U dubrovačku bolnicu primljena su još dva pacijenta pod sumnjom da su zaraženi ospicama te su hospitalizirani, a sumnja se da je zaražena i jedna medicinska sestara s kardiologije, koja je radila s trenutno oboljelim dr. Perom Markunovićem. Uz medicinsku sestru drugo dvoje primljenih pacijenta nisu bolničko osoblje. Oni su se sami javili izražavajući bojazan da su zaraženi. Jedna od njih dvoje prethodnih dana redovno je dolazila u bolnicu u posjetu. Nalazi bi tek sutra trebali pokazati radi li se uistinu o ospicama.

Bolnica je, zasad je to također neslužbena informacija, do daljnjeg zatvorena za posjete.

Potvrde li se nova oboljenja bit će to ukupno sedam slučajeva ospica na dubrovačkom području, odnosno šest otkako je nedavno u bolnicu primljen „nulti“ pacijent iz Stona.

D.M.

Facebookom su počele kružiti fotografije predsjednika DUSTRA-e Željka Raguža sa Zdravkom Mamićem i čelnicima HNS-a među kojima je i, kao i Mamić, također nepravomoćno osuđeni Damir Vrbanović. Fotografije su inače s Raguževa profila, a on kaže, ne namjerava ih maknuti, neka se ljudi zabavljaju, pa u šali za Dubrovnikpress.hr govori:

- Uvijek sam znao otići na vrijeme kad vidim da stvari ne funkcioniraju i uvijek sam bio u pravu. Moj prvi posao je bio u Ministarstvu vanjskih poslova i kad sam otišao pao je Sanader. Nakon toga sam radio sedam godina u Agrokoru i kad sam otišao pao je Todorić. Nakon toga sam bio zamjenik gradonačelnika u Gradu Dubrovniku i kad sam se razišao s HNS-om oni su postali klinički mrtvi. - priča kroz smijeh Raguž pa onda govori o Mamiću i HNS-u.
- Dok sam sa čelnim ljudima Hrvatskog nogometnog saveza organizirao kongrese UEFA-e i FIFA-e Hrvatska je bila među top pet reprezentacija svijeta, a kad sam otišao sve je ishlapilo kao Coca Cola na suncu. - kaže Raguž koji je na koncu uputio poruku aktualnom gradonačelniku Matu Frankoviću:
- Dakle, Frankoviću, dok si sa mnom fotelja ti je čvrsta kao brački kamen. - zaključio je predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž.

D.M.

„Drage Mame i Tate, ja sam doktor u OB Dubrovnik. Trenutno ležim u izolaciji s ospicama, a imam dijete koje ima 10 mjeseci i još nije cijepljeno jer po kalendaru cijepljenja još nije dovoljno stara. Ja sam ospice dobio dok sam bio dežuran, a uredno sam cijepljen o čemu imam i dokaze. Htio bih vam skrenut pažnju na ozbiljnost problema necijepljenja u Dubrovniku, ali i Hrvatskoj. – tako na svom Facebooku piše doktor Pero Markunović koji je već treća osoba zaražena ospicama otkako je nedavno u OB Dubrovnik primljen pacijent iz Stona zaražen ovom bolesti.

„Ja sam naime, budući da sam bio cijepljen i nisam mislio da imam ospice, bio u kontaktu s malim bebama od 2 mjeseca, trudnicama, svojim djetetom i bolesnicima u bolnici koji su sad pod rizikom da im se nešto ozbiljno dogodi, jer neki roditelji (i to njih 60%) nisu cijepili svoju djecu i mene nije zaštitio kolektivni imunitet.“ – piše dalje dr. Markunović.

