Iako je 16. svibnja gradonačelnik Mato Franković rekao da Libertas ne može izvršavati "shuttle" prijevoz putnika s kruzera jer to, kako je onda objasnio, "spada pod komercijalnom djelatnošću", na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Franković je kazao da "Libertas ipak može prevoziti putnike s kruzera".

- Sukladno novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu, ali i ugovoru kojega je Grad potpisao s jedinicama lokalne samouprave sad Libertas može raditi komercijalne djelatnosti. Tako da bi dogodine Libertas mogao prevoziti putnike s kruzera od gruške luke do Grada. - riječi su koje je Franković rekao uz točku o poslovanju Libertasa za 2017. godinu.

Također, raspravljalo se i o nedavnom prosvjedu vozača Libertasa, a uz koji je direktor Ante Vojvodić pozvao policiju. Podsjetimo, vozači su se spontano okupili kako bi pružili potporu kolegici od koje se tražilo da podmiri troškove kvara na motoru autobusa koji je upravljala u iznosu od 70 tisuća kuna.

- Kolega je došao i tražio da izađem iz ureda. Rekao sam da neću izaći, ali da odaberu dvojicu predstavnika koji će doći razgovarati na temu. To je odrađeno, razgovor je trajao dva sata. Dakle, u konačnici se svodilo na nezadovoljstvo u odnosu na plaće. U grubo, prosječna plaća u 2017. je bila 7600 kuna, a u ovoj godini 7400 kuna. Vi zaključite je li to pristojna plaća. - rekao je Vojvodić.

Pak, gradonačelnik Franković kazao je da to nisu loša primanja.
- Razumijem da su nekome primanja možda premala, ali postoji tržište i potreba za vozačima, svatko može zatražiti posao drugdje, sumnjam da će dobiti veću plaću kod privatnika i sigurnu satnicu i primanja. Dio prosvjednika je odlučio ne stajati na stanici u Sustjepanu. Zašto trebaju trpjeti stanovnici Sustjepana jer je to nekome palo napamet?! Svjedoci smo bili da su bili prosvjedi i za vrijeme bivše vlasti. Tada su se bojali za egzistenciju i posao, danas se ne boje za egzistenciju. Zašto nitko ne postavlja pitanje zašto su pojedini vozači zadržavali inkas po 15 do 20 dana. Kako je moguće da pojedinci voze za UBER, a ujutro voze sugrađane?! Treba angažirati tvrtke i utvrditi tko to vozi za UBER. - rekao je Franković.

Franković je ustvrdio i kako je nepojmljivo da su pojedini vozači prosvjedovali s djecom i tako lupali po vratima ureda od direktora Vojvodića. Rekao je kako je to "tema za pojedine ustanove" i kako je "strašno koja se tu poruka šalje djeci od pet, šest godina".

Vedran Salvia

Opća bolnica Dubrovnik uz donaciju Rezervata Lokrum u iznosu od 1,3 milijuna kuna i Lige protiv raka Dubrovnik u iznosu od 371 tisuću kuna dobit će novi digitalni mamograf. Odluku o donaciji Rezervata Lokrum "amenovali" su vijećnici na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Gradski vijećnik HDZ-a i ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić rekao je kako se ovom donacijom pokazuje socijalna osjetljivost, ali i napomenuo kako su "donacije jedini način za opremanje bolnice jer bolnica nema sredstava." Napomenuo je da je sadašnji mamograf star 16 godina. Također, rekao je da ga smeta što parking kraj bolnice uređuje riječka tvrtka TIM, naznačivši kako će se potruditi da kad ovoj firmi istekne ugovor parking dati na upravljanje Sanitatu.

No, koliko god je ovakva donacija dobrodošla, tužno je i žalosno da OB Dubrovnik, pokraj Županije dubrovačko-neretvanske i posebno Ministarstva zdravstva, odnosno HZZO-a, mora ovisiti o donacijama kako bi se dodatno opremila.

V.S.

Gradonačelnik Mato Franković na današnjoj sjednici Gradskog vijeća kazao je kako "90 posto vozača Libertasa koji se bune to rade jer voze UBER". Ove teme Franković se dotaknuo kroz problematiku liberalizacije taksi tržišta, odgovarajući na pitanje vijećnika Ivana Maslaća (HDZ) kojega je zanimalo kako se tu stvari mogu urediti.

