Posljednjih dana, uz aktualnosti, glavni sadržaj središnjih dnevnika televizijskih kuća jesu „vijesti“ o vrućinama na hrvatskoj obali. Kao da je vijest što je ljeti vruće. Vijest bi itekako bila da recimo usred ljeta u Hrvatskoj padne snijeg ili da kakva pijavica ne daj Bože stuče pola grada na obali, nanese nemjerljive štete. Tada bi to svakako bile vijesti koje zaslužuju plasman u prvih 15-tak minuta dnevnika.

Prestala je nogometna euforija, a još prije svega nekoliko dana su Vatrene razvlačili od mila do nedraga, ne špekulira se više ostaje li Dalić izbornik ili ne, prestalo je ispiranje mozgova s neprestanim repriziranjem dočeka Vatrenih. Taman kad su se urednici po hrvatskim novinarskim redakcijama, posebice televizijskim počeli hvatati za glavu što plasirati u vijestima i dnevnicima počele su ljetne vrućine, a preminuo je i Oliver Dragojević i eto vijesti.

Oliver Dragojević, koji je preminuo nakon jednogodišnje borbe s teškom bolešću, svakako je zaslužio biti glavna vijest na dan kada je preminuo. Na pjesmama koje je izvodio stasale su brojne generacije. Gotovo da nema čovjeka u ovoj zemlji kojemu neku od Oliverovih pjesama nije obilježila neko razdoblje života. Kao što je i sam premijer Andrej Plenković rekao, u pola stoljeća Oliver je brojnim generacijama dao nešto što nas je obilježilo, što je dio našeg identiteta, emocija i našeg odrastanja.

Ipak treba imati mjeru, jer svi ti silni prilozi o Oliveru nisu i ne mogu biti važniji od mirovinske i porezne reforme, stanja u hrvatskom zdravstvu, a koje će itekako utjecati na živote tih istih generacija koje su stasale na njegovu glazbenom izričaju. Ali ti prilozi u kojima bi se ozbiljno trebale analizirati namjere Vlade nisu sadržaji dnevnika posljednjih dana. Umjesto ozbiljnih analiza koje bi trebale biti rezultat novinarskog istraživanja, vijesti o mirovinskoj, zdravstvenoj, poreznoj reformi, plasiraju se tek na razini šturih informacija.

No, i nakon reda vijesti o Oliveru umjesto svega navedenog slijedi red vijesti o nesnosnim vrućinama. Čemu se baviti ozbiljnim temama, nema potrebe dodatno se preznojavati. Naime, takve je priloge, o vrućinama, najlakše napraviti za popuniti termin. Dovoljno je nešto kadrova ljudi koji hodaju s bočicama vode, dama sa šeširima, muškaraca golih do pasa, par kadrova s plaža i par kadrova ljudi koji leže na travi u parkovima, sve popraćeno s nekoliko izjava slučajnih prolaznika koji odgovaraju na pitanje je li im vruće, pa izjava meteorologa koji prognozira kakvo nas vrijeme očekuje sljedećih dana i naravno izjava kakva liječnika kako se zaštiti od vrućina i što jesti i piti i eto priloga. Iz ljeta u ljeto isti prilozi, ista poanta, samo su kadrovi svježiji.

Stanovnici Riyadha grijali su se danas na 41 Celzijevu stupnju, a stanovnici Mecce na 42. U Luxoru je izmjereno 38 stupnjeva Celzija, ali koga je to briga. Nema veze što je i njima vruće nešto više nego nama. O temperaturama u tim gradovima nitko neće posvetiti ni sekunde o dnevnicima jer nekako je normalno da je u tim gradovima ljeti vruće. Pa eto normalno je i da je gradovima na hrvatskoj obali ljeti vruće, posebice na krajnjem jugu. Najtopliji grad u Hrvatskoj u 11 sati danas bio je Dubrovnik s temperaturom od 35 stupnjeva Celzija, dok je Split mjerio 34 stupnja. Na Rabu, Puli i Komiži izmjerena su 33 Celzijeva stupnja. No, svakako nije normalno dizati paniku s nekakvim crvenim meteoalarmima i vijestima kako je Hrvatska danas, eto vjerovali ili ne, po jednom portalu čak i „najopasnije mjesto u Europi“ jer je eto, primjereno kraju srpnja, prosječno vruće.