„Ja znam da vas puno misli da cjepivo za moparu uzrokuje autizam, ali to nikada nitko na svijetu nije uspio dokazat. Ako već postoji medicina kojoj neki od vas očito ne vjeruju, onda vas pitam kada dobijete jedan dan infarkt ili karcinom dojke oćete li isto reći da imunoterapija uzrokuje neke opskurne bolesti ili da aspirin uzrokuje sljepoću. Da vam dijete ne daj Bože ima leukemiju nećete ga liječiti kemoterapijom, jer ista ta kemoterapija uzrokuje druge vrste tumora? Na ovo ćete reći nije isto leukemija i ospice. Ospice su smrtonosna bolest, a smrtnost je do 30 posto u bolesne djece, transplantiranih bolesnika i ljudi na imunosupresivnoj terapiji. Hoćete li tada reći nekom ocu, majci, bratu, suprugu koji je ostao bez svojeg voljenog: ja bi rađe ospice nego autizam. A šire se zrakom.“ – zaključio je svoj post dr. Pero Markunović.

D.M.

Vlada RH na današnjoj sjednici dala je suglasnost Ministarstvu državne imovine za sklapanje Aneksa I. Ugovora o realizaciji Projekta Kupari I. Radi se tu o preduvjetu za realizaciju izgradnje hotelskog kompleksa Kupari.
Nakon što je Vlada dala suglasnost za sklapanje aneksa ugovora, sad investitor Avenue ulaganja kroz 60 dana treba Općini Župa dubrovačka dostaviti smjernice za izradu Urbanističkog plana, što je dakle obaveza Općine. Nakon donošenja Urbanističkog plana, slijedi potpisivanje ugovora.

Čim Urbanistički plan postane pravomoćan, investitor može podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu te se tada očekuje i početak radova. Predviđeno je rušenje svih objekata, osim Hotela Grand, koji je pod konzervatorskom zaštitom i koji će se obnoviti.

Inače, oko gradnje u Kuparima postojali su i prijepori te je u jednom trenutku i ministar državne imovine Goran Marić kazao kako od projekta neće biti ništa. Što je bilo problem? Naime, u uvjetima natječaja postojao je određeni brend po čijim će uvjetima investitor graditi i poslovati, a riječ je o Marriott International. No, investitor je tražio izmjenu brenda, a ime novog još nije dostavio, odnosno dostavio ga je, ali bez pisma namjere na kojem je inzistirala Vlada. Novi odabrani brend je Four Season's.

Podsjetimo, načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli u više navrata je govorio kako su Kupari školski primjer kako se stvari trebaju odraditi prije privatizacije. Također, napomenuo je kako mu je drago što će u Kuparima baš biti hotelski lanac Four Season's, dodavši kako će on podignuti cijeli župski kraj na višu razinu.

V.Salvia

Vježba Operativnih snaga sustava Civilne zaštite Općine Konavle “Samo za hrabre” održana je danas u Pridvorju.

U vježbi, na kojoj je simulirano gašenje otvorenog požara, evakuacija djece i osoblja PŠ Pridvorje i DV Pridvorje, kao i potraga za nestalima, sudjelovali su: JVP Konavle, DVD Čilipi, Interventna vatrogasna postrojba,

Policijska postaja Gruda, Zavod za hitnu medicinsku pomoć DNŽ, HGSS, Gradski Crveni križ, PUZS Dubrovnik, ŽC112 te postrojba opće namjene Civilne zaštite Općine Konavle.

DPP

Nakon tri godine Zavod za obnovu Dubrovnika rekonstruirao je atrij Kneževoga dvora. Stoga, u Dvoru je večeras održana i prezentacija rekonstrukcije atrija, uz koji je prikazan i kratki video koji objašnjava što se to točno u Dvoru radilo.

Podsjetimo, radovi na Kneževomu dvoru izvodili su se u tri faze.

- S obnovom atrija započeli smo 2015. godine. Htjela bih napomenuti da je sanacija obilovala kompleksnošću, prvenstveno zbog fazi izvedbe. Željeli smo izaći ususret Gradu i omogućiti da Dvor bude otvoren ljeti. I da korisnici Kneževoga dvora svoju djelatnost mogu obavljati tijekom turističke sezone, što nije uobičajena praksa prilikom obnova. Tijekom sve tri faze izvođenja radova, u Dvoru je bio prisutan sami korisnik Dvora, što je također u praksi neuobičajeno. Također, do sad nisu bili dovoljno istraženi konstruktivni elementi te smo iskoristili ovu obnovu da nam ovaj projekt bude i istraživački. - rekla je ravnateljica Zavoda za obnovu Iva Carević Peković.

