Za Turističku zajednicu grada Dubrovnika, Institut za turizam provodi veliko istraživanje „Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja u Dubrovniku – TOMAS Dubrovnik 2018“.

Institut za turizam jedina je institucija u Hrvatskoj i regiji s iskustvom provođenja istraživanja obilježja turističke potražnje i potrošnje, a istraživanje TOMAS Dubrovnik 2018 slijedit će metodološki okvir istraživanja uz neophodnu prilagodbu segmentima turističke potražnje čija se obilježja istražuju.

Osnovni cilj provođenja ovog istraživanja jest osiguravanje relevantne, reprezentativne i pouzdane informacijske osnovice za razvoj turizma grada Dubrovnika. S obzirom na specifičnost turističke ponude grada Dubrovnika, buduće planove razvoja i potrebu uspostavljanja sustava praćenja održivosti turističkih aktivnosti u gradu, istraživanje će obuhvatiti dva glavna segmenta turističke potražnje : goste u komercijalnim smještajnim kapacitetima i jednodnevne posjetitelje.

Podaci u navedenom istraživanju prikupljaju se metodom osobnog intervjuiranja turista u tridesetak dubrovačkih hotela, četrdeset objekata u privatnom smještaju te od gostiju s brodskih kružnih putovanja, a osnovni instrument prikupljanja podataka je strukturirani upitnik na sedam jezika.
Ukupno će se anketirati 1450 posjetitelja, od kojih 1000 u smještajnim objektima, a 450 s brodova na kružnim putovanjima.

Za prikupljanje podataka, Institut za turizam angažirao je specijaliziranu agenciju IPSOS koja na raspolaganju ima veliku mrežu anketara te će se anketiranje turista i posjetitelja s brodskih kružnih putovanja će se provoditi od kolovoza do listopada 2018. godine, čime će se obuhvatiti glavna turistička sezona te postsezonsko razdoblje.

Dobiveni rezultati istraživanja koristit će se za usmjeravanje i poboljšanje promotivnih aktivnosti, jačanje kvalitete ponude u određenim segmentima, te osmišljavanju i plasiranju novih marketinških aktivnosti.

TZ Grada Dubrovnika

U proteklih tjedan dana na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zatečeno je 70 osoba u posjedu manjih količina marihuane, amfetamina, ectasya, hašiša, kokaina i tableta koje se nalaze na popisu droga.
Radi se o 33 hrvatskih i 37 stranih državljana kod kojih je droga pronađena prilikom ulazne, odnosno izlazne granične kontrole i na području Dubrovnika, Ploča, Korčule i Metkovića.

Droga je uz potvrdu oduzeta, a svi hrvatski i strani državljani su prekršajno sankcionirani po Zakonu o suzbijanju droga.

Izdvajamo slučaj zapljene 190,55 grama hašiša koji je pronađen 05. kolovoza, u popodnevnim satima, na MCGP Klek, prilikom obavljanja izlazne granične kontrole vozila talijanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 27-godišnji državljanin Republike Hrvatske, dok se kao putnik u vozilu nalazio 28-godišnji državljanin Italije. Pregledom vozila i osoba koje su pristupile graničnoj kontroli, u pretincu ispod volana i u putnoj torbi pronađeno je 19 komada pvc smotuljaka sa ukupno 190,55 grama hašiša. Droga je oduzeta, dok je protiv navedenih osoba nadležnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava za kazneno djelo neovlaštena proizvodnja i promet drogama.

PU DNŽ

Sjećanja blijede, pamćenje je nepouzdano, nešto mašta promijeni, nešto zaborav izokrene, no ono što je registrirano u glavi popriličnog broja stanovnika u Gradu i što oni ponavljaju kao zauvijek zadanu veličinu, nije ništa drugo nego grubo izvrtanje činjenica. A svoje uporište ima u onome kako je nekad bilo bolje, sretnije, radosnije kroz kontekst života u Gradu, što je istina, ali…

To beskrajno lutanje po magazinima sjećanja tako se očituje obično kroz onu priču što je učinjeno od Grada. Unatoč tome što je Grad prije rata bilježio jednak, ako ne i veći broj turističkih noćenja, što samo po sebi znači i turizam kao skoro pa jedini zalog bolje budućnosti. Naravno, uz turizam kao Rt dobre nade, kako u svakom turističkom središtu, pa tako i u Dubrovniku, ide i manja ili veća razina eksploatacije onoga što se naziva gradskim vrijednostima. A u turističkim mekama zamjerati nejasnu granicu između intimnog i općeg spada već u ignoranciju života kao takvog.

