U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića, uz potporu Grada Dubrovnika, Doma Marina Držića i Turističke zajednice Grada Dubrovnika i u suorganizaciji izdavačke kuće Istrosbooks, British-Croatian Society i Honey-tongued Theatre Productions, povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića, u petak, u 18.30 sati u Conway Hall-u u Londonu, 25 Red Lion Square, WC1R 4RL, održat će se predstavljanje knjige Marina Držića Dundo Maroje u engleskom prijevodu Filipa Krenusa.

Predstavljanje će se održati u knjižnici humanističke i nakladničke ustanove Conway Hall u sklopu serije kulturnih večeri pod naslovom Image – Music – Text i u suorganizaciji, s britanske strane, izdavačke kuće Istrosbooks čija je direktorica Susan Curtis uredila engleski prijevod djela Marina Držića te Honey-tongued Theatre Productions koji će okupiti glumce i glazbenike i uobličiti program predstavljanja te Doma Marina Držića, izdavača prijevoda s hrvatske strane.

Uz prevoditelja i autora pogovora Filipa Krenusa, u predstavljanju knjige sudjeluju Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića, Pavo Jančić, predsjednik Upravnog Vijeća Doma Marina Držića i Susan Curtis, urednica izdanja.

Uz peteročlani glumački ansambl koji će čitati odabrane prizore iz engleskog prijevoda Dunda Maroja, u glazbenom dijela programa izvodit će se ulomci iz Sorkočevićevih skladbi a na otvorenoj galeriji Conway Halla izložit će se fotografije umjetnika Barija Goddarda koje za temu imaju Grad Dubrovnik, prizore iz projekta Držić Meets Shakespeare održanog u Sponzi u ljeto 2017. godine, povodom obilježavanja 450. obljetnice smrti Marina Držića, kao i prizore iz produkcija međunarodnog kazališnog festivala Midsummer Scene koji je partner Doma Marina Držića i iz čije suradnje je i potekao prijevod Dunda Maroja na engleski jezik.

Iz predgovora knjige Luka Paljetka: „Prijevod Filipa Krenusa, objavljen u ovoj knjizi, prvi je dakle prijevod integralnog teksta komedije Dundo Maroje na engleski jezik, i to valja istaknuti kao specifičnost i vrijednost ovog izdanja za čije objavljivanje treba zahvaliti Domu Marina Držića u Dubrovniku.

Treba napomenuti i to da je, budući da je ta Držićeva komedija doprla do nas u okrnjenom obliku, u ovoj knjizi prevedena i nadopuna završnog petog čina, iz pera Mihovila Kombola. Prema riječima Marka Foteza, ovu renesansnu komediju treba pretvoriti u nešto što živi i danas. To je i cilj ovoga prijevoda za koji se marljivo potrudio prevoditelj Filip Krenus.

U ovom se prijevodu prevoditelj potrudio nekim likovima dati posebna jezična obilježja. Pravu vrijednost ovoga prijevoda ipak pokazati može samo izvedba na pozornici, riječ koja s papira prelazi u usta glumca koji će s njom ujedinjen oživjeti svoj lik.
Cilj ovoga prijevoda najpoznatije Držićeve komedije jest da bude, kako kaže Frano Čale, jedan dokument o najznačajnijoj izvornoj renesansnoj književnosti među slavenskim narodima. Siguran sam da će do predstave doći uskoro.

Držić je našao svoje izdvojeno mjesto u Dubrovniku svoga doba. Čvrsto vjerujemo da će ga naći i u Londonu ovoga Shakespeareovog i našeg globalnog doba.“

Iz pogovora knjige Filipa Krenusa: „Prevoditelji imaju glavnu riječ u kovanju teksta iz izvorne jezične valute u drugu. Moja je jedina nada da će ova moja biti stabilna. Držić je u prologu ovoj komediji vješto utihnuo svoje kritičare, pa ga ja u svom pogovoru neću oponašati.
Kao prevoditelj koji je, eto, i glumac, u svemu što radim iznalazim teatralnost. Sve moje odluke u korijenu imaju samo jednostavan razlog, a taj je da je ovaj tekst namijenjen izvedbi na engleskom jeziku.

