Jasna Jukić od 1. studenoga preuzet će mjesto vršiteljice dužnosti ravnateljice drame HNK u Splitu, potvrdila je to i sama glumica i bivša ravnateljica Kazališta Marina Držića za Dubrovnikpress.hr. Naime, splitski HNK kao vršitelj dužnosti intendanta preuzeo je redatelj Goran Golovko, a on je odlučio angažirati Jasnu Jukić. S obzirom da je riječ o v.d.-u i Jasna Jukić kao dio njegova tima također će, zasad, biti vršiteljica dužnosti ravnateljice drame. Stoga je Jukić i zamrznula radni odnos u Kazalištu Marina Držića.

Inače, u svom dubrovačkom kazalištu Jasna Jukić, koja ga je jako uspješno i vodila, nije se baš naigrala u posljednjih nekoliko godina otkako je KMD kao ravnatelj preuzeo Ante Vlahinić. Dapače, Jasni Jukić naime od njegova dolaska nije bila dodijeljena niti jedna jedina uloga.

- Odlučila sam prihvatiti ponudu iz Splita, ali tek od 1. studenoga jer želim napuniti punih 25 godina od angažmana u Kazalištu Marina Držića. Imam 50 godina i ta obljetnica obilježava moj život, pola života u Splitu, pola u Dubrovniku, na neki način sam tako pola Splićanka, pola Dubrovkinja, pa s tim „kreditom“ želim ići u Split. – kazala je kratko Jasna Jukić.

D.Mladošić

„Od Ruđera Boškovića kao člana londonskog Royal Society do oduševljenih britanskih turista; od Richarda Lavljeg Srca do Daniela Day Lewisa – veze Britanije i Dubrovnika protežu se kroz razne periode povijesti do danas, simbolizirajući blisku povezanost ljudi, znanja, kulture, biznisa, te umjetnosti Hrvatske i Velike Britanije. Tu blisku vezu obilježit ćemo Britanskim danima u Dubrovniku od 10. do 12. Listopada.“ – pišu iz britanskog veleposlanstva pozivajući Dubrovčane da im se pridruže.

Tako će londonski double-decker biti parkiran na Pilama od srijede, 10. listopada. U autobusu će se služiti tradicionalni britanski čaj i keksi, a djeca će se moći zabaviti u Escape Room-u, te igrajući nogomet. U kinu Visia prikazivat će se najbolje od recentne britanske kazališne i filmske produkcije, uključujući i Hamleta u izvedbi Benedicta Cumberbatcha, a otvorit će se i izložba fotografija britanskih umjetnika koji su sudjelovali na ovogodišnjem Organu vida.

Zajedno s volonterskim centrom Bonsai, britanski stručnjaci podijelit će iskustva o volontiranju u zdravstvu. Povjesničarka Judith Everand provest će zainteresirane otokom Lokrumom gdje je, prema legendi, Richard Lavljeg Srca spašen nakon brodoloma. Kvartet saksofona Britanske vojske te Beatles Revival Band zaduženi su za (britansku) glazbenu podlogu, a u Dubrovnik Beer Company pubu moći će se testirati znanje – ili naučiti nešto novo o Britaniji.

Svi su događaji otvoreni za javnost i besplatni.

DPP

Dubrovačke ljetne igre diče se sintagmom najvažnijeg nacionalnog kulturnog festivala. Svojim značajem one to i jesu, što doduše danas u Hrvatskoj i nije odviše teško, ali kao i svi ostali u kulturi unatoč svom značaju i DLJI ovise o javnom novcu.

Pišu: Vedran Salvia i Davor Mladošić

U zadnje vrijeme upravo se o ulaganju u kulturu i onom što se dobiva zauzvrat dosta pričalo, posebice nakon što je ta pitanja na Gradskom vijeću Grada Dubrovnika potaknuo Željko Raguž (DUSTRA), a Dubrovnikpress.hr već je pisao o financiranju Kazališta Marina Držića o čemu možete čitati OVDJE, Kinematografa Dubrovnik što možete pročitati OVDJE i Folklornog ansambla Linđo o čemu možete čitati OVDJE. No, ništa nije toliko mistificirano kao DLJI, pa je vrijeme da se i to demistificira.