Jer, svaka vrijednosti dobije obrise kojima je jedina mjera čovjek. Kako 1988., tako i 2018. godine. A dubrovački čovjek živi od turizma pa sasvim jasno tako i raspoređuje svoje stvarnosti.

No, eto, danas u nekim nostalgičnim razgovorima po Gradu može se čuti koliko toga nije oku ugodno, što sve smeta i kako prije toga nije bilo. Nerviraju tako građane bankomati, smeta ih miris priganih liganja, a može se čuti i kako je nedolično da po izlozima butiga prednjače suveniri. Smeta ih što se mogu vidjeti dresovi s kockicama, majice s vizurama Grada, plišani konfekcijski majmuni, sve to je tobožnji kič, koji ne pripada tobože gosparskom gradu poput Dubrovnika. Misle oni da to oskrvnjuje mozaik jedne dubrovačke nježnosti.

Međutim, zaboravlja se kakva je bila prijašnja ponuda đinđa i sličnih usputnosti po Gradu. Prodavali su se i opanci, dakle to nije figurativno rečeno, doslovno opanci koji su visjeli po štokovima vrata zajedno s espadrilama, pa i guslama i orijentalnim tapitima, ćilimima, a bilo je i jednako jeftinih suvenira kao danas, bilo je i drvenih čaplji i čega sve ne. Ulični prodavači nudili su svijetleće igračke isto kao danas, a u izlozima mogle su se također vidjeti majice. Isto kao i danas. Nije teško konkretno vizualno podsjetiti se na ovo, dovoljno je zaviriti u neke od Facebook grupa s fotografijama iz tog vremena. Bilo je onda samo puno više butiga za domaće ljude, ali bilo je i puno više domaćih ljudi u Gradu.

Pa čemu onda uvijek usporedba sa starim i nekadašnjim, pogotovo jer su i onda manje-više vrijedile slične zakonitosti u Gradu? Ljudi se vole sjećati samih sebe iz vremena kad su sami valjda bili mlađi, pa samim tim i slobodniji, ali ima to veze i s potrebom za očuvanjem jedne unificirane istine, u ovom slučaju o nekakvom mitskom Dubrovniku, uz koji je sve bilo moguće i gdje se drugačije živjelo, a pri čemu se zaboravlja da upravo svaki čovjek gradi taj svoj Dubrovnik, na sliku i priliku kako on to želi.

No, takvih će priča biti, radi se tu o nečemu svojstvenome ljudskoj prirodi, jer s nostalgijom se isto kao i s maštom može što se hoće. Samo, trebalo bi imati na umu da današnja slika Grada, baš kao i ona u prošlosti upravo je na sliku i priliku ekonomskog prosperiteta, stoga je licemjerno danas zamjerati ono što je već u Dubrovniku ustaljena praksa, pogotovo kad isto zamjeraju oni koji i danas itekako zarađuju od Dubrovnika.

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić i glavni tajnik Dubrovačkog saveza športova Alen Bošković dočekali su danas u parku Gradac hrvatskog hodača na duge staze Nikolu Horvata i njegove suradnike na projektu "Croatian Long Distance Trail".

Naime, „hiker“ Horvat na put dugačak preko 2000 kilometara krenuo je 30. travnja iz Iloka i nakon skoro 100 dana stigao i do Dubrovnika, dok mu je krajnji cilj poluotok Prevlaka, odnosno trvđava na rtu Oštro, ujedno najjužnija točka Republike Hrvatske.

Zamjenica Tepšić i tajnik Bošković poželjeli su im dobrodošlicu u Dubrovnik izrazivši zanimanje za ovaj hvalevrijedan podvig, koji, krije i značajan turistički potencijal jer „hikeri“ marljivo bilježe svaki pedalj svoga puta i na taj način dodatno promoviraju ljepote Hrvatske objavama na društvenim mrežama i blogovima.