- Liberalizacija znači da ovdje može doći voziti kako kome padne napamet, a ima licencu iz bilo kojeg drugog područja. Dakle, dođe ovdje, koristi našu javnu infrastrukturu, a poreze plaća negdje drugdje. Što od toga ima Grad Dubrovnik? Ako je povećanje pružene usluge gledati vozače UBER-a u majicama na tregere, kratkim gaćama i japankama... Usluga nije niti brža zbog toliko vozila, a niti jeftinija jer je i UBER poskupio. - rekao je Franković.

- Cammeo traži vozače za Dubrovnik, Eko taksi mi se najavio, i oni dovode vozila u Dubrovnik. A mi sad vidimo da je svako drugo ili treće vozilo UBER, tu su i naši taksisti, dakle doći će Cammeo i Eko taksi, Mercedes kombiji, tu i tamo koji autobus. Ispada da je nama najbolje da stojimo doma, to nam je dala liberalizacija tržišta. Ovo je loše rješenje, zvao sam ministra, rekao sam mu da je ovo je katastrofa. Uništava se turizam, šaljemo lošu poruku. U RH, ali i na međunarodnom nivou. - dodao je Franković.

- Mi ćemo pronaći rješenje unutar nas samih, ali apsolutno rješenje je revidiranje navedenog zakona. Pisali su mi na Facebooku, kao što se žalimo kad pola naših djelatnika voze UBER. Misli se tu na Libertas pa nadalje. To je na nama da riješimo. Da takve sankcioniramo. Neka voze ako žele voziti taksije, ali onda isključivo za UBER. Ima drugih koji će voziti za Libertas. Ovi koji se bune u Libertasu se bune jer voze za UBER, jer bi vozili UBER i naše stanovnike. Pitam se koliko su odmorni kad voze cijelu noć UBER i onda ujutro sjednu u 1A autobus. - zaključio je Franković.

Nakon Kristićeva izvještaja samom sebi sprdačina s institucijom Gradskog vijeća nastavila se s izvještajem o radu Luke Dubrovnik. I tu je gradski vijećnik, ovaj put Željko Raguž (DUSTRA), podnosio izvještaj sam sebi i, naravno, kolegama vijećnicima.

I ovaj put, kao i u slučaju Mara Kristića, nikome ništa nije bilo čudno, osim Kristiću, ali njemu je bilo čudno nešto drugo.

Naime, Maro Kristić (Most) koji se danas našao u ulozi „prvog smetljištara” Grada pa je kao gradski vijećnik Gradskom vijeću podnosio izvještaj o radu Čistoće u kojoj je zaposlen, čudom se čudi kako je to Dubrovnikpress.hr napisao da je to „bolesno” pa je pitao Željka Raguža, inače također gradskog vijećnika, ali i direktora Luke Dubrovnik, je li njemu to „bolesno” s obzirom da je i sam podnosio izvještaj Gradskom vijeću. Raguž mu je odgovorio kako možda nismo znali da i on ima podnositi izvještaj (kao da ne postoji dnevni red GV-a i kao da bi ga poštedili za razliku od Kristića), a obojica su pokazali svoje neznanje i nepoštivanje institucije Gradskog vijeća.

Kristić, umjesto da ispadne pametan, opet je ispao, je li... Onakav kakav već jest. A Raguž... S obzirom da postoji jedna bitna razlika, a to je vlasništvo nad tvrtkama, mogao se barem dosjetiti da netko drugi podnese izvještaj da ne izgleda sve tako groteskno. Naime, bitna je razlika u podnošenju izvještaja Mara Kristića koji je uz kolege vijećnike izvjestio i samog sebe o radu Čistoće i izvještaja Željka Raguža u tome da je Čistoća u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika, a Luka Dubrovnik nije pa stoga primjerice Željko Raguž i može biti direktor Luke Dubrovnik i gradski vijećnik dok se Kristić našao u puno apsurdnijoj situaciji. S izvještajem Luke gradski vijećnici mogu tako prdit gluhom na uho, dok izvještaj tvrtke u kojoj je Grad većinski vlasnik ima puno veću težinu.

