U sklopu projekta READINESS u Slanom je danas održana vježba operativnih snaga civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije ”Pripravnost 2018.”.
Cilj vježbe na kojoj je sudjelovalo više od 150 sudionika iz svih segmenata hitnih službi, od vatrogasaca, HGSS-a, Hitne pomoći, DUZS, Policije itd. bilo je demonstrirati proceduru, ali i spremnost u slučaju nesreće izazvane jakim potresom.

U vježbi je korištena i specijalizirana oprema za spašavanje iz ruševina i teško pristupačnih terena vrijedna 225 tisuća kuna, a koja je nabavljena upravo sredstvima iz projekta READINESS.
Prema scenariju vježbe potres jakosti 6 stupnjeva po Richteru pogodio je šire dubrovačko područje s epicentrom u Šipanskom kanalu. Centar 112 i dežurni operativac u JVP Dubrovačko primorje zaprimili su niz dojava o nastalim štetama i posljedicama, a prema informacijama s terena u naselju Karaula urušila stara zgrada. Pokrenuta je akcija spašavanja, a mobilizirane su sve potrebne snage. U sklopu vježbe simulirala se i situacija u kojoj se iz ruševina moraju spašavati ozlijeđene osobe te istodobno sigurno ukloniti minsko-eksplozivna sredstva.

Nositelj vježbe je Dubrovažko-neretvanska županija, a župan Nikola Dobroslavić ovom se prilikom zahvalio svim hitnim službama na poslu koji obavljaju te istaknuo kako moramo biti spremni na takav tip nesreća s obzirom na područje gdje živimo.

- Područje Dubrovačko-neretvanske županije posebno je ugroženo požarima u što smo se imali priliku uvjeriti u to za vrijeme katastrofalnih požara na Pelješcu i Korčuli 2015. godine. Drugi rizik karakterističan za jug Hrvatska je potres, posljednji jači potres pogodio je upravo područje Dubrovačkog primorja i Pelješca 1996. godine. Značajniji europski projekti koji je Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila u tom smislu je uspješno realizirani projekt HOLISTIC, iz programa prekogranične suradnje IPA ADRIATIC, koji je ukupno bio vrijedan preko 67 milijuna kuna i u čijoj je realizaciji sudjelovalo dvadeset partnera, uz dva pridružena partnerstva, iz osam europskih zemalja (Italije, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Grčke i Hrvatske). Realizacija tog projekta dovela je do realizacije i ovoga projekta READINESS iz programa prekogranične suradnje Hrvatska – Italija, INTERREG HR-ITA. Današnja vježba je Pripravnost 2018. samo je jedan dio projektnih aktivnosti koje traju do polovice 2019. godine. - rekao je župan Dobroslavić.

- Svjesni smo činjenice da Dubrovačko-neretvanska županija raspolaže zaista vrijednom prirodnom baštinom, s preko četrdesetak zaštićenih područja i Nacionalnim parkom Mljet. Zbog toga smo se , u suradnji s općinom Mljet, JVP Mljet i našom Vatrogasnom zajednicom, odlučili i na nabavu protupožarnog broda koji će biti stacioniran upravo na Mljetu. Radi se o investiciji vrijednoj nešto malo manje od milijun kuna koju ćemo u 85 postotnom iznosu sufinancirati također korištenjem raspoloživih sredstava iz europskih fondova također putem programa prekogranične suradnje Hrvatska-Italija INTERREG HR-ITA realizacijom projekta AdriaMORE. Organizaciju ovakvih vježbi pripadnika operativnih snaga civilne zaštite na području svih regija sudionica u projektu te podizanje svjesnosti u zajedničkoj obvezi uključenja u različite preventivne aktivnosti smatram važnim jer ukupno jačaju sustav civilne zaštite na ovom dijelu jugoistoka Europe koji ima iste rizike. - rekao je župan.

Zamjenik župana i načelnik Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo istaknuo je kako je Stožer i ranije je bio uključen u realizaciju europskih projekata kojima se povećava operativnost i spremnost operativnih snaga sustava civilne zaštite na našem području kako s prethodnim projektom HOLISTIC tako i s projektom READINESS koji je njegov svojevrsni nastavak.

- Vježba Pripravnost 2018 je terenska vježba koja je imala za cilj, ne samo provjeriti spremnost naših snaga, uvježbati ljude za rukovanje sa specijaliziranom opremom nego i ukazati na eventualne propuste ili načine kako nešto bili napraviti ako bi u stvarnoj situaciji akcije spašavanja ovakvoga tipa, ako toga do dođe, bilo što učinkovitije i kako bi doprinijele sigurnosti ljudi i zaštiti imovine. - rekao je Cebalo.

Svim nazočnima obratili su se i predsjednik DVD-a Slano Nikša Bianchi kao domaćin, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić te predstavnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje Mladen Boričević.

