Župan Nikola Dobroslavić na nedavnom sastanku s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem razgovaro i o problematici graničnih prijelaza u Metkoviću, Župi dubrovačkoj te u Konavlima, a istaknuo je kako je stav i premijera da se ti prijelazi moraju graditi što je bliže graničnoj crti.

- Na sastanku s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem jedna od važnih tema bili su i granični prijelazi Metković, Brgat i Konfin. Ja sam iznio stajališta jedinica lokalne samouprave koja naravno podupiremo i mi, a to je kako je potrebno riješiti njihov status, kao i lokaciju. Granični prijelaz u Metkoviću je nažalost već izgrađen i to na mjestu na kojem ometa život u gradu. Potrebno je stoga ili kupiti te kuće koje su našle preblizu graničnog prijelaza ili riješiti taj problem to s novom trakom uz rijeku Neretvu. - rekao je župan Dobroslavić.

- Granični prijelaz na Brgatu planiran je nekih 600 metara od sadašnjeg prijelaza i jasno je stajalište kako Općine Župa dubrovačka tako i Dubrovačko-neretvanske županije da ga treba vratiti na graničnu crtu, odnosno što je moguće bliže istoj. Ista stvar je s prijelazom Konfin koji se predviđa dublje unutar hrvatskog teritorija, a po mišljenju kako Općine Konavle tako i nas potrebno ga je vratiti na graničnu crtu. - rekao je župan Dobroslavić.

Istaknuo je kako je premijer poručio da će se uključiti u rješavanje tih problema te kako i on smatra da je, posebno u ovako uskom području teritorija RH, nužno graditi te prijelaze što je bliže granici.

- O problematici graničnog prijelaza Brgat Županija je uputila dopis Ministarstvu financija, a dobro je da njihovi predstavnici dolaze na sastanak u Župu dubrovačku i Konavle. - zaključio je župan Dobroslavić.

DPP

Općina Župa dubrovačka zakazala je Javnu raspravu o prijedlogu izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja groblja Dubac.

Zbog izvanrednih radova na popravku vodovodne mreže u ovaj četvrtak od 8 do 16 sati za sav promet (osim vozila stanara) bit će zatvorena Ulica bana Josipa Jelačića od skretanja za Ulicu Gabra Rajčevića do Ulice Pera Rudenjaka.

Ujedno će se u tom razdoblju promet Ulicom Pera Rudenjaka odvijati u suprotnom smjeru, dakle od Ulice dr. Ante Starčevića prema Ulici bana Jelačića, navodi se u obavijesti Vodovoda Dubrovnik.

DPP

Na Dan dubrovačkih branitelja, ujedno i blagdan sv. Nikole, služena je misa u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike. Misu za sve pale dubrovačke branitelje, za sve one koji su stradali tog kobnog dana i za sve branitelje Domovinskog rata predvodio je dubrovački biskup Mate Uzinić.

U propovijedi je biskup Uzinić podsjetio kako se ove godine Dan dubrovačkih branitelja obilježava u ozračju 25. obljetnice oslobođenja hrvatskog juga ali i, nažalost, u ozračju nedavne presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata i tragične smrti generala Slobodana Praljka koja je, više nego li samoubojstvo, posljedica te presude. Dodao je kako je general Praljak svojim činom, koji nije u skladu s kršćanskim svjetonazorom ali koji možemo razumjeti, poslao poruku koja mu je bila važnija od života te da svoje molitve trebamo uputiti i za pokoj njegove duše.

