Predsjednik DUSTRA-e i gradski vijećnik Željko Raguž bio je u prethodnom razdoblju veliki kritičar Dubrovačkih ljetnih igara, odnosno, Raguž je nezadovoljan što DLJi pružaju u odnosu na ulaganje o čemu je govorio i na sjednici Gradskog vijeća. Raguže stav izazvao je veliku pozornost javnosti.

Prošlog ljeta na izvedbama Dubrovačkih ljetnih igara bio je često viđen u publici. Igre još uvijek traju, a prvi čovjek DUSTRA-e Željko Raguž ovog ljeta još uvijek nije bio na niti jednoj od brojnih dramskih i glazbenih izvedbi na Igrama. Kako stvari stoje, Raguž na Igre ni neće jer, kazao je za portal Dubrovnikpress.hr u programu Igara nije naišao na sadržaj koji bi ga zanimao.

- Prošlog ljeta sam išao na brojne izvedbe na Dubrovačkim ljetnim igrama. Ove godine nisam bio na niti jednom događaju jer je od Dubrovačkih ljetnih igara ostalo samo ono u sredini. Dakle ostalo je samo da su ljetne, a odavno nisu dubrovačke niti su igre. Kakav je program na Igrama vidjeli smo prethodnih dana iz reakcija samih građana na dramski dio programa. Iz dramskog su programa ove godine nestale sve predstave koje su javnost zanimale. Čuli smo nedavno na Gradskom vijeću kako premijera Igre košta milijun kuna pa me zanima hoće li se ovogodišnje premijere igrati na Igrama i dogodine. - rekao je Raguž te, iako mu to mnogi iz svijeta kulture zamjeraju, DLJI usporedio s nogometom.

-Vidjeli smo nedavno tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva što znači jedno platno na Stradunu i koliko je broj ljudi to platno privuklo u Grad, ali mi još uvijek sedam puta manje sredstava ulažemo u sport nego u kulturu. Da se razumijemo, nisam ja protiv kulture i Dubrovačkih ljetnih igara, već sam stava da sredstva koja su ulože u neke događaje trebaju na neki način i vratiti. Baš mi u Dubrovniku imamo svijetle primjere kako se može dobro raditi u nekim ustanovama kao što su Dom Marina Držića, Umjetnička galerija Dubrovnik i Prirodoslovni muzej. To su ustanove koje u odnosu na DLJI dobivaju gotovo zanemariva sredstva, a koje su itekako svojim programima uspjele pobuditi pozornost publike, posebno mladih. Te su ustanove primjer kako se s malo novca mogu učiniti čuda. Inače, kao što sam najavio, DUSTRA će uskoro provesti anketu u kojoj će se građani izjasniti treba li više sredstava izdvajati za sport ili Igre. - najavio je Raguž.

Grad Dubrovnik nedavno je svoj poslovni račun u Privrednoj banci Zagreb zamijenio onim u OTP banci. Brojni građani, koji su u međuvremenu izvršili uplate na račun Grada Dubrovnik na PBZ-u zabrinuli su se da bi se zbog promjene poslovnog računa Grada moglo dogoditi da im ponovno stignu uplate za račune koje su već podmirili, odnosno da Grad nije zaprimio uplate na stari broj računa.

No, iz Grada Dubrovnika ističu nema mjesta za bojazan, jer su sva uplaćena sredstva zaprimljena na ispravni, odnosno novi račun Grada pa građani nemaju razloga za zabrinutost.

„Sve uplate koje su građani obavljali u pojedinim bankama, na Pošti ili Fini na stari poslovni račun kod Privredne banke, Privredna banka je ta sredstva vraćala primateljima uplata (bankama, Fini, Pošti), koji su zatim uplate proslijedili na novi poslovni računa Grada kod OTP banke.” - ističu iz gradske uprave.

N.M.

Ugledni berlinski umjetnik Clément Layes, koji je za svoj rad nagrađen nagradom Prix Jardin d'Europe kao najbolji europski mladi koreograf 2011., izvest će svoju hvaljenu predstavu„Title“ u utorak, 7. kolovoza u 21.30 na taraci tvrđave Revelin. Gostovanje je ostvareno uz potporu hrvatskog Goethe-Instituta.

