Nakon testne faze aplikacija Gradsko oko” putem koje se mogu prijaviti komunalni i/ili prometni problemi u Konavlima je aktivna i spremna za javnost.

"Ukoliko želite prijaviti neki problem na predjelu naše općine to možete napraviti tako da se registirate na konavle.oko.hr ili skinite aplikaciju Gradsko oko dostupnu na Google Playu i App Storeu te na jednostavan način prijavite problem". - pišu iz Općine Konavle.

Nakon prijave od strane korisnika o problemu se odmah obavještava nadležna osoba, a po rješavanju istog, prijavitelj dobije obavijest. Status predmeta prijave može se pratiti OVDJE:

"Svakom prijavom pridonesite boljoj kvaliteti življenja!" - poručili su iz Općine Konavle.

DPP

Problem s vodičima koji nisu licencirani, a i dalje vode goste i dalje traje. O čemu se konkretno radi? Naime, kad u Grad dođe inozemna grupa, u pratnji svojih turističkih pratitelja, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu, nju bi trebao preuzeti vodič, koji ima položen stručni ispit za područje Dubrovnika. U praksi, to nije tako.

Dakle, događa se da taj turistički pratitelj ustvari vodi svoju grupu po Gradu, bez da je unajmio licenciranog vodiča. Najčešće, radi se tu o problemu kojega stvaraju turistički pratitelji iz dalekoistočnih zemalja, koji tako na ovim slučajevima uštede značajnu količinu novca, koja bi inače išla dubrovačkim vodičima.

Na ovaj problem još prije dva mjeseca upozoravala je pročelnica Ceha turističkih vodiča Marina Franić. Pak, kako je izjavila za portal Dubrovnikpress.hr, nije se ništa promijenilo.
- Jedino nam Grad Dubrovnik zaista ulazi ususret i čini sve u svojoj moći da se to promijeni. Zbilja su pokazali dobru volju što mi daje nadu da će doći do promjene. Što je problem? Carina je ona koja bi trebala vršiti inspekciju, a u Dubrovniku je samo troje tih inspektora. Najviše tih "ilegalnih" vodiča je iz Južne Koreje, koji bez problema sa svojim zastavicama šetaju preko Straduna. E sad, događa se da se oni prave kako ne znaju engleski jezik i tako u biti prođu lišo. Grad je spreman financirati prevoditelja s korejskog koji bi išao s inspektorima kako bi napokon tom problemu stali na kraj. - rekla je Marina Franić.

- Prije tri dana zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primila je predstavnike Ceha vodiča, Hrvatske carine i Društva turističkih vodiča Dubrovnik. Uskoro će biti racija, dakle kontrolirat će se strane agencije i vodiči. Nadamo se da će se tako prestrašiti i više neće raditi te probleme. - kazala je Marina Franić.

- Ono što bi trebalo je možda postaviti nekoga na Pile da kontrolira situaciju, kao što sad radi Sanitat s turističkim autobusima. U drugim gradovima ti ne možeš izaći iz autobusa da te ne čeka lokalni vodič. - dodala je.
Unatoč ovom problemu istaknula je kako je u Dubrovniku dobro biti turistički vodič.

- Nije uvijek lako, ali mi imamo puno posla. Zbog toga smo sretni. Grad je pun, stižu kruzeri, sezona je duga. Ali, ovo je veliki problem. Opet ponavljam, drago nam je što iz Grada zaista shvaćaju naše probleme i čine sve da ih i riješe. - objasnila je pročelnica Ceha turističkih vodiča Marina Franić.

Izložba Josipa Pina Trostmanna Dubrovnik iz Svetog Jakova s dvije palme otvorena je 13. srpnja u prepunom atriju palače Sponza, povodom 80. rođendana umjetnika te 55. godina od diplome na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, a moći će se razgledati do 4. kolovoza.

Prvi se brojnoj festivalskoj publici obratio pomoćnik intendantice Igara za dramski program Saša Božić, a izložbu je otvorio Andrija Seifried, koji je i inicirao izložbu te napisao predgovor kataloga. Istaknuo je kako je 13 Pinov sretan broj, na isti datum, 13. srpnja je njegova festivalska izložba otvorena prije osam godina, a na ovoj otvorenoj također 13. srpnja izloženo je 13 platna. Slike vrište maštom, nadahnućem i koloritom. Samim tim one čine jednu koherentnu slikarsku cjelinu koja svjedoči jednu visoku likovnu estetiku. Učenik Umjetničke škole Luke Sorkočevića Martin Hazdovac kao poklon iznenađenja otpjevao je Pjesmu Dubrovniku Pinu u čast u klavirskoj pratnji Stefani Grbić.

