U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 15 prometnih nesreća, od kojih osam s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba smrtno stradala, troje ih je teže, a osam lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je šest prometnih nesreća.

U jučerašnjoj teškoj prometnoj nesreći koja se oko 13.50 sati dogodila na državnoj cesti D-8, na predjelu Baćina kod Ploča, smrtno je stradao 39-godišnji motociklist.

Do prometne nesreće je došlo kada je 39-godišnjak, upravljajući motociklom BiH nacionalnih oznaka, krečući se u pravcu Makarske, ulaskom u zavoj izgubio kontrolu nad motociklom, pao na kolnik svoje prometne trake te klizeći po kolniku prešao na lijevu prometnu traku i prednjim dijelom motocikla udario u osobnovozilo kojese kretalo iz suprotnog smjera.

Vozač motocikla smrtno je stradao na mjestu događaja, a za vrijeme trajanja očevida promet na tom dijelu Jadranske magistrale bio je u potpunosti zatvoren.

D.B.

Turski teretni brod „Haksa“ tone u arhipelagu otoka Jabuka. Članovi posade, njih 13, od kojih je 11 turskih i dva indijska državljanina nisu ozlijeđeni, a havarija se dogodila jutros uslijed prodora mora u prostor strojarnice, slijedom čega je pokrenuta spasilačka akcija prema posadi u koordinaciji Hrvatske i Talijanske središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru.

„Na poziciji havarije trenutno nije uočeno onečišćenje mora, no, budući da Turski brod prevozi 3000 metričnih tona sinter magnezita, a u brodskim spremnicima sadržava oko 70 tona pogonskoga goriva i maziva, nadležna Uprava sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pokrenula je sve protokole u cilju sprječavanja i saniranja eventualnog onečišćenja mora na poziciji ove pomorske nesreće.“ – izvijestilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

„Prvu informaciju o havariji na brodu 'Haksa' zaprimili su rano jutros, 17. lipnja u 04.16h službenici Središta za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS Split), koji su o događaju obavijestili Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) te prenijeli informaciju da je posada dojavila je o prodoru mora u potpalublje teretnoga broda dužine 85 metara sa 13 članova posade (11 državljana Republike Turske i 2 državljana Republike Indije), koji plovi pod zastavom Republike Turske te da su zatražili pomoć.

U 04.25h službenici MRCC Rijeka zaprimili su poziv pogibelji (DISTRESS CALL) sa havriranog Turskog broda, slijedom čega su putem Obalnih radio postaja započeli emitiranje obavijesti o havariji svim sudionicima u pomorskom prometu te je pokrenuta koordinirana spasilačka akcija u suradnji sa MRCC Roma - Republike Italije, budući da je pozicija havariranog broda u arhipelagu otoka Jabuka, konkretno, u Jabučkoj kotlini, u području koje dijelom izlazi iz obuhvata Hrvatskog teritorijalnog mora.“ – piše u priopćenju Ministarstva mora.

„Budući da je motorni tanker 'Valcadore', zastave Republike Italije u trenutku nesreće plovio na oko 4 nautičke milje od pozicije havarije, MRCC Rijeka je isti preusmjerila u spasilačku akciju, koji je na poziciju doplovio u 05.10h.

U međuvremenu su iz MRCC Rijeka u spasilačku akciju angažirali Lučku kapetaniju Split i Pomorsku policiju Split, čije posade su odmah isplovili prema poziciji havarije. Središnjica je u akciju uključila i remorkere tvrtke Brodospas, a o svemu je obaviještena i Obalna Straža RH čiji brodovi su stavljeni u pripravnost. Također, MRCC Rijeka je u komunikaciji sa MRCC Roma u akciju angažirala i dva talijanska remorkera koji plove prema poziciji nesreće.

Zapovjednici 'Valcadorea' i 'Hakse' u koordinaciji sa MRCC Rijeka postupak evakuacije posade započeli su jutros u 06.05h, s time da je zapovjednik turskog teretnog broda odlučio ostati sa još 4 člana posade na tonućem brodu, dok god to bude moguće.

