Hrvatska u ponedjeljak slavi Dan neovisnosti prisjećajući se 8. listopada 1991. godine. Župan Dobroslavić tim povodom uputio je čestitku svim žiteljima Dubrovačko-neretvanske županije.

Njegovu čestitku donosimo u cijelosti.

”Prošlo je 27 godina od dana kada je Hrvatski sabor odlučio raskinuti sve državnopravne sveze na temelju kojih je Hrvatska zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ. Potvrdio je time svoju Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske od 25. lipnja, te je Hrvatska postala slobodna i neovisna država.

Nažalost do stvarne slobode i potpune neovisnosti trebalo je osloboditi okupirana područja za što su dane brojne žrtve.

Pamteći te žrtve i slaveći hrabrost naših branitelja te pobjedu u Domovinskom ratu danas uživamo mir i slobodu i gradimo bolji život naših sugrađana. Želim da na tom poslu budemo zajedno i da budemo što uspješniji”. - napisao je župan Dobroslavić.

DPP

U sklopu manifestacije "Britanski dani u Dubrovniku" koja se održava od srijede do petka na dijelu parkirališta za motore na Pilama će biti smješten autobus „double decker". Zbog potrebe smještanja autobusa na parkiralište za motore ispod platana (dio ispred javnog WC-a) od ponedjeljka pa do večernjih sati u petak na parkirališta neće niti dozvoljeno parkiranje te će biti postavljena odgovarajuća signalizacija.

"Uz zahvalu na razumijevanju mole se korisnici da svoje motore, mopede i skutere u naznačenom vremenu ne parkiraju na tom dijelu parkirališta." - napisali su organizatori.

Trodnevnu manifestaciju „Britanski dani u Dubrovniku" zajednički organiziraju Grad Dubrovnik i Britansko veleposlanstvo u Zagrebu.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenica Žaklina Marević sa suradnicima položili su danas vijenac i zapalili svijeću pored Središnjeg križa na Boninovu, a ususret obilježavanju Dana neovisnosti Republike Hrvatske.

U spomen na sve poginule, počast su danas polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali i predstavnici Grada Dubrovnika na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem, predstavnici PU dubrovačko-neretvanske te članovi obitelji poginulih i članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata, a prigodne riječi molitve je uputio don Ante Burić, župnik Župe sv. Petra na Boninovu.

Misa za Domovinu služit će se u dubrovačkoj Katedrali u ponedjeljak u 18 sati.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku povodom proslave Dana neovisnosti Republike Hrvatske. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti.

Drage Dubrovkinje i Dubrovčani,

Na dan 8. listopada 1991. godine Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom. Taj dan zauvijek će ostati zapamćen u hrvatskoj povijesti kao dan kada smo izabrali suverenu, samostalnu i demokratsku Republiku Hrvatsku.

Danas, 27 godina kasnije, s ponosom obilježavamo ovaj datum i prisjećamo se svih onih koji su za ovaj dugo sanjani san dali svoje živote. Prisjećamo se naših branitelja, svih stradalih civila i njihovih obitelji. Svima njima upućujemo neizmjernu zahvalnost i duboko poštovanje.

U našem gradu posebno smo osjetili težinu žrtve toliko željene samostalnosti i slobode. U ovom dijelu godine sjećanja su posebno živa. Ipak, ratne rane smo zaliječili, naš grad ide naprijed, ali spomen na darovane živote ostaje zauvijek.

Drage sugrađanke i sugrađani, u ime djelatnika Grada Dubrovnika i svoje osobno upućujem Vam iskrene čestitke u povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske!

Gradonačelnik
Mato Franković

Mutnoća vode u mreži Mokošice je unutar dozvoljenih vrijednosti i takva voda može se koristiti za piće. Mutnoća izvorišta Palate također je unutar dozvoljenih vrijednosti, ali u dijelovima vodoopskrbne mreže još uvijek prelazi dozvoljenu granicu. Mutnoća u vodoopskrbnom sustavu Šumeta je još uvijek iznad dozvoljenih vrijednosti i takva voda se ne preporuča za piće, stoji u priopćenju Vodovoda.

Kontrola i dezinfekcija provode se redovito, a o svim promjenama Vodovod će pravodobno obavijestiti javnost.