Uglavnom, je li u oba slučaja „bolesno” što su gradski vijećnici podnosili izvještaje sami sebi, itekako jest, ali od Gradskog vijeća koje boluje od dječjih bolesti demokracije ništa drugo se ni ne može očekivati.

Dubrovačko Gradsko vijeće imenovalo je dva Povjerenstva koja za cilj imaju ocijeniti programe dubrovačkih udruga. Rasprava o imenovanju ovih povjerenstava bila je kratka, ali zanimljiva, te su se vijećnici o samom pojmu sisanja novca iz gradskog proračuna od strane udruga izjasnili itekako negativno.

Prije svega, recimo da su u Povjerenstvo za provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta Javnog poziva za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama za 2018. godinu imenovani su Božena Raić kao predsjednica, Romana Malohodžić, Josipa Rajevac, Monika Soldo i Sanja Pipunić. Pak, u Povjerenstvo za ocjenjivanje programa, projekata ili manifestacija za provedbu Javnog poziva za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama za 2018. godinu imenovani su Marijeta Hladilo kao predsjednica, Nada Medović, Zrinka Raguž, Marija Šimunović i Srđan Todorovski.

Gradonačelnik Mato Franković naveo je kako je "ovo da se izbjegne dvostruko financiranje", da ne bi, istaknuo, tko dobio novac pa zatim tražio ponovo novac direktno od gradonačelnika, dodavši kako je "ovo podizanje razine transparentnosti". Pak, vijećnica HDZ-a Katarina Doršner rekla je "kako misli da će Povjerenstvo imati ozbiljan posao ako će se ovo učiniti odgovorno prema novcu iz proračuna".

- U nas postoji uvriježeno mišljenje da se sve udruge moraju financirati iz proračuna. Međutim, u naprednim EU zemljama udruge se financiraju novcem iz EU fondova. Stekla se navika da je najlakše uzeti iz proračuna, zato i raste broj udruga. U godini dana je 20 tisuća novoosnovanih udruga. Tu se stvorila jedna situacija koja nije dobra niti za proračun niti za ono važnije, korisnike udruga. Kad je Grad osnovao ovako dobar ured za dodjelu sredstava EU, šteta je da se udruge ne potrude i ne iskoriste mogućnosti i znanje ureda. Nisu sve udruge iste, ali smo dužni biti odgovorni i njihove programe ocjenjivati i pratiti. - rekla je Doršner, dodajući da su 2017. godine udruge u zemlji potrošile milijardu i 600 milijuna kuna iz proračuna.

- Jesu li to prepoznatljivi projekti? Nismo postali Europska prijestolnica kulture, a neke od tih projekata i dalje nastavljamo pratiti u Dubrovniku. Lani smo dobili smo izvješće jedne udruge gdje se žale jer se boje promjene vlasti. Nije u redu to reći, ako je njihovo financiranje 100 posto od Grada Dubrovnika. Imamo preko 50 tisuća udruga u Hrvatskoj, a u DNŽ ih je lani bilo skoro dvije tisuće. Kad pogledamo, njih 900 više od osam godina nije održalo skupštinu niti uskladilo statut sukladno zakonu o udrugama. Moramo se zapitati je li se isplati podupirati nečiju neinventivnost, a o nakaradnom iskorištavanju udruga govori činjenica da na području Grada Dubrovnika su članovi jedne udruge imali besplatan prijevoz Libertasom. To je nevjerojatno. - objasnila je Doršner.

DUSTRA-in vijećnik Željko Raguž itekako je praktično objasnio problem s udrugama

- Gospođo Doršner, svaka vam čast. Zadnji put smo otvorili Pandorinu kutiju pa je sad lakše ovako izlagati. To je realnost, gradonačelniku svaka čast jer do sada je to bilo legalno kupovanje glasova. On je to sad maknuo sa sebe na povjerenstvo. Svaka vam čast na tome. Toliko je tih udruga došlo, toliko se sredstava dava... Znate zašto je zemlja propala? Zemlja je propala jer su se poticaji davali na ovakav način na zemljišta. Postoji seljak koji ima hektar zemlje koju obrađuje. Dobio bi manje od onoga koji ima stotine hektara koje ne obrađuje. Zato što se davalo na hektare, a ne na ono tko obrađuje to zemljište. Zato je zemlja došla u probleme. Tako je s udrugama. Ne bi one nicale kao gljive poslije kiše da se prije na ovakav način radilo. - zaključio je Raguž.