U 06.30h evakuiranih 8 članova posade havariranog turskog broda prekrcani su sa tankera 'Valcadore' na brodicu Pomorske policije Splite i prevoze se u Splitsku gradsku luku, dok je na poziciji ostala spasilačka brodica Lučke kapetanije Split, čiji službenici u suradnji sa zapovjednikom i preostalom posadom 'Hakse' surađuju u cilju pokušaja spašavanja broda, do dolaska ostalih spasilačkih jedinica.“ – navodi se u izvještaju Ministarstva mora.

Posljednja inofrmacija:
U poslijepodnevnim satima je objavljeno kako more više ne prodire u brod koji će biti otegljen u Trogir.

D.M.

Fotografija broda (arhiv): Emmanuel.L, http://www.shipspotting.com/

Nakon što je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković u svom priopćenju, odnosno pismu javnosti u koje se ispričao za prometne gužve, između ostalog za prometni kaos optužio i UBER, iz UBER-a su reagirali preko jedne PR agencije nepotpisanim priopćenjem kojim odgovaraju Frankoviću.

Što je, uz to kako je „svako treće vozilo UBER“, napisao Franković možete pročitati OVDJE, a evo i odgovora iz UBER-a:

„Iznenađeni smo s izjavom dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića. Njegove tvrdnje ne mogu biti bazirane na stvarnim podacima jer se broj automobila kojima se koriste Uberovi partneri-vozači drastično smanjio od kada su Zakon o prijevozu u cestovnom prometu i Pravilnici stupili na snagu. Stoga cestovni promet u Dubrovniku nije kolabirao zbog liberalizacije autotaksi prometa, niti Uberovih partnera-vozača, već drugih faktora.

Pozivamo grad Dubrovnik da provjeri sa svojim stručnjacima i stručnim službama koji je stvarni razlog nedavnog prometnog kolapsa. Slažemo se s gradonačelnikom da je vjerojatno najveći prometni problem Dubrovnika nedostatak parkirnih mjesta i garaža u središtu grada. Međutim, jedno od rješenja je korištenje Uberovih usluga koje su alternativa korištenju vlastitog automobila i time se rasterećuju prenapregnuti prometni kapaciteti u Dubrovniku. Studije su pokazale da jedno vozilo Uberovih vozača zamjenjuje 5-7 privatnih vozila da bi se prevezlo istu količinu ljudi. Ograničavanje prometa oko središta gradova ponovno će stvoriti slike turista koji satima čekaju na užeglom suncu jer ne mogu doći do taksija, umjesto da uživaju u blagodatima naše obale. To svakako nije iskustvo koje želimo priuštiti našim gostima niti odaslati takvu sliku naše zemlje.

Pozivamo gradonačelnika Frankovića na otvaranje dijaloga za koji smo uvjereni da može uroditi plodnom suradnjom i rješenjima kojima možemo ukloniti uzroke prometnog kolapsa, osiguravajući istovremeno što veću mobilnost građanima i gostima Dubrovnika.“ – nepotpisano je priopćenje UBER-a odaslano preko PR agencije.

D.M.

Župan Nikola Dobroslavić predsjedao je 18. sjednicom Turističkog vijeća Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije na kojoj je među ostalim bilo govora o provedbi Programa rada i tijeku turističke sezone, izradi novih zakonskih okvira za turističke zajednice i boravišnu pristojbu, a održane su i prezentacije o projektima Kongresnog centra Dubrovnik te Centra kompetencije u turizmu koji će biti smješten u Vili Čingriji.

Turističko vijeće iskazalo je tako brojne primjedbe na nacrte turističkih zakona. Prema sadašnjim prijedlozima odustaje se od pravednijeg rasporeda boravišne pristojbe između turističkih zajednica, odustaje se od uvođenja boravišne pristojbe za putnike na kružnim putovanjima, a umjesto decentralizacije više sredstava predlaže se za državnu turističku zajednicu, a ponovno se aktualizira ukidanje Turističkih zajednica malih općina.

Zbog takvih je rješenja bilo zaustavljeno donošenje zakona od bivše Vlade, očekuje se popravljanje prijedloga, složni su bili svi članovi Turističkog vijeća Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.