Vodovod Dubrovnik u suradnji s JVP Dubrovački vatrogasci i za danas je za osigurao pitku vodu prema sljedećem rasporedu:

12.00 do 13.30 sati ZATON VELIKI (NA RIVI)
13.40 do 14.40 sati TRSTENO
14.50 do 15.50 sati BRSEČINE
16.00 do 17.30 sati ORAŠAC (DVD ORAŠAC)

DPPk

„Smisao korištenja sredstava i fondova EU s aspekta Republike Hrvatske ima dva temeljna značaja – smanjenje unutarnjih nejednakosti i razvijenosti županija, te dostizanje razvoja članica EU, čije su regije gospodarski razvijenije, u što kraćem roku“, istaknuto je u Šibeniku u sklopu dvodnevnog programa „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova“, koji je organiziralo resorno ministarstvo, a na kojem su sudjelovali župan Dobroslavić i zamjenik Cebalo.

Ova konferencija privukla je sam državni vrh, ali i brojne visoke goste i uzvanike iz Hrvatske i inozemstva, sa svrhom predstavljanja dosad ostvarenih rezultata u segmentu privlačenja europskih sredstava, te rasprave o prilikama i mogućnostima za još brži razvoj u budućnosti. „Ovo je jedan od događaja na kojem predstavljamo modele unutar kojih možemo doći do daleko većeg gospodarskog rasta od postojećih 3 posto. Upravo su fondovi EU jedan od akceleratora tog rasta uz jeftino osiguranje financiranja svih ovih projekata kroz institucije Republike Hrvatske i EU“, naglasio je tom prilikom ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat koji je također sudjelovao na samoj konferenciji i to kroz ministarsku panel raspravu „EU fondovi – prilike i mogućnosti za brži razvoj“.
Na svečanom otvorenju konferencije svim prisutnima uvodno se obratio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je naglasio kako korištenje europskih sredstava predstavlja čak 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj, što je možda malo i previše u odnosu na druge države, no da zato i jesmo najmlađa članica kojoj je takva injekcija potrebna.

- Ono što poduzimamo na nacionalnoj razini uvijek treba biti u okviru ono što se zbiva globalno i europski. Stotine najboljih stručnjaka iz niza područja rade na četiri ključne riječi – konkurentnost, inovacije, digitalizacija i investicije. Zato i naši projekti moraju uvijek uzimati u obzir širu sliku. - rekao je premijer Plenković, na čije se riječi nadovezala i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, kao domaćin konferencije.

- Važno je naglasiti kako se prije mandata ove Vlade Hrvatska nalazila na 9 posto ugovorenosti ponuđenog novca iz EU, dok se danas ta brojka popela na 54 posto, što dovoljno govori o značajnom napretku koji smo postigli. Namjera nam je da izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju dodatno pojačamo administrativne kapacitete na terenu, tako da se u svakoj jedinici lokalne samouprave ostvari barem jedan pripremljen EU projekt. - naglasila je ministrica Žalac.

Uz već spomenute predstavnike Vlade RH, na konferenciji su prisustvovali i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Branka Juričev Martinčev, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković, visoki uzvanici iz Slovačke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Malte, predstavnici županija, gradova i općina, ali i brojni drugi gosti.

Njima su se uvodno obratili i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk te gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić, a prigodno je emitirano i obraćanje video porukom povjerenika Europske komisije za proračun i ljudske resurse Günthera H. Oettingera.

DPP

Raspisan je natječaj za ravnatelja/icu Centra za socijalnu skrb Dubrovnik. Radi se o mandatu na četiri godine. Upravno vijeće Centra će donijeti odluku o izboru, uz prethodnu suglasnost Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Trenutna vršiteljica dužnosti ravnateljice Centra je Ružica Misir. Ona je na tom mjestu naslijedila Nikoletu Borković, koja je prešla u Dubrovačko-neretvansku županiju na mjesto Vesne Babarević, koja je pak preuzela poziciju vršiteljice dužnosti Doma za starije i nemoćne Dubrovnik.

U svakom slučaju, već duže se govori i kako se radi o "pro forma" natječaju uz koji će tako Ružica Misir ostati na čelu Centra za socijalnu skrb Dubrovnik.

V.S.

Samostalna izložba „Vizije radosti“ akademskog slikara Tomislava Buntaka otvorena je večeras u Domu Marina Držića. Kustosi izložbe su povjesničari umjetnosti Anita Ruso i Feđa Gavrilović. Radi se o prvoj izložbi izv. prof. art. Tomislav Buntak, odnedavno i dekana Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u Domu Marina Držića. Iza Buntaka je više od 60 samostalnih i 80 skupnih izložbi. Tomislav Buntak kao predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika predstavlja jednu od središnjih figura hrvatske likovne scene.