Budući da je ovo prvi cjeloviti prijevod Dunde Maroja na engleski jezik, htio sam jezik i svijet Držića, čije je i samo ime Englezima teško izgovorljivo, učiniti što pristupačnijim, a da pritom ne poreknem njegovo podrijetlo i jedinstvenost.

U plivanju iz jednog jezika u drugi, svako djelo gubi i dobiva značenjske slojeve. Ne mogu se oteti pomisli – ne bez zebnje – što bi sam slavljen, osporavan, zaboravljen i napokon kanoniziran Marin Držić mislio o ovom pothvatu.

Iako je ova komedija prenesena u renesansni engleski jezik, cilj mi nije, kako sam već napomenuo, da ovo bude muzejski izložak. Prašina je smrt kazališta i htio bih da prijevod bude odskočna daska punoj izvedbi ove blistave komedije na engleskom jeziku.“

Dom Marina Držića

Svi oni koji su lajkali Facebook stranicu „Podržavam kućice na Stradunu” dobili su danas obavijest kako je ta stranica preimenovana u „HNS Dubrovačko-neretvanski”. Inače, stranica „Podržavam kućice...” na Facebooku je imala nešto više od 5 tisuća lajkova, a svi postovi o kućicama su izbrisani pa se na društvenim mrežama vrlo brzo razvila rasprava je li zapravo HNS preimenovanjem stranice pokušao zadržati 5 tisuća lajkova.

Potez HNS-a da preimenuje stranicu s pet tisuća lajkova mnogi su na Facebooku već nazvali prevarom. Svakako se radi o velikom gafu Županijskog HNS-a, iako su na novoj stranici, koja je očito još u izradi, naveli kako im je cilj i dalje komunicirati sa sugrađanima te uz njihovu pomoć potaknuti nove projekte zasad su izazvali samo negativne reakcije.

„Dragi sugrađani, kroz našu stranicu borili smo se da kućice ostanu na Stradunu te da se održi duh Zimskog festivala. S obzirom kako je taj cilj ipak postignut, želimo ovim putem nastaviti komunicirati s vama te uz vašu pomoć potaknuti nove projekte. Ostajemo i dalje s vama i zajedničkim naporima želimo pridonijeti boljitku naše zajednice.” - naveo je u postu administrator netom preimenovane grupe.

Kako preimenovanje stranice „Podržavam kućice na Stradunu” u „HNS Dubrovačko-neretvanski”, korisnicima očito nije dobro „sjelo”, pitanje je samo kojom će se brzinom osipati lajkovi onih koji su podržavali kućice ne znajući da se iza te grupe zapravo krije HNS.

Sjednica Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka zakazana je za ponedjeljak. Župski vijećnici na prvoj ovogodišnjoj sjednici bavit će uglavnom komunalnim temama poput uklanjanja protupravno postavljenih predmeta sa javnih površina, označavanja naselja, ulica, trgova i zgrada na području Općine Župa dubrovačka, nadzorom radova na cestama, održavanjem pločnika itd.

Između ostalog župski vijećnici će na ovoj sjednici raspravljati i donijeti odluku o načinu i vremenu u kojem nije dopušteno obavljati građevinske radove, što je posebno važno za turističku sezonu.

D.M.

Nakon uspješno odrađenog međunarodnog seminara iz orkestralnog dirigiranja koji je okupio dirigente sa svih strana svijeta, Dubrovački simfonijski orkestar nastavlja raditi s mladim i talentiranim glazbenicima. Uz niz edukativnih koncerata koje priređuje u ljetnikovcu Bunić Kaboga s gradom Dubrovnikom i pijanisticom Ivana Jelača te edukativnih koncerata za dubrovačke osnovnoškolce u Revelinu, u petak će se održati veliki koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra i mladih glazbenika, učenika Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Orkestrom će ravnati Slobodan Begić, a koncert će se održati u Revelinu s početkom u 20 sati.

