Blagdansko vrijeme posebno je razdoblje u godini, vrijeme je to regalavanja i tratavanja, obilježeno uostalom i brojnim tratamentima. Časte se tako zaposlenici različitih poduzeća, djelatnici lokalnih i regionalnih samouprava...

Nekima je to lijepo, drugi to smatraju bacanjem para. Istina je kao i obično negdje između, potrebno je i tratat zaposlene, a opet ne pretjerivati u svom tom luksuzu, u kojem se tako lako može utopiti ona osnovna ideja adventa i božićnog razdoblja. Tu je obično najraskošniji domjenak Grada Dubrovnika, koji je, onako, mjesto na kojemu u društvu pošemerenih vrijednosti neki misle da trebaju biti.

Mnogi se vjerojatno i pitaju koliko on košta proračun Grada Dubrovnika. E, pa za one koji se pitaju cijena mu je previsokih 199 tisuća kuna, kako se može doznati u Izmjenama i dopunama Plana nabave Grada Dubrovnika za 2017. godinu.

Dakle, skoro 200 tisuća kuna za pola sata jela i pića, pokazivanja i samopromocije raznih vrsta. Nije to, jasno, konačna cijena ovog događanja, toliko košta samo hrana. Recimo, pokloni za partnere tu koštaju 40 tisuća kuna.

Nije to sad izričita kritika ovoj gradskoj upravi, uostalom i za vrijeme prijašnjih garnitura gradske vlasti sličan iznos se izdvajao za božićni tratamenat. Konkretno, u 2016. godini on je iznosio 150 tisuća kuna. Manje nego ove godine, a opet dovoljno da bude previše.

Ne treba biti patetičan i sad partnere Grada dočekati čašom vode i priklama, uostalom tek je to populizam, a i logično je da se organizator, eto u ovom slučaju Grad Dubrovnik, želi prezentat u najboljem mogućem svjetlu.

No, kad se zna da se slični iznosi troše i za ostale tratamente poput Večere od Kandelore ili domjenka u noći otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, ali i kad se posebno zna da se svako selo, općina i poduzeće trudi učiniti što raskošnije čašćenje, dok se država ekonomski raspada, dojam je kako je društvo u cjelini ipak negdje zapelo. Konkretno, u gomili lažnog sjaja, čiji 200 tisuća kuna skupi tratamenti nisu uzrok, ali definitivno jedan su od simptoma krivih i pogrešnih pretpostavki.

U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića, povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića, u petak, u 18 sati, u Domu Marina Držića održat će se predstavljanje stripa Držićevog djela Novela od Stanca ilustratora Dubravka Kastrapelija. Uz ilustratora, u predstavljanju knjige, sudjeluju Nikša Matić i dr.sc. Anita Ruso.

Iz predgovora stripa Anite Ruso:

„Više od pola tisućljeća nakon što je 1551. godine objavljena u knjizi Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi, Novela od Stanca dobila je svoje prvo cjelovito strip izdanje s detaljnim rječnikom koje potpisuje umjetnik ilustrator Dubravko Kastrapeli. Tako je Novela od Stanca postala pravi primjer približavanja stripoljupcima, ali i svima onima koji su skloni nešto drugačijim oblicima upijanja klasika. Ovim je projektom Dom Marina Držića obogatio svoje izdavačko djelovanje na radost svekolike publike, od najmlađih do onih najstarijih. Brendiranje Marina Držića kao hrvatskog književnog velikana tako je zadobilo jednu posve novu dimenziju koja se očituje u širokom pogledu na šarolike potrebe publike Doma Marina Držića.

…Novelu od Stanca, „stilski najčistije i možda najbolje djelo dubrovačkog komediografa“ (F. Čale), Držić je napisao dvostruko rimovanim dvanaestercem u sedam prizora koje čini sveukupno 316 stihova. Neobično je važno napomenuti da u izdanju koje držite u ruci nijedan od tih stihova nije ni skraćen ni izbačen. Dubravko Kastrapeli majstorski je likovno izrazio baš svaku situaciju koju je Držić stavio u stih. Jaki kolorit čistih boja nositelj je dinamičnosti crteža koji je nepretenciozno šaljiv, kako Držićev tekst i nalaže, a u svojoj karikaturalnosti dovoljno je precizan da se u njemu ogledavaju sve glavne karakteristike Vidrinih protagonista.