- Treća faza obnove je bila vezana za kat Kneževoga dvora, radilo se na stupovima kata. Prve dvije faze bile su temelji, a sad smo išli na kat i krovnu taracu. - objasnila je Carević Peković.

Također, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković rekao je kako će 2018. ostati trajno obilježena uspješnim obnovama spomeničke baštine. Objasnio je kako je tu Knežev dvor jedan od primjera, dodavši kako će se uskoro obnoviti i Biskupska palača te da se započela i rekonstrukcija povijesne kanalizacije u povijesnoj jezgri. Kazao je i kako je važno što će 2019. godina biti Godina Orlanda, objasnivši kako će se još vidjeti hoće li se postaviti replika Orlandovog stupa.

Uz prezentaciju govorila je i pročelnica Konzervatorskog odjela Dubrovnik Žana Baća koja je podsjetila kako zadnja obnova Kneževoga dvora datira iz 1979., objasnivši da zato "ova obnova treba predstavljati trajnije rješenje".

[youtube url="https://youtu.be/_fCMeLJzzlU"]

Glavni i izvedbeni projekt rekonstrukcije atrija s konzervatorsko-restauratorskim elaboratom izradila je, 2012/2014. godine tvrtka „Omega engineering", iz Dubrovnika, glavni projektant prof.dr.sc. Željko Peković i projektant konstrukcije prof.dr.sc. Blaž Gotovac. Autori idejnog rješenja su, nakon uvida, dali suglasnost na glavni projekt a o istom se pozitivno očitovalo i Stručno savjetodavno povjerenstvo Zavoda za obnovu Dubrovnika. Kontrolu glavnog projekta konstrukcije izradila je tvrtka „Kon Vis" iz Zagreba.

Izvođenje radova na rekonstrukciji atrija Kneževa dvora ugovoreno je 2015. sa zajednicom ponuditelja: „Spegra"- „Spegra inženjering" -„Neir", svi iz Splita. Stručni nadzor nad izvođenjem radova vršila je tvrtka „Canosa Inženjering", glavni nadzorni inženjer je ovlašteni inženjer građevinarstva Ivo Matković. Projektantski nadzor vršili su prof.dr.sc. Željko Peković i prof.dr.sc. Blaž Gotovac dok je konzervatorski nadzor nad izvođenjem radova vršilo Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Koordinaciju svih sudionika i aktivnosti vezanih za projekt rekonstrukcije atrija Kneževa dvora, ispred Zavoda za obnovu kao investitora vodio je Andrija Tolja.

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu povjerenstva Europskog odbora regija, za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU, te na konferenciji:“Posljedice dugoročnog proračuna EU za razdoblje 2021.-2027., za lokalne i regionalne vlasti“.

Europska komisija je tijekom svibnja objavila prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027. godine, popraćeno nizom zakonodavnih prijedloga za sve programe EU-a za financiranje, koji imaju snažan utjecaj na investicijski kapacitet Unije.

Nakon što je imenovan izvjestiteljem za Mišljenje Europskog odbora regija o ovom pitanju, župan Dobroslavić sudjeluje u savjetovanju s mnogim zainteresiranim dionicima, regijama, gradovima, povjerenstvima Odbora regija, političkim skupinama kao i odborima Europskog parlamenta. Župan Dobroslavić u svom izlaganju govorio je o nedopustivim smanjenjima za zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku koje bi moglo imati negativan učinak na sposobnost Unije da u budućnosti pomogne slabije razvijenim članicama.

Stav Odbora regija je da kohezijska politika ostane snažna kao što je i dosad bila te da se unaprijedi njezin učinak pomoću pojednostavjljenja pravila i boljeg povezivanja s drugim instrumentima financiranja. Također, osvrćući se na prijedlog Komisije za moguća stopiranja finaciranja sukladno razini vladavine prava u pojedinoj državi, župan Dobroslavić izrazio je bojazan u vezi s jačanjem uvjetovanosti i centralizacije postavljajući pitanje je li pošteno da regije i gradovi snose posljedice odluka koje donose njihove nacionalne vlade kao posljedice problema s kojima bi se te vlade mogle susresti s drugim vladama u odnosima s Europskom komisijom ili Vijećem. Izrazio je i potrebu za preispitivanjem prijedloga kriterija za financiranje pojedinih država prema visini BND, kao i o povećanju stope sufinaciranja projekata država članica i regija u okviru programa kohezijske politike.