Nakon vježbe održana je i izložba opreme koju je Dubrovačko-neretvanska županija nabavila, što iz vlastitih sredstava, što iz sredstava europskih fondova, pa su tako demonstrirani poljski kreveti, zapovjedni pneumatski šator, dva kompleta hidrauličkih podupirača za spašavanje iz ruševina, mobilni agregat s prikolicom, različitu pojedinačnu i skupnu vatrogasnu opremu, bespilotne letjelice itd. Procjena ukupne vrijednosti nabavljene opreme u posljednjih nekoliko godina je oko milijun i 800 tisuća kuna u što ne ulaze sredstva koja Dubrovačko-neretvanska županija izdvaja kao donacije operativnim snagama, a sukladno različitim zakonskim propisima.

Projekt READINESS ukupno je vrijedan oko osam milijuna i 900 tisuća kuna, a u njegovoj provedbi, osim Dubrovačko-neretvanske županije, sudjeluju Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, talijanske regije Molise, Marche i Fruili-Venezia-Giulia. Projektne aktivnosti Dubovačko-neretvanske županije vrijedne su milijun i 170 tisuća kuna, a u 85 postotnom iznosu sufinanciraju se sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj putem programa prekogranične suradnje INTERREG Hrvatska – Italija.

DPP

Ulaskom Hrvatske u Schengen proširit će se područje slobodnog kretanja i povećati sigurnost svih europskih građana, zaključak je konferencije održane u Dubrovniku u organizaciji voditeljice hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednice Odbora za vanjske poslove pri Europskom parlamentu Dubravke Šuice.

Budući da Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu Europske unije, njeno što skorije pristupanje schengenskom prostoru u interesu je cijele Europe.

- Hrvatska je uspješno ispunila 72 od 98 preporuka Europske komisije u području nadzora vanjske granice, a preostalih 26 preporuka odnosi se na dovršetak radova na infrastrukturi te procesa educiranja i dodatnog kapacitiranja granične policije. Jačanjem zaštite svoje vanjske granice, Hrvatska će dati značajan doprinos učinkovitom sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju razloga zbog kojeg su i uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama Schengena. Upravo zato, Hrvatska mora što prije pristupiti schengenskom prostoru. To nije samo hrvatska težnja, već i interes cijele Europske unije. - poručila je organizatorica konferencije, zastupnica Dubravka Šuica.

Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopolous iskazao je punu podršku Hrvatskoj na njenom putu za Schengen i najavio njeno pristupanje čim ispuni tehničke uvjete:

- Europska komisija i ja se snažno zalažemo za održavanje ravnoteže slobodnog kretanja ljudi dok ujedno osiguravamo visoke standarde za sigurnost. Kako bismo zajamčili sigurnost svih europskih građana, Schengen mora biti inkluzivniji, stoga sam pozvao Vijeće da uključe Rumunjsku i Bugarsku, ali i Hrvatsku čim ispuni uvjete! – kazao je.

Povjerenica EK za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel poručila je kako više neće biti „drugorazrednih“ građana u Europskoj uniji.
- Schengen je ključan za naš identitet te vrlo direktno i konkretno donosi dobrobiti građanima EU. Na kontinentu koji je jednom bio podijeljen Željeznom zavjesom, slobodno kretanje je sredstvo zaštite i zajedništva Europljana. Upravo zbog toga Europska komisija ulaže napore za ulazak Hrvatske u Schengen! – rekla je Mariya Gabriel.

O spremnosti Republike Hrvatske za Schengen, kao i o ostalim sigurnosnim izazovima koji su pred našom zemljom govorili su i državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić, ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije RH (SOA) Daniel Markić, glavni ravnatelj policije RH Nikola Milina, načelnik Sektora za međunarodnu sigurnost i obrambenu suradnju (MORH) Tomislav Galić te stručnjak za međunarodnu sigurnost, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila.

Ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije RH (SOA) Daniel Markić naglasio je kako je Hrvatska dosad uvijek spremno odgovarala na krizne situacije te dokazala visoku razinu spremnosti na međunarodnu suradnju što je od iznimne važnosti budući da je zadnjih godina schengensko područje pod velikim pritiskom zbog migracija i terorizma.

Glavni ravnatelj policije RH Nikola Milina predstavio je napore i rad hrvatskih institucija, policije i Vlade RH za ulazak u Schengen:

- Ulazak Hrvatske, Rumunjske i Bugarske u Schengen bila bi jaka poruka za jaču i sigurniju Europu, a MVEP i Ravnateljstvo policije nastavit će raditi na jačanju kapaciteta granične i kriminalističke policije kako bi mogli odgovoriti svima aktualnim sigurnosnim prijetnjama. – rekao je Milina.

Za uspostavljanje tehničkih uvjeta do sada je utrošeno preko 117 milijuna eura iz Schengenskog instrumenta koji je Republici Hrvatskoj stavljen na raspolaganje ulaskom u Europsku uniju. Trenutačno službe Europske komisije temeljito evaluiraju naše granične procese s ciljem da tijekom 2019. godine pristupimo schengenskom prostoru.

- Za naše građane, Schengen je simbol Europske unije. On predstavlja pravo i privilegiju biti Europljanin koji uživa slobodu kretanja. Neizmjerno me veseli što će hrvatski građani napokon moći putovati po Uniji brže i aktivnije, bez putovnice, osjećajući se sigurno. - izjavila je Dubravka Šuica.