Poskupilo je danas i gorivo, ali koga briga što je pun rezervoar benzinca skuplji za 10 i pol kuna. Neka su glavne vijesti nesnosne vrućine s neizostavnim savjetima da se rashladimo zamotavanjem u hladne mokre ručnike i boravimo u najhladnijem mjestu u stanu ili kući, kao da je vani kataklizma.

Jesu li Dubrovčani krdo kojemu se žuri doma na kulturnim događanjima? Sintagmu s krdom upotrijebio je jedan od komentatora ispod Facebook objave člana zbora Antonija Težak, koji je na lokrumskoj sceni nastupio kao dio "Kora fanatika", a koji se požalio kako je publika prekidala izvedbu predstave "Michelangelo", koja se igra na Lokrumu, kao jedna od centralnih točki 69. Dubrovačkih ljetnih igara.

Eto, tako krivnja je spala na publiku koja očito ne shvaća "višu umjetnost", a ne na one kojima je jedini posao bio napraviti zanimljivu predstavu. A predstava koju publika ne želi gledati, predstava koju dio publike želi napustiti, nije uspjela predstava, jer svaka predstava se radi da bi je netko, publika, želio gledati.

Mjesecima prije Dubrovačkih ljetnih igara govorilo se o novcima koji se izdvajaju na kulturu, gradski vijećnik Željko Raguž potegnuo je tu priču i na Gradskom vijeću, ne bi li mu ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović odgovorila kako premijera na DLJI košta milijun kuna.

Cifra je to itekako pretjerana za predstavu koja će se održati četiri, pet puta u možda dva festivalska ljeta, u Igrama još to nisu shvatili, ije problem u svoti nego u onom što se za nju dobije. Postoji tu argument kako je stvar prestiža da Dubrovnik bude domaćin nekakvim gala događajima što predstave Igara jesu, ali taj argument drži vodu samo onda kad se radi o predstavi koju publika želi gledati.

Ovako ispada da se spiskalo, protračilo milijun ili koliko već kuna na "Michelangela" kojega je nezadovoljni dio publike na izvedbi u subotu želio privesti kraju prije njegovog kraja, neki su predstavu i napustili, a tko zna koliki bi bio taj broj da se predstava nije održala na Lokrumu s kojega, je li, nije tako lako „uteći”.

Pa čak ni to ne bi bilo upitno, ne može svaka predstava uspjeti, da u Igrama nad neuspjehom ne zabiju glavu u pijesak i prave se ludi kao da se ništa nije dogodilo.

Tako eto ispada tako da je publika krdo koja se ne zna ponašati, iako je publika ona za koju se predstava izvodi, ona koja je platila kartu te ona koja postaje dijelom predstave i shodno tome ima za pravo izraziti svoje mišljenje.

Uostalom, čemu se ljutiti zbog reakcije gledatelja? Pa, ne baš tako davno nakon loše predstave na pozornici bi završile pomadore i glavice salate ako publika ne bi bila zadovoljna, a glumci su se trudili biti bolji, a ne biti uvrijeđeni.

Međutim, u Dubrovniku, u ljeto 2018. godine, kultura se očito nalazi zaostala u toliko mračnom podrumu da svako odmicanje od ulizivačke norme prema umjetnicima, glumcima, biva iščašenim. Svaka negativna kritika tako se smatra "ad hominem" napadom, a ono što prolazi samo je pljesak, makar bio i mlakog inteziteta. Izvođači u Dubrovniku itekakve su očito mimoze, sudeći prema reakciji mladića koji se na svom Facebooku oglasio po pitanju prekidanja predstave, ali sudeći i prema reakciji glumca, koji izvodi sporni monolog koji publiku smeta, a koji, kako se može čuti, reakciju iz gledališta i nije najbolje primio.