HONORARI UMJETNIKA 5,8 MILIJUNA KUNA

Ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović na konferenciji za novinare pred zatvaranje festivala rekla je kako je uz proračun od 13,8 milijuna kuna ukupno 44 posto novčanih sredstava ostvareno iz vlastitih sredstava. Na upit portala Dubrovnikpress.hr iz DLJI su odgovorili na što je tu mislila Medo Bogdanović.

„13,8 milijuna kuna je proračun manifestacije koji ne uključuje prihode ostvarene za investicije i plaće. Vlastita sredstva sastoje se od prihoda od prodaje ulaznica i suvenira (1.565.000 kn), od sponzora i donatora (3.560.000 kn) te od prihoda od najmova i usluga (600.000).“ - odgovorili su iz DLJI.

Kada Medo Bogdanović govori o 44 posto ostvarenih vlastitih sredstava u rashode dakle nisu uključene investicije i plaće zaposlenih, pa je u konačnici prava brojka vlastitih prihoda u poslovanju u odnosu na proračunska sasvim drukčija. Uglavnom , u rashode, osim proračuna same manifestacije koja traje 45 dana svakako treba uvrstiti i plaće zaposlenih.

„Broj zaposlenih je trenutno 25, od čega je 24 stalno zaposlena djelatnika te 1 djelatnik zaposlen na određeno do povratka s bolovanja. Plaće za stalno zaposlene za prvih devet mjeseci ove godine iznose 2.529.988 (bruto).“ – odgovor je iz DLJI o broju zaposlenih i iznosima za plaće.
Inače, uz zaposlene tijekom manifestacije DLJI je angažirao ukupno 115 studenata i učenika, a troškovi njihova rada, odgovorili su iz DLJI, iznosili su 1.076.700,42 kn. „Ovaj iznos ne uključuje rad studenata u rujnu jer će se njihove plaće isplatiti u listopadu koji nije uključen u ovaj izvještaj“, napomenuli su iz DLJI.

Broj honorarno zaposlenih umjetnika i vanjskih suradnika bio je 264, a usluge su plaćene za još 18 institucija. Ukupni trošak za umjetnike i institucije bio je 5.820.068,27 kuna, podaci su DLJI.

PRODANIH ULAZNICA JE 10.483, PRIHOD 1,5 MILIJUNA KUNA

Iz DLJI su iznijeli i podatak o ukupnom rashodu u prvih devet mjeseci te o ukupnom prihodu kao i koji iznos od toga je prihod Grada Dubrovnika.

„Podaci koji slijede prikupljeni su iz devetomjesečnog izvještaja koji Dubrovačke ljetne igre trenutno pripremaju za Državni ured za reviziju i za Grad Dubrovnik. Ukupni prihodi koji se odnose na manifestaciju Dubrovačke ljetne igre u prvih devet mjeseci ove godine iznose 15.080.212,57 kn, dok ukupni rashodi iznose 15.622.902,69 kn. S obzirom na to da se podaci odnose na prvih devet mjeseci, a ne na godišnje podatke, napominjemo da Igrama još preostaje naplatiti prihode u iznosu od 1.203.000 kn, a od Ministarstva kulture, HTZ-a te Grada Zagreba. U ukupnim prihodima u prvih devet mjeseci, na Grad Dubrovnik odnosi se iznos od 6.802.288,61 kn, s uključenim prihodima za plaće i investicije.“ - naveli su iz Igara.