Ujedno je kazao kako ne možemo ne izraziti suosjećanje s generalovom obitelji, prijateljima, sudrugovima u osudi i njihovim obiteljima, kao i s cijelom hrvatskom zajednicom u Bosni i Hercegovini. „I ne možemo se ne pitati jesu li svi oni tek nove žrtve. Dakako, u ovozemaljskoj stvarnosti teško ćemo naći konačan odgovor na ovo pitanje. General Praljak nije ga našao“, rekao je mons. Uzinić. Objasnio je i kako postoji jedan drugi sud, onaj na kraju vremena kad će Isus ponovno doći i kad neće osuđivati već će se svatko sam osuditi u skladu sa svojim djelima. No, dodao je i kako u međuvremenu Isus s nama suosjeća i kako nam je blizu bez obzira na našu nacionalnost, vjeru, kao i na to jesmo li žrtve rata, ratnih zločina ili poslijeratne nepravde.

Također je napomenuo kako zato danas trebamo zahvaliti Bogu što nas je spasio u tim trenucima agresije na grad, odnosno što je suosjećao i svojom milošću osnažio i hrabrio sve one malobrojne branitelje, sve one koji su se tada sakrili u grad i sve ostale koji su omogućili da grad i dalje slavi ono što je stoljećima branio, slobodu. Biskup je objasnio i kako je u tom vremenu osim Isusovog suosjećanja bila potrebna naša ljubav i vjera:

„Svaka čaša vode, komad kruha, svaka molitva, ohrabrenje, utjeha, savjet, pomoć, apel, poticaj, pismo, propovijed, svaka zavijena rana, pružen lijek, ali i svaki život, svaka patnja, svaki križ, suza… Sve to je bilo naših sedam kruhova i onih nekoliko riba koje je Gospodin obilato umnožio da bi nahranio i nagradio slobodom iscrpljene i izgladnjele stanovnike Grada, kao i drugih dijelova hrvatskog juga i naše Dubrovačke biskupije. Njima je potrebno pridružiti i zahvalnost našim brojnim prijateljima u Domovini i inozemstvu koji su dizali svoj glas, molili, ali i nastojali pomoći humanitarnom pomoći.“

Na misnom slavlju su uz brojan puk sudjelovali i dubrovački branitelji, predstavnici lokalne i županijske vlasti te Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske. Misu su pjesmom uveličali katedralni zborovi predvođeni Margit Cetinić.

Dubrovačka biskupija/DPP

Župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić uputio je priopćenje za javnost nakon što je objavljena informacija kako je zbog žalbe tvrtke „Lipov Gaj“ zaustavljen izbor tvrtke za nadzor nad radovima na projektu Pelješkog mosta, a time i cijeli projekt. Inače, riječ je o tvrtki bez zaposlenih!

„Nažalost, točna je informacija kako je jedna tvrtka bez zaposlenih i osnovana s deset kuna temeljnog kapitala podnijela žalbu na natječajnu dokumentaciju za nadzor nad izgradnjom Pelješkog mosta. Nažalost takva žalba ponešto odugovlači natječajni postupak za izbor nadzora nad izgradnjom, a premda je apsurdno da tvrtka s takvim referencama uopće može utjecati na natječajni postupak, po sadašnjim propisima i to je moguće.“ – piše Dobroslavić.

„Naglašavamo, međutim, da to ne zaustavlja projekt jer je natječaj za izvođenje radova završen i predstoji izbor izvođača, a do sklapanja ugovora zasigurno je moguće izabrati tvrtku koja će radove i nadzirati.“ – stoji u priopćenju župana Nikole Dobroslavića.

„Očekujemo da sve mjerodavne institucije maksimalno ubrzaju postupak za dobivanje izvođača radova i nadzora na ovom prevažnom projektu za Dubrovačko-neretvansku županiju, ali i najvažnijem strateškom hrvatskom projektu. To je obećao i predsjednik Vlade na nedavno održanom sastanku u Dubrovniku. Također očekujemo da se izmjenom propisa onemoguće ovakva ometanja i otezanja postupka javne nabave, jer je najvjerojatnije da se radi o manipulacijama.“ – napisao je Dobroslavić.