Budući da je Držićev tekst klasik, Kastrapeli se nije trebao truditi da crtežom spasi moguće scenarističke manjkavosti. Njegove su ilustracije u tehnici tuša u boji karakteristične po svom jakom kolorizmu kojim naglašava likove, njihove pokrete i tjelesne karakteristike. Kastrapelijeva prepoznatljiva nota vidljiva je upravo u upotrebi jarkih boja, koje mu služe da izgradi likove, ali i scenografiju kojom nevjerojatnom lakoćom uspijeva prenijeti atmosferu određenog trenutka iz Novele. Načini kadriranja i montažni postupci koje Kastrapeli koristi uvode nas u prepoznatljivi renesansni Dubrovnik, koji uz samo nekoliko naznaka prostora postaje blizak i najmlađim čitateljima. Ti jednostavni scenaristički postupci, kompozicijska lakoća te značaj koji već sam po sebi ima u hrvatskoj povijesti stripa, kao prvo stripizirano izdanje jednog cjelovitog Držićevog djela čine ga vrijednim čitanja i gledanja na svim razinama njegove književne i likovne pojavnosti.“

Dubravko Kastrapeli, rođen 26. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Završio srednju elektrotehničku školu, te nakon toga upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj je diplomirao 1995. godine u klasi prof. Kesera, te kod prof. Damjanov na temu "Utjecaj umjetničkog djela na likovno izražavanje djece".

Nakon toga se bavi slikarstvom i kiparstvom, da bi se ubrzo posvetio ilustraciji. Posljednjih godina posvetio se ilustriranju Cervantesovog "Don Quijotea" i djela Marina Držića u kojima spaja svoju ljubav prema književnosti i likovnosti te je na tu temu održao više samostalnih izložbi u Zagrebu i Rijeci.

Ilustrirao je i dizajnirao brojne slikovnice, letke, plakate, udžbenike i dječje časopise. Radio je kao profesor likovne kulture u osnovnoj školi, a trenutno je zaposlen kao grafički dizajner u Hrvatskom Crvenom križu.

DPP

Strukovna grupa hotelijera HGK – Županijske komore Dubrovnik održana je danas, u hotelu Rixos Libertas Dubrovnik. Osim što su prezentirani rezultati poslovanja hotelijera Dubrovačko-neretvanske županije s financijskim pokazateljima za devet mjeseci 2017., u priopćenju ŽK Dubrovnik, stoji i kako se raspravljalo o problemu nedostatka radne snage sa čim je povezan i problem smještaja radnika koji nisu iz županije".

"Hotelijeri apeliraju na mjerodavne da što hitnije krenu sa programima i politikama koje bi osigurale izgradnju stambenih objekata po prihvatljivim cijenama jer već sad pričamo o cjelogodišnjoj sezoni, a kao što volimo isticati, turizam nam je strateška djelatnost. Ukoliko na vrijeme ne osiguramo adekvatne uvijete za smještaj radne snage dubrovački turizam će se naći u situaciji da će imati odlične hotelske kapacitete, ali neće moći osigurati kvalitetnu uslugu što će se negativno odraziti na konkurentnost i cijenu te imidž destinacije." - piše u priopćenju.

Pak, što se tiče, financijskih pokazatelja, u priopćenju se navodi "kako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom devet mjeseci 2017. Dubrovačko-neretvansku županiju posjetilo je 16% više turista nego godinu ranije, dok je broj noćenja porastao za 13%; Grad Dubrovnik ostvario je 16% noćenja više te 19% više dolazaka. Od ostalih turističkih odredišta DNŽ najveće povećanje imale su Konavle, koje su ostvarile 14% noćenja više te 19% dolazaka više nego u prethodnoj godini".