Dubrovačko umjeteonstvo nažalost već dugi niz godina "odneljuđeno" je za gromadu jednog bogatstva emocije. A publika ima pravo izraziti emociju, pa proglašavati ih nepristojnima, krdom ili neobrazovanima na osnovu njihove emocije, spada u zabijanje glave u pijesak, na što se kultura u Dubrovniku ionako po običaju svodi.

Kad se za tu kulturu izdvaja milijun kuna po predstavi koja se želi napustiti, onda glava u pijesku postaje problem opće naravi, za koji ne treba kriviti lokrumsku publiku. Ona je samo potegnula vodu nad subvencioniranom dosadom.

Krenula je nova brodska linija na relaciji Grad Dubrovnik (Luka Gruž) – otok Kalamota (Gornje Čelo). Riječ je o usluzi javnog prijevoza u lokalnom linijskom obalnom prometu koja će dva puta dnevno osigurati povratnu liniju od Gruža do Kalamote i koju sufinancira Grad Dubrovnik, putem Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, a pokrenuta je na inicijativu kalamotskog Mjesnog odbora.

Dvogodišnji ugovor o pružanju ove usluge potpisan je između Grada Dubrovnika i Regine Maris d.o.o. iz Dubrovnika, čiji će brod ''Lafodia'', kapaciteta 30 putnika, prometovati na ovoj liniji.

Dok nema škole, brod će iz Gruža prometovati po sljedećem rasporedu:

PONEDJELJAK-PETAK 06:30 i 19:00

SUBOTA-NEDJELJA 09:00 i 19:00

Od 3. rujna 2018. raspored je sljedeći:

PONEDJELJAK-PETAK 06:30 i 14:30

SUBOTA 09:00 i 14:30; NEDJELJA po dogovoru

S Kalamote: pola sata nakon polaska iz Gruža.

Cijena karte za otočane je 10 kuna, a za ostale 20 kuna po smjeru, dok je za djecu, studente i umirovljenike besplatno.

Grad Dubrovnik financira obavljanje prijevoza na predmetnoj relaciji u iznosu od 600.000 kuna (bez PDV-a) za dvogodišnje razdoblje.

DPP

Zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž primili su delegaciju kineskog grada prijatelja Sanya, predvođenu zamjenicom gradonačelnika Xu Zhenling.

Sanya je grad od 680 tisuća stanovnika i moderno kinesko ljetovalište koje posjeti oko 20 milijuna turista godišnje. Imaju najveće svjetske hotelske  lance i bogatu turističku ponudu, od kulturne baštine, do morske obale i brojnih prirodnih ljepota.

Dogradonačelnica Xu Zhenling izrazila je zahvalu na gostoprimstvu te nadu za intenzivnijom suradnjom dva grada. S obzirom na poveznice u dijelu sporta, jer je i u Sanyi vrlo popularno jedriličarstvo, a organiziraju i utrku maraton, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić predložila je suradnju u vidu gostovanja sportaša na regatama i maratonu, odnosno dubrovačkom polumaratonu.

Predložena je i mogućnost razmjene mladih i studenata te dolaska mladih na turističku praksu u Sanyu, s obzirom da je u ovom kineskom gradu špica sezone od siječnja do travnja i ne preklapa se s našom ljetnom špicom.

Zamjenica Tepšić također je istaknula sve intenzivniju suradnju s Kinom općenito, napominjući kako Hrvatska bilježi porast od 40 posto više kineskih turista, kineska kompanija ovih dana počinje s gradnjom Pelješkog mosta te kako u Dubrovniku imamo i kineske policajce kao ispomoć tijekom turističke sezone.

DPP

Župski vijećnici na sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka jednoglasno su usvojili predložene Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja "Srebreno I", ali i Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja "Školski centar".

Izmjene i dopune UPU Srebreno I, u najvećoj mjeri odnose se na prometnu infrastrukturu ugostiteljsko-turističke namjene hotela Župa. Konkretno, tiču se prometnice sa sjeverne strane hotela, koja će ići paralelno uz magistralu gdje će biti pristup za hotel Župu. Tu bi se napravilo jedno proširenje, odnosno napravio bi se lijevi skretač, iz smjera Cavtata.