- Schengenski informacijski sustav pokazao je svu opravdanost primjene u Hrvatskoj koja je u 7 mjeseci zabilježila 168 milijuna pregleda s 8 tisuća „pogodaka“, odnosno identificiranih automobila ili ljudi zanimljivih sa sigurnosnog aspekta. Čvrsto sam uvjerena da je schengenski prostor dio rješenja, a ne dio problema. Ako on prestane postojati, to će se dogoditi i s Europom kakvu danas poznajemo. - zaključila je Šuica.

Na konferenciji su prisustvovali i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te načelnik PU Dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević.

Župan Nikola Dobroslavić u izlaganju je naglasio da Schengenski projekt, kao uostalom i eurozona, temeljni je projekt i jedan od stupova Europske Unije. Izrazio je snažnu potporu nastojanjima Vlade Republike Hrvatske da uđemo u Schengenski prostor do 2020. godine, jer podupiranjem Schengena podupiremo uopće snažniju integraciju Hrvatske u EU, što je na crti naših nastojanja od početka procesa pristupanja da se ne osvrćemo na zemlje u okruženju, da se ne damo usporavati i čekati ostale kandidate ili potencijalne kandidate. To se odnosi na Schengen, ali i ulazak u eurozonu.
Župan Dobroslavić osvrnuo se i na problem migracija s kojim se i Hrvatska nosi posljednjih godina. Izrazio je nadu da danas svi u EU shvaćaju da se migranti mogu prihvaćati samo u mjeri koja osigurava održanje stečevina zapadne civilizacije. Pozdravio je sporazum EU s Turskom koji se uspješno provodi kao i prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU koji predviđa više sredstava za vanjske granice i migracije.

DPP

Ovo je način kako bi Grad Dubrovnik u budućnosti trebao surađivati s okolnim općinama, mi jesmo u različitim jedinicama lokalne samouprave, ali zajedništvom možemo puno toga pokrenuti. - rekao je gradonačelnik Mato Franković uz potpisivanje ugovora između Libertasa, Grada Dubrovnika i općina Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Ston, Janjina, Orebić i Mljet, a s kojim se utvrđuju međudobna prava i obveze vezano za obavljanje komunalne djelatnosti prijevoza putnika.

Radi se o ugovoru koji je preduvjet za povlačenje novčanih sredstava iz EU fondova za obnovu voznog parka Libertasa.
- Odavno nije bio ovakav jedan sastanak konstruktivne prirode po pitanju odnosa Libertasa, Grada Dubrovnika i općina koje sudjeluju u vlasništvu Libertasa. Ugovor se sklapa na razdoblje od pet godina, do 31. prosinca 2022. godine. U ovu svrhu od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture određeno je 18 milijuna kuna što bi trebalo biti dovoljno za nabavku 11 autobusa, koji će se dakle financirati 85 posto iz sredstava EU fondova te u iznosu od 15 posto od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. - kazao je Franković, dodajući kako je "Ugovor prethodno i prošao kontrolu resornog Ministarstva".

- Sastavni dio ugovora su standardi i kvalitete javnih usluga prijevoza putnika u javnom prometu. Sastoji se od tehničkih standarda kvalitete, operativnih standarda kvalitete te standarda komunikacije s putnicima. - objasnio je Franković.

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli kazao je kako mu je drago da je potpisan ovaj ugovor, izrazivši zadovoljstvo u ime svih koji koriste javni prijevoz na prostoru Župe dubrovačke.

Ugovore su potpisali gradonačelnik Mato Franković, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli, načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić, načelnik Općine Ston Vedran Antunica, načelnik Općine Mljet Đivo Market, načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović, zamjenik načelnika Općine Orebić Kristian Kapiteli te direktor Libertasa Ante Vojvodić.

Dakle, ugovori su potpisani s predstavnicima općina sljednica bivše Općine Dubrovnik, izuzev Općine Trpanj na čijem području Libertas ne prometuje.

Dok je Grad prepun turista, kao i sadržaja namijenjenih strancima i dok se sve to skupa krčka u potentnom turističkom loncu, drugi predjeli Grada žive neki svoj život. Uvala Lapad je jedina još sasvim lijepo ispunjena, ali Babin kuk zjapi praktički prazan.

Tako, sinoć, u 22 sata, na Babinom kuku atmosfera komorna. Što izuzetno žalosti. Logično je da turista nema u Mokošici ili na Montovjerni, kao što je logično da će Gruž biti tek njihova tranzitna stanica, iako ni to ne mora biti tako, posebno na predjelu Parka Luja Šoletića. No, Babin kuk je smišljeno izgrađeno turističko naselje, koje je 80.-ih preuzelo na sebe poprilično turističkog prometa i noćne zabave.

