Vezano uz Odluku o reklamiranju o kojoj se dosta raspravljalo na sjednici Gradskog vijeća, moramo istaknuti da smo u istoj sudjelovali ispred Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Udruženja obrtnika Dubrovnika, tako da smo argumentirali potrebu komuniciranja usluga i proizvoda, ali na način da ista bude primjerena Dubrovniku, posebno Gradu i kontakt zonama. Primjedbe koje je imao Grad Dubrovnik, kao i većina stanovnika Grada, vezane su bile uz korištenje javnih površina za takve potrebe. – piše u priopćenju koje je nakon jučerašnje sjednice Gradskog vijeća izdao Ceh  za ugostiteljstvo i turizam udruženja  obrtnika Dubrovnik.

Tako iz Ceha dalje pišu:

„Naglašavamo, u svezi ugostiteljske djelatnosti, da Odluka regulira oglašavanje unutar već zakupljene, postojeće javne površine tako da je u tom kontekstu ta djelatnost posve izregulirana te ne implicira dodatno zauzimanje javnih površina. Svako korištenje javnih površina, kako za stolove i stolice, tako i za oglašavanje, ugovoreno je i legalno, za to postoje ugovori, odnosno rješenja. „ – navodi se u priopćenju.

„Potpuno uvažavamo i razumijemo negodovanja vezana uz šarenilo boja, oblika, načina reklamiranja koje postoji na javnim površinama.

Potrebno je istaknuti kako su svi postojeći načini oglašavanja na javnim površinama pokriveni rješenjima koja su, važno je pojasniti, izdata u različito vrijeme, u vrijeme različitih gradskih administracija i ne na isti vremenski period. Sve je to rezultiralo postojećom situacijom.

Nismo za to da se, na temelju te slike, oglašavanje u potpunosti ukine već da se učini primjerenim, da se definiraju pravila, donesu odluke, sukladno istima i rješenja te da se vrši potrebna kontrola. U tom smo smjeru išli i u razgovorima s Gradom. „ – stoji u priopćenju Ceha za ugostiteljstvo i turizam udruženja  obrtnika Dubrovnik.

„Nakon donošenja ove Odluke o reklamiranju slijedi ukidanje postojećih i izdavanje novih rješenja u skladu s Odlukom.

Prijedlog o javnom natječaju za urbanu opremu podržavamo, posebno vrijeme za prilagodbu na potencijalna rješenja.

Upravo takav pristup uvažava i druge djelatnosti i sve dionike u zajednici.

Ukoliko želimo promijeniti postojeću sliku to treba raditi na način da pronađemo rješenja koja većini odgovaraju. Mišljenja smo da definiranje urbane opreme ne ide ka mrskoj uniformiranosti i bezličnosti već prema definiranju određenih gabarita u kojima će se onda kretati individualan pristup reklamiranju.

Raspisivanje takvog javnog natječaja otvorio bi prostor za sugestije raznih zainteresiranih javnosti kojima se treba dati mogućnost da predstave svoja moguća rješenja. Natječaj može iznjedriti više mogućih rješenja i mogućnost izbora onih najboljih, za Grad i korisnike, prihvatljivih rješenja. „ – pišu iz Ceha.

„Ova je zajednička odluka o reklamiranju, u kontekstu ugostiteljske djelatnosti, sigurno išla u smjeru mogućnosti oglašavanja, ali i uvođenja reda i definiranja pravila igre, a sve će dobre sugestije u budućnosti nju moći uvijek poboljšati i nadopuniti.

Spomenimo i vremenski okvir u kojem i o kojem razgovaramo, a to je 31.12.19, datum resetiranja svih postojećih ugovora do kojeg otvorene teme s Gradom nastavljamo rješavati.“ – zaključak je priopćenja Ceha za ugostiteljstvo i turizam udruženja  obrtnika Dubrovnik koje poptisuje pročelnica Ceha Nikolina Farčić.

D.M.

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je danas u Palači Ranjini Ugovore o zajedničkom financiranju dodatnih medicinskih timova u turističkoj sezoni 2018. godine s gradovima i općinama, Zavodom za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije i nadležnim Domovima zdravlja – Dubrovnik, Korčula, Ploče i Dr. Ante Franulović iz Vela Luke.