Također, ovim izmjenama na obostrani dogovor Općine i Hotela Župa zadovoljene su pješačke komunikacije uz samu zonu.

Što se tiče UPU Školski centar, planira se rekonstrukcija postojećeg kompleksa škole na površini zemljišta od 2,02 hektara. Cilj je povećati postojeći kapacitet u školi, odnosno povećati broj učionica i razrednih odjela, ali i izgraditi novu polivalentnu dvoranu, kao i uvesti ostale sadržaje u svrhu podizanja razine pedagoškog standarda OŠ Župa dubrovačka.

V.S.

Od jedne ideje smo došli do velike realizacije. Predstava je trebala biti mala i nezahtjevna, ispala je zahtjevna i pogodna za izražavanje ovih naših kreativnih redatelja, glumaca, producenata, studenata plesa i dramaturga, rekla je intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski na konferenciji za novinare održanoj na igralištu pod Minčetom, a ususret premijeri predstave "Odbrojavanje - na piru s Držićem i Nalješkovićem", koja je realizirana u suradnji u suradnji Dubrovačkih ljetnih igara i Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Predstava je na programu u srijedu, četvrtak i petak u prostorima tvrđave Minčeta s dvije izvedbe svake večeri; prvom u 21 sat te drugom u 23 sata.

Redatelji predstave su Lea Anastazija Fleger, Marina Pejnović i Hrvoje Korbar. Svatko od njih režirat će svoj dio predstave na drugoj lokaciji. Radi se tu o prostorima, kako je objašnjeno na konferenciji za novinare, "na taraci Minčete, prostoru u katakombama i na igralištu pod Minčetom".

- Mislim da kao Festival moramo pružiti priliku mladim ljudima. To je odgovornost našeg najvećeg festivala. Ovaj projekt je počeo u drugom semestru, iza studenata su duge pripreme. Jednom tjedno su slušali predavanja najboljih stručnjaka iz područja urbanizma i kulturne povijesti Dubrovnika, ali i praktičara, redatelja i umjetnika koji su govorili o povijesti ambijentalnog teatra pa sve do ljudi koji danas organiziraju pirove u Dubrovniku. Nakon tog procesa su počeli raditi na projektima koji se tiču povijesti renesansnih komedija i Dubrovnika kao europskom pirnom destinacijom danas. - rekao je pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić, koji je od strane svojih suradnika najavljen kao idejni začetnik projekta.

Redateljica Marina Pejnović kazala je kako je nju inspirirala povijest ovog prostora.

- Radi se o činjenici da je u 15. stoljeću ponestalo kamenja i da su stranci nosili kamen na dar da bi ušli u Grad. Tu je i potres 1667., a ovo je bilo i sklonište tijekom Domovinskog rata. Kako drugačija vremena dovesti u isto vrijeme na scenu?. Što bi mogla biti nova ambijentalnost? Bila bi razgovor između različitih vremena, dakle temporalni pristup prostoru. To se ostvaruje preko glumaca i čovjeka jer čovjek daje značenje prostoru. - kazala je Pejnović.

Redateljica Fleger je dodala kako su se drame izvodile baš na pirovima.

- To smo suprotstavljali s današnjim Dubrovnikom jer je Dubrovnik i destinacija za vjenčanja. Radili smo fragmente rečenica iz tekstova Držića i Nalješkovića te ih stavljali u novi kontekst. Svi smo napisali nove dramske tekstove. Nećete gledati Držića i Nalješkovića nego naše projekte nastale iz drama Držića i Nalješkovića. Moja tema je dogovoreni brak, zainteresirala sam se za priče o mirazima, mladencima, starcima koji su prodavali djecu i postavila pitanje koliko se toga promijenilo od Držićevog doba. - objasnila je Fleger.

Redatelj Korbar je kazao kako je on "pošao od ideje da je u Dubrovniku sve manje sadržaja za građane te kako u Gradu dominiraju uslužne djelatnosti". Stoga, on je "pir postavio na igralište koje je još uvijek preostalo građanima". Kazao je kako se pritom "preispituje što je to autentičnost za kojom suvremeni turizam mahnito traga".