Učenici koji će nastupiti su: Valentina Elizabeta Šilje, sopran; Lucija Brautović, flauta; Barbara Ćorak, flauta; Livia Glavinović, oboa; Paula Bukvić, violina; Marta Kekez, violončelo; Ana Vidojević, violina; Jakov Varezić, saksofon.
DSO

Iako na stranicama Lučke uprave Dubrovnik ne stoji koliko će na kojem kruzeru doći putnika, zamjenik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik Hrvoje Kulušić na današnjoj konferenciji za novinare, održanoj uz predstavljanje projekta Interpass, otkrio je koliko se ove godine očekuje putnika na kružnim putovanjima. Brojke su to koje u najmanju ruku iznenađuju budući da su u potpunom proturječju s onim o čemu je dugo vremena govorio dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Iako je Kulušić govorio o putnicima koji su pristigli u Luku Gruž, dakle bez onih koji su pristigli na brodovima usidrenim kod Lokruma, uzorak je dovoljno velik. Hrvoje Kulušić je tako otkrio kako je u 2017. bilo 446 ticanja, s ukupno 703 tisuće putnika. Pak, u ovoj godini, očekuje se 442 ticanja, s čak 750 tisuća putnika. Odnosno, 47 tisuća putnika više nego u 2017. godini.

- Glavni je problem što je ta grana turizma (gosti s kruzera, op.a) usmjerena isključivo na novac, a ne na građane. Turistima s kruzera treba upravljati, a mi želimo smanjiti broj putnika kako bi ostalima osigurali kvalitetnu uslugu. - izjava je Mata Franković koja datira iz rujna prošle godine.

Dakle, Franković je ovom prigodom nedvosmisleno kazao kako mu je cilj smanjiti broj putnika. Ponavljao je tu mantru on više puta, ponavljajući kako je cilj ograničiti broj gostiju s kruzera na četiri tisuće u jednom trenutku.
No, u međuvremenu, očito kad je shvatio da nije tako lako regulirati broj putnika s kruzera ili kad je očito dobio "po prstima" od onih koji bolje shvaćaju benefite gostiju s kruzera, Franković je priču promijenio uz novi narativ u kontekstu boljeg upravljanja gostiju s kruzera, odnosno njihovom boljem raspoređivanju.

Danas, nakon riječi Hrvoja Kulušića, očigledno je kako je prvotna ideja Mata Frankovića o smanjenju broja putnika doživjela fijasko. Jasno, još treba vidjeti hoće li ideja, do koje je Franković u međuvremenu došao, o boljem upravljanju gostiju s kruzera doživjeti jednaki potop. Podsjetimo, Franković je u siječnju rekao kako neće dolaziti do velikih zagušenja na Pilama.

Projekt Interpass Lučke uprave Dubrovnik i Zračne luke Dubrovnik, a čiji je cilj ojačanje intermodalnih veza između luka i zračnih luka u jadransko-jonskoj regiji, predstavljen je danas. Dakle, uz ovaj projekt omogućuje se bolja organizacija transfera putnika koji u sklopu "homeport" operacija borave u Dubrovniku.

Dakle, radi se o putnicima koji iz Velike Britanije u Dubrovnik dolaze zrakoplovima te se u Gradu ukrcavaju na brod, a po završetku krstarenja se ponovo ukrcavaju na zrakoplov. Očekivano trajanje ovog EU projekta je do kraja 2019. godine. Uz Dubrovnik, u projektu sudjeluju Pula, Bari, Krf i kao pridruženi član Venecija. Ukupni fond Interpassa iznosi oko dva milijuna eura, Zračna luka Dubrovnik uz ovaj projekt dobila je oko 350 tisuća eura, a Lučka uprava Dubrovnik 190 tisuća eura.