Potpisivanju su nazočili i zamjenik župana Joško Cebalo, v.d. pročelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti Jelena Dadić i viša savjetnica za zdravstvo u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Vesna Babarović.

Župan Dobroslavić izrazio je zadovoljstvo pozdravljajući ovakavu suradnju te pohvalio sve uključene u radu u zdravstvu, a približio je i neke mjere i projekte koje provodi Dubrovačko-neretvanska županija.

”Uistinu mi je drago da nastavljamo suradnju i sa Ministarstvom turizma i sa jedinicama lokalne samouprave. U zdrastvenoj zaštiti provodimo brojne mjere, primjerice početak rada helikopterske službe, koji u suradnji sa Ministarstvom turizma i Ministarstvom unutarnjih poslova koristimo za potrebe brze intervencije. Iako spomenuti helikopteri nisu namijenjeni hitnom medicinskom prijevozu, oni su potpuno opremljeni i učinkoviti. Ove godine planiramo donirati još 3 vozila za hitan medicinski prijevoz, a pri završetku je i natječaj za projektiranje dnevne bolnice u Dubrovniku i Metkoviću.” rekao je župan te dodao kako je najveći problem nedostatak liječnika i povezivanje sa otocima, ali zajedno sa ministarstvima i jedninicama lokalne samouprave vjeruje kako će se ishodit prava rješenja.

Dodatni medicinski timovi, odnosno pripravnosti će se organizirati u razdoblju od 01. srpnja do 31. kolovoza 2018. godine, kako slijedi:

Područje Grada Dubrovnika

Dubrovačko-neretvanska županija će financirati dva dodatna tima obiteljske medicine pri Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije kojeg čine liječnik i medicinska sestra. Za potrebe pružanja dodatne zdravstvene zaštite turistima za područje otoka Šipana i Lopuda Dubrovačko-neretvanska županija će organizirat i financirat jednu pripravnost liječnika.

Općina Mljet

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Mljet zajednički će financirat jedan dodatni tim obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Općina Ston

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Ston zajednički će financirati dodatni tim obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Grad Korčula i Općina Lumbarda

Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Korčula i Općina Lumbarda zajednički će financirat dva dodatna tima obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Općina Orebić

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Orebić zajednički će financirat dodatni tim obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Općina Trpanj

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Trpanj zajednički će financirat dodatni tim obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Općina Slivno

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Slivno zajednički će financirat pripravnost liječnika pri Zavodu za hitnu medicinu-Metković.

Grad Ploče

Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Ploče zajednički će financirat dva dodatna tima obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra pri Domu zdravlja Ploče

Za navedeni model utrošit će se ukupno 763.000 kuna.

U tom iznosu Dubrovačko-neretvanska županija sudjeluje s 476.281 kuna, Ministarstvo turizma s iznosom od 123.719 kuna, gradovi i općine sudjeluju s iznosom od 163.000 kuna

DNŽ

Na sjednici Gradskog vijeća uz izvješće o radu Dubrovačkih ljetnih igara gradski vijećnik DUSTRA-e Željko Raguž pitao je ravnateljicu DLJI Ivanu Medo Bogdanović koliko košta jedna premijera i odgovara li itko ako se ta predstava igra samo jedno ljeto. Medo Bogdanović mu je rekla kako se radi o cifri o milijun kuna, koliko košta, rekla je ona, „i premijera u zagrebačkom HNK”, napomenuvši kako se „DLJI mora pobrinuti i za smještaj glumaca”.

Inače, Raguž je rekao i kako ne želi da se ravnatelji ustanova u kulturi osjećaju prozvanima, već da on govori općenito o sustavu. Kroz šalu je kazao da "koliko se ulaže u DLJI da očekuje Brad Pitta ove sezone".

- Ne vidim razliku u kvaliteti Dubrovačkih ljetnih igara u posljednjih 15 godina, ne bih rekao da se kvaliteta povećala, a iznosi jesu. Zašto naši glumci iz Kazališta Marina Držića, za koje se isto izdvaja dobar dio novca, ne sudjeluju više u predstavama. - rekao je Raguž, dodajući kako mu kritike na Vijeću ništa ne znače jer on zbog svojih istupa o kulturi ima podršku građana te mu se „nakon sjednica užare telefoni”.