Nikad kraćeg odgovora na vijećničko pitanje na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Naime, vijećnik HDZ-a Ivo Lučić Minđuha pitao je gradonačelnika Mata Frankovića je li istina da je policija „ušla“ u Sanitat radi nezakonitosti.

Franković je za govornicom samo rekao:
- Da, istina je.

Nije pojašnjeno kojih nezakonitosti.

D.M.

Dubrovački gradski vijećnici nisu prihvatili izvješće o poslovanju Dubrovačke razvojne agencije za 2017. godinu. Kako je rekao gradonačelnik Mato Franković "od travnja 2017. od kad je DURA-om upravljala nova ravnateljica Ana Marija Pilato ova agencija je uspjela riješiti sve probleme, ali izvješće se ne može prihvatiti parcijalno".

Konkretno, izvješće nije prihvaćeno zbog svih radnji koje su dovele do smjene nekadašnje direktorice Andreje Novaković, koja je dovršenim kriminalističkim istraživanjem osumnjičena za kaznena djela iz područja gospodarskog kriminaliteta i to kaznena djela prijevare u gospodarskom poslovanju, zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

- Revizija Grada je utvrdila niz nepravilnosti, DORH aktivno provodi izvide. Važno je poslati i političku poruku. Ne korupciji i kriminalnim radnjama! Ne samo da je došao DORH i provodio istrage, nego je prije 15 dana Grad Dubrovnik dobio obavijest o proširivanju optužnice. Zato izvješće ne bi smjelo prihvatiti. To je fakt. Moramo poslati političku poruku. - objasnio je Franković, koji je dodao da se ne glasa o izvješću direktorice Pilato nego o izvješću tvrtke za cijelo razdoblje.

- Pilato je odradila sjajan posao kad sam ja prvi mislio da tu firmu treba ugasiti. Ona nam je dokazala da to ne treba. Smanjila je plaće, riješila pozajmice, sistematizirala radna mjesta. Na tome joj treba javno čestitati. DURA je pokazala da može funkcionirati. Vjerujem da će DURA pokazivati još manju potrebu za financijskom dotacijom Grada Dubrovnika. Međutim, uzevši u obzir sve okolnosti, mi ne možemo prihvatiti izvješće. Tamo se dogodilo što se dogodilo i ne možemo pred tim zatvarati oči. - rekao je Franković.

V.Salvia

Udruga Sigurnost u prometu odmah je na svojoj Facebook stranici reagirala na izjave gradonačelnika Mata Frankovića, koji je na pitanje o prometu koje je postavio vijećnik Emilio Puljizević (HDZ) na sjednici Gradskog vijeća kazao: „Dušebrižnici koji pišu kako će sve riješiti, ali ne ulaze u ostale zakonske akte, ja bi ih pozvao, s obzirom da se radi o policijskom djelatniku, neka dođe mahat na pile. Lako je vikat, to je najlakše u životu.“ Franković je aludirao na predsjednika dubrovačkog ogranka Udruge Sigurnost u prometu Denisa Pavelu.

Što je sve rekao Franković možete pročitati OVDJE, a reakciju iz Udruge sigurnost u prometu u nastavku:

D.M.

Sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, nakon donošenja dnevnog reda, započela je vijećničkim pitanjem Emilija Puljizevića (HDZ) o prometu, odnosno Puljizević je zatražio komentar gradonačelnika Mata Frankovića o stanju u prometu, odnosno rješenjima koje nudi predsjednik dubrovačkog ogranka Udruge sigurnost u prometu Denis Pavela, inače aktivni policajac, ali i prozivkama da skretanje za Bosanku nije dobro rješeno.

- Pitanje prometa je značajno, a rješavanje komplicirano. Ne postoji jedinstveno i brzo rješenje koje će riješit probleme koji se vuku desetljećima. Promišljanje prometa budućnosti je prvi segment, da promet ostavimo pokoljenjima u znatno boljoj situaciji nego danas. Za to je potrebno strateško promišljanje i studije. Drugo su kratkoročna i brza rješenja koja primjenjujemo. – kazao je uvodno gradonačelnik Franković.