DPP

Od 51 granate, koliko ih je u Domovinskom ratu pogodilo kompleks samostana Male braće, jedna od tih je na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca 1991., pogodila prostoriju u kojoj je smješten muzej stare ljekarne. Granata je probila istočni zid muzejskog prostora i završila unutar te prostorije na zapadnom zidu. I kut pod kojim je zid probijen potvrđuje tezu o namjernom pogotku, jer pogodak u to mjesto i pod tim kutom ne bi bio moguć da granata nije navođena kroz ulicu Prijeko.

Nedjelo je to srpsko-crnogorskih napadača, iako je samostan služio Međunarodnom crvenom križu kao štab, i kao takav, po članku 38 Ženevske konvencije, bio označen s vrlo vidljivim zaštitnim znakom. Ljudi u samostanu, posebno oni koji su u tom trenutku s djelatnicima Međunarodnog crvenog križa bili u prostoriji povezanoj provizornim vratima s muzejskim prostorom, ostali su tada začudo neozlijeđeni. Većina izloženih eksponata također nije oštećena. Neki ljudi u gradu nisu bili te sreće, ubijeni su ili ranjeni.
Da se ne zaboravi, i da ne bi ljudi vjerovali u beogradsku priču o „paljenju guma u Dubrovniku“, sačuvana je rupa u istočnom zidu muzeja, kao i tragovi tog udara unutar muzejskog prostora. Ispod tragova udara unutar muzejskog prostora postavljen je nedavno svojevrsni „mini muzej domovinskog rata“, jednostavna polica na kojoj je izloženo nešto od ostataka granata koje su nađene u kompleksu samostana. Uz još uvijek mnoge vidljive tragove razaranja suludih napadača, i ova „mini priča“ pokušava reći tko je koga napadao.

Fra Stipe Nosić

Župan Nikola Dobroslavić na današnjem svečanom otvaranju Komunalne lučice Dubrovnik, o čemu više možete pročitati OVDJE, pozvao je Grad Dubrovnik da se uključi u ovakve projekte.

U obraćanju novinarima prije samog početka svečanosti, Dobroslavić je kazao "kako je Županijska lučka uprava Dubrovnik puno ulagala u prethodnom razdoblju".

- ŽLUD je ulagala u Gradu Dubrovniku, a sva sredstva koja se utrže idu u daljnji razvoj i kvalitetu. Treba se dogovoriti s Gradom Dubrovnik da se vidi što je prioritet, iako sve ovisi o sredstvima. Očekujemo ono što je izostalo, a to je da Grad Gubrovnik osim lijepih najava konačno s financijskim sredstvima uđe u ovakve investicije jer će ih ubrzati. A ŽLUD će uvijek raditi svoj posao, samo su njihove kreditne spostobnosti ograničene. - rekao je Dobroslavić.

Pak, u obraćanju nazočnima uz samo svečano otvaranje, župan  Dobroslavić je ponovo govorio o odnosu Grada i ŽLUD.
- Kreditni potencijal ŽLUD je slab nakon ove investicije, ali uz novo vodstvo Grada Dubrovnika očekujemo da će se promijeniti odnos između Grada Dubrovnika i ŽLUD i da će se zajedničkim snagama napraviti on što ŽLUD ne može sama. - dodao je župan Dobroslavić.

Inače, na svečanom otvaranju lučice na Batali govorio je i zamjenik direktora Luke Dubrovnik Željko Raguž koji je rekao da je "gradonačelnik Mato Franković spreman pomoći uz drugu fazu radova na Batali".
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=Rfj0VJu5l84"]
V.Salvia

Dijelu Dubrovčana ovoga ljeta jako su zasmetale pjesme Miroslava Škora s tarace Umjetničke galerije Dubrovnik. Radi se tu o onoj priči kako su "narodnjaci orili iz Galerije", a ti narodnjaci na kraju su ispale Škorove pjesme. Večeras uz Dan dubrovačkih branitelja taj Škoro nastupio je na Stradunu, gdje eto nikome nije smetao.