Djela Josipa Trostmanna nalaze se u brojnim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama diljem svijeta. Spada u red najstarijih živućih i "najdubrovačkijih slikara", a od povjesničara umjetnosti prepoznat je kao jedan od najvećih kolorista hrvatskog slikarstva. Ostaje vjeran Dubrovniku i prepoznatljivim motivima koji variraju u njegovim ciklusima: Minčeta, Sv. Ivan, Sv. Vlaho, Kono, dubrovačke tarace i pergole.

Od 1981. nosi titulu Zaslužnog likovnog pedagoga u Republici Hrvatskoj koju dodjeljuje Savez likovnih pedagoga. Mnogi od predstavnika suvremenih vizualnih praksi i veliki broj umjetnika čije ćemo radove vidjeti na izložbi Užasi zavičaja, koju će Igre u suradnji s Art radionicom Lazareti otvoriti 7. kolovoza, osnovu svog kasnijeg umjetničkog rada nose još od vremena kad ih je u kući Flore Jakšić u Uvali Lapad Josip Trostmann nenametljivo i predano upućivao u crtačke i slikarske tehnike.

Izložba Josipa Pina Trostmanna Dubrovnik iz Svetog Jakova s dvije palme ostaje otvorena u Sponzi do 4. kolovoza s izuzetkom ove nedjelje, 15. srpnja kad će Sponza zbog finalne utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva biti zatvorena od 16 sati.

K.L.

Dramski program 69. Dubrovačkih ljetnih igara otvorit će gostujuća predstava Zagrebačkog kazališta mladih Črna mati zemla, nastala po romanu Kristiana Novaka u dramatizaciji Tomislava Zajeca i režiji Dore Ruždjak Podolski u ponedjeljak. Predstava će se održati na otoku Lokrumu s početkom u 21.30. Brodovi polaze iz stare gradske luke u 20.30 i 20.45.

Roman Črna mati zemla Kristiana Novaka, dobitnika Tportalove književne nagrade za najbolji hrvatski roman 2014. godine, gotovo od trenutka objavljivanja privlači veliku pozornost i istodobno postavlja brojna pitanja. Pisan u obliku ispovjedne proze mladog urbanog protagonista Matije Dolenčeca, roman slijedi otvorenu, impulzivnu i začudno sirovu strukturu priče s rijetko zabilježenim autentičnim osjećajem za neizbježno. Priča je to koju glavni junak, pisac u krizi spisateljskog, ali i osobnog identiteta, jednostavno mora ispripovijedati. Novakova je spisateljska umješnost u vještom fingiranju stvarnosti, u kojem se individualna trauma isprepleće, prožima i zapravo izrasta iz kolektivne traume junakova međimurskog zavičaja, u koji je smještena većina radnje. Pa dok s jedne strane ostajemo zakinuti za stvarnosnost lokacije, svi drugi pripovjedni elementi koje u svom narativu Novak upotrebljava itekako su bolno poznati. Povratkom Matije Dolenčeca u prostor vlastita traumatična djetinjstva susrećemo se s motivima koji svojom silovitošću opisuju vrijeme kolektivne traume društva u tranziciji, ali i individualnu borbu za preživljavanjem. Novakov narativ smješten u uznemirujućem staništu rezultirao je izrazito maštovitom i prije svega potresnom prozom, koja sasvim sigurno ne štedi svog čitatelja, ali ga nikad ni ne ostavlja samog. Raspon tih motiva istodobno je zastrašujući i razoran – od tematiziranja zlouporabe moći na svim društvenim razinama, osobne i društvene korumpiranosti, kolektivnih samoubojstava, pedofilije, preko vršnjačkog nasilja, pa sve do alkoholizma i njegovih posljedica, da spomenemo samo neke.

