Zabrinjavajuća količina morskog otpada danas je jedan od najbrže rastućih problema. Otpad u morski okoliš dospijeva isključivo uslijed ljudske aktivnosti, odnosno nedostataka u sustavu gospodarenja otpadom. Otprilike 10 milijuna tona smeća godišnje završi u svjetskim morima i oceanima. Istraživanja su pokazala da uzorci morske vode sadrže čak šest puta više plastike nego planktona. Zbog značajnih okolišnih, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih implikacija, javlja se potreba za poduzimanjem odgovarajućih mjera i pronalaskom efikasnih, dugoročnih rješenja.

Morski otpad je problem koji prelazi granice: jednom kada se nađe u moru, ne pripada nikome. To otežava upravljanje otpadom i čini ga ovisnim o dobroj regionalnoj i međunarodnoj suradnji. Najveća količina morskog otpada u naš akvatorij dolazi nošen strujama iz susjednih zemalja. Dubrovačko-neretvanska županija je zbog svog geografskog položaja na obali Jadranskog mora posebno pod utjecajem ogromnih količina morskog otpada koji se nošen strujama akumulira na našim plažama. Poseban odjek imalo je zadnje iznenadno onečišćenje koje se dogodilo u prosincu 2017. gdje su stara gradska luka grada Dubrovnika i okolne plaže bile preplavljene smećem.

Kao mali korak u pokušaju rješavanja ovog problema, u sklopu URBAN-WASTE projekta provodit će se mjera za podizanje razine svijesti o problematici morskog otpada. To je jedna od četiri planirane mjere projekta punog naziva ''Urbane strategije gospodarenja otpadom u turističkim gradovima'', finaciranog od strane Europske komisije kroz program Horizon 2020. Aktivnosti se provode na 11 pilot područja koja spadaju u najposjećenija turistička odredišta širom Europe, među kojima je Dubrovačko-neretvanska županija. Jedini hrvatski partner na projektu je Regionalna razvojna agencija DUNEA koja će koordinirati provedbu spomenute mjere.

Svoju stručnu podršku u provedbi daju i upravni odjeli DNŽ, Lokalna akcijska skupina u ribarstvu FLAG Južni Jadran, dok će edukativne radionice provoditi stručnjaci iz Ekološke udruge za očuvanje i zaštitu mora i priobalja „Mala Sirena“. U organizaciji DUNEA-e, 28. veljače 2018., održan je radni koordinacijski sastanak s uključenim stručnjacima te je dogovorena provedba edukacija namijenjenih ciljnim skupinama, s pratećim materijalom i dvojezičnim brošurama. Od posebne važnosti je proizašla suradnja s još jednim europskim projektom, ML-REPAIR, kojeg provodi Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita čiji su predstavnici također sudjelovali na sastanku. Svoj doprinos ovoj mjeri ML-REPAIR će dati kroz suradnju s ribarima volonterima, kočarima koji na svakodnevnoj bazi imaju morski otpad kao „sekundarni ulov“. Planirano je još definirati pilot lokaciju gdje bi ribari volenteri mogli odložiti prikupljeni morski otpad. Detalji četiri mjere te akcijski plan provedbe za županiju, bit će predstavljeni javnosti tijekom ožujka.

DPP

Grad Dubrovnik putem svoje razvojne agencije DURA provodi anketno ispitivanje među roditeljima djece upisane u Dječje vrtiće Dubrovnik s ciljem istraživanja potreba za promjenom radnog vremena vrtića u smislu rada u dvije smjene i rada vikendom te prijavom na bespovratna sredstva Europskog socijalnog fonda.

Naime, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavilo je natječaj u sklopu Europskog socijalnog fonda kojim bi se osiguralo financiranje dodatnog kadra tijekom sljedeće dvije godine. Natječaj je namijenjen gradovima i općinama u kojima je dokazana potreba roditelja za dvosmjenskim radom vrtića i trebao bi biti objavljen do kraja ožujka.

Trodnevno anketno ispitivanje u dubrovačkim vrtićima započeto je u utorak, 27. veljače, a provodi se u 15 dječjih vrtića u sastavu predškolske ustanove Dječji vrtići Dubrovnik. Ispitivanje se provodi tijekom jutarnjih i poslijepodnevnih sati u periodima kada najveći broj roditelja dovodi, odnosno odvodi svoju djecu.

Na osnovu statistički reprezentativnog uzorka prikupljenog na ovaj način stručne službe Grada Dubrovnika i Dječjih vrtića moći će precizno definirati potrebe roditelja i utvrditi odgovara li radno vrijeme vrtića i u kojoj mjeri roditeljima koji su aktivni na tržištu rada, posebno tijekom turističke sezone.