U ovoj interdisciplinarnoj predstavi, Clément Layes, koreograf i izvođač s berlinskom adresom, sa sebi svojstvenim humorom, istražuje složenu međusobnu povezanost između stvari i značenja koje gradimo oko njih, te uspostavlja „rat i mir“ između stvari i misli, a pritom se ne ustručava razotkriti nam buku misli kao i spektakularnu tišinu objekata. Predstava je premijerno izvedena u listopadu 2015. u Sophiensæle u Berlinu u koprodukciji Public in Private i Clémenta Layesa.

Clément Layes živi i radi u Berlinu kao redatelj, koreograf i izvođač od 2008. Ondje je osnovao kompaniju Public in Private zajedno s hrvatskom koreografkinjom Jasnom L. Vinovrški. Njegova djela, smještena na sjecištu performing arta, koreografije, likovne umjetnosti i filozofije, kao polazište zauzimaju opažanja iz svakodnevnog života i (ne)običnih predmeta. S prethodnim radovima: Allege (2010.), To allege (2011.), Der grüne Stuhl (2012.), Things that surround us (2012.) i Dreamed apparatus (2014.), Layes je završio ciklus predstava o čovjekolikom svijetu i predmetima. Njegove predstave prikazane su na brojnim festivalima u Europi i SAD-u.

Ulaznice za “Title” dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21.30 sati, gdje svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije mogu ostvariti popust od 30%. Za ovu su predstavu omogućeni i drugi dodatni popusti, a za više informacije moguće je kontaktirati Ured prodaje na (020) 326 123 i 095 323 2050.

K.L.

Zbog izvođenja radova na sanaciji asfaltnog kolnika na okretištu autobusa 1A u naselju Mokošica, točnije u Ulici Bartola Kašića, ispod Pošte u Mokošici, bit će onemogućeno okretanje autobusa 1A u utorak i srijedu.

"Zbog navedenih radova autobus 1A neće ulaziti u naselje Mokošica, već će se ukrcaj i iskrcaj putnika odvijati na nerazvrstanoj cesti Sustjepan – Lozica ispod naselja Mokošica, točnije ispod Ulice Bartola Kašića." - navodi se u obavijesti Grada Dubrovnika.

DPP

Kazališni redatelj Dario Harjaček koji na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama potpisuje režiju druge dramske premijere, „Pod balkonima“ Ranka Marinkovića, predstavio je festivalskoj publici svoj prvi roman „Sanjica Lacković“ objavljen u izdanju nakladnika OceanMore, sinoć, 5. kolovoza u opuštenoj atmosferi Dubrovnik Beer Factorya. Na predstavljanju su sudjelovali intendantica Igara Dora Ruždjak Podolski te Saša Božić, pomoćnik za dramski program, koji su u ležernom razgovoru uz predstavljanje romana podijelili svoja iskustva, kao i mišljenje o koleraciji režiranja i pisanja, umjetnosti, odrastanju i mnoštvu drugih tema. Jelena Miholjević, dramska umjetnica, ujedno i Hajračekova supruga, pročitala je ulomak iz romana.

Dora Ruždjak Podolski je istaknula kako joj je izuzetna čast što je Dario Harjaček uz režiranje predstave „Pod balkonima“ Dubrovačkim ljetnim igrama omogućio i razgovor o ovom romanu te da se zbog toga osjeća privilegirano. Upitala je Hajračeka niz pitanja, putem kojih su okupljeni mogli saznati više o autoru, ali i djelu.