Iz ovih odgovora zaključak se zapravo sam nameće i nije neočekivan. Dubrovačke ljetne igre bez pomoći iz proračuna ne bi postojale što nije upitno već je upitno što one zauzvrat pružaju, zašto primjerice broj izvedbi pojedinih predstava, za koje je Medo Bogdanović rekla kako premijere koštaju milijun kuna, nije veći i u konačnici najvažnije je pitanje koliki je istinski interes za DLJI.
Banketi i što se sve već ne radi kako bi Igre zadržale svoju poziciju uz simboliku statusnog i tobože elitnog, dok stvarni život i normalno ekonomsko funkcioniranje ima neka svoja prokleta pravila, izvan poza samozadovoljstva, posebna su priča, no sami interes prave publike željne kulture jedini je pravi odgovor o vrijednosti Igara. Taj odgovor ne može se dobiti na osnovu podatka koji stoji na službenoj stranici DLJI kako je cijeli program popratilo blizu 60 tisuća posjetitelja, već je pravi odgovor koliko je ulaznica prodano, oni koji kupuju ulaznice to je publika istinski željna kulturnih događanja, a ne iz „biti viđen“ nagona.

"Od ukupno 86 izvedbi održanih na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama, 54 su održane uz prodaju ulaznica. Ukupno je prodano 10.483 ulaznice, a ukupni prihod od prodaje ulaznica je 1.545.000 kn." – odgovorili su iz DLJI. Dakle, samo šestina posjetitelja platila je ulaznicu za događanja na DLJI.

PRAKSU DIJELJENJA MUKTE ULAZNICA TREBA PREKINUTI

Istina, pri tome treba naglasiti kako su 32 događanja bila besplatna za svih, a riječ je npr. o događajima poput otvaranja izložbi. Ne bi bilo korektno napisati kako je samo šestina bila spremna izdvojiti novac za neko od kulturnih događanja na DLJI. Kako nema točnih podataka o broju posjetitelja na 32 događanja koja su bila besplatna za svih, ipak se može govoriti o petini ili u najboljem slučaju maksimalno četvrtini, odnosno 25 posto publike od ukupnog broja posjetitelja koji su bili spremni platiti ulaznicu, ostali su ili dobili ulaznice mukte ili su posjetili neko od 32 besplatna događanja.

Uopće nema sumnje da se u Igrama treba prestati s praksom dijeljenja ulaznica, ne zbog toga što bi to „spasilo“ Igre, što bi prihodi bili nešto veći, već je potrebno i publiku odučiti od toga da je kultura mukte, jer kao što vidimo nije, dosta košta, i naučiti da je nečiji trud potrebno platiti. Ako treba neka se cijene ulaznica i umananje, ali praksu dijeljenja ulaznica mukte potrebno je prekinuti. Nažalost, trenutno mnogi, od političara, raznih lezilebovića i nekih, po tko zna kojim kriterijima kao važnih persona, do poduzetnika vrlo lako ostvaraju nekakvo imaginarno „pravo“ na besplatne ulaznice, ne jednu, nego više njih na više događaja. Tome treba pribrojati i novinare koji, kad ne mogu besplatnim kartama namiriti sve prijateljice i prijatelje, mešetare i svojim akreditacijama nadajući se da to nitko neće primijetiti.
No, u svakom slučaju sadašnja uprava Igara nije toliko kriva za ovakvo stanje, tempo uz koji se ne štedi davno je zadan na drugim mjestima, šteta samo što u Gradu sve to nailazi na jedno plodonosno tlo, uz koje je najjednostavnije rečeno prigodničarska prezentacija prečesto ispred gole supstance.

Iz Igara su odgovorili i koliko je sredstava potrošeno za promociju i marketing i koliko je od tog iznosa potrošeno za promociju u lokalnim medijima čije je sjedište u Dubrovniku.

„Troškovi marketinga i promocije iznose ukupno 533.633,64 kn, a od toga je za oglašavanje u lokalnim medijima utrošeno 71.225 kn.“ - stoji u odgovoru.

Budući da je DLJI sveprisutan u lokalnim medijima, a da su objave u nacionalnim medijima, ukoliko se ne radi o silnim hvalama kulturnih kritičara koje su upitne upravo zbog raznih muktarenja (ne samo s ulaznicama), uglavnom skromne i urednički marginalizirane nije baš jasno na što je, mimo lokalnih medija, utrošeno još oko 462 tisuće kuna. Problem dakle nije u iznosu, već svrsishodnosti utrošenog novca.