Nikola Horvat je idejni začetnik ovog projekta kojemu je nadjenuo naziv Croatian Long Distance Trail (CLDT) i jedini koji je prepješačio ovu dionicu. Cilj mu je, otkrio je, ustrojiti dugoprugašu stazu duž cijele Hrvatske koja bi privlačila hodače, ali i trkače, iz cijelog svijeta, s obzirom da je ovakav vid rekreacije i putovanja danas iznimno popularan ne samo među mladim ljudima. Iz tog razloga, Horvat razvija aplikaciju te priprema priručnik s detaljnim informacijama o stazi, a sve u svrhu populariziranja ovog planinarsko-avanturističko pješačkog projekta.

DPP

Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada u Općini Konavle, procijenjene vrijednosti 1,6 milijuna kuna, bit će u iznosu od 85 posto financirani EU sredstvima kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija. Sredstva su osigurana kroz Javni poziv jedinicama lokalne samouprave za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, a kojeg je proveo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Na ovaj način osigurat će se da svako domaćinstvo u novom modelu gospodarenja otpadom ima na raspolaganju tri spremnika; jedan za miješani komunalni otpad kapaciteta 240 litara, te po još dva spremnika od 240 ili 120 litara, ovisno o potrebi domaćinstva, u koja će se zasebno odlagati papir i plastika. Također, svako domaćinstvo dobit će na raspolaganje dodatno i komposter kapaciteta 300 litara, a u određenim intervalima prikupljat će se i otpadno staklo. Otpad priklupljen na takav način potom će se odvoziti u reciklažno dvorište na daljnje postupanje, a spomenimo kako je projektna aplikacija i za reciklažno dvorište već pripremljena te se samo čekaju posljednje dokumentacijske formalnosti, kako bi ista također bila kandidirana za sredstva EU fondova.

Inače, prethodno je Općini Konavle odobreno i financiranje “Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom općina Konavle, Župa dubrovačka i Dubrovačko primorje” u iznosu od 435.162,58 kuna.

Na ovaj način, cilj je praktički kompletnu pripremu, opremu i infrastrukturu potrebnu za prelazak na novi način gospodarenja otpadom osigurati iz sredstava EU fondova.

DPP

Jedan od najistaknutijih kontratenora današnjice Andreas Scholl nastupit će u atriju Kneževa dvora u srijedu, 8. kolovoza u 21.30 sati uz Ansambl 1700 u sklopu glazbenog programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara. Na programu koncerta, koji nosi naziv Mali darovi nebeski, nalaze se djela Johanna Sebastiana Bacha, Antonia Vivaldija i Georga Friedricha Händela.

Njemački kontratenor Andreas Scholl jedan je od najcjenjenijih kontratenora današnjice. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su nominacija za nagradu Grammy te ugledna nagrada ECHO za vlastite skladbe Carevo novo ruho i Slavuj, koje je izdala diskografska kuća Deutsche Grammphon. Tumačio je naslovnu ulogu u operi Giulio Cesare u svom debitantskom nastupu u Frankfurtskoj operi, u Théâtre des Champs-Elysées i na Salzburškom festivalu 2012. godine (s Cecilijom Bartoli). Ulogu Bertarida (opera Rodelinda) pjevao je na svojim debitantskim nastupima na Opernom festivalu Glyndebourne i u Metropolitan Operi (s Renée Fleming). Među njegovim koncertnim izvedbama ističu se one uz Berlinsku filharmoniju, Njujoršku filharmoniju, Royal Concertgebouw orkestar, Bostonski simfonijski orkestar, nastupi s gotovo svim vodećim svjetskim baroknim orkestrima te završni koncert BBC Promsa (2005.) gdje je nastupio kao prvi kontratenor ikada pozvan od strane ovog uglednog festivala. Andreas Scholl je ove akademske godine bio angažiran kao gostujući profesor glasa i klasične glazbe na Oxfordskom sveučilištu.