„Vrlo rano sam znao da želim biti pisac. Život se malo poigrao, imao sam blokadu do 30-te godine života, bez obzira što sam cijelo vrijeme gajio želju za pisanjem, nisam ništa mogao napisati. Kroz adaptacije tekstova ušao sam u rutinu pisanja, što me dovelo do stvaranja ovako kompleksne knjige. Pisanje i režiju doživljavam kao dva dijela istog posla“, rekao je Hajraček te s okupljenima podijelio da je „Sanjicu“ počeo pisati prošle godine, završio je u svega četiri mjeseca, a objavljena je u svibnju ove godine. Objasnio je i da pisanje doživljava kao osamljenički posao, dok je teatar nešto posve suprotno. No, i za režiju i za pisanje potrebna je zrelost, a čovjek treba biti uporan i hrabar. „Rodi se esencijalna ideja koja se razvija kroz jezik“, istaknuo je Hajraček, dodavši da je takav slučaj i s njegovim najnovijim projektom u Dubrovniku, gdje je ideju razvio s kolegicom Vedranom Klepicom.

Prema riječima autora, glavna tema „Sanjice Lacković“ je uskogrudnost koja proizlazi iz provincijskog stanja uma. Priča je to o troje ljudi različitog klasnog porijekla, a zajedničko im je što su u velikoj potrazi za slobodom, kao i u najtežoj borbi - u borbi sa samima sobom. Lik po kojem je knjiga dobila ime je profesorica koja svojim učenicima daje sposobnost kritičkog razmišljanja, a upravo važnost toga je Hajraček naglasio, rekavši kako je i sam imao takvu profesoricu. „Svi u životu imamo Sanjicu Lacković, čime god se bavila“, zaključila je Dora Ruždjak Podolski. Na samom kraju predstavljanja, autor je istaknuo kako bi volio da knjiga otvori neka pitanja te da je za knjigu najgore to da ne doživi nikakvu recepciju. „Često se događa da stvari zamru prije nego što zažive'', rekao je Hajraček i pozvao sve da pročitaju knjigu. Zvučni zapis sinoćnjeg razgovora u trajanju od gotovo 50 minuta dostupan je na poveznici OVDJE.

Prvi put se Harjaček festivalskoj publici predstavio 2011. godine Stullijevom „Katom Kapuralicom“. Upravo je Harjačekova Kate, s maestralnom Jelenom Miholjević u naslovnoj ulozi razotkrila mitove Mediterana, ali i upozorila na ono što nas Marinković uči: bez obzira koliko skrivali kulturne simbole, najniži će zajednički nazivnik čovječanstva uvijek biti ljudski otpad. Mediteranom je inspirirana i predstava „Pod balkonima“ Ranka Marinkovića u režiji Darija Harjačeka te dramatizaciji Vedrane Klepice koja će premijerno na 69. Igrama igrati u parku sveučilišnog kampusa 18., 19., 20., 21. i 22. kolovoza.

Ovogodišnji dobitnik Nagrade Grammy za najbolji klasični instrumentalni solo album te laureat najuglednijih svjetskih pijanističkih nagrada, Daniil Trifonov nastupit će na Dubrovačkim ljetnim igrama s programom posvećenom Chopinu u ponedjeljak, u 21.30 u atriju Kneževa dvora.

Daniil Trifonov dobitnik je nagrade „Umjetnik godine” za 2016. godinu koju dodjeljuje časopis Gramophone, a spektakularan uspjeh u svijetu klasične glazbe postigao je kao solist, virtuoz koncertnog repertoara, komorni glazbenik i skladatelj. Spajajući savršenu tehniku s rijetko viđenom osjećajnošću i dubinom izvedbe, Trifonov ne prestaje oduševljavati publiku diljem svijeta. Britanski The Times naziva ga „nedvojbeno najčudesnijim pijanistom našeg vremena”. Među brojnim nagradama koje je ovaj mladi ruski pijanist osvojio svakako se ističu i Treća nagrada na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Fryderyk Chopin u Varšavi, Prva nagrada na Međunarodnom natjecanju Arthur Rubinstein u Tel Avivu te Prva nagrada i Grand Prix na Natjecanju Čajkovski u Moskvi. Ovog proljeća održao je seriju od sedam rasprodanih koncerata u newyorškom Carnegie Hallu, a trenutno nastupa na najuglednijim europskim festivalima. Na Dubrovačke ljetne igre dolazi iz Švicarske, s Verbier festivala, a nakon Dubrovnika ga očekuje nastup na salzburškom festivalu (Salzburger Festspiele).