- Imamo priliku svjedočiti otvorenju izložbe koja je opozita izložbi koju smo imali gospara Davora Vrankića. Večeras imamo žudnju Tomislava Buntaka kakvu Držić predočuje u pisanoj riječi, a što je vješto gospar Buntak pretočio u svoje crteže. - rekao je ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić.

- Iznimno nam je zadovoljstvo ugostiti umjetnike koji vrlo pozitivno reagiraju na poziv ove kuće, ne samo uz izložbenu nego i uz sve druge djelatnosti. Imamo umjetnike koji možda na prvu misle u sebi da ne znaju kako tog Držića prikazati, ali baš zato što nemamo sačuvani portret Marina Držića, on jest inspiracija svim umjetnicima. I zato mi je zadovoljstvo i sreća kad vidim radove, skice dok se priprema izložba. - naglasio je Matić.

Kustosica izložbe Anita Ruso rekla je kako je "DMD postao mjesto razmjene umjetnosti što je nastavak onoga što su stari Dubrovčani uvijek radili", dok je kustos izložbe Feđa Gavrilović kazao da su "radovi Buntaka dokaz da je umjetnost nešto uz što se mogu otpustiti svi naši problemi".

[youtube url="https://youtu.be/FWHjml6brKM"]

Također, evo što je Ruso u katalogu zapisala o radovima Tomislava Buntaka.

"Vile pridonose dodiru između vilinskoga (arkadijskog) i nevilinskoga svijeta. Točno u tom nevidljivom dodiru između stvarnosti i snoviđenja nastaju djela vrsnog umjetnika Tomislava Buntaka… Likovi koji susreću anđela mogu biti Danteovi putnici koji idu prema drugoj stvarnosti, a mogu biti Tirena i Ljubomir pred Žuđenjem (Kupido). Čitanja su neograničena, ali je kreativni duh koji potiče Buntakovo stvaranje blizak onom renesansnom, držićevskom u kojem je snovita stvarnost svakodnevica, sveprisutna realnost. Njegova viđenja s ruba koja se odvijaju u mekoći linearnog vremena uprizorena su u iskustvima lakoće življenja žena, muškaraca, anđela, zmajeva, vila i nereida koje protječu preko papira." - stoji u predgovoru katalogu Anite Ruso.

Pak, Feđa Gavrilović je dodao:

"U opusu Marina Držića savršeni svijet ostvarenih žudnji društva (za skladno funkcionirajućom zajednicom) i pojedinca (za životom u stalnoj sreći) predstavljaju vile, ta nesputana bića čiste prirode, nastala spojem šumskih duhova različitih europskih tradicija – grčkih, germanskih, nordijskih i slavenskih. Njihove magične moći u stanju su ostvariti sve ono za čime mi smrtnici čeznemo. Vile su prisutne u Tireni, Grižuli kao i u Noveli od Stanca (kazališnim igrama nastalima sredinom 16. stoljeća), međutim u potonjem slučaju ne kao stvarna mitološka bića, nego kao maske aristokratskih prevaranata, koji iz zabave iskorištavaju naivnost jednog seljaka budeći u njemu ljudsku težnju ka vječnoj mladosti. Kartografiju žudnje možemo vidjeti i na slikama i crtežima Tomislava Buntaka… Njegovi likovi prikazani u arabeski zlatnih i srebrnih linija negiraju uzuse ljudskog društva svojom potpunom obnaženošću, kao i zakone fizike, jer se čini kao da lete kroz nedefinirane prostore. okruženju tih figura mogu se prepoznati brojni elementi prirode – jezičci plamena, masa vode, tekstura zemlje, kamenja i lišća, kao i sam zrak, nedefinirani eter koji u Buntakovu potezu dobiva strukturu finog tkanja koje obuhvaća i obgrljuje sve njegove likove.“ - zapisao je Gavrilović.