Predstava Črna mati zemla praizvedena je lani u Zagrebačkom kazalištu mladih, a do sada je osvojila više od deset nagrada, uključujući nagrade Marul za najbolju predstavu u cjelini, za režiju i za dramatizaciju. Nagrade hrvatskog glumišta osvojila je za najbolju dramsku predstavu u cjelini, za najbolje redateljsko ostvarenje te za sporednu žensku ulogu, koja je dodijeljena Urši Raukar za ulogu Bake. Predstavu je nagradila u publika na ovogodišnjem Sterijinom pozorju.

U predstavi glume Adrian Pezdirc, Mia Biondić, Doris Šarić Kukuljica, Nataša Dorčić, Urša Raukar, Dado Ćosić, Zoran Čubrilo, Suzana Nikolić, Jasmin Telalović, Dora Polić Vitez, Pjer Meničanin, Barbara Prpić, Nadežda Perišić Radović, Danijel Ljuboja, Damir Šaban, Mateo Videk, Milica Manojlović, Stanko Kovačić, Nikola Ljutić i Leon Bujanović. Scenograf je Stefano Katunar, kostimografkinja Doris Kristić, suradnica za scenski pokret Petra Hrašćanec, skladatelj Stanko Kovačić, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek te zvuka Miroslav Piškulić.

Izvrsne kritike romana i predstave potvrđuju ne samo vrijednost dvaju realizacija zasebno, već i uspjeli intertekstualni odnos između njih čijoj snazi će festivalska publika uskoro moći svjedočiti. Na dan izvedbe predstave Črna mati zemla 16. srpnja, svi ljubitelji ovog romana (i oni koji se tek spremaju to postati) mogu doći u 20 sati u novu knjižaru Algebra na dnu Straduna, gdje će, u društvu redateljice predstave Dore Ruždjak Podolski i autora dramatizacije Tomislava Zajeca, Kristian Novak potpisivati svoja izdanja.

Predstava se na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama izvodi pod pokroviteljstvom TELE 2 te uz potporu Valamara.

K.L.

Izložba „Neđe panj neđe tanj“ otvorena je u Zavičajnom muzeju Konavala pred brojnim posjetiteljima. Na otvorenju su govorili zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić,asistent etnoloških kolegija na Sveučilištu u Mostaru i kustos Ivica Kipre; ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić te voditeljica Zavičajnog muzeja Konavala Anita Arbulić.

Anita Arbulić je istakla kako su ove godine izabrali važnu temu, jednostavno neizbježnu koja nije toliko atraktivna kao svila, ali je zaista puno značajnija. Vuna je bila život u Konavlima, kao i u cijelom Dinarskom području. Istaknula je kako je izložba napravljena zahvaljujući brojnim kazivačima i posuditeljima građe kojima se svima skupa od srca zahvaljuje.

Ivica Kipre je predstavio predkršćanski značaj vune i podijelio s posjetiocima dio mitološke građe vezane uz Slavenske zemlje i vunu.

Antonia Rusković Radonić je istaknula važnost vune i njezine održivosti kroz stoljeća u suodnosu ovce i čovjeka te je definirala zastupljenost vune kao tekstilne sirovine u životu u Konavlima. Nakon toga je ukratko predstavila izložbu.

Izložbu je otvorio Ivo Radonić pohvalivši rad Muzeja i galerija Konavala.

Izložba ostaje otvorena do 1. studenoga, a muzej je otvoren od ponedjeljka do subote od 9 do 18 sati te nedjeljom od 9 do 14 sati.

DPP

Svečana dodjela diploma polaznicima programa Udruge za promicanje prirodnih znanosti održala se u ljetnikovcu Bunić Kaboga. Diplome je polaznicima koji su uspješno završili program prve i druge godine dodijelio predsjednik Zaklade Caboga Stiftung dr. Ivo Felner. U motivacijskom govoru polaznicima on je naglasio da su znatiželja, rad i upornost glavne karakteristike znanstvenika.

U dvije godine rada ova udruga je uz nastavu organizirala niz znanstvenih izleta, studijsko putovanje u CERN u Genevi i Institut za nanotehnologiju u Laussane kao i predavanja hrvatskih i svjetskih znanstvenika prof. Đikića i prof. Puljka.

„Nadamo se da smo se svojim radom približili ispunjenju cilja naše Udruge – učiti s radošću, više, drukčije, bolje i ohrabrili, potaknuli i pomogli učenicima da se zainteresiraju, odaberu i ostanu u svijetu prirodnih znanosti“, istaknuli su u Udruzi.