Ukoliko se ustanovi opravdanost uvođenja dvosmjenskog rada, a u sklopu kontinuirane nadogradnje sustava predškolskog odgoja, sredstva potrebna za pružanje dodatne usluge roditeljima, Grad Dubrovnik će osigurati prijavom na najavljeni natječaj Europskog socijalnog fonda kako se već preopterećene odgajateljice u vrtićima ne bi dodatno opterećivale.

Grad Dubrovnik

U organizaciji Umjetničke galerija Dubrovnik, predavanje „Uspomena na Đura Pulitiku“, održat će se u petak, u 19 sati. Predavanje će održati povjesničarka umjetnosti i konzervatorica, mr. sc. Maja Nodari.

Sjećanja će biti vezana, u ovoj prigodi, za prostor atelijera, s osvrtom na aktualni postav, te pripovijest upravo o tom prostoru, koji je Pulitiki bio drugi dom. Novi stalni postav pripremila je dr. sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik posebno za ovogodišnju Noć muzeja koja se održala 26. siječnja, kada smo obilježili 96. godišnjicu rođenja Đura Pulitike.

Nakon predavanja, klaviristica Ivana Jelača, odsvirat će „Nocturno za Đura“ u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Na programu su „Nocturna“ Ferda Livadića i Frédérica Chopina.

Đuro Pulitika, poznati dubrovački slikar rodio se 1922. godine na Bosanci. Slikarsko iskustvo stekao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu da bi se nakon završetka Akademije vratio u rodni Dubrovnik, gdje je živio i stvarao. Prvi put samostalno izlaže 1953. g. u Salonu LIKUM-a u Dubrovniku. Zajedno s Antunom Maslom i Ivanom Dulčićem činio je poznati dubrovački slikarski trolist. Do kraja života izlagao je na više od 50 samostalnih izložbi (Dubrovnik, Split, Zagreb, Milano, Rim, Pariz, New York…) te na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Godine 1973. njegova je slika primljena u trajni postav galerije sakralne umjetnosti u Vatikanskim muzejima u Rimu. Dobitnik je niza nagrada, diploma i odličja. Godine 1993. dobiva Nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo, a Nagradu Vladimir Nazor, također za životno djelo, primio je 1997. godine.

Đuro Pulitika umro je 14. prosinca 2006. godine u Dubrovniku.

DPP

Gradonačelnik Mato Franković podnijet će na sjednici Gradskog vijeća koja će se održati u petak 9. ožujka izvješće o svom radu za posljednjih pet mjeseci 2017. godine. Prvo je to izvješće koje će Franković podnijeti Vijeću kao gradonačelnik. Bit će zanimljivo, jer Franković zapravo gotovo pa nije radio ništa. Najavljivao je Franković i rebalans proračuna na sjednici koja slijedi, ali od rebalansa ništa.

Inače, na dnevnom redu sjednice su 24 točke. Osim o izmjenama i dopunama Statuta Grada Dubrovnika, vijećnici će raspraviti i Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Suđurađ – turistička zona Za Orsanom“.

Na dnevnom je redu i prijedlog odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća jedinica mjesne samouprave. Ista je ta točka već bila na dnevnom redu prethodno održanih sjednica Gradskog vijeća. Tad je određen i datum održavanja izbora za gradske kotare koji na kraju nisu održani.

Vijećnici će raspraviti i Prijedlog izmjena i dopuna Plana korištenja javnim površinama izvan povijesne jezgre te Prijedlog pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika.

Na vijećničkim klupama naći će se i Prijedlog Programa povećanja energetske učinkovitosti postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovnika te Prijedlog zaključka o raspisivanju javnog poziva za iskazivanjem interesa za prodajom nekretnine u svrhu organizacije Prihvatilišta za beskućnike.

Zanimljivo, vijećnici će raspraviti i Prijedlog zaključka o proglašenju 2019. godine „Orlandovom godinom“ u Gradu Dubrovniku.

Traju ušminkavanja pred sezonu. A ušminkava se tako i parcela ispred Jadrolinijina terminala, riječ se o površini koju hotel Gruž koristi za ugostiteljsku djelatnost konobe Zrinski, koja djeluje u njegovom sastavu.

Iz Grada Dubrovnika nisu odgovorili na novinarski upit portala Dubrovnikpress.hr tko izvodi radove u Gružu te je li investitor Grad, ali kako se cjelokupno konoba Zrinski obnavlja, izgledno je kako se tu radi o još jednom predsezonskom zahvatu.