Oni koji se sjećaju Babinog kuka u predratnom razdoblju pamte izuzetan šušur, onu fontanu, raznorazne sadržaje, ulične prodavače, onako sve skupa po mjeri britanske i njemačke srednje klase, kojima je, sad je dojam, Babin kuk bio omiljen. Takav Babin kuk ušao je zapravo u kolektivnu memoriju Dubrovčana.

Bilo je tu i vrijednih eksponata, odnosno skulptura, poput legendarne Dunje Vanje Radauša specifične po izbočenim prsima koje su putnici namjernici dirali, valjda za sreću...

Danas, ostalo su tako samo uspomene. No, Babin kuk ne treba promatrati samo kroz nostalgiju. Babin kuk je i dalje u jako dobrom stanju i platforma za nešto razviti itekako postoji.

No, iz godine u godinu to se ne događa ništa. Sada ovim hotelsko-turističkim kompleksom upravlja Valamar, a gostima tamošnjih hotela očito je draže poći do Grada nego provoditi vrijeme na Babinom kuku.

Nikad nije kasno za oživjeti ovaj predio. Ima stvari koje su same po sebi jasne i gdje ne trebaju objašnjenja i pojašnjenja, pa je tako jasno i da se pojedini događaji moraju odvijati u Gradu, ali da se, uz radi i promociju, onaj sadržaj koji možda i ne odgovara Gradu može razviti na prostoru gdje je to nekad, danas već davno, bilo i zamišljeno. Turisti dolaze u Dubrovnik da bi vidjeli Grad, zidine, kulturne spomenike, poneki da vide gdje su snimane njima omiljene serije, ali drugi sadržaj koji im se treba ponuditi ne mora se koncentrirati samo u povijesnu jezgru.

Tijekom svibnja na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 209.575 dolazaka, što je 14 posto više od lani. Ostvareno je i 733.094 noćenja, što je također 14 posto više nego u svibnju 2017. godine.

Tijekom prvih pet mjeseci 2018. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 413.831 dolazaka s ostvarenih 1.354.666 noćenja. U usporedbi s 2017. godinom dolasci su u porastu za 10 posto, a noćenja za 8 posto.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske.

DPP

Gradonačelnik Mato Franković očitao je danas lekciju vijećnicima i strankama koji šalju medijima pamflete oko povlačenja točke izbora ravnatelja/ravnateljice Kazališta Marina Držića s dnevnog reda posljednje sjednice Gradskog vijeća.

Iako se u tom reagiranju Franković pere od sudjelovanja u procesu izbora (da mu još ne bi u to i povjerovali), u jednom itekako ima pravo. Naime, javili su se generali poslije bitke, isti oni vijećnici i članovi stranaka koji su na istoj toj sjednici šutke i bez jedne jedine riječi prihvatili skidanje točke s dnevnog reda, odnosno jednoglasno prihvatili dnevni red sjednice.

Uvrijeđena neizborom na protekloj sjednici Lidija Crnčević koja je uživala potporu kazališnog vijeća u međuvremenu je „povukla” kandidaturu, a Franković se zbog toga našao na meti raznoraznih likova koji imaju kratko pamćenje i očito im ne doseže do posljednje sjednice Gradskog vijeća na kojoj su šutjeli kao ribe.

Franković je tako u svom priopćenju napisao:

„Potaknut nizom prozivki vezanih za imenovanje ravnatelja/ravnateljice Kazališta Marina Držića ovim putem na isto moram reagirati jer se u javnosti konstantno iznosi niz neistina.

Izborni proces izbora ravnatelja je došao do samog kraja. Kandidatkinja koja je dobila povjerenje je Lidija Crnčević. U sami izborni proces se ja osobno, kao ni HDZ, nismo miješali ni u jednom trenutku.

Posljednji korak koji je ostao je izbor ravnatelja na sjednici Gradskog vijeća koji zbog obimnog dnevnog reda nije u konačnici uvršten na ovu sjednicu, a s čime su se svi vijećnici složili usvajajući dnevni red - jednoglasno.

Stoga, naknadna pamet svih nas iznenađuje. Jer, ako su bilo što smatrali spornim mogli su glasovati protiv dnevnog reda ili pak inzistirati da točka izbora ravnatelja ostane na dnevnom redu.

Podsjetit ću da novi ravnatelj KMD stupa na snagu tek u studenom mjesecu te stoga sami izbor navedene osobe u ovom trenutku nije bio presudan u smislu hoće li se dogoditi dva tjedna prije ili dva tjedna kasnije.

Žao mi je što je gospođa Crnčević odustala od svoje kandidature. Međutim, pravo svakog je da se natječe, ali i da odustane. Ne bih ulazio u razloge njezine odluke.” - napisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Nakon svih peripetija koje je donijelo skidanje točke dnevnog reda s Gradskog vijeća o imenovanju Lidije Crnčević za ravnateljicu Kazališta Marina Držića, odnosno njenog povlačenja kandidature preko vlastite kolumne na mediju koji uređuje i raznih priopćenja pojedinih stranaka i vijećnika, koje je gradonačelnik Franković nazvao naknadnom pameću, reagirala je i jedna od kandidatkinja na natječaju za ravnatelja/ravnateljicu KMD-a Nerma Kreso - Kavain.

