u blizini OB Dubrovnik i sam prolaz kroz tu ulicu godinama je zakrčen na samom ulazu sa autima koji ne pripadaju stanarima Janjinske. Osim automobila koje oni koji dolaze na misu u svetoga Mihajla ostavljaju kako ih volja, problema imamo i s oborinskm odvodnjom. Na samoj sredini ulice je odvodni šaht, začepi se svaki put kada pada kiša pa dio ulice redovno poplavljuje jer voda nema kamo oteći. Puno puta smo zvali Vodovod. Zvali smo ih i prošle godine da pogledaju taj šaht, ali nitko nije došao, osim što bi nam se svaki put kad smo ih zvali zahvaljivali što prijavljujemo problem.

Ovim pismom molimo vlasti Grada Dubrovnika da imaju malo razumijevanja za naše probleme i da uvedu red u Janjinskoj ulici čiji izgled i stanje nisu više primjereni ni ulicama iz 20. stoljeća, a daleko su od ulica 21. stoljeća u kojemu živimo.

Mi zaista ne tražimo puno, osim da naša ulica bude uredna i pristupačna. Pristupna ulica iz Janjinske prema Crkvi sv. Mihajla i groblju na kojem su, za informaciju onima koji ne znaju, pokopani velikani Ivo Vojnović, Ivo Dulčić te biskup Gugić, nalazi se u Dubrovniku u kojem je izgleda samo važno da je uredan Stradun i područje oko njega.

Pitamo se zašto je Grad dopustio tj. zašto u Gradu šute dok se pristupna ulica uz groblje na Mihajlu urušava. Kad bi nas gradonačelnik Mato Franković ili netko od njegovih suradnika samo prošetao od Hladnice do Medareva i bacio pogleda na ovu ulicu imao bi što za vidjeti. Čak ni Čistoća sa svojim kamionima često ne može doći do odlagališta otpada jer je ulica začepljena.” - navode stanari u pismu te svoje tvrdnje potkrepljuju fotografijama spojne ulice u kojoj vrijeme kao da je davno stalo.

Malom spojnom ulicom tik u groblje na Mihajlu neugodno je prolaziti usred bijela dana, a kamoli po noći. Dovoljno je samo pogledati fotografije koje su nam priložili stanari. Zašto je Janjinska ulica toliko zapuštena i u čijem se vlasništvu nalazi novinari portala Dubrovnikpress.hr pitali su u gradskoj upravi. No, odgovor na upit još nismo dobili. Dio Janjinske ulice navodno je u privatnom vlasništvu. Gradske službe naime nemaju ovlasti djelovati na privatnim parcelama, no postoje odredbe kojima se vlasnici privatnih parcela mogu natjerati da održavaju svoje parcele. Slike poput ovih iz Janjinske nisu primjerene za niti jednu ulicu na području Grada Dubrovnika.

Inače, parcele oko Mihajla njihovi su vlasnici već pokušali dobro unovčiti. Tako se recimo u nekoliko navrata predlagalo proširenje groblja na Mihajlu. No, ti su pokušaju propali kao što su već puno puta propali pokušaji izgradnje na tom prostoru.

N.Metković

Rezultati projekta projekta Crveni križ u Gradu predstavljeni su na današnjoj konferenciji za novinare. Naime, projekt je to koji se provodi već četvrtu godinu zaredom, a uz kojega su djelatnici i volonteri Crvenog križa pružaju prvu pomoć na Stradunu, Lokrumu, plažama i zidinama.

Zamjenica predsjednika dubrovačkog Crvenog križa Katija Damjanović tako je rekla da su ove godine od 1.svibnja do 30. rujna šezdesetak članova Kluba mladih Dubrovačkog Crvenog križa odradilo 29.096 sati i imali sveukupno 4.059 intervencija. Što se tiče financija, kazala je kako je za projekt u 2018. utrošeno 1,4 milijun kuna. Grada Dubrovnika projekt je financirao sa 650 tisuća kuna, Društvo prijatelja dubrovačke starine s 299.727 kuna, Turistička zajednice Grada Dubrovnika s 220 tisuća kuna, a Javna ustanova Rezervat Lokrum s 197.333 kn. Pak, Hrvatski Crveni križ i Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik za projekt su izdvojili 68.354 kuna vlastitih sredstava.