Medo Bogdanović mu je između ostaloga i odgovorila kako možda baš zato forsira te priče.

Gradonačelnik Mato Franković je objasnio kako su DLJI institucija Grada te kako bi bilo dobro vratiti njihovu međunarodnu prepoznatljivost. Naveo je kako ne treba „dizati sredstva kulturi i dati sportu, nego naći načina da se zadovolje obje strane”.

V.S.

Potvrđena su još tri slučaja oboljenja od ospica na dubrovačkom području, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr. Podsjetimo, još od četvrtka pa evo do danas nije zabilježen nijedan novi slučaj oboljenja od ove zarazne bolesti.

Inače, svo troje novooboljelih su djeca predškolske dobi. Od 25. svibnja, kad je u OB Dubrovnik zaprimljen prvi pacijent s ospicama, ovo je ukupno 17 slučajeva oboljenja od ospica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Najnovija informacija, 18:07:

"Tri nova oboljela su mala djeca, od čega su dvoje vrtićke dobi, no u vrijeme zaraznosti nisu pohađala dječje vrtiće. Jedno dijete je hospitalizirano." - izvijestio je službeno Zavod za javno zdravstvo DNŽ.

V.S.

Pravo ljeto je pred vratima, a s njime i sezona kupanja. Kao svake godine i ove su se već i prije toga pojavili određeni problemi na pojedinim plažama na kojima se zabranjuje pristup građanima, a posljednji takav bio je na Banjama gdje je, suprotno zakonu i koncesijskom ugovoru građanima bilo zabranjeno ući na plažu iza 18 sati zbog održavanja privatne zabave. Cijeli je niz kršenja zakonskih odredbi i ugovora o koncesijama i na drugim plažama, poput držanja praznih ležaljki iako se one mogu postavljati samo na zahtjev, a čitatelji portala Dubrovnikpress.hr požalili su se da i ne znaju koje su plaže pod koncesijama i tko su koncesionari.

Stoga, Dubrovnikpress.hr donosi popis plaža pod koncesijama koji su dostavili iz Dubrovačko – neretvanske županije u odgovoru na upit, kao i tko su koncesionari plaža na području Grada Dubrovnika:
Plaža Sveti Jakov - Jelavić d.o.o.- Dubrovnik
Plaža ispred Hotela Villa Dubrovnik - Villa Dubrovnik d.o.o., (u donošenju)
Plaža ispred Hotela Excelsior - Jadranski luksuzni hoteli
Plaža Banje - Kono d.o.o. Dubrovnik
Plaža ispred Hotela Libertas Rixos - Hotel Libertas Rixos d.o.o.
Plaža ispred Hotela Dubrovnik Pallace - Jadranski luksuzni hoteli
Plaža Uvala Lapad - Dubrovački Zalasci sunca d.o.o
Plaža ispred Hotela More - Hotel More d.o.o.
Plaža ispred Hotela President - Riviera Adria d.d.
Plaža Kava - Riviera Adria d.o.o.
Plaža Copcabana – Tin Trade d.o.o.
Plaža ispred Hotela Vrtovi Sunca- Orašac - Dubrovački vrtovi sunca d.o.o.
Plaža ispred Hotela Lafodia - Lopud - Anker grupa d.o.o.
Plaža ispred Hotela Božica - Šipan - Hotel Božica

Ostale plaže na području Grada Dubrovnika, a koje nisu na ovom popisu, ne bi trebale biti pod koncesjiom, osim ukoliko iz Županije nije slučajno propušten neki podatak, već se na njima ne bi smjela obavljati komercijalna djelatnost ili je za njih izdano tzv. koncesijsko odobrenje od strane Grada Dubrovnika, koje se razlikuje od koncesije, odnosno dopušta samo obavljanje pojedinih djelatnosti na plažama za koje je i izdano.

D.M.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić s visoka se na današnjoj sjednici Gradskog vijeća, a uz točku o radu Dubrovačkih knjižnica u 2017. godini, ponijela prema vijećniku DUSTRA-e Željku Ragužu, između redaka injorantno mu je poručila kako on previše i ne čita.