Zašto može na Stradunu, a ne može u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik? Zašto je isti taj Škoro koji odzvanja sa zvučnika na Pločama, kako se to onda htjelo prikazati, svetogrđe slobodarskog, kulturnog Dubrovnika, a na Stradunu, žili kucavici Grada, može nastupiti, zapjevati svoje najpoznatije pjesme i pritom se šaliti s Dubrovčanima?

Štoviše, ljetos je stvar poprimila toliko razmjere da je i unezvijereni ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović donio odluku da će glazbene liste ubuduće biti sastavni dio ugovora o najmu tarace, dodajući kako "glazba kao takva morati odgovarati kriterijima izvrsnosti koje Umjetnička galerija Dubrovnik želi gajiti". No, očito isti kriteriji izvrsnosti ne vrijede i za Stradun, gdje su Škoro i njegove, kako je to prozvao dio građana, "narodnjačke" pjesme dobrodošle.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=JkF-lC27p_A&feature=youtu.be"]
Najveća je laž kako se o ukusima ne raspravlja i kako ne postoji mjerilo za kvalitetu. Itekako se može razaznati šund od dobre pjesme. I oni koji su dovodili Škora isto to mogu, pa makar kući iz dana u noć slušali "Milo moje". Pa je li za Dan dubrovačkih branitelja i blagdan svetoga Nikole mogao nastupiti netko drugi, manje lakonotni glazbenik? Možda. No, svatko tko je bio na koncertu vidio je da je Škoro zaslužio svaku kunu koju je dobio, ali i da ga dio Dubrovčana, ako je suditi po broju nazočnih, očito voli.

Škorova (ne)kvaliteta na stranu, ako već garnitura na vlasti želi Stradun prezentat uz Škora, onda će Škoro biti na Stradunu. No, radi se tu o dvostrukim mjerilima gdje se blasfemijom smatra da se Škoro čuje s Galerije, pa ga se onda dovede na Stradun, gdje je tobože prikladniji. A neće baš biti da je dubrovačko društvo toliko podijeljeno da oni koji pohode UGD, ne idu na Stradun pa da im Škoro na Stradunu ne smeta, dok je s tarace UGD-a previše za njihovo, eto, samo na kvaliteti izdojeno uho.

Prije će biti da je kao i u bezbroj slučaja ranije sva ljetošnja galama bila samo pucanj u prazno. Ćorci jer prave municije nije niti bilo. Vidi se to sad kad su se svi goropadni vukovi pretvorili u umiljatu janjad koju očito sputava što gradska uprava amenuje Škora u centru centra Dubrovnika. Široka je to lepeza licemjerja, koja se naposljetku može opisati, prije svega, demagogijom. Kako onda, tako i sada.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i direktor tvrtke Odašiljači i veze Mate Botica potpisali su danas ugovor o pružanju usluga CRONECT mreže i zakupu uređaja i opreme u svrhu ustrojavanja komunikacijskih kanala između komunalnih tvrtki Grada Dubrovnika i žurnih službi.

Ugovor uključuje uslugu korištenja komunikacijske mreže na administrativnom području Grada Dubrovnika, održavanje sustava i edukaciju korisnika, zakup dvije fiksne i 23 ručne stanice/mobilna radijska uređaja kao i nabavku ostale potrebne opreme nužne za rad sustava u cjelini.

Inače, treba reći kako je kontekstu osiguravanja normalne komunikacije žurnih službi, u ovom slučaju Grad Dubrovnik realizirao projekt koji je u cijelosti trebao biti zadaća države, odnosno Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

- Sad će sve žurne službe, kao i Hrvatska gorska služba spašavanja, Crveni križ te gradske tvrtke Čistoća, Libertas i Sanitat moći ostvariti komunikaciju i u slučaju ako padne Internet sustav. Ovako smo sigurno unaprijedili komunikaciju između svih službi koje moraju komunicirati u kriznim situacijama. - rekao je Franković.