- Svi smo svjedoci kako je promet dobro funkcionirao više -manje zadnjih mjeseci, bile su gužve, ali gužve su normalna stvar. Svatko tko misli da u turističkoj destinaciji neće uopće biti gužvi, taj se vara, jer gužvi će biti, gužve nam donose novac. Kad nije bilo gužvi znamo kako nam je funkcioniralo gospodarstvo. Gužvi mora biti, ali se ne smije događati ono što nam se događalo prošli četvrtak, a to je potpuna blokada prometa i zato sam se ispričao građanima. – rekao je dalje Franković.

- Nakon sastanak s policijom, nakon što smo utvrdili koji su elementi izazvali kaotično stanje, jasno je kako je broj taksija povećan. UBER kaže neznatno, ali znatno je da je prošle godine bilo 250, a danas preko 1200 taksi vozila. Uzmimo autobuse, kombi, kišu i loše vrijeme, ulice se blokiraju, a to nam se po kiši događa i zimi. – rekao je Franković.

Kao jedno od brzih rješenja Franković je najavio:
- Turističkim agencijama poslat ćemo dopis da od 1.7 do 15.9. autobusima ne dolaze četvrtkom i subotom. Prošli četvrtak bilo je 140 autobusa. To je jedna mjera, a druga mjera je da sam razgovarao s ministrom i zatražili smo 15 djelatnika koji će raditi na ulicama, sami prometni redari ne mogu iznijeti ovaj posao. – rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Zatim se osvrnuo i na objave Udruge sigurnost u prometu:
- Dušebrižnici koji pišu kako će sve riješiti, ali ne ulaze u ostale zakonske akte, ja bi ih pozvao, s obzirom da se radi o policijskom djelatniku, neka dođe mahat na pile. Lako je vikat, to je najlakše u životu. – kazao je Franković.

- Što se tiče skretanja za Bosanku, reći ću jasno, jer sam vidio raznorazne komentare na Facebooku. Opcija jedna je bila čekati rješenje Hrvatskih cesta, što traje dugo. No, sjeli smo i razgovarali sa stanovnicima Bosanke i pribjegli vatrogasnom rješenju koje je omogućilo da se na skretanju dva vozila barem mogu mimoići. Da se ne zaustavlja vozilo na magistrali dok drugo ne izađe. I zahvaljujem se vlasnici zemljišta koja je dopustila da uđemo u njenu parcelu za proširenje.

Rasprava o prometu nastavila se i kroz druga vijećnička pitanja, a Franković je u nastavku sjednice kazao također kako će se poraditi na tome da se promet turističkih autobusa s Pila u potpunosti izmjesti.

Apsurd na sjednici Gradskog vijeća. Naime, pred vijećnicima našlo se i izvješće o poslovanju Čistoće u 2017. godini, koje je podnio, kako je predstavljen u vijećnici, pomoćnik direktora Maro Kristić (Most), a Miho Obardović (HNS) kasnije mu je i čestitao kazavši kako nije znao da je Kristić postao zamjenik direktora.

Ne bi bilo neobično da pomoćnik direktora ili zamjenik ili čak stručni suradnik, na koje je radno mjesto inače zaposlen Maro Kristić, podnosi izvještaj Gradskom vijeću da nije riječ o gradskom vijećniku. Kristić je tako podnio izvješće i samom sebi. Nije višak ni spomenuti kako direktori gradskih poduzeća ne mogu biti gradski vijećnici, upravo iz razloga da ne bi ulazili u ovakvo apsurdne i „bolesne” situacije kakva je danas viđena u vijećnici kada je Kristić eto podnio samom sebi izvješće.

Vijećnike su zanimale razne teme oko Čistoće, od Grabovice do broja kontejnera na pojedinim mjestima, ali eto nikome od njih nije palo napamet zapitati se o ovom apsurdu da se njihov kolega vijećnik našao u cipelama podnositelja izvješća. Malo se tu šalilo na relaciji HDZ-SDP, ali eto nikome nije bilo neugodno da Kristić podnosi izvješće sam sebi i njima.