Ansambl 1700 posvećen je izvođenju europske komorne glazbe 17. i 18. stoljeća. Zahvaljujući svojim muzikološkim i izvođačkim temeljima ojačanima izvanrednim tehničkim umijećem, ansambl je osmislio raznolike i atraktivne koncertne programe koje je s podjednakim oduševljenjem dočekala publika i glazbena kritika u najuglednijim glazbenim centrima, kao što su Konzerthaus u Beču, Philharmonie u Kölnu, Laeiszhalle u Hamburgu, Tonhalle u Zurichu. Ansambl je 2002. osnovala i vodi ga Dorothee Oberlinger, jedna od najuglednijih blok-flautistica današnjice, dobitnica nagrada ECHO Klassik u kategoriji „Najbolji instrumentalist godine“ (2008.), „Najbolji koncert godine (u kategoriji do 18. stoljeća / flauta)“ 2013. godine i „Najbolja izvedba komorne glazbe“ (2015.). Početkom 2011. njezin je nosač zvuka Flauto Veneziano dobio nagradu Diapason d'Or. Od 2004. djeluje kao profesorica na sveučilištu Mozarteum u Salzburgu, pri kojem vodi Institut za ranu glazbu, a od 2019. godine obnašat će dužnost umjetničke direktorice festivala Potsdamer Musikfestspiele.

Povodom debitantskog nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, Andreas Scholl je objasnio kako je došlo do suradnje s Dorothee Oberlinger, voditeljicom Ansambla 1700: „Imao sam veliku sreću što sam prije nekoliko godina upoznao Dorothee i u njoj te u članovima njezina Ansambla 1700 pronašao srodne duše. Osim što je vodeća svjetska blokflautistica, ona je i veliki uzor svom orkestru. Glazbeno umijeće koje ona, njezin ansambl i ja dijelimo doseže razinu 'telepatske' komunikacije među nama. Iščekivanje glazbene zamisli te njezino spontano i sinkronizirano ostvarenje, jamči da svaki koncert odiše vlastitom novom kvalitetom. Puno sam toga čuo o Dubrovniku i festivalu, no nikada nisam bio u prilici tamo pjevati. Jako sam sretan što ću ovoga ljeta pjevati svoj debi u tom prelijepom gradu.“

Program koncerta u Dvoru djelomično sadrži skladbe izdane na albumu Small Gifts koji je lani izašao u nakladi Deutsche Harmonia mundi, dok je novi dio programa odabran upravo za publiku Dubrovačkih ljetnih igara, a okosnicu čine arije i korali iz kantata najvećeg majstora sakralne vokalne barokne glazbe Johanna Sebastiana Bacha, no slušatelji će moći uživati i u jednoj Händlovoj kantati te nekoliko instrumentalnih komornih djela Bacha i Vivaldija. Naslov albuma, pa tako i ovog koncerta, preuzet je s naslovnice Brandenburških koncerata, tj. iz skladateljeve posvete u kojoj je zapisao da su djela nastala kao rezultat „…skromne nadarenosti koje mi je Nebo podarilo za glazbu.“

Ulaznice su dostupne preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Ulaznice su dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21.30 sati, gdje svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije mogu ostvariti popust od 30% za kupnju ulaznica. Upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

K.L.

Na sjednici održanoj u ponedjeljak, nakon razmatranja prijava, Kazališno vijeće Kazališta Marina Držića jednoglasno je donijelo odluku te Gradskom vijeću Grada Dubrovnika poslalo prijedlog da se za ravnatelja / icu Kazališta Marina Držića ne predloži nijednog od prijavljenih kandidata, stoji u obavijesti Kazališnog vijeća KMD-a.

Naime, prijave na natječaj koji je raspisan 28. lipnja poslali su glumica Mia Begović i redatelj Paolo Tišljarić. Kako su napisali iz Kazališnog vijeća, utvrđeno je da su oboje kandidata priložili potrebnu dokumentaciju, koliko god to groteskno zvučalo.

V.S.

Ovogodišnji dobitnik Nagrade Grammy za najbolji klasični instrumentalni solo album te laureat najuglednijih svjetskih pijanističkih nagrada, Daniil Trifonov nastupio je na Dubrovačkim ljetnim igrama s programom posvećenom Chopinu sinoć u atriju Kneževa dvora. Bio je to koncert koji se već sada bez sumnje može opisati kao jedan od vrhunaca programa 69. Igara.