DPP

U doglednoj budućnosti zasigurno će doći do novih promjena u rekreacijskom ribolovu. Naime, u tijeku je izrada uredbe Europske unije o čemu se govorilo i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu gdje je izglasano izvješće o stanju rekreacijskog ribolova u Europskoj uniji. Uz tu prigodu voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica najavila je donošenje nove uredbe i pojasnila što ona donosi.

- Puno je tema kojima se bavimo u Europskom parlamentu, od migracija, terorizma, vanjskopolitičkih tema, zaštite okoliša, sigurnosti hrane, ali nismo zaboravili Zajedničku ribarstvenu politiku ni naše male ribare. Ovih dana ovdje u Europskom parlamentu radimo na sveobuhvatnoj uredbi koja će jasno definirati što je to rekreacijski ribolov kako bi ga razlikovali od komercijalnog ribolova. Tom bismo uredbom definirali načine prikupljanja podataka o rekreacijskom ribolovu, broju ribara, količini njihova ulova i dodanoj vrijednosti koju donose svojim zajednicama. – rekla je Šuica.

- Bez tih podataka ne možemo točno procijeniti učinak rekreacijskog ribolova na naše stokove i ne možemo donijeti kvalitetne politike za zaštitu naših ribara i našeg morskog bogatstva. Uspješnim prikupljanjem podataka o rekreacijskom ribolovu brinemo o održivosti i opstojnosti ribarstva i u Hrvatskoj i u Europi, a i sprječavamo nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov. – kazala je Šuica.

Šuica je naglasila kako u većini država članica EU dolazi do rasta trendova rekreacijskog ribolova, što pozitivno utječe i na hrvatske ribare.

- Znamo da je rekreacijski ribolov hobi, ali on ima i gospodarski, socijalni i ekološki značaj, a sama činjenica da na razini Unije postoji oko devet milijuna rekreacijskih ribara, a to čini 1,6 posto europskog stanovništva, čime nije obuhvaćen slatkovodni ribolov, dovoljno govori o značaju tog tipa ribolova, a ta djelatnost donosi oko 10 i pol milijardi eura i najveći dio tog novca odlazi u male lokalne zajednice. – objasnila je eurozastupnica Dubravka Šuica.

- Trendovi rekreacijskog ribolova rastu u većini država članica EU i znatno doprinose razvoju plavog gospodarstva  u obalnim zajednicama i na otocima, a pozitivno utječu na produženje turističke sezone nakon ljeta, što mnogim, pa i hrvatskim ribarskim zajednicama omogućuje dodatan izvor zarade i bolju kvalitetu života. – rekla je još.

Naposljetku, Šuica je pozvala hrvatske ribare, ali i žene ribarice, na podršku na aktivnom radu za poštivanje odredbi Zajedničke ribarstvene politike.

- Iako ne postoji jedna jasna definicija rekreacijskog ribolova na razini EU, on se stoljećima prakticira diljem Europske unije, a sastavni i nerazdvojivi je dio i hrvatske kulture, tradicije i nasljeđa svih naših obalnih i otočnih zajednica. Mnogi naši prijatelji i članovi obitelji, pa i ja osobno, godinama, ako ne i cijeli svoj život, bave se rekreacijskim ribolovom, uglavnom iz hobija. Zbog rasprostranjenosti, rekreacijski ribolov postao je raznolik kao i kulture unutar same Europske unije. Dragi naši ribari, ali i žene ribarice, uz vaše sudjelovanje i vašu pomoć, u prilici smo zajedno aktivno raditi na prikupljanju svih potrebnih podatka o rekreacijskom ribolovu i tako poštivati odredbe Zajedničke ribarstvene politike kako bismo očuvali riblje stokove u Jadranu, zaštitili naš prelijepi morski okoliš, ali i opskrbili se kvalitetnom hranom iz mora. – zaključila je Dubravka Šuica.

D.M.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nije kaznilo bivšeg dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića za primanje dodatne naknade poput božićnica, regresa itd. Povjerenstvo je teretilo Vlahušića zbog isplaćenih 6.800 kuna tijekom 2014. i 2015. godine.