Zamjenik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik Hrvoje Kulušić rekao je više o tome što projekt znači za LUD.
- Dakle, radi se o organizaciji transfera putnika koji dolaze u sklopu "homeport" operacija tvrtkom Thompson, koja će se ubuduće zvati Marella Cruises. Ti putnici se ukrcavaju na brod Marella Celebration. U sklopu projekta, dobit ćemo sredstva, koja će se utrošiti na izgradnju nadstrešnice da se ti putnici imaju gdje skloniti u slučaju lošijih vremenskih uvjeta. Također, radit ćemo na "hardware" i "software" rješenju uz koje ćemo poboljšati komunikaciju prema gostima u smislu informiranja. - rekao je Kulušić.

- Uz program "homeporta" sudjeluje oko 65 tisuća gostiju. To je 26 ticanja broda Marella Celebration. Nama je "homeport"važan jer sa sobom veže i ostale usluge, dodatne servise i usluge koje odrađuju agencije u i tvrtke u Gradu. U prosjeku prošle godine bi 200 gostiju nakon završetka krstarenja ostalo u Dubrovniku sedam dana te su se tako ostvarila i dodatna noćenja. - objasnio je Kulušić.

Koordinator za odnose s korisnicima usluga Zračne luke Dubrovnik Josip Paljetak objasnio je kako procedura oko transfera s "homeport" putnicima ide na aerodromu.
- Svaki "homeport" je specifičan, a za ZL je svaki takav transfer poseban. U godini, prvi "homeport" putnici dolaze prvog četvrtka u svibnju, a posljednji put zadnjeg četvrtka u listopadu. Dakle, putnike koji dođu, direktno prebacujemo u luku na brod, prtljaga se rješava odvojeno, sve sa svrhom da im se olakša što bolja tranzicija. Kroz ova sredstva smo osigurali unaprjeđenje infrastrukture. Ne radi se tu samo o trakama za prtljagu, nego i o unaprjeđenju softverskog dijela obrade koja se odnosi na tu prtljagu, kako bi sve skupa išlo brže i elegantnije. - objasnio je Paljetak.

Objasnio je kako su zrakoplovi z Velike Britanije do ove godine prevozili putnike iz šest destinacija, a kako će se od ove godine u priču uključiti još dvije destinacije. Uz ovaj projekt, naglasio je Paljetak, "osigurana su sredstva za razmjenu znanja pa ćemo mi obići i druge lokacije, imati priliku vidjeti kako partneri iz Italije i Grčke organiziraju svoje 'homeport' operacije".

Zaključio je kako "homeport" doprinosi razvoju cijelog čarter prometa, zaključivši kako "kvalitetna infrastruktura stvara priliku za nove touroperatore i tako doprinosi razvoju turizma".

Nakon što je Facebook stranica „podržavam kućice na Stradunu” preimenovana u „HNS Dubrovačko-neretvanski”, što je izazvalo negativne reakcije na samom Facebooku, o čemu možete čitati OVDJE, predsjednik Županijskog HNS-a Valentin Dujmović kazao je za Portal Dubrovnikpress.hr kako „ne vidi u čemu je problem” i dodao „kako se od početka znalo da je riječ o stranici iza koje stoji HNS”.

- Od osnivanja stranice bilo je jasno je da je to HNS-ova stranica kojom smo davali podršku našem projektu, a to su bile kućice odnosno Zimski festival. Danas smo samo obavijestili sve koji su „lajkali” kućice da nastavljamo raditi u istom smjeru, a to je podržavati i razvijati kvalitetne i dobre projekte. Nikakva tajna nije bila da je to naša stranica jer smo putem nje komunicirali ispred HNS-a. - kazao je Dujmović pojasnivši zbog čega je došlo do preimenovanja stranice.

- Pripojili smo tu stranicu HNS-u, kao što ćemo napraviti i s drugim stranicama koje smo koristili za promicanje naših ideja i programa. Nisu to glasova pa da smo ih mi nekome oduzeli. Svatko bez problema, ukoliko želi, mogu učiniti „unlike” stranice. Mi nastavljamo i dalje raditi na promicanju naših ideja. Valjda u Gradu nema danas vijesti pa je vijest da je HNS preimenovao stranicu.- rekao je Dujmović.