Od svakog pianissima do fortissima Trifonov je svojom nadahnutom izvedbom posve zaokupio pažnju brojne festivalske publike. Dvor je bio popunjen do zadnjeg mjesta, a još veliki broj zainteresiranih ispunio je i galeriju i svaku stepenicu. Mladi virtuoz interpretirao je program koji je u svom prvom dijelu bio pod oznakom hommagea koje karakterizira divljenje prema „pjesniku klavira” - Chopinu. Trifonov je izveo Varijacije na Chopinovu temu F. Mompoua, Schumannov Chopin iz Carnevala, Griegov Hommage à Chopin iz Stimmungen, zatim Nokturno (Hommage a John Field) S. Barbera, Un poco di Chopin P. I. Čajkovskog te Varijacije na Chopinovu temu Sergeja Rahmanjinova. U drugom dijelu recitala uslijedile su Varijacije u B-duru na temu La ci darem la mano (iz Mozartovog Don Giovannija) samog Chopina te jedno od poznatijih i za klavirsku literaturu najrevolucionarnijih Chopinovih djela uopće: monumentalna Sonata u b-molu, poznata pod nazivom Pogrebni marš. Svojim vještim i posvećenim muziciranjem Trifonov je zaslužio najsnažnije ovoljetne ovacije koje su dugo odjekivale prepunim Dvorom. Publika je mladog virtuoza izmamila ponovno za klavir te je u glazbenom dodatku izveo Chopinovu sonatu za violončelo u adaptaciji za klavir.

Daniil Trifonov dobitnik je nagrade „Umjetnik godine” za 2016. godinu koju dodjeljuje časopis Gramophone, a spektakularan uspjeh u svijetu klasične glazbe postigao je kao solist, virtuoz koncertnog repertoara, komorni glazbenik i skladatelj. Spajajući savršenu tehniku s rijetko viđenom osjećajnošću i dubinom izvedbe, Trifonov ne prestaje oduševljavati publiku diljem svijeta. Britanski The Times naziva ga „nedvojbeno najčudesnijim pijanistom našeg vremena”. Među brojnim nagradama koje je ovaj mladi ruski pijanist osvojio svakako se ističu i Treća nagrada na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Fryderyk Chopin u Varšavi, Prva nagrada na Međunarodnom natjecanju Arthur Rubinstein u Tel Avivu te Prva nagrada i Grand Prix na Natjecanju Čajkovski u Moskvi. Ovog proljeća održao je seriju od sedam rasprodanih koncerata u newyorškom Carnegie Hallu, a trenutno nastupa na najuglednijim europskim festivalima. Na Dubrovačke ljetne igre dolazi iz Švicarske, s Verbier festivala, a nakon Dubrovnika ga očekuje nastup na salzburškom festivalu (Salzburger Festspiele).

Recital Daniila Trifonova na 69. Igrama održao se pod pokroviteljstvom Kraša, uz podršku Jadranskih luksuznih hotela kao i Veleposlanstva Ruske federacije u Hrvatskoj te Lukoila.

K.L.

Nakon turističke sezone nastavit će se radovi na sanaciji kanala mješovite odvodnje u povijesnoj jezgri, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr član Uprave Vodovoda Zoran Ćosić.

Podsjetimo, izvođači radova koji su trajali ovog proljeća bili su tvrtke Anafora, Goran i Zoran, Građevinar-Quelin, a za njihov nadzor bio je zadužen Institut IGH.

- Moramo otvarati otvore na Stradunu, zato radovi ne mogu početi prije nego što završi sezona. Tada idemo u čišćenje sustava. To je naš plan. Radovi će trajati trideset dana. S prijašnjima smo stali u svibnju, a do sad se kanal kojeg smo čistili napunio određenim materijalom. To treba očistiti, pripremiti te montirati tehničke elemente koje smo usvojili po tehničkom rješenju, a oko kojih smo ishodili suglasnosti konzervatora. Procjena je da će radovi trajati tridesetak dana, ali uvijek vas tu nešto može omesti te je teško egzaktno reći. - objasnio je Ćosić.

Sve to zapravo je dio prve faze radova na sanaciji.
- Uz tu prvu fazu mi ustvari saznajemo jesmo li primijenili ispravno tehničko rješenje. I tu smo potvrdu dobili. Vidjeli ste da uz ovih nekoliko velikih kiša nije bilo plutanja Straduna, a znalo se to događati tijekom prijašnjih ljeta. I onda nastupa veći dio, tj. druga faza, uz koju slijedi sanacija preostale mreže gradske kanalizacije. - kazao je Ćosić.

- Tu se treba pripremiti adekvatna tehnička dokumentacija, kao i dokumentacija za javnu nabavu i sve ostalo. Kad se to sve pripremi, realno je da se taj projekt protekne u sljedeću godinu. - zaključio je Ćosić.