O počecima projekta više je rekao predsjednik dubrovačkog Crvenog križa dr. Vicko Mihaljević.
- Projekt je počeo prije četiri godine, sasvim slučajno. Naime, jedna gospođa na zidinama je bila ozlijeđena, nije ju se moglo skinuti sa zidina i to je odradio HGSS. Čuvši tu situaciju zapitao sam se zar nema nitko u Gradu tko razmišlja o turistima koji su na zidinama, na Stradunu i plažama? Hitna pomoć je brza, razvijena i efikasna, ali ne može pokriti sve pozive koji idu prema njoj. Pokušali smo onda osposobiti mlade. Tak smo prve godine imali dva punkta na zidinama, bilo je skepse i od samog Društva, drugu godinu smo imali punktove na Stradunu, treću godinu smo krenuli na Lokrum, a četvrtu godinu s projektom spasioca na gradskim plažama. - rekao je Mihaljević.

- Mi se nosimo s komentarima kako tratimo vrijeme mladih ljudi, kako se troši previše novca. Čujemo i da mi ne trebamo jer je tu hitna pomoć. Ali, dok hitna pomoć dođe do zidina izgubit će pola sata. A osoba kojoj je pozlilo može biti "gotova" kroz par minuta. Ovaj projekt ima itekakvog smisla, stvoren je međuprostor za koji su zaslužni mladi ljudi kojima se zahvaljujemo. - objasnio je dr. Mihaljević.

Ispričao je lako je jedan čovjek pao na Lokrumu i bio cijeli krvav, a ozljede su mu sanirane od strane djelatnika Crvenog križa. Tada, kazao je Mihaljević, "tek po završetku intervencije taj čovjek im je otkrio da je španjolski kardiolog te je sa zanimanjem slušao više o projektu". Pak, naveo je Mihaljević, jedan sugrađanin je htio da mu se ispred Sponze izmjeri tlak, nakon što mu je objašnjeno kako timovi Crvenog križa ne mjere tlak, rekao je Mihaljević, "taj čovjek je kazao znate li vi da sam ja kapetan". Jasno, ova anegdota govori o percepciji domaćih i stranih ljudi o ovom projektu Crvenog križa.

Na konferenciji za novinare govorio je i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić koji je rekao kako je projekt opravdan ako je i jedan ljudski život spašen.

Novinarima su se obratili i partneri dubrovčakog Crvenog križa, ravnatelj Rezervata Lokrum Ivica Grilec, tehnički tajnik DPDS-a Lukša Hanza, Stijepo Domijan ispred TZ Grada Dubrovnika te pomoćnica za sestrinstvo u Zavodu za hitnu medicinu Nikolina Duper. Svi oni naglasili su značenje ovog projekta.

Ravnatelj dubrovačkog Crvenog križa Živko Šimunović kazao je kako ovo Gradsko društvo ove godine slavi 140 godina, naglasivši da će se 16. studenog u Kazalištu marina Držića održati centralna proslava.

U galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu otvorena je izložba fotografija pod nazivom „Otok Mljet, pličina Sveti Pavao/Brodolom s teretom izničke keramike”.

Autor izložbe je voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. sc. Igor Miholjek. Nakon što je predstavljena javnosti na otoku Mljetu izložba se privremeno preselila u Zagreb kako bi se i zagrebačkoj publici predstavili rezultati istraživanja bogatog mljetskog podmorja.

Izložba je rezultat suradnje Nacionalnog parka Mljet, Hrvatskog restauratorskog zavoda i Arheološkog muzeja u Zagrebu te predstavlja prikaz arheoloških istraživanja brodoloma otkrivenog 2006. koje provodi Hrvatski restauratorski zavod, a uz stalnu potporu Nacionalnog parka Mljet, a ostaje otvorena do 28. listopada i ujedno je početak obilježavanja 58. rođendana Nacionalnog parka Mljet.

Druga manifestacija kojom se nastavlja proslava rođendana su Dani otvorenih vrata u NP Mljet koji traju do 31. listopada. Svi zainteresirani imaju mogućnost posjetiti NP Mljet u navedenom tjednu po promotivnoj cijeni ulaznice od 30 kuna po osobi s uključenom vožnjom brodom do otoka Svete Marije u Velikom jezeru.

DPP