Na današnjoj sjednici Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije među ostalim razgovaralo se o poduzetim radnjama uoči te za vrijeme hladnog vala koji je u nedjelju zahvatio cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju.

Načelnik Stožera civilne zaštite DNŽ Joško Cebalo istaknuo je kako je zadovoljan kako s pripremom tako i s reakcijama dežurnih službi te Stožera i čelnih ljudi jedinica lokalne samouprave.
”Mislim da je napravljen jako dobar posao. Ova vremenska nepogoda je bila najavljena i ljudi su bili na vrijeme pripremljeni, a dežurne službe su jako kvalitetno odradile svoj posao. Komunikacija između službi je također bila dobra kao i izvješćivanje javnosti o promjenama i aktualnom stanju”, rekao je Cebalo.

Na sjednici je istaknuto kako su u posljednjih nekoliko dana po nekoliko intervencija uzrokovanih snijegom i ledom imali HGGS-a te Opća bolnica Dubrovnik, dok se na području županije samo jedna prometna nezgoda dogodila kao izravna posljedica snijega i leda. Na sreću, sve je završilo bez po život opasnih ozljeda. Iz ”Dubrovnik cesta” su poručili kako je tijekom ove hladne fronte potrošeno oko 200 tona soli na 1050 kilometara državnih, županijskih i lokalnih cesta za koje skrbe.

DPP

Čini se kako je vakcinalna kampanja u Dubrovniku urodila plodom. Naime, u siječnju ove godine zabilježeno je višestruko više cijepljenja protiv ospica nego što je to bio slučaj u istom vremenskom razdoblju prošle godine.

Podsjetimo, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije intenzivirao je vakcinalnu kampanju nakon što su se ospice pojavile u Srbiji, a u kojoj su se zbog istih pojavili i smrtni slučajevi.

A stanje na jugu Hrvatske bilo je uistinu katastrofalno. Naime, kako je rečeno na konferenciji za mediji u siječnju, koju je održao župan Nikola Dobroslavić zajedno s predstavnicima županijskog i državnog Zavoda za javno zdravstvo, procijepljenost djece protiv ospica rođene 2015. godine iznosila je 43 posto u Županiji, a samo 26 posto u Dubrovniku. Postotak djece, koja su primila cjepivo protiv ospica, rođene 2016. godine u Županiji iznosila je 23 posto, a u Dubrovniku katastrofalnih deset posto.

No, kakvo je sada stanje po pitanju procijepljenosti, odnosno koliko je poboljšanje zabilježeno? Na to pitanje za portal Dubrovnikpress.hr odgovorio je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo dr. Mato Lakić, usporedivši podatke iz siječnja 2017. sa siječnjom 2018. godine, a koji se odnosi na one koji su se cijepili u prvoj godini života i one koji su se cijepili pred upis u prvi razred osnovne škole.

"Tijekom siječnja značajno se povećao obuhvat cijepljenja protiv ospica (djeca u prvoj godini života i djeca pred upis u 1. r. OŠ) u odnosu na lanjsku godinu (2017. g. - 38 cijepljenih; 2018. - 224 cijepljena)." - napisao je dr. Lakić.

Odgovorio je na pitanje koliko su u ZJZDNŽ zadovoljni učincima ove kampanje.

"Svakako smo zadovoljni odazivom na cijepljenje tijekom siječnja, no potrebno je nastaviti s većim obuhvatima kako bi sustigli velike zaostatke. Napominjem kako epidemija ospica u Srbiji još traje s velikim brojem novooboljelih svakog dana. Do sada je ukupno oboljelo 2670 osoba, od čega su četiri osobe preminule, a svaki treći je bio ili je još uvijek u bolnici. Još jednom apeliramo na roditelje koji još nisu cijepili djecu da shvate ozbiljnost situacije i dogovore cijepljenje." - riječi su dr. Mata Lakića.