- Sustav će omogućiti komunikaciju unutar sektora, ali i da se po potrebi sve službe spoje u jedan kanal. Također, uvest ćemo vježbe u tim situacijama, kako bi službe djelovale onako kako trebaju djelovati. - rekao je Franković.

Direktor tvrtke Odašiljači i veze Mate Botica kazao je kako je Grad Dubrovnik prva jedinica lokalne samouprave koja se odlučila cjelokupno priključiti na ovaj sustav. Zahvalio se "gradonačelniku Frankoviću koji je prepoznao vrijednost ovoga sustava".

Komunalna lučica Batala danas je i svečano otvorena. Radovi na izgradnji komunalne lučice Batala započeli su u svibnju. Postavljeno je šest pontona, ukupne dužine 600 metara na koje je smješteno više od 500 plovila čiji vlasnici koji imaju zaključen ugovor o vezu sa Županijskom lučkom upravom Dubrovnik.

- Izuzetno sam ponosan kao ravnatelj što imam čast nazočiti otvaranju ovog značajnog projekta. Puno se govorilo o ovom projektu proteklih godina, bilo je potrebno izraditi studije utjecaja na okoliš, idejna rješenja... Mi smo to strpljivo i marljivo radili unatoč određenim nesuglasicama. Ovo je, dakle, prva faza. Investicija je to od 12 milijuna kuna, od čega su dva milijuna vlastita sredstva, a za 10 milijuna kuna smo se kreditno zadužili pri Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj, uz suglasnost Županije dubrovačko-neretvanske. - rekao je Dadić, koji se zahvalio svima zaslužnima za ovaj projekt na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem i izvođačem radova tvrtki Marinetek NCP iz Šibenika.

- Dobili smo jednu komunalnu lučicu koja je prva na Jadranu ovakve vrste. Naši sugrađani sad imaju osiguran vez i cijene se neće povećavati. Na nama je da i dalje uz potporu DNŽ radimo na osmišljavanju budućih lokacija za komunalne vezove jer je potražnja velika.

Naveo je kako je u kontekstu komunalnih vezova "potražnja veća od ponude".

- Ovdje smo napravili ono što nam je bilo zadano urbanističkim planom uređenja gruškog akvatorija. U onom dijelu gdje je koncesija dana za luku nautičkog turizma je bilo možda bolje ostaviti za domaće ljude i tako bi se riješio problem komunalnog veza u Gradu Dubrovniku. Morat će se o tome promišljati u budućnosti i vidjeti na kojim lokacijama bi se mogli raditi komunalni vezovi. Prostor postoji u lučici Solitudo gdje su već vezovi na "divlje", dakle nisu pod našom ingerencijom. Potrebno je promišljati i druge lokacije, ali to treba prepustiti onima koji rade prostorne planove. - objasnio je Dadić.

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić čestitao je ŽLUD i Željku Dadiću na "ovom lijepom objektu".
- Kad se lučica gleda i s magistrale izgleda vrlo lijepo. Trajalo je to dosta, nije jednostavno ove projekte realizirati; ponavljane su studije okoliša, usuglašavanje projekta, bile su to i intencije Grada da se proširi ova cesta... No, evo došli smo do završetka prve faze radova, jako smo s tim zadovoljni. Naš ravnatelj se ne zna hvaliti. Ovo je jedan od mnogih projekata koje je ŽLUD radio u Gradu Dubrovniku. Preko puta imamo pristanište u Gružu koje je otvoreno prije nekoliko godina, tu je i Porat, Komolac, Brsečine, Orašac, Koločep. Na puno mjesta se ulagalo, a to treba raditi i dalje. - rekao je Dobroslavić.