Program recitala Daniila Trifonova u Dvoru, u svom je prvom dijelu pod oznakom više ili manje poznatih hommagea koje karakterizira divljenje prema „pjesniku klavira” - Chopinu. Trifonov će izvesti Varijacije na Chopinovu temu F. Mompoua, Schumannov Chopin iz Carnevala, Griegov Hommage à Chopin iz Stimmungen, zatim Nokturno (Hommage a John Field) S. Barbera, Un poco di Chopin P. I. Čajkovskog te Varijacije na Chopinovu temu Sergeja Rahmanjinova. U drugom dijelu recitala uslijedit će jedno od poznatijih i za klavirsku literaturu najrevolucionarnijih Chopinovih djela uopće: monumentalna Sonata u b-molu, poznata pod nazivom Pogrebni marš.

Recital Daniila Trifonova na 69. Igrama održava se pod pokroviteljstvom Kraša, uz podršku Jadranskih luksuznih hotela kao i Veleposlanstva Ruske federacije u Hrvatskoj te Lukoila.

K.L.

Izložba „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama“ bit će otvorena u četvrtak, 9. kolovoza 2018. godine u žitnici „Rupe“ u 20.30 sati. Riječ je o zajedničkom izložbenom projektu Ministarstva kulture i Etnografskog muzeja u Zagrebu, koji će dubrovačka muzejska publika moći vidjeti zahvaljujući dugogodišnjoj i bogatoj međumuzejskoj suradnji između Dubrovačkih muzeja i zagrebačkoga Etnografskog muzeja.

Izložba je nastala 2011. godine na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada čitavog niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. godine do današnjih dana uspješno nominirali 15 kulturnih fenomena na jednu od tri UNESCO-ove liste svjetske nematerijalne baštine čovječanstva.

Na Reprezentativnu listu uvršteno je čipkarstvo u Hrvatskoj koje razlikuje tehnike i materijale izrade – čipkom na iglu (Pag), čipkom od agave (Hvar) i čipkom na batiće (Lepoglava), glazbeni izričaj dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, višestoljetna manifestacija Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, godišnji proljetni ophod Kraljica ili Ljelja iz Gorjana, crkveno-pučka procesija za Križen na otoku Hvaru, umijeće izrade drvenih tradicijskih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod Zvončari s područja Kastavštine, tradicijski medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske, Sinjska alka, bećarac – tradicijski glazbeni žanr, nijemo kolo Dalmatinske zagore, klapsko pjevanje te mediteranska prehrana, upisana kao rezultat multinacionalne kandidature Španjolske, Grčke, Italije, Maroka, Portugala, Cipra i Hrvatske.
Na UNESCO-ovoj listi Nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita smjestio se glazbeni izričaj ojkanje, dok je projekt Ekomuzej „Batana“ uvršten na Listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine 2016. godine.

Autorica izložbe, muzejska savjetnica Etnografskog muzeja dr. sc. Iris Biškupić Bašić i autorica likovnog postava, samostalna dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović koncepcijski posvećuju posebnu pažnju svakom pojedinom fenomenu nematerijalne baštine predstavljajući ga kao zasebnu cjelinu, u formi samostojećeg postamenta opremljenog fotografijama, karakterističnim predmetima, odgovarajućim tekstovima i u pojedinim slučajevima zvučnim zapisima, pritom posvećujući punu pažnju geografskom i kulturološkom kontekstu.

Izložba je popraćena s 15 filmova snimljenih za potrebe nominacija, koje posjetitelji mogu pogledati na zasebnim multimedijalnim sustavima, a njen cilj je potaknuti cjelokupno društvo na promišljanje o bogatoj nematerijalnoj kulturnoj baštini na području Republike Hrvatske te doprinijeti njenoj popularizaciji, očuvanju i prenošenju na buduće generacije.

Izložba ostaje otvorena do 10. rujna 2018.

Dubrovački muzeji

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike obavijestilo je Grad Dubrovnik da je prihvaćen prijedlog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o dodjeli bespovratnih sredstva u iznosu od 1.178.933,00 kune za projektni prijedlog „ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika“.