Nerma Kreso - Kavain kazala je kako je vrijeme „čudne medijske mutnje i smutnje“.

- Koliko sam uspjela pratiti, osim objavljivanja budalaština koje glavni i sporedni akteri ovoga cirkusa objavljuju, u kojima se gospođa Lidija, koja je donedavno bila samovoljni nositelj mutnih igrica, sada nastoji prometnuti u žrtvu i dubrovačku heroinu, vi ste jedini dali kritički osvrt na neugodna zbivanja. – rekla je Nerma Kreso - Kavain za Dubrovnikpress.hr.

- Pri tome se ne vodi računa kako se osobama koji su svojim prijavama i programima, a koje također imaju ime i prezime i valjda neki profesionalni i ljudski dignitet i koje su također sudjelovale u postupku za ravnatelja, među kojima je i moja malenkost, time nanosi dvostruka šteta, jer nas se proglašava nestručnima. To je, pored osobe koja u kazalištu nema niti jedan radni dan, zaista ponižavajuće. – zaključila je Nerma Kreso - Kavain.

Polemika između bivšeg ravnatelja JU Rezervat Lokrum Marija Tevšića i čelnika DUSTRA-e Željka Raguža o izdvajanju i trošenju proračunskog novca kad su u pitanju pojedine ustanove u kulturi se nastavlja.

Naime, nakon što je Tevšić na Facebook stranici portala Dubrovnikpress.hr, što možete pročitati OVDJE, Raguževu inicijativu o propitivanju javnog mnijenja o raspodjeli proračunskog novca okarakterizirao kao jeftini populizam u rangu s aktualnim protuustavnim i protudemokratskim referendumskim pitanjima, poručivši Ragužu da ne prodaje ovakvu maglu primitivcima, nego pronalazi rješenja da ovaj Grad ne postane Neum, a da djeca imaju dobre uvjete za bavljenje sportom, reagirao je i Željko Raguž.

Tevšiću je poručio kako ima dovoljno vremena da tri godine prije lokalnih izbora osnuje stranku i stane mu na crtu.

- Mario je toliko izgubljen da planiram pozvati HGSS da ga pronađe. Čovjek koji je godinama bio manji od makova zrna odjednom je postao providan otkad više ne koristi blagodati gradske sise. Čudi me da još nije otvorio agenciju za savjetovanje s obzirom da se radi o ekspertu u svim područjima. - kazao je Raguž.

- Dragi Mario, jedino mjerilo vašeg rada u politici su rezultati tj. podrška sugrađana, jer da su mjerljiva pametovanja onda bi ti bio prvak, a ja niželigaš. Za tri godine su izbori, dovoljno vremena da osnuješ stranku i staneš mi na crtu. Ja sam hrabro izašao sam na izbore i dobio tri vijećnika što je tebi suh san, a predstavlja ti mokru postelju, jer znam da si dovoljno mudar da znaš da ne možeš osvojiti niti jednog. Želim ti ugodno ljeto i nadam se da ćeš s boljom polovicom osmisliti nezaboravne Ljetne igre na radost svih nas. Sportski pozdrav! - odgovorio je Raguž Tevšiću.

Još je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća čelnik DUSTRA-e Željko Raguž, tijekom rasprave o rebalansu proračuna, istaknuo kako Dubrovačke ljetne igre troše više novca nego Real Madrid. Inače, nije prvi put da se Raguž, nezadovoljan kako troše proračunski novac, obrušio na ustanove u kulturi Grada Dubrovnika. Nakon sjednice Gradskog vijeća Raguž je otišao i korak dalje predloživši da se napravi službena anketa u kojoj bi se građane pitalo žele li da se novcem iz proračuna plaćaju svi hirovi u kulturi pa da se nema za druge potrebe ili žele da se novcem iz proračuna izgradi sportska infrastruktura i povećaju iznosi za razvoj sportskih klubova.

Raguž je najavio kako će on i ostalih dvoje DUSTRA-inih vijećnika napustiti Gradsko vijeće i prestati se baviti politikom ukoliko se 80 posto sugrađana, u slučaju anketnog istraživanja ne izjasni kako bi novcem iz proračuna trebalo graditi sportsku infrastrukturu i povećati iznos za razvoj sportskih klubova.

Na Raguževu objavu reagirao je bivši ravnatelj Lokruma i član GLAS-a Mario Tevšić, koji je Raguževu inicijativu o istraživanju javnog mnijenja o raspoređivanju proračunskih sredstava, baš kao i Raguževo izlaganje na sjednici Gradskog vijeća u kojem je trošenje sredstava DLJI usporedio s trošenjem Real Madrida, nazvao jeftinim populizmom. Tevšićev post na facebook stranici portala Dubrovnikpress.hr prenosimo u cijelosti.

„Kakav jeftini populizam. U rangu ovih protuustavnih i protudemokratskih referendumskih pitanja. Onaj tko ne razumije kako funkcioniraju ulaganja u kulturu i kome je Ronaldo vredniji od Guernice, o tome ne bi trebao raspravljati.