Nažalost, s tim se nitko neće ni baviti jer nažalost moral i politička zrelost već odavno ne stanuje u gradskoj vijećnici.

Ovo je bilo izrugivanje s institucijom Gradskog vijeća i izrugivanje s građanima, kao što je izrugivanje bilo i zapošljavanje Mara Kristića u Čistoću koji je odjednom od „stručnjaka” za koncesije postao „stručnjak” za smeće. O tome koliko se poštuje institucija Gradskog vijeća uostalom govori i njegovo ponašanje u vijećnici kada je sjeo pokraj predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice da jadan ne šeta vele do govornice odgovarajući kolegama vijećnicima na pitanja oko Čistoće. A govori to i o nesnalaženju samog predsjednika Vijeća koji je to sve dopustio.

Već odavno ne cvjetaju ruže između gradske uprave i Društva za zaštitu životinja Dubrovnik čiji su članovi zdušno podržavali aktualnog gradonačelnika u kampanji koji se slikavao s njima i obećavao azil u roku od godinu dana.

Sad, sudeći prema riječima gradonačelnika Frankovića, očito je ozbiljno puklo prijateljstvo na ovoj relaciji. Naime, Grad Dubrovnik je raspisao novi Javni poziv za iskazivanjem interesa za kupnju zemljišta u svrhu izgradnje skloništa za životinje, a uvjeti, odnosno podatak o potrebnih četiri tisuće kvadrata za azil, izazvali su negodovanje zaštitnika životinja. Tim povodom je vijećnika Ljuba Nikolića zanimalo je li se za azil za napuštene životinje traži četiri tisuće kvadrata, kako piše u javnom pozivu ili 40 tisuća kvadrata, o čemu je, rekao je Nikolić, "bilo riječi na dosadašnjim sastancima". Nikolić je kazao kako se Društvo za zaštitu životinja nada da će biti relevantan sugovornik u rješavanju ove problematike.

- Čuo sam da je bilo neke rasprave oko toga. Dakle, nevjerojatno, kad razmišljam o azilu uistinu ga želimo napravit i napravit ćemo ga, ali napravite sto dobrih i pozitivnih koraka i po pitanju životinja i azila, osigurate sredstva, riješite probleme, nesporazume, opet te proganjaju, napadaju ti djecu, obitelj, to im je modus operandi. I raspišemo natječaj za kupnju zemljišta, nisam ja izbacio uvjete iz prsta, gdje je minimalna potrebna veličina četiri tisuće kvadrata i onda opet, veliki stručnjaci za životinje, evo ih, udri opet, rekao je ovo, ono, umjesto da su rekli: „Konačno je krenulo.“ – rekao je Franković.

- Mi želimo izgraditi najbolji azil za životinje u Hrvatskoj, to ćemo učiniti. Kontaktiraju me brojni ljubitelji životinja, 50 posto njih su se ispisali iz Društva, a zašto, trebate njih pitati. Kažu da je Grad krenuo naprijed. Poslali su mi članak iz Slavonskog Broda, gdje piše da se tamo gradi najmoderniji azil za životinje u zemlji, površine pet tisuća kvadrata. Dakle, poruka za javnost i ljubitelje životinja, istinske i prave, je da će Grad Dubrovnik izgraditi azil na najboljoj mogućoj lokaciji i najvećoj raspoloživoj površini. Ako bude 30 tisuća kvadrata, bit će 30 tisuća kvadrata. A ja vjerujem, zapamtite ove riječi, vjerujem i nadam se da, u trenutku kad ga izgradimo, neće postojati oni koji će reći da nam ne daju životinje. To je ono čega se ja bojim. - znakovit je bio Franković.

Na nedavnoj sjednici Strukovne grupe hotelijera Županijske komore Dubrovnik prezentirani su fizički i financijski podaci poslovanja hotelijera Dubrovačko-neretvanske županije u 2017. godini. Analiza je bazirana na podatcima Državnog zavoda za statistiku i ankete među hotelijerima, koju HGK – ŽK Dubrovnik provodi dugi niz godina.
 