U svakom slučaju, Povjerenstvo je utvrdilo da je Vlahušić dodatne naknade primao do lipnja 2015. godine, odnosno do vremenskog razdoblja kad je Ministarstvo uprave dalo uputu jedinicama regionalne i lokalne samouprave da se na dužnosnike ne mogu primjenjivati prava iz kolektivnih ugovora.

V.S.

Pred gradskim vijećnicima naći će se na sjednici Gradskog vijeća i izvješće o poslovanju Hotela Gruž. U aktu, kojega potpisuje direktor Vido Raič, može se tako iščitati zanimljivost koja se tiče ukupnih prihoda ovog dioničkog društva.

Naime, u 2017. Hotel Gruž ostvario je ukupno 4,7 milijuna kuna prihoda, a od toga je prihod od ugostiteljstva Konobe Zrinski, koja djeluje u sastavu Društva, čak 2,6 milijuna kuna. Ostatak prihoda ide na pučku kuhinju te prehranu djelatnika MUP-a. Inače, Društvo je 2017. godinu nakon oporezivanja završilo s ukupno 372 tisuće kuna dobiti.

Očito, konoba Zrinski ono je u što najviše Hotel Gruž na čelu s direktorom Vidom Raičem ulaže. Tako se u izvješću navodi kako je dio sredstava uložen u opremu kuhinje i restorana i to u iznosu cca 120 tisuća kuna. U restoranu su promijenjeni stolovi i stolice, u kuhinji dio dotrajale opreme. Navodi se kako se "u 2018. godini nastavilo s renoviranjem koje je bilo neophodno zbog dotrajalosti kako prostora tako i opreme i to u iznosu cca 426 tisuća kuna".

Osim toga, uloženo je i 190 tisuća kuna u nove sanitarne čvorove.
"Uz promjenu kamenih ploča na placeti između Parka Luja Šoletića i Jadrolinije od strane Grada Dubrovnika, te našeg ulaganja u nove konstrukcije suncobrana koja je iznosila 109.025,00 kn, te nabavkom novog kontingenta stolica u iznosu od 28.000,00 kn, smo uvelike doprinijeli ljepšoj vizuri i promociji Grada, što je vidljivo i iz ostvarenog prometa koji je za mjesec travanj iznosio 37 posto više u odnosu na isti period prethodne godine". - piše u Raičevom izvješću.

No, što je sa samim hotelom Hotela Gruž? E, tu je druga priča. Na tom tragu je u svom izvješću i Raič koji piše da je "hotel u derutnom stanju obzirom da zadnjih 27 godina nije bilo ulaganja, tako da su uvjeti za boravak u prostorima objekta izuzetno loši". O tome u koliko su sobe lošem stanju govori i činjenica da od ukupno 34 sobe samo četiri imaju sanitarne čvorove pa je lako i zamisliti na što to sve skupa sliči.

Može li se Vidu Raiču zamjeriti šminkanje i ulaganje u konobu Zrinski, koja itekako donosi profita i zanemarivanje samog hotela? Prije svega treba reći kako se trenutno revidira dokumentacija projekta uređenja Hotela Gruž u dom za starije osobe budući da prvotno izrađen projekt nije valjan. Stoga, ulaganje u smještajne jedinice sad vjerojatno niti ne bi imalo toliko smisla budući da je još 2009. godine došlo je do prekida pružanja usluge smještaja gostiju, a samom hotelu slijedi velika rekonstrukcija, koja se uostalom neće financirati sredstvima Hotela Gruž.
Inače, treba istaknuti da Hotel Gruž pruža usluge pučke kuhinje, a u travnju je tu bilo 184 korisnika. Pak, cijena obroka za umirovljenike u konobi Zrinski košta tek između 15 i 25 kuna, što je dakako izuzetno pohvalno.

Prometna policija će na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i u lipnju provoditi 24-satnu akciju pojačanog nadzora brzine kretanja vozila. Akcija će se provoditi 27./28. lipnja kontinuirano na velikom broju lokacija, u naseljenim mjestima i izvan njih pri čemu će se koristiti svi raspoloživi uređaji za nadzor brzine kretanja i maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika.