Dakle, tih 80% koji gledaju ligu prvaka, a nikad nogom nisu kročili niti na jedan koncert osim onih u Amora, Kupe i Mačku na Mrčevu, ne mogu odlučivati o Dubrovačkom simfonijskom orkestru, jer oni orkestar - NE ČUJU.

Ali, ali, ali.... ono što ima Dubrovnik još uvijek, usprkos takvoj većini, i što ga još uvijek razlikuje od Makarske (ili Neuma) upravo je kultura i ustanove čiji se rad osporava.
Što se tiče troškova, znate li vi kako se plaća smještaj za 110-120 ljudi koji čine jednu filharmoniju. Amo, matematika. Dubrovnik, 7. mjesec, noćenje 100 €, dakle 100.000 kuna za svako noćenje, pa tri dana probe na lokaciji pa nastup. Dakle, 4 noćenja = 400.000 kuna.

Pa dodaj jednu operu, par premijera koje se trebaju probavati 15-ak dana... Pa najam glazbene opreme koje u Dubrovniku ima samo jedna firma pa postavlja monopolističke cijene, a zagrebačke firme u Dubrovnik ne dolaze.... I dođemo lako do ogromnih troškova.

Ako želite pomoći, pregovarajte s IUC-om ili s časnima na I. Glavici za smještaj umjetnika, dogovarajte studentski dom koji će ljeti moći koristiti glumački ansambli. Tako stvarajte uštede - radom, rješenjima, a ne politikanstvom.

I tako doprinesite da Dubrovnik zadrži još ovo malo što ga razlikuje od Makarske (ili Neuma), ako hoćete, ali čini mi se da vi ne biste imali ništa protiv toga da on baš takav postane.
Što se tiče sportske infrastrukture, svatko tko je u dubrovačkoj politici duže od mjesec dana, zna da tamo problem nije financijski. Isto je problem u tome da se netko pošten i dobronamjeran toga ozbiljno uhvati. Koliko, npr. koštaju reflektori na nogometnom terenu u Gospinu polju, koji bi povećali broj termina za trening za 100%? Ne vjerujem da je to više od par stotina tisuća kuna. Sitnarija. Ali to nitko ne promišlja, nitko se time ne bavi, nitko ne rješava u G. Polju imovinske probleme s Crkvom, na LApadu nitko ne ratuje protiv megalomanije Javno-privatnog partnerstva i ne napravi projekt od 5-6 milijuna kuna za stadion koji zadovoljava uvjete 2. HNL, nitko ne nalazi način da se napravi gl. projekt i izdaju dozvole prema prostornom planu za novu dvoranu na mjestu košarkaškog betonskog u G. Polju. I jedrenje je sport - oni su svoj objekt pripremili i sad ga grade. Jer su bili marljivi.

Dakle, niti je novac za kulturu problem, niti je problem dubrovačkog sporta - novac.
Zato ne prodavajte ovakvu maglu primitivcima, nego nalazite rješenja da ovaj grad ne postane Neum, a da djeca imaju dobre uvjete za bavljenje sportom.” - naveo je Mario Tevšić.

Nakon što je većina svjetskih i hrvatskih medija prenijela Bloombergov članak „Zaboravite Hrvatsku: Zašto treba posjetiti pravi Balkan”, a u kojem stavljajući naglasak na Dubrovnik, koji je zbog navodno prevelikog broja turista koji ga posjećuju prisiljen razmatrati restriktivne turističke mjere, autor članka preporučuje da posjete Bled, nacionalni park Durmitor, albanske Prokletije, Mostar i Sofiju, na svom Facebook profilu oglasio se i bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić. On naime za učestalo loše pisanje o Dubrovniku proziva aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića, kojega smatra glavnim promotorom ideja o nesnosnim gužvama u Dubrovniku.

„Potrebno je postaviti nekoliko pitanja i dati odgovore temeljem kojih podataka, istinitih ili lažnih, netko čini nemjerljivu štetu najvažnijoj hrvatskoj gospodarskoj grani koja čini 20 % hrvatskoga BDP-a”, piše Vlahušić i i ističe kako je prvo pitanje tko promovira informacije o gužvama u Dubrovniku, na temelju kojih Bloomberg, CNN, The Sun i ostali mediji pišu članke.

„Glavni promotor ideja u nesnosnim gužvama u Dubrovniku je Mato Franković, koji u javnim nastupima navodi da je glavni problem Dubrovnika veliki broj turista koji ga posjećuju, čime otežavaju život Grada, stvarajući gužve na prometnicama i u povijesnoj jezgri. Osim neodgovornih izjava Mata Frankovića nijedan svjetski medij nije iznio provjerljive činjenice kojima bi potkrijepio svoje bombastične naslove koje prenose svjetski mediji i time postaju neupitna istina koju nitko ne opovrgava. A kome ćemo vjerovati nego gradonačelniku koji uporno ponavlja da je turista previše i mi samo dodajemo ako je tako onda Dubrovnik izbjegavajte.” - ističe Vlahušić i nastavlja kako bi se stvarni broj turista u jednome danu u povijesnoj jezgri vrlo lako mogao izračunati da aktualna gradska uprava nije bez ikakva obrazloženja ugasila brojače posjetitelja.