Inače, Grad je suvlasnik hotela Gruž. Paradoks leži u tome što su se radovi oko hotela Gruž uistinu očekivali, ali ne s ove donje strane. Očekivalo se da će se prostori hotela Gruž u Ulici Andrije Hebranga prenamijeniti u dom umirovljenika. A eto, pomalo je ispod radara prošla činjenica kako projekt doma umirovljenika u hotelu Gruž nije našao svoje mjesto u proračunu za 2018. godinu, osim novčanih sredstava osiguranih za papirologiju.

Inače, hotel Gruž zamišljen je kao budući dom za umirovljenike još od vremena dok je na čelu Grada bila Dubravka Šuica. Iako je puno puta najavljivano kako će se hotel adaptirati u suvremeni dom za osobe treće životne dobi sa 48 postelja to se nije dogodilo. Hotel Gruž svoje je mjesto pronašao u proračunu Andra Vlahušića za 2017. godinu, no isti taj proračun nije usvojila HDZ-ova vijećnička većina na čelu s tadašnjim predsjednikom Gradskog vijeća Matom Frankovićem.

Pak, u izbornoj kampanji upravo je prenamjena ovog prostora u dom za umirovljenike bila adut i Frankovića u kampanji za gradonačelnika, koji je u tu svrhu snimao i promidžbene video spotove, a projekt je obećao i po preuzimanju vlasti.

Uostalom, i na "pressici" u srpnju, zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić rekla je kako zatečena dokumentacija ovog projekta nije bila dovršena, ističući kako je poseban problem predstavljalo nepostojanje troškovnika. No, tada je najavila i skoro rješavanje dokumentacije te otvaranje gradilišta do kraja godine.

Gradilište Dubrovčani nisu dočekali, ali dočekali su eto neke druge radove, one kozmetičke prirode sa svrhom što veće zarade u sezoni.

Nakon kratkotrajnog razvedravanja u srijedu, u četvratak je na pojedinim predjelima županije ponovno počeo padati snijeg. Prema podacima koji su dostavljeni Stožeru za civilnu zaštitu Dubrovačko-neretvanske županije na Pelješcu i Korčuli su proglašeni zimski uvjeti, a na terenu su po dvije ekipe koje obavljaju posipanje ceste sa solju zbog najavljene ledene kiše.

Snijeg pada i u Konavlima no zasada se zadržava samo na Konavoskim brdima gdje su na snazi zimski uvjeti.

U Dubrovniku je posipanje napravljeno jučer, a danas su posute županijske ceste u Dubrovačkom primorju. Na predjelu Neretve ceste su posute sinoć, a na zbirnim točkama diljem županije čekaju pripremljeni kamioni za daljnje intervencije.

DNŽ

Shodno svojim povijesnim, ali i ekonomskim značajkama Grad Dubrovnik trebao bi biti moderna i otvorena jedinica lokalne samouprave, koja bi sukladno tome transparentno trebala biti u stanju komunicirati s javnošću. No, Grad Dubrovnik očito to nije u stanju, između ostalog sudeći i prema neodgovorenim novinarskim upitima portalu Dubrovnikpress.hr.

Legenda kaže kako Grad Dubrovnik kroz Upravni odjel za poslove gradonačelnika, u Odsjeku za protokol, informiranje i međunarodnu suradnju, zapošljava nekakve stručne suradnike. Legenda kaže i kako su oni za svoj posao plaćeni, ali odgovori na novinarske upite ne pristižu.
Samo u zadnjih tjedan dana portal Dubrovnikpress.hr uputio je sedam upita Gradu Dubrovniku. Grad Dubrovnik nije odgovorio na nijedan upit. Jasno kako je ponekad potrebno prikupiti podatke koji se trebaju sastaviti u odgovor, ali ne može to vrijediti kod svih tema, odnosno postoje žurne problematike uz koje je jedna od novinarskih zadaća pravovremeno informirati javnost.

Uostalom, postoji i zakonska obaveza prema kojoj bi Grad Dubrovnik morao odgovoriti na novinarske upite, a na koje se u gradskoj upravi redovito oglušuju budući da uz spomenutih sedam u zadnjih tjedan dana neki upiti portala Dubrovnikpress.hr datiraju još i iz studenoga.
No, Grad Dubrovnik očito se odlučio na medijsku blokadu. Za odnose s medijima u gradskoj upravi zadužena je Ana Rajčević, na koju su svi spomenuti upiti i adresirani. U Uredu gradonačelnika zaposlen je i savjetnik za medije Goran Cvjetinović.