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. Dubrovačko-neretvansku županiju posjetilo je 17% više turista nego godinu ranije, dok je broj noćenja porastao za 13%. I dalje se povećanje broja dolazaka i noćenja pretežito bilježi u ljetnim mjesecima; 70% svih dolazaka i 77% svih noćenja Dubrovačko-neretvanske županije zabilježeno je od lipnja do kraja rujna. U gradu Dubrovniku distribucija je nešto povoljnija, pa je tijekom četiri ljetna mjeseca ostvareno 64% dolazaka i 67% svih noćenja.
Ukupni smještajni kapaciteti u 2017. godini povećani su za 8% ili 6.918 postelja više u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, što je rezultat povećanja kapaciteta u privatnom smještaju za 7.893 postelje, dok se broj postelja u hotelskom smještaju smanjio za 1.560 postelja. Smještajni kapaciteti hotela u gradu Dubrovniku smanjeni su za 17 postelja, dok se broj postelja u privatnom smještaju povećao za 3.523 postelje.

Zabilježen je 151 dan pune zauzetosti kapaciteta u hotelima na razini Županije (16 dana više nego godinu ranije), dok je privatni smještaj ostvario 62 dana pune zauzetosti (3 dana više nego godinu ranije). U gradu Dubrovniku hotelski kapaciteti ostvarili su 172 dana pune zauzetosti (11 dana više nego u 2016.g.). Privatni smještaj imao je 76 dana pune zauzetosti, što je 6 dana više nego u 2016.g.

U strukturi noćenja i dalje prednjače gosti s tržišta Velike Britanije, koji čine 20% svih noćenja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, slijede ih Nijemci s 10% udjela, Poljaci sa 7% udjela, Francuzi sa 6%, Amerikanci sa 5% i tako dalje.
U strukturi noćenja u gradu Dubrovniku također najveći udio imaju gosti iz Velike Britanije  s udjelom od 23%, potom Amerikanci sa udjelom od 9%, Nijemci i Francuzi sa udjelom od 7%, Španjolci sa udjelom od 4% itd.

FINANCIJSKI REZULTATI

Financijski rezultati hotelijera temelje se na rezultatima ankete hotelskih kuća (38 hotela) Dubrovačko-neretvanske županije. Anketni uzorak predstavlja 56% od ukupnog broja postelja svih hotela Županije u 2017. g., koji su ostvarili 63% svih noćenja.

Ukupni financijski pokazatelji poslovanja bili su bolji nego godinu ranije, u globalu su anketirani hoteli poslovali s dobiti, a samo su dvije hotelske kuće iskazale gubitak. Ukupni prihodi anketiranih hotela rasli su za 8%, dok su ukupni rashodi rasli brže, povećani su za 12%. Takav odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda rezultirao je smanjenjem dobiti hotelijera za 17% u odnosu na 2016. godinu. Na rast ukupnih rashoda u 2017. godini primaran utjecaj ima povećanje troškova za plaće zaposlenika. Unatoč tome ukupne investicije u dugotrajnu imovinu su bile 270% veće u hotelima DNŽ, dok su ukupne investicije u hotelima na području Dubrovnika porasle za 330%. Kreditna zaduženja anketiranih hotela DNŽ u odnosu na 2016. godinu bila su manja za 7%.

Prosječna iskorištenost kapaciteta u hotelskim kućama s 2 i 3 zvjezdice u DNŽ  bila je 162 dana pune zauzetosti, što je 13 dana više nego lani, dok je u hotelima s 4 i 5 zvjezdica prosječna iskorištenost kapaciteta bila 172 dana pune zauzetosti,  što je 10 dana više nego lani.

EBIDA maržom pokazuje SE koliki postotak dobiti prije kamata, poreza i amortizacije ostaje gospodarskom subjektu po svakoj kuni poslovnih prihoda; na razini DNŽ u 2017. godini iznosila je 40% i bila je za 6% slabija nego godinu ranije. U hotelima s 2 i 3 zvjezdice EBITDA marža iznosi 20%, što je 6% manje nego godinu ranije, za isti postotak se smanjila i marža u hotelima s 4 i 5 zvjezdica, koja je u 2017. godini bila 41%.

Hotelijeri su istaknuli kako nedostatak radne snage ima sve veći odraz na kvalitetu usluge. Nedavno donesena mjera Vlade o povećanju kvota za zapošljavanje stranaca svakako će pridonijeti djelomičnom rješavanju problema.

DPP