Dekanica ADU-a Franka Perković rekla je kako suradnja DLJI i ADU traje jako dugo, podvukavši kako kao malena zemlja imamo priliku bolje organizirati stvari, dodavši da se to i sada upravo kroz odnos ove dvije institucije i događa.

Za kostimografiju i scenografiju zadužena je Zdravka Ivandija Kirigin, za dramaturgiju Nikolina Rafaj i Nina Bajsić te za scenski pokret Ema Crnić. Asistent kostimografa je Ana Fucijaš, a studentica produkcije Romana Brajša. Tekst je na suvremeni dubrovački prevela Doris Šarić Kukuljica, koja je i jezična savjetnica. Za prijevod teksta na starodubrovački zaslužan je Matko Sršen

Prestavu izvode studenti Odsjeka glume ADU Zagreb, a oni su Maruška Aras, Boris Barukčić, Lucija Dujmović, Vini Jurčić, Rok Juričić, Iva Kraljević, Filip Mayer i Tin Rožman.

Zračna luka Dubrovnik u dolaznom zimskom razdoblju nastavlja realizaciju Projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“ sufinanciran sredstvima Europske Unije, putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., stoji u priopćenju ZL Dubrovnik koje prenosimo u cijelosti.

"Najosjetljiviji dio Projekta je rekonstrukcija uzletno – sletne staze (USS-e), koja se prema dinamičkom planu izvođenja radova nastavlja početkom studenoga 2018. Navedena rekonstrukcija započela je prošle godine i dovršena u duljini od 1200m.

Projekt Razvoj ZLD u razdoblju zimske sezone (28. listopada 2018. – 30. ožujka 2019.) odvijati će se u tri faze:

Faza 1 (početak studenog – sredina studenog): u ovom razdoblju započeti će radovi rekonstrukcije na USS-a zbog čega će na snazi biti ograničena USS–a čija će duljina tada iznositi 1425m za slijetanje i 1575m za uzlijetanje;

Faza 2 (kasni studeni – početak prosinca): u ovom razdoblju nastaviti će se sa radovima na USS-i, dok će ograničenja biti nešto drugačija u odnosu na Fazu 1. Duljina USS-e za slijetanje iznositi će 1425m dok će za uzlijetanje biti raspoloživo 1515m;

Faza 3 (prosinac 2018. – ožujak 2019.): u ovom razdoblju će se izvoditi radovi na USS–i, ali ograničenja USS–e će biti znatno manja u odnosu na Faze 1 i 2. Raspoložive duljine za slijetanje i uzlijetanje iznositi će 2100m.

U navedenim fazama realizacije Projekta osigurati će se ILS LOC ONLY procedura slijetanja zrakoplova iz smjera RWY12 i procedure slijetanja zrakoplova RWY12 i RWY30 na temelju satelitsko – navigacijske tehnologije (GNSS).

Na temelju navedenog, kritično ograničenje za operacije zrakoplova je duljina raspoložive USS-e. Iz tog razloga u Fazama 1 i 2 očekuju se operacije zrakoplova kojima slijetanje i polijetanje nije ograničeno navedenom duljinom staze.

Svi naši korisnici usluga su s ovom odlukom već ranije službenim putem obaviješteni, te su isti prilagodili svoje redove letenja u skladu s ograničenjima. Zračna luka Dubrovnik odobrila je red letenja za zimsku sezonu 2018./2019. svim zračnim prijevoznicima koji su isti podnijeli. Uz odobrenje zahtjeva dostavljeni su definirani uvjeti za operacije zrakoplova prema navedenim fazama Projekta.

Realno je za očekivati da neće svi prijevoznici u Fazama 1 i 2 uspjeti osigurati odvijanje operacija zbog nemogućnosti prilagodbe flote operativnim ograničenjima za vrijeme ovih faza. S našim nacionalnim prijevoznikom Croatia Airlines osigurali smo prometovanje za i iz Zagreba na način da će u uporabi biti manji zrakoplovi kako bi svakom putniku bilo omogućeno doputovati i otputovati iz i za Dubrovnik.