Jednostavno, očito je put zakopčanosti do grla po pitanju informacija, stalni smjer Grada Dubrovnika otkako je na dužnost stupio gradonačelnik Mato Franković.

Jasno kako postoje upiti koji iziskivaju obradu informacije, ali žalosno je da se samo pisanim putem može doći do banalnih informacija, poput npr. infromacija kad će se pokrpati rupa na cesti ili popraviti kvar na gradskom autobusu, za koje je sad umjesto kratkog poziva koji bi riješio sve nedoumice potrebno čekati ne bi li se netko eto udostojio i odgovoriti.

I sam Franković obećao je svake srijede u podne održavati "pressice", na kojima je trebao javnost izvještavati o aktualnostima, ali takva "pressica" održala se samo jednom. Očito, Franković medijskom blokadom, iz koje izlazi tek ponekad selektirajući informacije njemu podobnim medijima, i ovako želi "peglati" svoj imidž.

Mogli bi savjetnici Frankoviću i reći kako se imidž može "peglati" samo neposrednošću i spontanošću, a nipošto skrivanjem informacija, koje se može okarakterizirati i kao bježanje od problema.

Hoće li se i kad će se dozvati pameti, problem je isključivo Mata Frankovića. No, u međuvremenu ozbiljnom mediju zapravo je vrlo teško raditi. Naravno, ne vrijedi to za sve dubrovačke medije, postoje tu i "mediji", HDZ-ovi bilteni, kojima odgovora ne talasati i ne pitati previše. Valjda baš po želji gradonačelnika Mata Frankovića.

Nakon što je Facebook stranica o podršci kućicama na Stradunu preimenovana u stranicu županijskog HNS-a, danas je reagirao i bivši gradonačelnik Dubrovnika, ujedno i bivši HNS-ovac Andro Vlahušić, koji je stranku napustio nakon što je HNS ušao na nacionalnoj razini u koaliciju s HDZ-om. Vlahušić je na svojoj Facebook stranici preimenovanje stranice usporedio s predstavljanjem DUSTRA-ine kartice za mlade u kontekstu kako su i HNS i DUSTRA prisvojili projekte.

Status sa stranice Andra Vlahušića prenosimo u cijelosti:

„Preimenovanje FB stranice Ne damo kućice sa Straduna kao HNS-ov projekt je potpuno isto kao i predstavljanje Dustrine kartice za mlade, kao vlastiti projekt.
Dvije političke stranke i ljudi koji ih vode nastali su pod mojim okriljem, te su imali punu slobodu kao mladi i sposobni ljudi voditi značajne projekte u gradu Dubrovniku. Povjerene poslove obavljali su jako dobro. Kao i drugi pretežno mladi ljudi, neovisno o stranačkoj pripadnosti pruženu priliku dobro su iskoristili. Većina mojih bližih suradnika nisu bili pripadnici političkih stranaka, nego vrijedni profesionalci. Uspješno su vodili tvrtke, ustanove, upravne odjele, novoosmišljene gradske projekte, međunarodnu suradnju, medijsku promociju grada u Hrvatskoj i svijetu. Nakon dobro obavljenoga posla uvijek sam se zahvaljivao timu suradnika , znajući da je učitelj uspješan onoliko koliko su uspješni njegovi učenici.

Isto tako, nikada, apsolutno nikada nisam prisvojio ničiju ideju. Smatrajući da ljude treba prvenstveno cijeniti po intelektualnoj vrijednosti, a ne izgledu ili stranačkoj pripadnosti, svaku pa i malu kreativnost suradnika naglašavao sam kao njihovu.

U modernom svijetu intelektualno vlasništvo najvrednija je imovina. Dovoljno je pogledati najbogatije svjetske kompanije i vidjeti da počivaju isključivo na intelektualnome vlasništvu. Apple, Google, Amazon, Microsoft, Facebook nemaju prirodne resurse, nekretnine ni milijune zaposlenih. Imaju jedino intelektualno vlasništvo koje je vezano uz vrlo konkretne osobe sa imenom i prezimenom.

Suradnike sam učio, poštujte rezultate prethodnika, ne prisvajajte tuđe ideje, jer je to nepošteno, ali i nezakonito. Prisvajanje tuđih ideja i projekata ne može se sakriti, niti dobiti pohvalu javnosti. Kućice na Stradunu, Zimski festival, Du card, kartica za mlade, koncesija za žičaru, prihod od zidina, grad kao filmski studio, brojači posjetitelja i deseci drugih projekata imaju svoga autora, koji je svu novostvorenu vrijednost ostavio građanima Dubrovnika.