Sudionici konferencije kojoj je prisustvovala i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Gabrijela Žalac, imaju priliku za političku razmjenu mišljenja s povjerenicom Europske komisije za kohezijsku politiku Corinom Cretu, te stručnjacima iz ovog područja.

DPP

U Seoulu u Južnoj Koreji otvoren je sajam Hana Tour Travel Show na kojem po drugi put nastupa i Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije.

Nastup na ovom sajmu organiziran je u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, Turističkom zajednicom Ličko-senjske županije i Turističkom zajednicom Šibensko-kninske županije, s kojima zajedno nastupamo na štandu veličine 18m2.

Sajam je u organizaciji najvećeg touroperatora u Južnoj Koreji - Hana Tour, a očekuje se oko 100.000 posjetitelja.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je u 2017. godini ostvareno preko 53.000 dolazaka i gotovo 95.000 noćenja turista iz Južne Koreje.

TZ DNŽ

Izložba Željka Bubala pod nazivom "Između mora i neba" otvorena je večeras u Kazalištu Marina Držića. Izloženo je ukupno 28 slika ovog umjetnika. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Vesna Delić Gozze.

"Dosezima iz posvećenosti slikanju, Bubala se sa znatnom sigurnošću može svrstati u vrhovne svećenike hrvatskoga suvremenog slikarstva." - zapisala je Delić Gozze o izložbi.

Željko Bubalo rođen je 1949. u Splitu, 1974. diplomirao je na Pedagoškoj akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Ante Kaštelančića. Živi i djeluje u Zavali (otok Hvar) i Splitu kao samostalni umjetnik. Član je HULU Split i HDLU. 1993. godine snimljen je dokumentarni film o njegovom radu u produkciji Hrvatske televizije. Njegove slike se nalaze u privatnim zbirkama te muzejima u Hrvatskoj i inozemstvu.

V.S.

Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici donijela Odluku o davanju koncesije Hrvatskim cestama za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja Mosta kopno – Pelješac. Pomorsko dobro koje Vlada daje u koncesiju obuhvaća dio kopna u Općini Slivno i dio akvatorija u Malostonskom zaljevu. Površina pomorskog dobra koja se daje u koncesiju na razdoblje od 50 godina iznosi 44. 185 m².

Sukladno odluci, Hrvatske ceste dužne su izgradnju dovršiti u roku ne dužem od 48 mjeseci od dana sklapanja ugovora o koncesiji. Hrvatske ceste, kao ovlaštenik ove koncesije, nemaju pravo naplaćivati mostarinu za korištenje građevine Most kopno –Pelješac. Prava stečena koncesijom, HC ne može niti djelomično niti u cijelosti prenositi na nekoga drugog bez izričitog odobrenja Vlade. Za upotrebu pomorskog dobra HC će uredno plaćati godišnju koncesijsku naknadu u iznosu od 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzete površine pomorskog dobra, odnosno nešto više od 22 tisuće kuna.

Most kopno – Pelješac predstavlja dio državne ceste,a na prometnu cestovnu mrežu Hrvatske povezat će se pristupnim cestama D8 i D414. Vlada je Hrvatskim cestama, također na razdoblje od 50 godina, dodijelila i koncesiju za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja Mosta Ston na Državnoj cesti D414, dionica Sparagovići – Doli. Pomorsko dobro koje se daje u koncesiju obuhvaća dio akvatorija u Stonskom kanalu te iznosi 492 m².

Hrvatske ceste dužne su u roku od 24 mjeseca od dana sklapanja ugovora o koncesiji ishoditi građevinsku dozvolu i dostaviti je Ministarstvu mora prometa i infrastrukture, dok su gradnju dužni okončati u roku od 48 mjeseci. Također, ni na Mostu Ston HC neće moći naplaćivati mostarinu.

N.M.