„Sve navedeni rezultati ne bi bili mogući bez gospara Iva Felnera, Zaklade Caboga Stiftung, RIT Dubrovnik, bez posebnog zalaganja naših profesora Marlene Ćukteraš, Selme Čustović, Tanje Vukas, Lucie Emanuele, Alena Brkovića, Romane Capor, Irene Brdar i Maria Puškarića“, napominju iz Udruge za promicanje prirodnih znanosti.

„Udruga će i sljedeće godine nastaviti s promicanjem znanosti i znanja jer smo uvjereni da samo stručnost i znanje pridonose napretku društva, organizirat ćemo predavanja svjetskih znanstvenika, putovati, učiti i proširiti naše djelovanje i na učenike osnovnih škola. Sljedeće školske godine organiziramo nastavu iz matematike, fizike, kemije i biologije za učenike osmih razreda osnovne škole, prvog, drugog i trećeg razreda srednje škole. Svi zainteresirani pridružite se i budite dio jedne lijepe znanstvene priče.“ – napisali su iz Udruge za promicanje prirodnih znanosti.

DPP

Razgovor s autorom romana Črna mati zemla Kristianom Novakom i autorom dramatizacije istoimene predstave Tomislavom Zajecom održao se sinoć na taraci palače u ulici Braće Andrijića, u sklopu programa Ključevi od grada 69. Dubrovačkih ljetnih igara. Razgovor je moderirao Saša Božić, a donio je niz zanimljivosti kako o romanu tako i o stvaranju predstave.

Prema Zajecu, pitanje Črne mati zemle kao kulturnog fenomena je vrlo kompleksno. Redateljica Dora Ruždjak Podolski već je predstavu vidjela na sceni u glavi dok ju je čitala, na taj je način birala i suradnike i uspjeh se rodio iz njenog povjerenja i energije. „Čini mi se da smo zato svi uložili maksimum i da se to vidi“, istaknuo je Zajec i objasnio da je najvažnije, ali i najteže, bilo naći ono što je srž priče. „Najveći problem na početku rada na dramatizaciji je bilo upravo pitanje fokusa, pitanje o čemu je zapravo taj roman. Kao temeljno očište uzeli smo krivnju. I to je istovremeno punilo materijal i čistilo ga suvišnog“, kazao je Zajec.

Moderator Božić spomenuo je da se uspjeh Črne mati zemle najviše očitava u povratku povjerenja u narativ, povratku publike u kazalište, kao i povratku suvremenim hrvatskim autorima. Kristian Novak, kao autor nagrađivanog romana, istaknuo je kako je smatrao da je najbolje što se može dogoditi da roman bude odskočna daska za novo umjetničko djelo, za predstavu. „Prvi put sam na probu došao deset dana prije premijere i dogodilo se to da me pogodila u onu istu emotivnu točku iz koje je i izašla Črna mati zemla“, kazao je Novak.

„Ja sam bio svjestan da je to jedna grozna crna priča, ali ona je morala van“, iskren je bio autor, dodavši da roman otkada ga je završio nije niti jedanput pročitao dok je predstavu gledao više puta. Otvoren je bio i Zajec kad je kazao da ima osjećaj da je godinu dana tijekom rada na dramatizaciji bio u nekom mračnom tunelu.

Publika Dubrovačkih ljetnih igara imat će priliku višestruko nagrađivanu predstavu Črna mati zemla gledati večeras na otoku Lokrumu s početkom u 21.30. Brodovi polaze iz stare gradske luke u 20.30 i 20.45, a uoči toga, Kristian Novak će, u društvu redateljice predstave Dore Ruždjak Podolski i autora dramatizacije Tomislava Zajeca, u novoj knjižari Algebra na dnu Straduna potpisivati svoja izdanja s početkom u 20 sati.

Zvučni zapis razgovora dostupan je na platformi SoundCloud na poveznici OVDJE.

K.L.

U sklopu programa Ključevi od Grada 69. Dubrovačkih ljetnih igara, razgovor s autorom romana Črna mati zemla Kristianom Novakom i autorom dramatizacije istoimene predstave Tomislavom Zajcem koji će moderirati Saša Božić, održat će se u nedjelju, 15. srpnja u 21.00 sat u nedavno obnovljenoj palači u ulici Braće Andrijića 8. Ulaz je slobodan.