O autoru:

Izv. prof. art. Tomislav Buntak roðen je 24. travnja 1971. godine u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo 1997. u klasi prof. Miroslava Šuteja na Nastavnièkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1997. do 1998. radi kao profesor Likovne umjetnosti u Desetoj gimnaziji Zagreb. Od 1998. do 2010. radi kao ravnatelj Centra za kulturu i informacije u Zagrebu. Od veljaèe 2010. do danas zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj od svibnja 2016. obnaša funkciju prodekana za upravu i financije, a od listopada 2018. funkciju dekana. Èlan je HDLU-a u Zagrebu od 1996. godine. Dopredsjednik HDLU-a od 2009., a predsjednik HDLU-a od 2018. godine. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja (1994. Rektorova nagrada Sveuèilišta u Zagrebu; 1996. Nagrada XXIV. Salona mladih; 2008. Nagrada Kabineta grafike na 4. hrvatskom trijenalu crteža; 2009. Nagrada „Vladimir Nazor“ i Odlikovanje „Red hrvatskog pletera“; 2017. Odlikovanje „Red Danice hrvatske s likom Marka Maruliæa“… ). Radovi mu se nalaze u zbirci MSU Zagreb, MMSU Rijeka, u Modernoj galeriji Zagreb, Galeriji umjetnina Split, Zbirci grafika i crteža NSK Zagreb. Na seminarima i studijskim boravcima između ostalog bio je 2005. na P.S.1 Contemporary Art Center, MoMA, New York; 2008. Tokyo Wonder Site, Tokyo; 2012. One sided story, Leipzig.

V.S.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije po prvi puta bila je domaćin Skupa ravnatelja javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode koji se održao u Metkoviću. Uz ravnatelje, skupu su prisustvovali i gosti iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Grada Metkovića te Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Cilj Skupa je razmjena iskustava u upravljanju zaštićenim područjima i područja ekološke mreže, kao i izazovima s kojima se ravnatelji susreću u svakodnevnom poslovanju. Ispred Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sve prisutne pozdravila je v.d. ravnateljica Marijana Miljas Đuračić te upoznala s prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije istaknuvši:

- Dubrovačko-neretvanska županija predstavlja područje iznimne prirodne vrijednosti, prepoznato na nacionalnoj, međunarodnoj i svjetskoj razini. Dubrovačko-neretvanska županija je druga županija po broju zaštićenih područja. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije upravlja s 32 zaštićena područja, jednim zaštićenim mineralom po čemu smo jedinstveni te s 90 područja ekološke mreže Natura 2000. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalazi se i jedno Ramsar područje Donji tok Neretve, značajno za očuvanje vlažnih staništa. U tijeku su izrade stručnih podloga za proglašenja novih zaštićenih područja te proširenja obuhvata zaštite dva zaštićena područja. U području doline Neretve predviđeno je da se područje jezera Kuti proglasi zaštićenim u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata, za posebni ihtiološko-ornitološki rezervat Jugoistočni dio delte Neretve planirano je proširenje na područje lagune Parila, dok je za značajni krajobraz Modro oko i jezero Desne planirano proširinje zaštite i prekategoriziracija u posebni ornitološki rezervat. - rekla je ravnateljica.

- U tijeku je i izrada stručne podloge za proglašenje zaštićenim lokvi u Gornjim Majkovima u kategoriji posebnog herpetološkog rezervata, koji će biti prvi posebni herpetološki rezervat u Republici Hrvatskoj. Turizam, požari raslinja (šumski požari, požari tršćaka) i poljoprivreda predstavljaju najveće pritiske na zaštićene dijelove prirode i područja ekološke mreže Dubrovačko-neretvenske županije te pripadajuću bioraznolikost, georaznolikost i krajobraznu raznolikost. - istaknula je Miljas Đuračić.

Skup je svečano otvorio Igor Kreitmeyer pomoćnik ministra za zaštitu prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

DPP

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić, zamjenik Ivo Radonić, predsjednik Općinskog vijeća Ivo Simović sa suradnicima položili su večeras vijenac i zapalili svijeće na spomeniku “Konavoska mati” u Čilipima povodom Dana neovisnosti Republike Hrvatske.

Hrvatska u ponedjeljak slavi Dan neovisnosti u spomen na povijesnu sjednicu Sabora na kojoj su na taj dan 1991. godine raskinute sve državotvorne veze sa tadašnjom SFRJ.

DPP

Rješenje oborinske odvodnje u Vukovarskoj ulici jedna je od značajnijih investicija u komunalnu infrastrukturu Grada Dubrovnika s početkom realizacije planiranim za drugu polovicu listopada i rezerviranim proračunskim sredstvima u iznosu od 4,6 milijuna kuna. Radovi će obuhvatiti izvođenje II. faze oborinske odvodnje, dok će se u suradnji s Vodovodom provesti sanacija dijela vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje otpadnih voda.

Izgradnjom sustava oborinske odvodnje riješit će se veliki problem središnjeg grada s poplavljivanjima javnih i prometnih površina uslijed izraženih oborina, a s tim u vezi i zastojima u prometu, oštećenjima prometnica i objekata te povremenim izlijevanjima otpadnih voda kod prekoračenja protočnosti.