Montserrat Caballe, jedna od najpoznatijih opernih pjevačica u povijesti i najveća svjetska zvijezda koja je nastupila na Dubrovačkim ljetnim igrama, preminula je sinoć u 85. godini života u Barceloni, javljaju španjolski mediji,a prenosi HINA.

Operna diva posljednjih je mjesec dana provela u bolnici gdje se liječila zbog bolesti žučnog mjehura. Komemoracija za slavnu sopranisticu koja je godinama imala zdravstvenih problema održat će se u nedjelju, a pogreb u ponedjeljak.

Montserrat Caballe na sceni je provela više od 50 godina, a nastupala je i s velikanima poput Lucianna Pavarottija ili Placida Dominga. Svjetsku je pozornost privukla 1965. godine nastupom u operi Lucrezija Borgija u njujorškom Carnegie Hallu.

Rođena je u Barceloni i sa samo devet godina je primljena u prestižni Conservatori Liceu. Osim svojim glasom, obožavatelje je oduševljavala i svojom osobnošću. Zvali su je La Superba. 1985. godine borila se s tumorom na mozgu, a imala je i problema sa srcem.

1987. godine sa slavnim Freddiejem Mercuryjem snimila je pjesmu Barcelona koja je 1992. godine bila službena himna Olimpijskih igara.

DPP

Umjetnička galerija Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i udruga Sve ostalo je glazba (The Restis Music Organization) nastavljaju uspješnu suradnju u sklopu projekta Kulturnog turizma.

Riječ je o kreativnom programu udruge Sve ostalo je glazba nazvanom „Slike s izložbe“ koji je nadahnut likovnim stvaralaštvom. Glazbene matineje „Slike s izložbe“ izvodit će se 6., 13. i 20. listopada i to uvijek u podne u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Program je osmislila udruga Sve ostalo je glazba, a partneri na projektu su Grad Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik i Turistička zajednica Grada Dubrovnika.

Program Slike s izložbe osmišljen je prema istoimenom ostvarenju ruskog skladatelja ModestaMusorgskog. Popularna suita, originalno pisana za klavir, predstavlja imaginarni obilazak izložbe slika i glazbom izražava doživljaje promatrača. Na tragu raskoši boja mediteranskog pejsaža i stvaralaštva trojice istaknutih hrvatskih slikara kojima je posvećeno ovo mjesto, izvodi se program sastavljen od djela istaknutih hrvatskih i inozemnih skladatelja, koji je snažno obojen zvukom i ugođajem stalnog postava Galerije. Autorica koncepta programa je pijanistica Ivana Jelača koja izvodi program glazbenih matineja s kolegicom Nastajom Palčok, violončelo.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku povodom Svjetskog dana učitelja.

Njegovu čestitku pročitajte u nastavku:

"Poštovane učiteljice i učitelji, profesorice i profesori, odgajateljice i odgajatelji – čestitam Vam vaš dan!

Od malih nogu našoj djeci pružate potporu i zajedno s roditeljima ih gradite u kompletne odrasle osobe. Vaša uloga u hrvatskom društvu je od presudne važnosti jer Vi nesebičnim dijeljenjem znanja odgajate nove generacije za nove izazove.

Vaš rad je uistinu bitan i cijenjen. Znam da Vam često nije lako, problema je mnogo, a Vas malo i upravo zato Dubrovačko-neretvanska županija nastoji za sve Vas osigurati što je bolje moguće uvjete rada. Želim Vam prvenstveno čestitati na vašem strpljenju i trudu koju ulažete u naše školarce. Vi činite svijet boljim! Hvala vam na svemu!" - piše u čestitci župana Dobroslavića.