- Imamo puno ovakvih projekata, a u tijeku su pripreme za važne projekte. Tu su dvije ribarske luke u Sustjepanu i Veloj Luci, trajektna luka Perna, pravo lučko pristanište u Polačištu, proširenje luke u Umblima, kao i u Cavtatu... - izjavio je Dobroslavić.

Na svečanom otvaranju sudjelovao je i zamjenik direktora Luke Dubrovnik Željko Raguž. Kazao je kako je ovo jedna od modernijih komunalnih lučica u Hrvatskoj, a za što zasluge idu, kazao je, "Županiji i Županijskoj lučkoj upravi Dubrovnik".

- Drago nam je da su vlasnici malih baraka dobili svoj dom, ali kako je rekao i ravnatelj Dadić, cijene se neće povećavati. Gospodin Mato Franković je izrazio spremnost u drugoj fazi radova pomoći, dakle radi se tu o parking mjestima, istezalištu i hortikulturi. Tako da ćemo to sa zadovoljstvom iščekivati u budućnosti. - zaključio je Željko Raguž.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=Rfj0VJu5l84"]

Povodom obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja i blagdana sv. Nikole, župan Nikola Dobroslavić je, kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, zajedno sa svojim suradnicima odao počast svim poginulim braniteljima i civilima polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća kod Križa na Boninovu, na bošnjačkom groblju na Boninovo te kod spomen-obilježja ispred zgrade MUP-a i na Lieshtensteinovom putu u spomen na sve poginule pripadnike MUP-a, vatrogasce i pripadnike HRM-a.

Vijenci i svijeće su potom položeni kod Križa na Srđu, u spomen na pomorce i branitelje stradale na moru vijenci su spušteni u more ispred tvrđave Lovrijenac, a počast poginulima odana je i na mjesnom groblju u Sustjepanu.

Vijence su položili i svijeće zapalili i izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske brigadir Drago Horvat, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predstavnici PU dubrovačko-neretvanske na čelu s načelnikom Ivanom Pavličevićem, predstavnici Sindikata pomoraca na čelu s kap. Nikolom Beusanom te brojni predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

DPP

Povodom Dana dubrovačkih branitelja i blagdana svetog Nikole župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić uputio je čestitku svim žiteljima Dubrovačko-neretvanske županije.

Poštovani sugrađani,

Čestitam svim braniteljima, svim Dubrovčanima i svim žiteljima Dubrovačko-neretvanske županije Dan dubrovačkih branitelja koji obilježavamo 6. prosinca na blagdan Sv. Nikole.

Naši branitelji u sudbonosnom su vremenu 1991. godine obranili Dubrovnik od višestruko nadmoćnijeg neprijatelja. Napravili su izniman podvig i još jednom zlatnim slovima upisali Dubrovnik u svjetsku povjesnicu. Hvala im na tome, vječna slava i pokoj poginulim junacima, neizmjerna zahvalnost njihovim obiteljima.

Branili su i obranili dubrovačko područje od velikosrpskog agresora. To je bila obrana od agresije s područja susjednih država i nikakav građanski rat. To je bila neravnopravna borba koja je završila uspješnom obranom Grada, kasnije oslobađanjem cijelog juga Hrvatske. Hvala svim postrojbama koje su dale golem doprinos za oslobađanje našega područja i u tome podnijele iznimno velike žrtve.

Hrvatska je bila u tim godinama žrtva agresije, a nikako agresor na bilo koga. Naprotiv, pomagala je i drugim žrtvama agresije da pobijede i pridonijela okončanju rata i sprječavanju daljnjih stradanja nevinih ljudi.

U tom nametnutom ratu potvrdili smo slobodu i samostalnost naše Domovine. Hvala na tome svim hrvatskim braniteljima posebno slavljenicima – dubrovačkim braniteljima. Hvala i našem prvom predsjedniku dr. Franju Tuđmanu.

Sretan Dan dubrovačkih branitelja.

župan
Nikola Dobroslavić