Razdoblje studeni i prosinac je odabrano za radove na USS-i zbog najmanjeg broja letova tijekom godine u tom razdoblju.

Sve naše cijenjene korisnike usluga molimo za strpljenje i razumijevanje obzirom da se radi o golemom projektu koji bi trebao zadovoljiti potrebe svih naših korisnika za budućih dvadesetak godina". - piše u priopćenju.

DPP

Grad Dubrovnik objavio je Javni poziv za obavljanje poslova pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju u svojim osnovnim školama. Ukupno se traži 37 pomoćnika/ca, najviše u OŠ Ivana Gundulića, njih 13. U OŠ Lapad angažirat će se 9 pomoćnika, pet u OŠ Marina Držića, po četiri pomoćnika u OŠ Mokošica i OŠ Marina Getaldića i dva u OŠ Antuna Masle u Orašcu.

Podsjetimo, riječ je o četverogodišnjem projektu „Pomoćnici u nastavi u osnovnim školama Grada Dubrovnika - faza III“ prijavljenom na Poziv za dostavu projektnih prijedloga Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske „Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama“. Sveukupna vrijednost projekta koji traje do 31. srpnja 2021. godine iznosi 7.067.080,80 kuna, dok je bespovratni iznos sredstava 5.653.664,64 kuna, odnosno 80% ukupnog iznosa.

Zahvaljujući navedenom projektu osigurana je podrška za 21 pomoćnika u nastavi, dok ostatak sredstava za dodatnih 16 pomoćnika osigurava Grad Dubrovnik iz svoga proračuna čime se i u novoj akademskoj godini osigurava nad standard u programu asistenata u nastavi te u potpunosti ispunjava potreba za ovom vrstom podrške učenicima dubrovačkih osnovnih škola.

Rok za dostavu prijava je do ponedjeljka 13. kolovoza 2018.godine, a svi uvjeti Javnog poziva mogu se provjeriti na internetskoj stranici Grada Dubrovnika te na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Razvojne agencije DURA-e te na web stranicama osnovnih škola Grada Dubrovnika.

Program pomoćnika u nastavi već se godinama uspješno provodi u svih šest dubrovačkih osnovnih škola, a uz pomoć Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA-e koja sudjeluje u prijavi projekta i pripremi natječajne dokumentacije. Osnovna zadaća pomoćnika u nastavi je pružanje neposredne podrške učenicima s teškoćama u obavljanju školskih aktivnosti tijekom nastave, pomoć u učenju, komunikaciji i socijalnoj uključenosti i pomoć u obavljanju školskih aktivnosti i zadataka.

DPP

Uslijed udara groma oko 16.10 izbio je šumski požar uz granicu s Bosnom i Hercegovinom prema mjestu Zaplanik. Požar je stavljen pod nadzor u 19.05 sati i time je spriječeno širenje požara prema našoj granici, a samim time i naselju Mokošica.

Na požarište su izašli pripadnici JVP Dubrovački vatrogasci, DVD Župa dubrovačka i DVD Zaton. Ukupno je na požarištu šest vozila i 19 vatrogasaca.

D.M.

Na danas održanoj 19. sjednici Turističkog vijeća Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije predstavljen je novi promidžbeni film Turističke zajednice naslovljen “Dubrovnik rivijera”.

Na sjednici je usvojeno i izvješće o radu Turističke zajednice za prvo polugodište 2018. godine, kao i Financijsko izvješće. Uoči sjednice župan Dobroslavić i direktor TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić zahvalili su se  Luciji Curić koja nakon više od 40 godine rada u turizmu ide u zasluženu mirovinu. Tom prilikom uručen joj je i prigodni poklon.

DNŽ

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka vijećnik Mario Previšić (KLGB Antuna Bašića) postavio je jedno neobično pitanje općinskom načelniku Silviju Nardelliju, a na koje je danas dobio i pisani odgovor. Naime, Previšić je Nardellija pitao "kako komentira koaliciju na državnoj razini između HNS-a i HDZ-a.