DPP

Obzirom da je još uvijek povišena mutnoća vode u vodoopskrbnim sustavima Mokošice, Šumeta i Palate ta voda ne preporuča se za piće. Vodovod Dubrovnik u suradnji s JVP Dubrovački vatrogasci i za danas je za ta područja osigurao pitku vodu prema sljedećem rasporedu:
9.30 do 10.25 sati ŠUMET
10.30 do 12.30 sati NOVA MOKOŠICA (ISPOD POŠTE)
12.30 do 14.30 sati STARA MOKOŠICA (KOD KAFIĆA TIME)
14.45 do 15.45 sati ZATON (NA RIVI)
15.50 do 16.50 sati ORAŠAC (DVD ORAŠAC)
17.00 do 17.30 sati TRSTENO
17.35 do 18.00 sati BRSEČINE

Voda će se stanovnicima Elafita dijeliti prema sljedećem rasporedu:

11.00 do 12.00 sati KOLOČEP, DONJE ČELO (NA MULU)
12.00 do 13.00 sati KOLOČEP, GORNJE ČELO (TRAFOSTANICA)
11.30 do 13.30 sati LOPUD (NA PLACI)
11.30 do 12.30 sati SUĐURAĐ (NA RIVI)
12.30 do 13.30 sati ŠIPAN LUKA (ISPRED TRGOVINE LUKRECIJA)

Vodovod Dubrovnik

U Dubrovniku se održava Jesenska škola obiteljske medicine koju je organizirala Udruga dubrovačkih liječnika obiteljske medicine LOMED. Sudionike skupa pozdravila je i zamjenica župana Žaklina Marević.

- Obiteljska medicina često je nepravedno zanemarena. Ponekad je lako zaboraviti da od vas sve počinje i da ste vi zapravo prva linija za pacijenta koji je u potrebi. Reći ću ovdje i u svoje ime, mi svi dolazimo k vama po informaciju, liječenje, ali u prvom redu da nas umirite i pomognete. Osobno vjerujem kako je zdravstvo segment našeg društva u koji moramo najviše ulagati, a dopustite mi da iskoristim priliku i podsjetim kako je Županija nedavno dala na korištenje stan Općoj bolnici Dubrovnik za potrebe smještaja liječnika upravo kako bi poboljšala zdravstvenu skrb svim našim žiteljima. Činimo što možemo, a očekujem i od vas da nam ukažete kako vam možemo pomoći. - rekla je zamjenica župana Žaklina Marević.

- Dubrovačko-neretvanska županija uvijek podržava dobre ideje i projekte i drago nam je što smo uključeni u ovaj vaš. Uistinu je pohvalna inicijativa koju ste pokrenuli i vjerujem da će rasti u dobrom smjeru. - rekla je zamjenica Marević.

DPP

Program uz proslavu Dana Dana Ekonomske i trgovačke škole u Dubrovniku održan je danas. U sklopu programa pod nazivom ”105 i 5”, učenici su se osvrnuli na 105 godina škole, ali i pet godina članstva Hrvatske u EU.

U programu je sudjelovala i zamjenica župana Žaklina Marević. Zamjenica Marević učenicima je prezentirala predstavnički ured Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxellesu i sve aktivnosti koje on provodi.

Naglasak programa bio je na izazovima koje čekaju učenike u europskom društvu, kao i vrijednosti i boljitak koji je EU donijela Hrvatskoj. Učenici su se osvrnuli i na nekoliko EU projekata u kojima škola sudjeluje, a svoja iskustva s EU institucijama prenijela im je bivša učenica Elizabeta Ćormehić.

DPP

U Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Atelijeru Pulitika u subotu, u 21 sat, otvorit će se izložba pod nazivom „Marin Radica – zaboravljeni historicistički kipar“.

Marin Radica,korčulanski kipar porijeklom iz Splita, svoje je prve korake započeo radom na korčulanskim brodogradilištima, nakon što je stekao svoje elementarno obrazovanje u Obrtnoj školi u Korčuli. Nakon studija na Umjetničkoj akademiji u Beču, odlazi prvo u Trst, zatim u Sarajevo, a potom se vraća u Korčulu, gdje živi do svoje prerane smrti 1904. godine. Za priznanje svoga rada trebao je čekati svoju smrt budući da je konačno posmrtno nagrađen zlatnom medaljom na velikoj svjetskoj izložbi u Parizu kao predstavnik Kraljevine Dalmacije.