Sve je počelo s Ragužom koji je usporedio knjižnice Dubrovnika i Varaždina. Rekao je tako kako Dubrovnik ima 42 tisuće stanovnika, a Varaždin 47 tisuća stanovnika. Pak, rekao je on, Dubrovnik u proračunu izdvaja osam milijuna kuna, a Varaždin četiri milijuna kuna za knjižnice. Naveo je i kako u Dubrovačkim knjižicama radi 42 djelatnika, a u varaždinskim njih 22. Nadalje, kako je objasnio Raguž, Grad na nabavku knjiga troši 500 tisuća kuna, a Varaždin 700 tisuća kuna.

Očito, ova usporedba je zasmetala Jelki Tepšić.
- U Dubrovniku je teže jer je puno opterećenja zbog prostora, tu idu veliki iznosi. No, regalat ćemo mu jednu člansku iskaznicu, pa će valjda biti štiva koje će Raguž moći konzumirati. Kad bude češće išao, bit će mu jasno s kojim se problemima susreću Knjižnice. - rekla je Tepšić.

- Završio sam srednju školu, pa fakultet i načitao se puno knjiga u životu. No, oni koje se predstavljaju najpametnijima jesu li najpametniji? Oni koji sve znaju, je li sve znaju? Nisam nikoga optužio, a ovako mi se odgovara. Vi ste zamjenica gradonačelnika kako za kulturu, tako i za sport, nemojte prema kulturi biti majčinski nastrojeni, a prema sportu maćehinski. - dodao je Raguž.

Inače, govorila je i nova ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Jelena Bogdanović, koja je rekla da će povesti Knjižnice u novom smjeru.

Svoje mišljenje o Knjižnicama rekao je i gradonačelnik Mato Franković, koji je rekao kako je prije nego je postao gradonačelnik dvije godine bio u Gradskom vijeću te da tada nije imao prilike upoznati tadašnju ravnateljicu Vesnu Čučić. Naveo je kako se "ne sjeća da je uputila zahtjev za dodatni prostor, donijela izvješće o radu". Rekao je i kako "zamjenica Tepšić nije maćeha prema sportu".

- Da dođete u Skočibuhu, vidjeli bi katastrofu i nebrigu prema kulturi. Značajna sredstva ulažemo u kulturu, ali je pitanje je li u pravom smjeru i jesmo li uložili u ono neophodno. Nekim udrugama su se sredstva dijelila šakom i kapom, ta su se sredstva očito mogla pametnije ulagati. - objasnio je Franković.

Inače, izvješće za 2017. godinu, dakle godinu dok je još ravnateljica bila Čučić je usvojeno, iako je dio vijećnika rekao kako je ono istovjetno izvješću iz 2016. godine, koje nije usvojeno prije godinu dana.

Zbog izvođenja radova rekonstrukcije javne rasvjete u Ulici od Batale, od 22 sata večeras pa do 2 sata ujutro ulica će biti zatvorena za promet svih vozila, osim interventnih.

U vrijeme zatvaranja ulice Od Batale sva vozila preusmjeravat će se na ulicu Lapadska obala te nadalje prema odredištu.

Zbog omogućavanja sigurnog odvijanja prometa vozila i pješaka bit će postavljena prometna signalizacija. Građani se mole da obrate pažnju prilikom prometovanja ovim dijelom grada.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić primio je jučer u Palači Ranjini Predsjednika slovačke regije Prešov Milana Majerskyog sa zamjenicima te pročelnicima za kulturu i međunarodnu suradnju. Susretu su nazočili i zamjenik župana Joško Cebalo, zamjenica župana Žaklina Marević, ravnateljica Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA-e Melanija Milić, v.d. pročelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti Jelena Dadić i savjetnik za međunarodnu suradnju Luka Vidak.