Neobično je to pitanje zato što ono nema nikakve veze s Općinom Župa dubrovačka. Pitanje o koaliciji stranaka na državnoj razini, pri čemu HNS uopće nema svog predstavnika u župskom Općinskom vijeću, uistinu nema nikakve veze sa samom Župom.

Jasno, radilo se tu o pokušaju političke provokacije. Što je u redu, i to je namjena predstavničkih tijela građana. Ali, onda se provokacija može provući kroz raspravu pa plasirati kao svojevrsno "kukavičje jaje", kako bi se oponenta izbacilo iz takta. Ovako, kad se postavi "s neba pa u rebra" u obliku vijećničkog pitanja ostavlja se ignorantski dojam prema stvarnim župskim problemima, ali daje se i ogroman manevarski prostor svom političkom protivniku.

Jasno kako je načelnik Nardelli taj prostor dobrano iskoristivo, samo odgovorivši Previšiću kako "kao općinski načelnik nije sudjelovao u tom procesu pa ga ne želi niti komentirati".

"Što mislim o navedenoj koaliciji moja je osobna stvar koju Vama nisam dužan predočiti". - kratko je odgovorio Nardelli.

U sklopu programa razvoja publike „Ključevi od grada“ na 69. Igrama, a povodom dramske premijere „Michelangelo“ Sebastijana Horvata i Milana Markovića Matthisa, predavanje na temu mita o Michelangelu Buonarrotiju u renesansnom Dubrovniku održala je dr. sc. Tanja Trška jučer u palači u Ulici braće Andrijića.

Veze Michelangela Buonarrotija i renesansnog Dubrovnika temelje se na sačuvanim pisanim svjedočanstvima, sonetima i pismima koje je umjetnik razmijenio s dubrovačkim nadbiskupom Lodovicom Beccadellijem za vrijeme njegova boravka u Dubrovniku između 1555. i 1560. godine, kazala je viša asistentica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Tanja Trška, koja se u svom znanstvenom radu bavi temama iz likovnih umjetnosti renesanse i baroka, a posebice dubrovačkom likovnom baštinom i kulturnim vezama s Italijom pa je i svoj doktorski rad izradila na temu Lodovico Beccadelli e le arti visive (Lodovico Beccadelli i likovne umjetnosti). Sačuvana korespondencija slikara i nadbiskupa otkriva Beccadellijevo divljenje Michelangelovim umjetničkim ostvarenjima, ali i Michelangelovo žaljenje što nije u mogućnosti posjetiti Dubrovnik. Naime, kako se može zaključiti iz sačuvanog soneta, Michelangelo je prihvatio Beccadellijev poziv da ga posjeti u Dubrovniku, no poodmakla dob slikara i smrt vjernog sluge, spriječili su ga u tome. Sonet koji je tim povodom napisao svom prijatelju dubrovačkom nadbiskupu pročitala je jučer dramska glumica Doris Šarić Kukuljica kao i jedan sonet koji je Beccadelli napisao slikaru, a u kojem izražava svoju ljubav za dubrovački kraj.

Michelangelov lik i djelo proslavljeni su već u Beccadellijevo vrijeme u zidnom osliku nadbiskupskoga ljetnikovca na Šipanu, koji je u obliku friza u godinama 1559.-1560. izveo talijanski slikar Pellegrino Brocardo. On je prema uputama nadbiskupa Beccadellija ostvario prvi sačuvani primjer zidnog oslika svjetovnoga sadržaja u ladanjskome prostoru dubrovačkoga područja, a uključuje portrete književnika, intelektualaca i crkvenih velikodostojnika koji su obilježili nadbiskupovu karijeru pa među njima i onaj Michelangela Buonarrotija, dopunjen prikazom Alegorije božanskoga nadahnuća.

Predavanje je dr.sc. Trška zaključila kazavši kako je bez obzira na sve, dubrovački nadbiskup Beccadelli tijekom svog boravka, mali Dubrovnik povezao s Rimom i velikim Michelangelom, napomenuvši i da je žalosno što Beccadellijev ljetnikovac na Šipanu još uvijek nije obnovljen.

K.L.