V.Salvia

Svako ljeto kad počne sezona kupanja u medijskom prostoru na dubrovačkom području dominiraju teme o stanju na dubrovačkim plažama s kojih su posljednjih godina ležaljke izgurale domaće stanovništvo. Iako zakon jasno nalaže da ležaljke moraju biti složene jedna na drugu te se izdavati na zahtjev onih koji na njima žele ležati, na taj članak zakona su nadležni za njegovu provedbu u Županiji malo puno zažmirili pa ležaljke i dalje leže rastvorene po plažama, samo su ih koncesionari nešto drukčije posložili i tako na omanjem dijelu plaža stvorili prostor za građane koji se žele kupati i, umjesto na ležaljkama, ležati na šugamanu prostrtom na žalima ili betonu, ovisno o kojoj plaži se radi.

Iako se zakon tim „ustupkom” koncesionara i dalje zapravo nije proveo, jer ležaljke su i dalje rastvorene, građani koji su se bunili izgleda da su se time zadovoljili, jer utihnuli su. Zadovoljni su izgleda i u Županiji jer sad ne moraju dizati koncesije onima koji zakon ne poštuju jer ležaljke su i dalje rastvorene, kao da su im ih i namjeravali dizati.

Ležaljke su uzburkale strasti i na plaži ispod hotela Adriatic do te mjere da ih je u more pobacao Igor Legaz. No, ležaljke na Adriaticu otkrile su još jednu stranu te priče, plažom na Adriaticu ne gospodare Hoteli Maestral što bi bilo prirodno.

Hotelske kuće u Dubrovniku odavno su shvatile koliki je značaj plaža i mogućnost zarade na njima pa su davno učinili sve da jednom, kad dobiju koncesije nad plažama koje se nalaze podno njihovih hotela, te koncesije njima i ostanu jer su u uređenje plaža i njihovo održavanje uložili i još uvijek ulažu znatna sredstva. Da se na plažama može dobro zaraditi shvatili su i neki privatni poduzetnici koji gospodare plažama poput Banja ili Copacabane. Svi su sve shvatili izgleda osim uprave Hotela Maestral, jer dok se poduzetnici natječu kome će u koncesiju pripasti koja plaža, u Maestralima čine obratno, žele se riješiti brige oko plaže pa su za plažu podno njihova hotela Adriatic suglasnost za koncesijsko odobrenje dali Dubrovačkim zalascima sunca koji gospodare obližnjom plažom u Uvali Lapad, odnosno Uvalu Sumratin.

Logično je da ovi iz Dubrovačkih zalazaka sunca žele svoju šapu nad plažom ispod Adriatica, posebice kad se uzme u obzir da za tu plažu još uvijek nije utvrđeno pomorsko dobro, jer kad su već uz odobrenje Maestrala zaposjeli plažu pod Adriaticom, jednom kad postupak utvrđivanja pomorskog dobra bude okončan, lako će oni dobiti koncesiju jer tko će ih istjerati s područja koje su već zaposjeli. Tako to ide u Hrvatskoj, zar ne?

Iako su Hoteli Maestral jedina hotelska kuća na dubrovačkom području koja u državnom vlasništvu čeka da bude prodana nekom inozemnom investitoru, to ih niti malo ne priječi da do tog famoznog trenutka prodaje rade i zarađuju što više mogu.

Kada bi Maestrali imali upravu kojoj je cilj prihodovati, a ne sjediti prekriženih ruku i čekati da država tu hotelsku kuću s njezinom imovinom konačno nekome i proda, tada bi Maestrali istinski gospodarili plažom na kojoj su objekti u njihovu vlasništvu. Tada bi Maestrali zarađivali od kafića i 160 ležaljki u svom vlasništvu, a ne nekih Dubrovačkih zalazaka sunca ili Antuna Levanta, osim ako nekoliko stolova i stolica ispred kafića te 160 ležaljki koštaju toliko da ih Maestrali sebi ne mogu priuštiti.