Tehničko rješenje projekta sastoji u izgradnji kanala oborinskih voda na potezu od bazena (završetak I. faze) do benzinske postaje INA-e ukupne duljine cca 485 metara. Cijevi koje će se ugraditi promjera su od 1400 mm na spoju s prvom fazom kod bazena, do 1000 mm na završetku II. faze kod benzinske postaje INA-e.

Takav profil kanala za prihvat oborinskih voda osigurat će učinkovito prihvaćanje dotoka s urbaniziranih površina i maksimalno korištenje mreže, ali i učinkovito odvođenje tako prikupljenih dotoka u recipijent – more, a ovaj zahvat omogućit će i spajanje budućih sustava oborinske odvodnje na predmetni oborinski kanal u Vukovarskoj.

Kako bi se što manje remetilo funkcioniranje brojnih institucija, čija su sjedišta smještena na ovom potezu, ali i osiguralo što nesmetanije odvijanje prometa sami radovi bit će podijeljeni u tri pod faze. O detaljima izvođenja radova u pod fazama i privremenoj prometnoj regulaciji pravovremeno ćemo obavijestiti javnost.

Projekt je izradila tvrka Hidroprojekt-ing iz Zagreba na temelju kojeg su ishođene potrebne dozvole. Predviđeno trajanje radova je dva mjeseca.

DPP

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž sudjelovale su na godišnjoj konferenciji i  Generalnoj skupštini MedCities-a,  održanoj u Barceloni.
 
MedCities je međunarodno udruženje mreže mediteranskih gradova čiji je Grad Dubrovnik aktivni član od 2013. Na Generalnoj skupštini izabrani su članovi Upravnog odbora s novim mandatom od 2019. do 2022. godine, a Grad Dubrovnik ponovno je izabran za jednog od devet članova.
„Mediteranski gradovi: održiv i ravnomjeran razvoj“ naziv je ovogodišnje konferencije, u čijem radu su sudjelovali brojni gradonačelnici i drugi izabrani dužnosnici mediteranskih gradova, a među kojima su i Barcelona, Tanger, Tunis, Tripoli, Malaga i drugi. Zamjenica Jelka Tepšić bila je panelist na okruglom stolu pod nazivom „Mediteranski gradovi: ekonomski razvoj i nejednakost“, na kojem su sudjelovali i zamjenik gradonačelnika Malage Raúl Jiménez, zamjenik gradonačelnika Marseillea Jean Roatta i gradonačelnika grada Tetouana Mohamed Idaomar , a gradonačelnik Salerna Vincenzo Napoli imao je ulogu moderatora.

Ovom prilikom zamjenica Tepšić govorila je o projektu „Respect the City“, istaknuvši kako Grad Dubrovnik ima definirane kratkoročne i dugoročne ciljeve upravljanja destinacijom, a dugoročni cilj svakako je pozicionirati Dubrovnik kao međunarodnu destinaciju održivog turizma.

- Kretanjima turizma treba upravljati. Objedinili smo programe koje kroz faze i korake vode prema održivom turizmu, te smo u zadnjoj godinu napravili pozitivne pomake po tom pitanju. Komuniciramo s partnerima i kruzerskim kompanijama kako bi svoje rasporede prilagodili u svrhu lakšeg funkcioniranja lokalne zajednice u koju dolaze kako bismo došli do boljih rezultata za sve. - istaknula je zamjenica Tepšić govoreći o izazovima s kojima se suočava Grad Dubrovnik u suživotu lokalne zajednice i brojnih turista.

- Vizija je Dubrovnik kao svjetski centar znanja i rješenja održivog turizma, generatora održivog razvoja, grad stvaralaštva, inovacija, atraktivnog i pristupačnog za život i rad. - rekla je zamjenica Tepšić.

MedCities je mreža mediteranskih obalnih gradova osnovana u Barceloni 1991. godine, koja trenutno okuplja 43 grada iz desetak različitih država. Njeni ciljevi su: jačanje svijesti o međuovisnosti i zajedničkoj odgovornosti u vezi politike urbanog očuvanja okoliša u mediteranskom bazenu, jačanje uloge lokalne vlasti u provedbi lokalnih politika održivog razvoja, razvijanje svijesti građana o održivom razvoju te postavljanje izravne politike suradnje u cilju provedbe partnerstva između obalnih gradova Sredozemlja. Grad Dubrovnik bio je domaćin Generalne skupštine 2015. godine.

DPP