Radi ostvarenja ciljeva akcije te senzibiliziranja javnosti o ovoj problematici ponoviti ćemo poziv građanima da do 21. lipnja 2018. godine predlože lokacije na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na kojima smatraju da je potrebno nadirati brzinu kretanja vozila.

Svoje prijedloge, kao i do sada, možete dostaviti na našu e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Svi pristigli prijedlozi će se analizirati, a potom od pristiglih prijedloga odabrati lokacije pogodne za nadzor brzine.

Još jednom naglašavamo da je nepropisna i neprilagođena brzina jedan od glavnih uzroka stradavanja u prometnim nesrećama, a poglavito onim s najtežim posljedicama. Ovom akcijom želi se podići razina svijesti kod vozača u odnosu na brzinu, ali i poštovanja ostalih prometnih propisa kako sudionici u prometu ne bi ugrozili svoju sigurnost i sigurnost ostalih sudionika u prometu.

PU dubrovačko - neretvanska

Izložba fotografija "Tijelo moga tijela" otvorena je u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Autorica izložbe je muzejska pedagoginja Dubravka Tullio. Izložene su fotografije roditelja i djece svih generacija i uzrasta.

Fotografije su monokromatske, velikih dimenzija kako bi se dobila suptilnost i veća interpretativnost te kako bi lica i ruke ljudi na fotografijama što više došle do izražaja. Ispred objektiva autorice stali su prijatelji i sugrađani koje autorica povezuje s njihovim roditeljima ili djecom upravo na temelju sličnosti ili fizičke karakteristike koja im je zajednička.

[youtube url="https://youtu.be/GwBgSdh1ieM"]

Autorica izložbe Dubravka Tullio zahvalila je svima koji su joj pomogli u realizaciji iste. Nazočnima se obratila i ravnateljica PMD-a Ana Kuzman, koja je napomenula da je Tullio inače akademska slikarica te da je njezin likovni izričaj dolazi do izražaja u brojnim izložbama PMD-a. Rekla je da večerašnja izložba "prikazuje još jedan u nizu Dubravkinih talenata". Otvaranje izložbe recitacijom je uveličao i glumac Edi Jertec.

Koncept izložbe i likovni postav izradila je autorica i suradnici na izložbi Daniel Pavlinović i Hrvoje Margaretić. Glavni je cilj izložbe obogatiti privremeni postav Muzeja temama koje obuhvaćaju genetiku i bioantropologiju ukomponiranu u umjetnički izričaj autorice putem suvremene fotografije.

V.S.

Iza Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik zanimljivo je razdoblje uz koje su u zadnjiih desetak dana realizirana dva projekta. Upravo na taj prethodni period, ali i o onome što donosi budućnost, dakle o željama i planovima više je za portal Dubrovnikpress.hr rekla ravnateljica PMD-a Ana Kuzman.

Prirodoslovni muzej Dubrovnik tako je početkom lipnja predstavio svoju bojanku, s motivima vezanima uz fundus i povijest Muzeja te kratke i duhovite tekstove na hrvatskom i engleskom jeziku. Evo u petak je otvorena i izložba fotografije muzejske pedagoginje Dubravke Tullio, koja sadrži 33 portretne fotografije roditelja i djece različitih generacija u čijem je fokusu prikaz sličnosti tj., zajedničkih fizičkih karakteristika. Kuzman je rekla što bi još izdvojila kao vrijedne projekte u proteklom razdoblju.

- Od dosadašnjih realiziranih projekata svakako bih naglasila uspješnu izložbenu djelatnost i činjenicu da je do sada u Muzeju upriličeno ukupno trideset izložbi, od kojih je deset vlastitih izložbi iz fundusa. Druga značajna djelatnost je edukativna, koju karakterizira mnoštvo edukativno-kreativnih programa, a također nije zanemariva niti izdavačka djelatnost koja obuhvaća deset stručnih muzejskih publikacija. Svaki projekt je jedna zaokružena cjelina u koju je uloženo mnogo znanja i truda te bi bilo teško izabrati najvrijedniju izložbu, publikaciju ili edukativni program. - rekla je Kuzman.