Črna mati zemla priča je o dječaku, o gubitku, o strašnoj tajni, o zajednici kojoj su se zaljuljali temelji, o prijateljstvu, ljubavi i izdaji, o tome kako je svatko od nas katkad na onoj strani koja okrene leđa, kako je to sažeo autor romana. Kristian Novak rođen je 1979. godine u Baden-Badenu, a djetinjstvo je proveo u Sv. Martinu na Muri. Gimnaziju je pohađao u Čakovcu, diplomirao kroatistiku i germanistiku te doktorirao na Poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Šest godina radio je kao asistent na Odsjeku za germanistiku istoga fakulteta, a 2012. godine prelazi na Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, gdje danas predaje kao docent. Njegov roman Črna mati zemla izlazi 2013. i osvaja T-portalovu nagradu za roman godine, a ubrzo je doživio nekoliko stranih izdanja, adaptiran je u radio-dramu te hvaljenu i višestruko nagrađivanu kazališnu predstavu u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih i režiji Dore Ruždjak Podolski koja će biti izvedena na Lokrumu u ponedjeljak, 16. srpnja.

Autor dramatizacije Tomislav Zajec zapisao je kako je Črna mati zemla roman „koji se uporno i dosljedno opire definicijama, ili pokušajima da ga se ubaci u određen sustav sistematizacije koji bi pomogao njegovu dešifriranju i pritom ponudio jednoznačne odgovore ili tumačenja“. Dodao je kako se radi o romanu „koji je zaista veoma teško uhvatiti, riječ je o materijalu koji je, u najboljem smislu tog pojma, hiperaktivan.“ Tomislav Zajec festivalskoj publici je dobro poznat kao autor dramskog teksta „Spašeni“ koji je u režiji Franke Perković praizveden 2010. na 61. Igrama u hotelu Belvedere. Zajec je do sada objavio četiri romana, deset originalnih dramskih tekstova, a drame su mu, osim u Dubrovniku, izvođene u Zagrebu, Varaždinu, Ljubljani, Sarajevu, Novom Sadu, Londonu, Buenos Airesu, Glasgowu, Bradfordu, Norwichu, Bukureštu, Braili i Ipswichu. Peterostruki je dobitnik državne nagrade za dramsko djelo „Marin Držić“ i dvostruki dobitnik nagrade „Marul“ festivala Marulićevi dani među kojima i za dramatizaciju romana Črna mati zemla Kristiana Novaka.

Podsjetimo, gostujuća predstava Zagrebačkog kazališta mladih Črna mati zemla, nastala po romanu Kristiana Novaka, u dramatizaciji Tomislava Zajeca i režiji Dore Ruždjak Podolski otvorit će dramski program 69. Igara u ponedjeljak, 16. srpnja. Izvedba je na otoku Lokrumu s početkom u 21.30. Brodovi iz stare gradske luke polaze u 20.30 i 20.45.

K.L.

Grad Dubrovnik je pokrenuo postupak javne nabave za izvođenje radova na adaptaciji Dječjeg vrtića „Put na more ".

Riječ je o objektu samostana sv. Vinka smještenog na adresi Put na more u Mokošici nedaleko od Nautičkog centra ukupne površine 1589 metara kvadratnih, od čega na objekt otpada 214 m2. Nekretnina je, podsjetimo, predmet ugovora  o najmu  sklopljenog na razdoblje od 10 godina između Dječjih vrtića Dubrovnik i Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga čijim sklapanjem su se stekli preduvjeti za otvaranje novog gradskog vrtića na području Mokošice.

Postojeća zgrada visine „prizemlje, kat i potkrovlje“ adaptirat će se na način da može primiti tri vrtićke i jednu jasličku odgojno-obrazovnu skupinu prema Državnom-pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe. U prizemlju će se smjestiti blagovaonica s priručnom kuhinjom i prostorom za osoblje, a okolni vanjski prostori bit će prilagođeni za dječju igru na otvorenom.

Kako se navodi u dokumentaciji predviđeni rok početka izvođenja radova adaptacije je rujan 2018. godine, dok je rok završetka 70 dana od mjeseci od dana uvođenja odabranog izvođača u posao.

DPP

Svečanost povodom uključivanja kineskih policijskih službenika u projekt „Sigurna turistička sezona“ održana je danas na Stradunu.