Na sastanku se razgovaralo o nastavku suradnje između regije Prešov i Dubrovačko-neretvanske županije te o iskoristivosti Europskih fondova. Župan Dobroslavić informirao je goste o infrastrukturnim, gospodarskim i kulturnim obilježjima naše županije, te o infrastrukturnim projektima u tijeku kao i budućim razvojnim planovima. Osvrnuo se na uspješnu dosadašnju suradnju dviju regija i njihovih institucija na realizaciji EU projekata te iskazao zadovoljstvo novom administracijom regije Prešov koja želi nastaviti suradnju s Dubrovačko-neretvanskom županijom. Naime Milan Majersky je na dužnosti predsjednika regije Prešov tek nekoliko mjeseci od kada je na izborima pobijedio prethodnog predsjednika nakon pet uzastopnih mandata na čelu regije.

Predsjednik regije Prešov također je izrazio zadovoljstvo u korištenju EU fondova u svojoj regiji te razmijenio iskustva o financiraju cestovne infrastrukture, škola i socijalnih pitanja.

Na sastanku je bilo govora o mogućoj suradnji na realizaciji izložbe radova poznatog pop art umjetnika Andy Warhola u Dubrovniku. Naime, Andy Warhol porijeklom je iz Prešova gdje se nalazi jedina galerija njegovih djela van SAD.

Jedna od bitnijih tema sastanka bio je i program INTERREG, koji je pokrenut s ciljem jačanja učinaka Kohezijske politike Europske unije do 2020. godine, a glavni cilj je smanjiti postojeće nejednakosti između regija Europske unije u pogledu njihovog ekonomskog i društvenog razvoja i održivosti okoliša, pritom uzimajući u obzir njihove specifične prostorne značajke i mogućnosti.

DPP

Gradski vijećnici nisu prihvatili izvješće o poslovanju Vodovoda za 2017. godinu. Tijekom ove točke potegnula se zanimljiva rasprava koja je sezala do bivše gradske uprave, odnosno garniture na čelu Vodovoda pa do situacije u Gornjim selima.

Dakle, gradonačelnik Mato Franković rekao je kako ne želi ulaziti u analizu poslovanja Vodovoda, ali napomenuo da je "nezadovoljan jer je Vodovod penaliziran s 12,2 milijuna kuna zbog netransparentne javne nabave oko projekata u Gornjim selima i u Palati". Pohvalio je novu upravu Vodovoda, za koju je naglasio da je započela pozitivne procese.

Rikarda Rossettija je zanimalo "kako čovjek čije izvješće nije prihvaćeno može postati zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda". Mislio je, jasno, pritom na bivšeg predsjednika Uprave Vodovoda Valentina Dujmovića.

- Nekome svane, nekome smrkne. Nama je svanulo. - rekao je Franković, koji je prethodno rekao i kako sadašnja Uprava Vodovoda gaji dobre odnose s Hrvatskim vodama.

Tu ga je dočekao vijećnik HNS-a Miho Obradović koji je kazao da je "možda nekome svanulo zbog te dobre suradnje".

- Čitajte između redaka. - odgovorio je Franković.

Tu je došlo i do pitanja javne nabave. Naime, Matija Čale Mratović rekla je "kako je dio penalizacije bio unaprijed poznat jer se svjesno išlo da se prijave već pokrenuti projekti u Vodovodu". Odgovorio je gradonačelnik Franković "kako su Palata i Gornja sela penalizirani isključivo zbog netransparentnosti".

U raspravu se uključio i Marko Potrebica, inače voditelj projektnog tima za izgradnju studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku, koji je također govorio o javnim nabavama, odnosno svoj kompleksnosti bavljenja s istima. Naveo je da nema opravdanja ako se ne poštuju zakoni.

HNS-ov Miho Obradović je rekao da je "Potrebica očito "stručnjak" za penalizaciju i kazne jer su on i zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić kažnjeni sa 100 tisuća kuna za studentski dom". Potrebica mu je odgovorio da je to zato jer je "projekt pao i trebalo je platiti žalbu od 100 tisuća kuna".

Pitanje Gornjih sela aktualizirao je HDZ-ov Pero Milković, koji je pitao zašto se u Gornjim selima šetaju djelatnici Vodovoda i pitaju tko želi priključak, odnosno pitao je „tko će doći slikati suhozide da se to krene rješavati”.