No, Maestrali već odavno malo ulažu u svoje hotele pa što bi se bavili uređenjem „nekih tamo” plaža. Puno je lakše samo održavati sustav, čekati da ih država konačno proda, glumiti menagere i za to dobivati pozamašnu plaću. Neće se u toj trenutnoj Upravi Maestrala niti osvrnuti ako im se hotela dočepaju špekulanti, što se umalo dogodilo na prošlom natječaju kada je oglašena njihova prodaja, a što se još uvijek kuha, pa što bi se onda bavili prihodima koje bi mogla donijeti neka tamo plaža koja se eto nalazi podno njihova hotela Adriatic.

Grafit ratne tematike osvanuo je jutros na zidu stadiona u Lapadu. Iako nedovršen, on jasno prikazuje stradanje Dubrovnika u Domovinskom ratu, a očekuje se da će uskoro grafit dobiti i svoje završne obrise.

Inače, do izrade grafita došlo je u dogovoru s Gradom Dubrovnikom. Naime, iz gradske uprave bilo je rečeno kako će se ovaj zid u dogovoru s grafiterima ocrtati na zadanu temu.

V.S.

Izložba Užasi zavičaja Dubrovačkih ljetnih igara i Art radionice Lazareti, koja će na šest lokacija predstaviti radove trideset tri suvremena dubrovačka umjetnika, bit će otvorena u utorak, 7. kolovoza u 21 sat u palači Sponza. Autorice izložbe su Srdjana Cvijetić, Helena Puhara i Lucija Vuković, okupljene u Kustosku radnu organizaciju Groma.

Dubrovačka suvremena likovna scena heterogena je umjetnička grupa s možda zajedničkom distrakcijom između autoreferencijalnosti i suprotstavljanja samodopadnosti neposrednog im okruženja. Referirajući se na blisku okolinu, koja je mnogima i zavičajni krajolik, a nekima prisvojeni pejzaž sadašnjeg izbora, u radovima ovih umjetnika iščitavamo složene odnose i forme, od tradicionalnih do revolucionarnih. Izložba temetizira pojam pejzaža / zavičaja u suvremenim umjetničkim likovnim praksama kroz personalizirani odnos umjetnika prema neizbježnom 'sudaru' pojavnosti okruženja izuzetne ljepote s promjenama i devijacijama koje se iza tog prividnog sklada kriju.

Slika Grada stigmatizirana je ikona opterećena s jedne strane slavnom prošlošću, a s druge strane nerazumijevanjem te prošlosti kao i potreba suvremenosti. Toj ishlapljeloj 'slici' onemogućeno je biti suvremenom. Anestetička uloga ljepote krajolika dvosjekli je mač. 'Užasi' skriveni iza lijepog prizora tim su veći. Izložba Užasi zavičaja prilika je da se kroz vizualne umjetnosti progovori o napuštenoj sadašnjosti. Prilika da se, bez ikakvih očekivanja da će do promjena doći, autoironično postavi pozicija građanina/umjetnika u kontekstu nove-stare slike Grada. Užasi zavičaja mala su enciklopedija problema jednog grada odnosno slike Grada.

Dubrovački umjetnici čiji će radovi biti predstavljeni su: Anamarija Bezek, Mara Bratoš, Pasko Burđelez, Boris Cvjetanović, Mario Cvjetković, Viktor Daldon, Ivo Dimnić, Marko Ercegović, Marija Grazio, Grupa ABS, Tina Gverović, heART, Katarina Ivanišin Kardum, Stanko Ivanković, Ivana Jelavić, Stjepo Kaleb, Sven Klobučar, Igor Knezović, Miranda Kuzmanić, Berta Miloš, Maro Mitrović, Ana Opalić, Ivana Pegan Baće, Marijana Pende, Izvor Pende, Luko Piplica, Dario Kulišić, Ana Požar Piplica, Ivana Selmani, Nives Sertić, Slaven Tolj, Ivona Vlašić i Borko Vukosav. Osim u Sponzi, njihovi će radovi biti izloženi u ateljeu Izvora Pende (Braće Andrijića 7), kraj Orlandovog stupa, na ulazu u Kino Sloboda (Luža), na balustradi Kina Slavica i ispod skala od Dominikanaca.

Izložba predstavlja fuziju programa za razvoj publike Dubrovačkih ljetnih igara Ključevi od grada i programa umjetničkih intervencija u javnim prostorima Art radionice Lazareti Grad je mrtav. Živio Grad!, a otvorenom ostaje do zatvaranja Igara, 25. kolovoza.

K.L.