Radičin umjetnički opus obogatio je brojne sakralne prostore hrvatskog juga – od Vela Luke, Blata, Korčule, Račišća, Vignja, Lopuda, Dubrovnika i Kliševa do Sarajeva, Trsta i Beča. Stvarao je u duhu historicizma. Školovao se u razdoblju miješanja stilova i u vremenu kulminacije doktrine eklekticizma – gledišta da je svaki stil lijep – što je davalo slobodu umjetnicima da miješaju talijansku renesansu, gotiku i klasične stilove.U njegovim se djelima osjeća verizam detalja akademizma i historicizma.

Sudjelovao je na projektu opreme katedrale u Bosni i Hercegovini u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, jednom od ključnih nacionalnih projekata opremanja hrvatskih prvostolnica.Bilo bi nemoguće danas zamisliti dubrovačku prvostolnicu bez Radičinih kipova i drvene opreme.

Ova izložba poticaj je za revaloriziranje toga osebujnog historicističkog kipara s otoka Korčule i njegova zanemarenog likovnog opusa koji će, nadamo se, naći svoje zasluženo mjesto u nekoj od budućih likovnih sinteza hrvatske skulpture toga razdoblja.

Autor izložbe je dr. sc. Vinicije Lupis.

M.R.

Položeni su vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule branitelje na području Osojnika. Ispred Grada Dubrovnika vijence su danas tako položili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić i gradski vijećnik Blaž Pezo.

Inače, danas se obilježava i 15 godina od postavljanja spomenika na Osojniku.

- Petnaest godina od postavljanja spomenika, ali jedna trajna uspomena svega onoga što se događalo ovdje na Osojniku u prvim danima Domovinskog rata. - istaknuo je ovom prilikom gradonačelnik Franković, dodavši kako je osim u prvim danima, Osojnik odigrao ključnu ulogu i prilikom oslobođenja dubrovačkog područja.

- Nikad nećemo imati dovoljno riječi zahvale prema svim onima koji su branili Osojnik i time Grad Dubrovnik i Republiku Hrvatsku, ni svima onima koji su ovdje ostavili svoje živote za našu slobodu i njihovim obiteljima koje trajno pate. Moramo uvijek to posebno isticati, da je Republika Hrvatska i sve osobe koje su se ovdje borile, branile su teritorij Republike Hrvatske i svoje kuće od napada onih koji su željeli zauzeti tuđe obiteljske domove. - rekao je gradonačelnik Franković.

Vijence su položili i predstavnici Dubrovačko -neretvanske županije, PU dubrovačko-neretvanske, MO Osojnik te braniteljskih udruga i udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Nakon polaganja vijenaca služena je misa u crkvi sv. Jurja Osojnik.

DPP

Presvlačenjem ulice novim asfaltnim zastorom završeni su radovi na cjelovitoj sanaciji Ulice Žrtava s Dakse, na 500 metara dugoj dionici od križanja s Ulicom Iva Vojnovića („Semafori“) pa do Dvora Lapad, navode iz gradske uprave.

Obuhvatom je pokriveno 4.000 metara kvadratnih prometnice, ugrađeno je 430 tona asfalta, tzv. eruptivca, a vrijednost provedenih radova iznosi 720 tisuća kuna s PDV-om. Izvedena je i horizontalna signalizacija (pješački prijelaz, autobusna ugibališta) te preostaje još samo obnoviti signalizaciju za parkirna mjesta.

Podsjetimo, uklanjanje neravnina i izbočina na kolniku nastalih na tzv. mikroasfaltu, kao privremeno rješenje izvedeno je u lipnju kojom prilikom je najavljena i potpuna sanacija kolnika čitave ulice novim slojem asfalta.

DPP