U postupku dodjele bespovratnih sredstava u Operativnom programu „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ Ministarstvo zaštite okoliša je kao posredničko tijelo razine 1 potvrdilo prijedlog Fonda, posredničkog tijela druge razine, o prihvatljivosti izdataka za predmetni projektni prijedlog.

Posljednja faza u postupku, stoji u dopisu kojeg potpisuje ministar Tomislav Ćorić, jest donošenje Odluke o financiranju te u konačnici potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava.

Takozvane izobrazno-informativne aktivnosti sastavni su dio Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2018. do 2023. godine koje je Gradsko vijeće usvojilo u svibnju. Program uključuju edukaciju javnosti kroz provođenje niza aktivnosti po pitanju unaprjeđenja sustava odvojenog prikupljanja otpada.

DPP

Autobusna stanica na Ilijinoj glavici za prigradske autobuse potpuno je neuređena. Dakle, problem je u stajalištu koje tako nema niti klupu na koju bi se moglo sjesti i pričekati autobus, a ne postoji niti natkrivena čekaonica.

Osim toga, na strani ceste gdje se nalazi navedena stanica, sami pješački kolnik potpuno je sužen, pa se ustvari autobus ne može pričekati niti na njemu, već se potrebno odmaknuti u stranu ili čekati autobus na cesti.

Poseban problem to stvara ljeti, kad u Gradu ima i dosta turista, pa samim tim i više onih koji čekaju autobus na ovoj stanici, a koji se tako jednostavno nemaju gdje smjestiti. Čini se da je zaista vrijeme za urediti ovu stanicu, odnosno intervenirati kako bi napokon bila uređena poput većine ostalih autobusnih stajališta u Dubrovniku.

V.S.

Nakon što je Policijskoj postaji Gruda prošli tjedan 53-godišnjak prijavio krađu novca iz svog vozila, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da su navedeno kazneno djelo počinila četvorica ukrajinskih državljana koji su kazneno prijavljeni za tešku krađu.

Naime, 53-godišnjak je parkirao svoje osobno vozilo u javnoj garaži na području Župe dubrovačke, nakon čega je vozilo zaključao i pošao u kupovinu. Pri povratku je zatekao otključano vozilo i ustanovio da je iz vozila otuđen novac i ručni sat, čime je oštećen za ukupni iznos od 35 tisuća kuna. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su navedenu tešku krađu počinili četvorica ukrajinskih državljana u dobi od 26 do 32 godine na način da su pomoću specijalziranog uređaja presreli signal zaključavanja vozila. Nakon što su otuđili novac, počinitelji su napustili područje Republike Hrvatske preko MCGP Karasovići te je za njima raspisana potraga.

PU DNŽ

Tijekom srpnja 2018. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 410.626 dolazaka i 2.066.277 noćenja, što je jednako srpnju 2017. godine.

Tijekom prvih sedam mjeseci 2018. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.121.617 dolazak s ostvarenih 4.592.026 noćenja. U usporedbi s 2017. godinom dolasci su u porastu za 6%, a noćenja za 4%.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Francuske.

TZ DNŽ

Izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije, predvođeno županom Nikolom Dobroslavićem, kao i Grada Dubrovnika na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem sudjeluje u obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu.

Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na Trgu dr. Ante Starčevića kod Spomenika hrvatske pobjede "Oluja 95" odana je počast svim hrvatskim braniteljima. Program obilježavanja je nastavljen na kninskoj Tvrđavi svečanim podizanjem državne zastave, a potom prigodnim obraćanjem predstavnika državnog vrha.

Kako se može vidjeti na fotografiji koju je na svojem Facebooku objavio gradonačelnik Franković, u Kninu su ispred Grada Dubrovnika još pročelnica Zrinka Raguž i gradski vijećnik Ivo Lučić. Pak, uz župana Dobroslavića, tu su još njegovi zamjenici Žaklina Marević i Joško Cebalo. Na fotografiji se još može vidjeti načelnika PU DNŽ Ivana Pavličevića, ali i saborskog zastupnika Branka Bačića.

V.S.