- Međutim, s obzirom na burnu povijest Muzeja i različite okolnosti koje su utjecale na osiromašivanje fundusa poseban značaj bih dala prikupljanju novih predmeta i stvaranju novih zbirki. Kao primjer navela bih Zbirku kukaca. Pedesetih godina dvadesetog stoljeća Zbirku je utemeljila i prikupila Zora Karaman, tadašnja kustosica i voditeljica Prirodoslovnog odjela Muzeja. Nažalost, do danas njezina Zbirka nije sačuvana te je bilo neophodno krenuti u prikupljanje novog materijala. Posljednje tri godine u suradnji sa stručnjacima iz Udruge Hyla iz Zagreba intenzivno se prikupljaju novi primjerci za Zbirku kukaca na području Dubrovačko-neretvanske županije. Višegodišnji terenska istraživanja rezultirala su nastankom gotovo cjelokupne, iznimno vrijedne znanstvene Zbirke leptira. Također, intenzivno se prikupljaju i druge skupine, poput vretenaca i kornjaša. Stvaranje novih zbirki od iznimnog je značaja ne samo za Muzej, već i za cijelo društvo jer prirodoslovna baština predstavlja neizmjero vrijedan kulturni identitet određenog područja. - objasnila je Ana Kuzman.

Posebno je naglasila kako se od ponovnog otvaranja Muzeja 2009. godine provodi "veći broj projekata muzejske edukacije u koje su uključene mnogobrojne odgojno-obrazovne institucije na području Grada i županije".

- Edukativne radionice usmjerene su velikim dijelom na najmlađe posjetitelje što smatram iznimno važnim iz razloga jer u toj dobi djeca uče vrednovati značaj prirodoslovne kulturne baštine i stječu naviku korištenja muzejskih sadržaja. Tijekom 2016. godine u Muzeju smo uredili i opremili kutak namijenjen djeci s mnoštvom edukativno-kreativnih sadržaja - mali znanstveni laboratorij, istraživački centar, kreativni atelijer i sl. koji svakodnevno koriste naši sugrađani i što nas čini iznimno zadovoljnima. - kazala je Kuzman, dodajući da može reći i da Muzej iz godine u godinu napreduje te će tome težiti i u budućnosti

- Radujem se budućim izložbama, suradnjama, projektima, stjecanju novih znanja, prikupljanju novog materijala, ali i usvajanju novih muzeoloških trendova. Sve navedeno potrebno je usmjeriti prema ostvarenju jednog od glavnih ciljeva, na koji stavljam naglasak, a to je realizacija stalnog postava. Muzej zasad nema usvojenu muzeološku koncepciju stalnog postava što predstavlja glavnu okosnicu budućeg djelovanja. - navela je Ana Kuzman.

Što se tiče sljedećih projekata koji se mogu očekivati, Ana Kuzman je pojasnila:
- U srpnju nas očekuje jedno iznimno gostovanje. Riječ je o izložbi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pod nazivom Zvukovi kukaca-orkestar najmanjih, autora dr.sc. Ive Mihoci i Petra Crnčana. U postavu izložbe posjetitelje će pratiti zvukovi iz prirode kojih se sjećaju iz djetinjstva, a koje danas možemo čuti u čistim, netaknutim dijelovima prirode. Zvukovi su sjajno orkestrirani u kompozicijama koje je pripremio najpoznatiji bioakustičar na ovim prostorima Boštjan Perovšek te su popraćeni modelima i modelima robotima kukaca koje je izradio akademski kipar Denis Kraković uz pomoć robotičara Branimira Tadića i Petra Crnčana. Krajem godine pripremamo i gostovanje izložbe Prirodoslovnog muzeja Split pod nazivom Raznolikost morskih ribolovnih alata u Hrvata. - zaključila je portal Dubrovnikpress.hr ravnateljica PMD-a Ana Kuzman.