Radi se o projektu, jedinstvenom u svijetu, kojeg hrvatska policija provodi već trinaestu godinu zaredom, a u njega su uključene brojne države poput Italije, Francuske, Poljske, Češke, Albanije, Kosova, Njemačke, Ukrajine, Makedonije i od ove godine po prvi puta Kine.

Ukupno šest kineskih policijskih službenika službu će obavljati zajedno sa svojim hrvatskim kolegama do sredine kolovoza u tri policijske uprave i to Dubrovačko-neretvanskoj, Zagrebačkoj i Ličko-senjskoj i brinuti o sigurnosti milijuna turista koji svoj odmor provode u Hrvatskoj.

Dobrodošlicu kineskim policijskim službenicima, u ime glavnog ravnatelja policije, poželio je njegov zamjenik Željko Prša koji je istaknuo da je Hrvatska država s bogatom turističkom tradicijom i da turizam za Hrvatsku predstavlja ključnu gospodarsku granu, a uspjeh turističke sezone predstavlja jedan od najvažnijih prioriteta. Upravo se zbog tog razloga o sigurnosti tijekom turističke sezone promišlja na sustavan i planski način već duži niz godina. Kroz projekt „Sigurna turistička sezona“ hrvatska je policija izgradila snažno partnerstvo sa zemljama s kojima surađujemo čime se podigla kvaliteta policijske usluge, povećalopovjerenje stranih i domaćih gostiju i građana u policiju, ali i izgradili brojna poznanstva koja nam pomažu da poslovno bolje surađujemo.

Na kraju je dodao da je sigurnost uvijek bila jedan od ključnih čimbenika uspjeha i razvoja svake turistički usmjerene zemlje, pa tako i Hrvatske. Hrvatska policija je ove, kao i svih proteklih godina, dobro procijenila sve aspekte sigurnosti, poduzela adekvatne pripreme te je tijekom ljetnih mjeseci organizirana na najbolji mogući način da zajedno sa svojim stranim partnerima i u suradnji sa svim dionicima sustava sigurnosti u državi zadrži rejting Hrvatske kao visoko sigurne destinacije.

Na prigodnoj svečanosti dobrodošlicu kineskim policijskim službenicima poželjeli su i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i veleposlanik Narodne Republike Kine Hu Zhaoming.

A.B.

HDZ-ov vijećnik Teo Andrić pitao je na sjednici Županijske skupštine župana dubrovačko-neretvanskog Nikolu Dobroslavića kako će tijekom sezone funkcionirati helikopterska medicinska služba koja se pokazala iznimno učinkovitom i potrebnom na području Županije.

Župan Dobroslavić je istaknuo kako je stav Županije da helikopterska medicinska služba bude na raspolaganje i mimo ljetnih mjeseci.

- Helikopterska medicinska služba ove godine počinje rad u sezoni na području DNŽ. Od velike je pomoći našoj Hitnoj koja se koristi automobilima. Važno je da ona brzo dolazi do svih pozicija na najudaljenijim područjima županije, kao i na otoke. To je policijski helikopter, manjih dimenzija, ali potpuno opremljen. Tu smo zahvalni Ministarstvu što treću godinu zaredom s nama potpisuju ugovor. Htjeli bismo da to bude i dulje od ljetnih mjeseci, ali to sada nažalost nije moguće. - rekao je Dobroslavić.

N.M.

Župan Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine govorio je o brzoj cesti od aerodroma do Dubrovnika. Naime, vijećnicu Irenu Kordu (HDZ) zanimalo je u kakvoj je fazi taj projekt.

- Trenutno traje izrada studije izvodljivosti trase. U obziru su dva koridora, treba vidjeti koji je koridor tu najprihvatljiviji. To je ono što je nužno za daljnje postupanje. Svakako ono što mi želimo je da cesta ide prema Osojniku gdje bi se spajala s autocestom. Svakako, dio s Konavima je riješen. Cesta neće ugroziti kuće i vinograde. Dilema je u Župi. - objasnio je Dobroslavić.

- Još slažemo kockice po tom pitanju. Svakako, ta cesta je jedan od prioriteta. U razgovorima smo s Hrvatskim cestama i sve će se dileme razriješiti kroz desetak dana. - poručio je župan Dobroslavić.

V.S.