- Ne mogu preturati u kancelarije što je netko nekome obećao po Gornjim selima. Ni meni se ne sviđa to što gore vidim. Iako su to projekti koje sam naslijedio, ja sam kriv jer sam sad na čelu Vodovoda. Jebiga, ja sam kriv. - rekao je Matušić, koji je za „jebiga” dobio dobio i opomenu predsjednika Gradskog vijeća mara Potrebice.

Milković mu je odgovorio kako ga on osobno ne krivi nego da ga samo zanima što je s tim projektom. Član Uprave Vodovoda Zoran Ćosić rekao je kako izvođač nije dostavio bankarsko jamstvo i kako sad to sve treba vratiti u prvobitno stanje po pitanju vodospreme.
Na koncu se za izvještaj o radu Vodovoda može utvrditi isto što i za Sanitat, tresla se brda, a nije se rodio ni miš, o silnim revizijama i nalazima istih ni riječi. Opet se treslo, a ništa protreslo jer vijećnike nije ni zanimalo.

Uskoro bi trebalo doći do imenovanja nove ravnateljice Zavoda za obnovu Dubrovnik, a pitanje je do koje će mjere to imenovanje biti političkog predznaka, kao što je to slučaj s brojnim drugim imenovanjima u Dubrovniku. Naime, kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, na natječaj za ravnatelja/icu Zavoda za obnovu Dubrovnik kandidirali su se aktualna ravnateljica Iva Carević Peković i Sanja Krželj, koja inače u Zavodu radi kao viši savjetnik za poslove pripreme i nadzora.

Jasno je kako svaki ravnatelj treba dobiti političku podršku garniture na vlasti, no u ovom slučaju je znakovito što je Carević Peković u više navrata od gradonačelnika Mata Frankovića dobila i javnu podršku za njen rad, a s druge strane Krželj je članica HDZ-a te je bila na listi ove stranke za lokalne izbore 2013. godine.

I na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Franković je govorio pozitivno o sadašnjem smjeru, ali i važnosti Zavoda za obnovu Dubrovnik, a vijećnici su izvješće o radu ravnateljice Carević Peković jednoglasno usvojili.

Nije Franković samo jučer govorio pozitivno o ZOD-u. I na nedavnom otvaranju obnovljenog Kneževoga dvora Franković nije birao riječi kojima će pohvaliti rad Zavoda. Tako je rekao da je Dubrovnik primjer kako se čuva i obnavlja spomenička baština te kako je sami Knežev dvor tek kruna onoga što Zavod radi, dodajući "kako on ne spava, već pokazuje na primjeru Lazareta kako u budućnosti treba obnavljati spomeničku baštinu".

U tom kontekstu bit će zanimljivo vidjeti hoće li sve što je i Franković nabrojao biti dovoljno da za ravnateljicu bude izabrana Carević Peković ili će uz profesionalne, presuditi i stranačke kvalitete Sanje Krželj. Pogotovo jer, povijest nas uči, zna se dogoditi da Frankovićeve preferencije naposljetku ne moraju biti i odlučujuće, odnosno i one znaju podlijegati tuđim željama. Pogotovo u ovom slučaju jer se nešto pita i Ministarstvo kulture te Županiju dubrovačko-neretvansku.

Naime, iako Gradsko vijeće naposljetku imenuje ravnatelja/icu, u Upravnom vijeću Zavoda za obnovu su, uz predstavnike Grada Dubrovnika Marijetu Hladilo kao predsjednicu, Zrinku Raguž i Anu Hilje, još i predstavnici Vlade RH Davor Trupković i Nikša Konjevod, predstavnik Županije dubrovačko-neretvanske Darko Knežević te predstavnica ZOD-a Irena Hrdalo.

Inače, nejasno je i zašto su po pitanju ovoga natječaja praktički iz Zavoda, odnosno Grada Dubrovnika učinili pravi mali igrokaz. Tako se na poziv portala Dubrovnikpress.hr nije htjela javiti predsjednica UV ZOD-a Marijeta Hladilo, koja se eto po ovom pitanju pravila mutava i nakon SMS poruke u kojoj je bilo objašnjeno čemu uopće poziv.