Za kraj, odgovorila je na pitanje koliko je zapravo kompleksno voditi jedan muzej.
- Moram biti iskrena i reći da sam 2014. godine kada sam sa svojih nepunih trideset godina imenovana vršiteljicom dužnosti ravnateljice Muzeja osjećala strah zbog nedostatka iskustva na poslovima upravljanja jer sam bila svjesna velike odgovornosti koju preuzimam. Međutim, moja vodilja od samog početka bila je ljubav prema Muzeju koja mi je pomogla da odagnam sve strahove. Danas, ne bih rekla da je vođenje Muzeja komplesno, dapače smatram ga prekrasnim zanimanjem koje donosi mnoštvo izazova. Moram naglasiti da tome uvelike pridonosi činjenica da imam potporu i razumijevanje osnivača, ali i predane i vrijedne stručne djelatnike te kvalitetne suradnike. Ako se i susretnem s pokojom nedaćom, zanemariva je. - zaključila je ravnateljica PMD-a Ana Kuzman.

Nije bilo žalbi na izbor izvođača radova studentskog doma u Dubrovniku, što znači da gradnja može brzo početi. Naime, krajem svibnja Sveučilište u Dubrovniku izabralo je zajednicu ponuditelja, tvrtke Ing-Grad, Projektgradnja i Tromont za gradnju studentskog doma u vrijednosti od 149,5 milijuna kuna bez PDV-a. Sad, napokon nakon što se na ovu odluku nitko nije žalio, više ništa ne stoji na putu gradnje doma.

Podsjetimo, krajem prosinca Državna komisija za provedbu javne nabave srušila je natječaj za odabir o izvođaču radova studentskog doma u Dubrovniku. Naime, na odabir o izboru izvođača radova studentskog doma u Dubrovniku došla je jedna žalba zbog čega je početak gradnje prolongiran, a sad se napokon može reći da su peripetije stvar prošlosti.

Voditelj projektnog tima za izgradnju studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku Marko Potrebica rekao je kako sad slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova.

- Treba naglasiti kako će 85 posto cijene izgradnje pokriti Europska unija, a preostalih 15 milijuna kuna nam je dodijelilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, iznos je to koji nam je nedostajao da zatvorimo financijsku konstrukciju. Zato se zahvaljujem ministrici Blaženki Divjak i premijeru Andreju Plenkoviću. Rok izgradnje studentskog doma je u 15 mjeseci, a radovi će početi brzo, nakon otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, dakle do 15. srpnja. - objasnio je Marko Potrebica.

Studentski dom u Dubrovniku gradit će se u Čokolinu, trebao bi na četiri kata raspolagati s 254 sobe odnosno 503 kreveta te ostalim sadržajima.

V.Salvia

U prostoru Islamske zajednice Dubrovnik uz Ramazanski Bajram upriličen je svečani prijem na kojem su bili nazočni i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević kao i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sa zamjenicom Jelkom Tepšić, biskup dubrovački mons. Mate Uzinić, predsjednica Židovske općine Dubrovnik Sabrina Horović, paroh dubrovački Vladan Perišić te brojni drugi predstavnici javnog i društvenog života.

Tom je prigodom upućene su čestitke svim članovima Islamske zajednice sa željom i uvjerenjem da će ga provesti u zajedništvu i miru sa članovima svojih obitelji i svojim najmilijima.

Župan Dobroslavić je glavnom imamu Salkanu ef. Heriću zahvalio na svemu što radi za sve članove islamske zajednice na području cijele županije te dodao kako je uvjeren da će i u budućnosti pripadnici svih različitih vjera i manjinskih zajednica nastaviti graditi zajednički suživot. "Uspješan suživot tolerancije i razumijevanja moramo i u budućnosti čuvati i unaprjeđivati", kazao je župan.

Dubrovački imam Salkan ef. Herić u svom je obraćanju zahvalio svima na dolasku te kazao kako je nužno da i dalje sve vjerske zajednice, zajedno sa Županijom i Gradom, zajedno rade za opće dobro. Dodao je kako to nije samo zahtjev vjere nego i zahtjev mjesta u kojem mi kao pojedinci živimo i običaja koje živimo, jer zajednički suživot je temelj svega i upravo zato smo i na ovoj svečanosti svi da se zajednički radujemo, kao što se zajednički raduju istinski prijatelji.

DPP