Dubrovačka infektologinja dr. Ljiljana Betica Radić na svojem Facebok profilu oglasila se po pitanju oboljevanja od ospica. Podsjetimo, u zadnja dva tjedna u Dubrovniku je obolilo četvero ljudi, od čega troje zdravstvenih djelatnika.

U svojoj Facebook objavi dr. Betica Radić dotaknula se pitanja cjepiva. Njenu objavu prenosimo u cijelosti.

"Povodom slučajeva oboljenja od ospica zdravstvenih radnika OB Dubrovnik kao prvo želim svima što brži oporavak uz obaveznu napomenu: Kako naši sugrađani ne bi stekli dojam da cjepivo nije učinkovito, moram pojasniti činjenicu kako JEDINO CIJEPLJENJE SA DVIJE DOZE CJEPIVA ili PREBOLJENJE BOLESTI OSIGURAVA IMUNITET. Inače cjepivo za ospice, spada među nejučinkovitija cjepiva. Zato dragi roditelji cjepite Vašu djecu prema obaveznom kalendaru cijepljenja kao što su naši roditelji cijepili i nas." - napisala je dr. Ljiljana Betica Radić.

V.S.

Nakon dvodnevne šutnje konačno se, i to tek poslije kritike portala Dubrovnikpress.hr na dubrovačku oporbu, što možete pročitati OVDJE, konačno jedna stranka oglasila i o kršenju radničkih prava u JGP Libertas i stala u zaštitu vozačice i njenih kolega koji su prosvjedovali protiv odluka da ona mora nadoknaditi štetu na motoru autobusa koji je ostao bez ulja.

Tako je predvečer priopćenje, u kojem se osvrnuo i na prijetnje gradonačelnika Frankovića vozačima, uputio predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač.

Barač tako u priopćenju koje prenosimo u cijelosti piše:

„Vezano za informacije objavljene u dijelu medija o previranju u trgovačkom društvu Libertas - Dubrovnik d.o.o. osjećamo se dužnim iznijeti svoj stav o tim događajima.

Prema objavljenim materijalima vidljivo je da se radi o sukobu uprave i radnika proisteklom iz tendencije uprave da se trošak i odgovornost zbog kvara autobusa prebaci isključivo na teret vozačice i djelatnika tehničke službe.

Pitanje odgovornosti za štetu na sredstvima za rad među ostalim je regulirano Zakonom o radu. Prema dostupnim informacijama očito postupak utvrđivanja odgovornosti nije proveden u skladu sa Zakonom o radu. Odnosno, da je temeljito proveden, vjerojatno ne bi došlo do spontanog okupljanja dijela radnika u cilju podrške kolegici.

Nadalje, traženje intervencije policije radi spontanog okupljanja dijela radnika predstavlja nedopustiv način rješavanja ponekad suprotstavljenih interesa radnika i poslodavaca. Sva sreća da su u ovom slučaju službene osobe policijske uprave odmah ocijenile kako se ne radi o narušavanju pravnog poretka koji zahtjeva njihovu intervenciju.

Gradonačelnik i njegovi suradnici ne razumiju funkcioniranje pravne države, odnosno sustava koji regulira odnose u lokalnoj upravi i samoupravi te radne odnose. Još uvijek nismo policijska država i naš pravni sustav omogućava normalno rješavanje problema bez prijetnji.

Događanja u Libertasu predstavljaju nedopustiva zastrašivanja, prijetnje i prinude (izjava gradonačelnika da su radnici organizirani od strane „nekakvih protivnika gradskih vlasti“ te da mogu napustiti tvrtku ukoliko su nezadovoljni, da se protive uvođenju reda u firmu itd.) što su tipične metode nedozvoljenog pritiska kojima je Gradonačelnik već iskazao sklonost u ranijim kontaktima s gradskim ugostiteljima i taksistima.

Zahtjev za intervencijom policije u Libertasu asocira na tridesete godine prošlog stoljeća u SAD-u kada su poslodavci u dogovoru s gradonačelnicima koristili policijske snage u suzbijanju radničkih nezadovoljstava. Nadamo se da ne idemo u tom pravcu.“ – napisao je predsjednik dubrovačkog SDP-a i gradskik vijećnik Jadran Barač.

D.M.