Jasno, za konkretan sud trebat će pričekati cijelu 2018. godinu, kako bi se moglo rqaspolagati cjelokupnim statističkim podacima iz kojih bi se onda izvukli neki zaključci, ali činjenica da je u minulom siječnju cijepljeno 186 više djece nego u istom razdoblju lani treba veseliti. Očito, opetovane molbe zdravstvenih radnika prema roditeljima koji nisu cijepili svoju djecu tako su naišle na pozitivan odaziv, sa svrhom sprječavanja širenja bolesti ospica, koja, dakako, može biti pogubna.

Jedna osoba je ozlijeđena u prometnoj nesreći koja se u popodnevnim satima dogodila na magistrali poviše Grada kod Trafostanice Srđ, a u kojoj je automobil Smart dubrovačkih registracijskih oznaka završio na krovu. Kako se može doznati u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj, vozilo je udarilo u brdo. 

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske kazali su također kako je ozlijeđena osoba prevezena u Opću bolnicu Dubrovnik. Inače, ovom prilikom na teren su izašli i vatrogasci s jednim vozilom. Promet se odvija naizmjenično do završetka policijskog očevida.

V.S.

Realizacija europskog projekta "Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik", odnosno rješavanje preostalih otvorenih pitanja vezanih uz uspješan dovršetak projekta čija je vrijednost 560 milijuna kuna, bila je glavna tema sastanka kojega je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić sa suradnicima i članovima Uprave Vodovoda Dubrovnik održala s predstavnicima Hrvatskih voda i konzultantske tvrtke Hidroprojekt – ING.

Sukladno zaključcima donesenim na održanom sastanku, dovršetak Studije utjecaja na okoliš, ishođenje preostalih građevinskih dozvola i rješavanje preostalih imovinsko-pravnih odnosa najvažnija su otvorena pitanja koja je potrebno što prije riješiti kako bi se ostvarili uvjeti potrebni za apliciranje projekta na fondove Europske unije.

Na održanom sastanku, zamjenica Tokić istaknula je i kako će se raspisivanje svih potrebnih nabava kao i ugovaranje izvođenja radova realizirati do kraja tekuće godine.

Poseban naglasak stavljen je i na što skoriji dovršetak dokumentacije projekta izgradnje novog ili rekonstrukcije postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji je trenutačno smješten u Petki, a što je jedan od preduvjeta za financiranje europskog projekta: "Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik". Projekt novog, tehnološki suvremenog pročistača otpadnih voda trenutačno je jedan od najvećih projekata Grada Dubrovnika čija vrijednost iznosi 130 milijuna kuna.

Podsjetimo, projektom "Dubrovnik – Razvoj vodno-komunalne infrastrukture" kao i planiranim investicijama u sklopu projekta cilj je osigurati i očuvati kvalitetu pitke vode, rekonstrukciju sustava vodoopskrbe, priključenje novih korisnika, smanjivanje gubitaka, a sve u svrhu očuvanja zdravlja ljudi i okoliša.

DPP

U sklopu službenog posjeta izaslanstva Grada Dubrovnika Sjedinjenim Američkim Državama gradonačelnik Mato Franković i suradnici u utorak, u New Yorku, susreli su se s veleposlanikom Stalne misije Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima Vladimirom Drobnjakom.

Veleposlanik Drobnjak pobliže je upoznao gradonačelnika i suradnike s radom Misije, a prihvaćen je prijedlog gradonačelnika da se u središtu Ujedinjenih naroda na Manhattanu priredi izložba na temu razaranja i poslijeratne obnove Dubrovnika.

Postavljanje izložbe Muzeja Domovinskog rata u New Yorku financirao bi Grad Dubrovnik, a na sastanku s vleposlanikom Drobnjakom usklađeni su svi potrebni koraci i predradnje oko realizacije ovog projekta.

DPP