„Prošle godine u okviru Smart City projekta ili Pametnoga grada postavljeni su najmoderniji svjetski brojači posjetitelja na svih 6 gradskih ulaza: Pile,Ploče, Buža te troja vrata u starome portu. Pametne kamere imaju izvanrednu osjetljivost sa visokom pouzdanošću brojenja i za najvećih gužvi. Softver su razvile dubrovačke tvrtke i inženjeri od kojih većina dolazi sa dubrovačkog Sveučilišta. Program je radio prošlo proljeće, ljeto i dio jeseni da bi ga sadašnja gradska uprava naprasno ugasila bez bilo kakva obrazloženja. Gašenjem programa Smart City koji uključuje Brojač posjetitelja te Smart parking učinjena je velika materijalna šteta, više stotina tisuća kuna za proračun Grada jer su sve kamere, kao i ostali hardver i softver plaćeni, čime bi se trebale baviti nadležne državne institucije. - naveo je Vlahušić.

N.M.

Priloživši grafove, Vlahušić navodi kako je od 1.srpnja do 21. kolovoza 2017. u razdoblju najvećih gužvi, za ukupno 52 dana ili za 1 248 sati, samo u 4 dana i ukupno 6 sati u povijesnoj jezgri bilo više od 8 000 ljudi u jednome trenutku, a što je manje od maksimalnog broja ljudi kojeg su UNESCO i Grad usuglasili. Vlahušić ističe kako je brojka od 8 000 ljudi još uvijek manja od brojke od 10 000 ljudi, koliko ih je u jednom trenutku u povijesnoj jezgri za dočeka nove godine.

„Kakav je dnevni raspored broja posjetitelja u gradu?” - pita se Vlahušić i ističe kako se iz slajdova koje je priložio vidi „da broj posjetitelja u gradu počinje rasti iza 8 sati kada zaposlenici dolaze na svoja radna mjesta, a vrh dolazaka je između 10-12 sati kada shuttle busevi skoro besplatno dovoze na plato Pila, stvarajući gužvu na vratima od Pila. U popodnevnim satima gužva opada da bi nakon 20 sati broj posjetitelja počeo rasti sa svojim vrhuncem oko 23 sata.” - napisao je Vlahušić.

Također je naveo kako „kroz kroz vrata od Pila na vrhuncu sezone prođe oko 90 000 ljudi, odnosno 45 tisuća ljudi uđe i isto toliko iziđe. Istaknuo je također kako je „maksimalni satni ulaz kroz vrata od Pila oko tri tisuće” dok „na ostalih pet ulaza imamo podjednak broj ulazaka i izlazaka kao na vratima od Pila.”

Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić smatra kako „jedina veća objektivna gužva nastaje u povijesnoj jezgri i na prometnicama kada tzv. dubrovačke agencije shuttle busovima istovremeno dovedu i do 3 tisuće posjetitelja s više desetaka autobusa na plato Pila, stvarajući gužvu u Zagrebačkoj ulici i ulazu u Grad.”

Također navodi kako je „dolazak na plato Pila bez plaćanja duga od 20 milijuna kuna i skoro besplatnoga iskrcaja putnika, omogućila bivša većina u Gradskom vijeću - HDZ i partneri, te su oni jedini i isključivi krivci za prometne gužve na prometnicama grada i vratima od Pila.”

Vlahušić ističe kako su „brojači posjetitelja, senzori na parkiralištima, taxi stajalištima te stajalištu za autobuse na Pilama, koji su u cijelosti plaćeni, ugašeni su ili zaustavljeni u razvoju kako bi se sakrila istina o gužvama i učinila materijalna šteta proračunu grada.”

„Nastavak promoviranja Dubrovnika kao turističke destinacije koju treba izbjegavati može rezultirati samo sa istom slikom kao i prošlogodišnji Zimski festival, prazne gradske ulice ne samo zimi nego i ljeti. - napisao je na svom Facebook profilu bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

Dan Zhu je naširoko poznat kao jedan od najboljih i vodećih kineskih glazbenika na međunarodnoj glazbenoj sceni, a u Dubrovniku će prvi put nastupiti u petak, 1. lipnja s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom kojim će ravnati slavni maestro Uroš Lajovic. Koncert će se održati u atriju Umjetničke galerije s početkom u 21 sat.

Dan Zhu je nastupao na međunarodnim scenama Europe, Amerike i Azije, a prema magazinu Strad opisan je kao „umjetnik izražene skromnosti i predivnih tonskih dometa“. Njegova nedavna trijumfalna izvedba s Bostonskim simfonijskim orkestrom na Tanglewood Festivalu je od strane kritike opisana kao „doista brlijantna, snažna i uglađena“. Nastupio je s mnogim orkestrima kojima su ravnali dirigenti Christoph Eschenbach, Zubin Mehta, Philippe Entremont i drugi ugledni dirigenti. Njegov interes za sudjelovanje u raznim kreativnim područjima doveo je do suradnje s organizacijom za očuvanje okoliša Antarctica Forum te je rezultirala time da je 2013. postao prvi violinist u povijesti koji je nastupio na Antarktici.