Pak, iz Zavoda za obnovu Dubrovnik također nisu željeli odgovoriti na upit tko su prijavljeni kandidati već su pisali o idućim pravnim koracima u izboru. Na opetovano pitanje portala Dubrovnikpress.hr tko su prijavljeni kandidati, iz Zavoda za obnovu uputili su na predsjednicu Upravnog vijeća Marijetu Hladilo, koja, je li, ne odgovara na pozive portala Dubrovnikpress.hr.

U svakom slučaju, što je najgore od svega, za nadati se da se tu radi o svojevrsnom "gluhom telefonu", odnosno nekakvoj neorganiziranosti, a ne smišljenom izbjegavanju odgovora, za što, valjda, nema prikrivenih razloga.

Na Šipanu, u akvatoriju Šipanske luke provedena je ekološka akcija čišćenja podmorja koju je organizirala Sportsko ribolovna udruga Kovač Šipan, u dogovoru i uz pomoć Ronilačkog Kluba Dubrovnik.

U akciji su sudjelovali sami članovi udruge, sportski ribolovci, članovi Ronilačkog kluba Dubrovnik, ali i drugi mještani kao i nekolicina gostiju.

Za vrijeme akcije  iz mora je izvađena značajna količina potopljenog sitnog otpada te zabrinjavajuća količina auto guma.

Mještani koji su sudjelovali u akciji, a nisu ronioci, krenuli su akciju čišćenja okolnih plaža te su prikupili također značajnu količinu otpada nanesenog vjetrom i valovima.

Otpad prikupljen za vrijeme akcije je u ponedjeljak odnesen sa Šipana kamionom Čistoće Dubrovnik.

D.M.

Postoje sumnje kako su određene radnje u Sanitatu bile kriminalne, rekao je na sjednici Gradskog vijeća dubrovački gradonačelnik Mato Franković o poslovanju Sanitata u 2017. godini. Gradski vijećnici nisu usvojili izvješće o Sanitatovom poslovanju.

Gradskog vijećnika Ljuba Nikolića zanimalo je što je s tri skupine postupaka koje Sanitat vodi protiv građana. Pojasnio je kako se radi o postupcima gdje su ovrhe naplaćene, drugi dio se odnosi na postupke koji su u tijeku, a treći dio na one koje su građani platili temeljem nevažeće odluke.

Tabak mu je odgovorio kako nije radio analizu postupaka, naznačivši kako je tu sve po odluci Gradskog vijeća, pojasnivši kako je Sanitat naplaćivao po odluci suda, dodajući kako se ovršni postupci pravno ne mogu povući.

Također, na raspravi se poteglo pitanje i zaposlenice "koja još uvijek radi u Sanitatu, a kojoj je isplaćeno 400 tisuća kuna otpremnine".

- Mislim da treba pronaći model kako vratiti ljudima novce, a ne oštetiti društvo. Što se tiče navedene zaposlenice, radi se o vrijednoj i kvalitetnoj osobi, ali tako nešto se ne može raditi. To je teško objasniti građanima. - naveo je Franković.

Pak, vijećnik Ivan Jelčić (DDS) konstatirao je kako su uz parking osnovne zadaće Sanitata deratizacija i tržnice. Naveo je kako je u 2017. godini uloženo 62 posto novčanih u sredstava u obnavljanje zgrade. To je 4,4 milijuna kuna. U tržnice je uloženo 33 tisuće kuna ili 0,5 posto, a u DDD službu tri tisuće kuna, odnosno 0,004 posto novčanih sredstava.

- Što se tiče same zgrade, naslijeđena je javna nabava koju sam morao dovršiti do kraja. Radovi su dovršeni 1. svibnja. Mene je osobno začudilo da sam tržnice našao u stanju da doslovno vire žice. Morali smo mijenjati struju, u bivšem prostoru Mlinara u Gružu su bile gljivice... Sad smo otvorili vrtni centar u Lapadu, radimo na peskariji u Gradu, postoji još prostora koje ćemo obnoviti. - između ostalog je kazao direktor Sanitata Tabak.

I opet, koliko se priča o Sanitatu i kriminalu, tresla se prije sjednice brda, nije se rodio čak ni miš. O kriminalu ništa osim podatka da policija nešto istražuje, a što, nitko nije naveo niti je vijećnike zanimalo.