Potreba za zaboravom je ljudska, sasvim razumljiva te je ne osuđujem. Navodna zaboravnost nije opravdana, kada ima samo jedan cilj: Svidjeti se novom političkom gospodaru, koji je na vlast došao političkim progonom, a ne na slobodnim demokratskim izborima.“ – napisao je Vlahušić.

D.M.

Punom parom radilo se danas u Gružu. Naime, riječ je o radovima na parceli ispred Jadrolinijina terminala, odnosno površini koju hotel Gruž koristi za ugostiteljsku djelatnost konobe Zrinski, koja djeluje u njegovom sastavu.

Za ove radove prilikom kojih će očito biti zamijenjene podne ploče, nije izvješena ploča s informacijama tko je investitor i izvođač radova. Vjerojatno je riječ o investiciji Grada Dubrovnika, ali na upit portala Dubrovnikpress.hr o tome tko izvodi radove u Gružu, je li investitor Grad, iz gradske uprave nisu odgovorili do zaključenja ovog napisa.

V.S.

Veći građevinski radovi na izgradnji postrojenja s uređajem za pročišćavanje vode za piće u Komolcu primiču se kraju, stoji u priopćenju Grada Dubrovnika.

"Zadnja betonska ploča na dijelu građevine (dilatacija 1) uz radove žbukanja podrumskih prostorija izvedena je krajem prošlog tjedna. Nakon izrade podne glazure i završnih građevinskih radova, već idućeg tjedna pristupit će se instalaterskim radovima i pripremnim radnjama za montažu opreme." - piše u priopćenju u kojemu se navodi kako će "građevinski radovi na drugom dijelu građevine (dilatacija 2) bit će dovršeni za desetak dana".

Iako su nepovoljne vremenske prilike nakratko uzrokovale manje probleme na gradilištu, radovi na ovom važnom komunalnom projektu nastavili su se izvoditi u skladu s planovima.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku povodom Međunarodnog dana civilne zaštite koji se obilježava 1. ožujka.

Tekst čestitke prenosimo u cijelosti:

Svim pripadnicama i pripadnicima postrojbi civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije želim u svoje osobno, kao i ime Dubrovačko-neretvanske županije čestitati Dan civilne zaštite.

Županija je ispunila svoju zakonom propisanu obvezu osnivanja postrojbi civilne zaštite, a želim se zahvaliti i svima koji su se priključili našim postrojbama jer su dragovoljnim pristupanjem pokazali istinsko domoljublje i odvažnost. Civilna zaštita predstavlja organizirani način sudjelovanja građana, pravnih osoba, državnih upravnih tijela i jedinica lokalne i područne samouprave u akcijama zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, a Županija će i dalje nastaviti ispunjavati svoju obvezu kvalitetnog opremanja svojih postrojbi, što smo i do sada uspješno radili kako iz vlastitih sredstava tako i fondova EU.

Koliko je taj sustav važan pokazale su i nedavne vremenske neprilike, a iako je dobra priprema ključna ostaje se nadati kako punu spremnost nikada nećemo morati pokazati na terenu.

Župan
Nikola Dobroslavić

Prvi opipljivi rezultati partnerskog odnosa bit će vidljivi već ove sezone, piše u priopćenju Grada Dubrovnika o sastanku kojega je gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima održao s predsjednikom Uprave CLIA-e te predsjednikom i izvršnim direktorom društva Carnival Corporation Arnoldom Donaldom, izvršnom direktoricom i predsjednicom CLIA-e Cindy D’Aoust te prvom potpredsjednicom ovog međunarodnog udruženja za strateško komuniciranje i istraživanje Megan King.

"Čelnici CLIA-e izrazili su spremnost aktivno se putem svog PR ureda uključiti u inovativni projekt Respect the City kojim Grad Dubrovnik poduzima skup mjera i aktivnosti s ciljem održivog i odgovornog upravljanja destinacijom, što je zaokret u upravljanju koji predstavnici brodarskih društava u potpunosti podržavaju." - piše u priopćenju iz Ureda gradonačelnika.

Sastanak u New Yorku nastavak je razgovora započetih u Hamburgu u rujnu 2017. godine te prošlomjesečnog radnog sastanka radne skupine u Dubrovniku.

"Gradonačelnik je ovom prilikom zahvalio visokim predstavnicima CLIA-e na ozbiljnom pristupu i iskazanoj posvećenosti rješavanju problema s kojima se Dubrovnik kao destinacija susreće zbog velikog istovremenog priljeva gostiju s brodova na kružnim putovanjima". - pišu iz Grada.

V.S.