Koncertom u petak ravnat će ugledni slovenski dirigent Uroš Lajovic, dobitnik brojnih nagrada i priznanja za svoj rad među kojima je i Austrijski križ časti za znanost i umjetnost, a kojeg dubrovačka publika jako dobro pozna i cijeni.

Program je sljedeći:
F. Schubert Simfonija br. 6 u C duru
L. van Beethoven Koncert za violinu i orkestar u D duru

Ulaznice za koncert su dostupne u uredu Orkestra od 9-14 sati, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane dostupne su isključivo na blagajni Orkestra.

R.R.

U autobusima Libertasa putnici se u ljetnim mjesecima ne voze kao ljudi nego kao kakav teret. Za donijeti takav zaključak ne treba više od toga nego povremeno se voziti javnim gradskim prijevozom u Dubrovniku ljeti, dok su oni koji su svakodnevno ovisni o Libertasu tako osuđeni na svakodnevni stres hoće li zbog prekrcanosti autobusa uspjeti ući u autobus.

Vrijeme je tu za korjenite promjene jer ovako stvari više ne mogu funkcionirati. Nenormalno je da autobusi prevoze više putnika nego što je to zamišljeno. Štoviše, radi se tu i o kršenju zakona što se ponavlja i ponavlja. Kad je stanje kakvo jest, onda je potrebno pojačati linije, odnosno uvesti dodatne polaske autobusa, posebno u najfrekventnijim urama, posebno na linijama 1A i 1 ljeti, a na što u Libertasu očito ne pomišljaju budući da je već godinama ovakva situacija.

Jasno, za stvari promijeniti treba kupiti dodatne autobuse jer ih je sada premalo. Ali, kada je isto htjela bivša gradska uprava tada je većina u Gradskom vijeću, koja je danas na čelu Grada to odbila iz političkih razloga. Dakle, zato jer bi ti autobusi stigli taman uz prošlogodišnje lokalne izbore pa nisu tadašnjem gradonačelniku Andru Vlahušiću htjeli davati vjetar u leđa. To što se na koncu Vlahušić nije mogao kandidirati druga je stvar, u trenutku kad se odlučivalo o autobusima, to se nije znalo.

Danas postoje obećanja kako će se autobusi kupiti uz pomoć EU fondova, a poznato je koliko "dobro" gradske strukture te iste fondove koriste te je pitanje koliko je još birokratskih uvjeta potrebno zadovoljiti da novi autobusi konačno i stignu. Velikim dijelom i zbog toga situacija je danas takva kakva jest. No, nije problem samo u prekrcanosti putnicima, postoji tu još detalja koji otežavaju normalan prijevoz putnika.

Tu je standardan problem kupnje karata u autobusima. Događa se tako da dođe grupa turista te da svaki plaća svoju kartu krupnom novčanicom što dodatno usporava stvari. Evo, lani se spominjala mogućnost naplate karate putem mobilne aplikacije ili automata na stanicama, što je normalno u svakom turističkom gradu osim Dubrovnika. No, od toga barem za ovu sezonu nema ništa.

Nadalje, zašto vozači Libertasa turistima koji nose sa sobom ogromne putne torbe ne naplaćuju dodatnu kartu? Upravo te torbe zauzimaju itekako mjesta u autobusu što dovodi do još većeg kaosa. Kad bi se naplaćivala dodatna karta tada bi barem putnik koji sa sobom ima dva ogromna kufera dva puta razmislio hoće li taksijem ili autobusom.

Također, zašto u većini autobusa više nema rukohvata uzduž cijelog autobusa? Putnici su tako primorani držati se za sjedala, posebno oni nižeg rasta.

Sve nabrojano doprinosi kaosu na linijama Libertasa. Kako u zadnje često spominje i gradonačelnik Mato Franković, riba smrdi od glave, pa tako treba reći i kako su najmanje vozači krivi za svakodnevne spektakle koji se mogu doživjeti u autobusima Libertasa, a prvi su na „udaru”. Oni rade svoj posao najbolje kako znaju i umiju.

Kriva je Uprava Libertasa na čelu s direktorom Antom Vojvodićem koja očito nema dovoljno hrabrosti da bi stvari promijenila, tj. uvela dodatne linije, promijenila način kupovanja karata, itd. Očito je lakše na probleme zažmiriti i čekati da sezona prestane nego se pokušati prilagoditi situaciji.

No, u Libertasu smatraju sezonu očito nužnim zlom pa samo čekaju da ljeto završi, pritom krpajući rupe, umjesto da se pokušaju prilagoditi potrebama i uspostave javni gradski prijevoz koji je po mjeri čovjeka u turističkom središtu kakav je Dubrovnik. Ali, do toga očito barem ove godine neće doći nego će se putnici Libertasa voziti i dalje u nehumanim uvjetima.