Ostatak priopćenja o pročitajte u nastavku:

"Rekordni broj noćenja za devet mjeseci 2017. ostvarilo je svih pet glavnih županijskih turističkih odredišta: Dubrovnik, Orebić, Konavle, Župa dubrovačka i Korčula. Zbog rekonstrukcije dijela hotelskih kapaciteta Dubrovačko primorje ostvarilo je manji broj dolazaka i noćenja nego tijekom devet mjeseci godinu ranije.

Ukupni smještajni kapaciteti u 2017. godini u Županiji povećani su za 6% ili 4.866 postelja, što je pretežito rezultat povećanja kapaciteta u privatnom smještaju koji je zabilježio porast broja postelja od 11% ili 5.813 postelja, dok se broj postelja u hotelskom smještaju smanjio za 1.577 postelja.

Smještajni kapaciteti hotela u gradu Dubrovniku smanjeni su za 179 postelja, dok se broj postelja u privatnom smještaju povećao za 14% ili 2.475 postelja.

Udio noćenja turista u DNŽ u ukupnim noćenjima RH je 9%, što predstavlja blago povećanje u odnosu na godinu ranije.

Najveći apsolutni porast ostvarenih noćenja u DNŽ u razdoblju od siječnja do rujna 2017. godine, zabilježen je s tržišta Velike Britanije (1.311.673 noćenja, što predstavlja porast od 19%). U ukupnom broju noćenja turisti iz Velike Britanije ostvarili su 1/5 svih noćenja zabilježenih u DNŽ tijekom devet mjeseci 2017.

Zamjetan je porast broja noćenja turista s tržišta: SAD za 35%, Austrije za 30%, Poljske za 17% te Njemačke za 12%. Osim navedenih među prvih deset tržišta po broju ostvarenih noćenja nalaze se i gosti iz: Francuske, Češke, Slovenije, BiH i Italije.
Češki turisti ostaju najdulje; imaju prosječno 7,8 noćenja, Slovenci 7,7 noćenja, Poljaci 7 noćenja. Gosti iz SAD-a najkraće ostaju, svega 2,8 noćenja.

U Gradu je najveći postotni porast broja noćenja zabilježen sa tržišta: SAD-a za 38%, Irske za 28% te Australije za 25%. Raste i broj noćenja gostiju iz Velike Britanije za 19%. Britanci imaju udio od 23% svih noćenja u Gradu. Osim navedenih među prvih deset tržišta po broju ostvarenih noćenja u Gradu nalaze se i gosti iz: Francuske, Njemačke, Španjolske, Švedske, Finske i Italije.

Prema analizi gostiju po dobnim skupinama najveći broj dolazaka u DNŽ čine gosti od 25 do 34 godine, dok najveći broj noćenja ostvaruju gosti u dobnoj skupini od 45 do 54 godine.

U Gradu Dubrovniku najveći broj dolazaka i noćenja ostvaruju gosti u dobnoj skupini od 25 do 34 godine.

Financijski rezultati hotelijera temelje se na rezultatima ankete hotelskih kuća (43 hotela) Dubrovačko-neretvanske županije. Anketni uzorak predstavlja 62% od ukupnog broja postelja svih hotela naše Županije u 2017. g., koji su ostvarili 70% svih noćenja u hotelima u Županiji.

Hotelske kuće iz naše ankete na razini Županije tijekom devet mjeseci 2017. godine ostvarile su 10% dolazaka i 9% noćenja više nego tijekom devet mjeseci prošle godine.

Ukupni financijski pokazatelji poslovanja bili su bolji nego godinu ranije, u globalu su anketirani hoteli poslovali s dobiti, a samo su dvije hotelske kuće iskazale gubitak. Poslovni prihodi anketiranih hotela na razini Županije veći su za 11%, a poslovni rashodi za 9%, ukupni prihodi u porastu za 10%, ali su i poslovni rashodi rasli za 11%;

Anketirani hoteli na razini Grada ostvarili su 9% dolazaka i 7% noćenja više nego u istom razdoblju prošle godine. Poslovni prihodi i poslovni rashodi rasli su za 9% u odnosu na devet mjeseci 2016. Dok su ukupni prihodi anketiranih hotela Grada rasli za 9%, ukupni rashodi su rasli za 11%; Prosječna iskorištenost kapaciteta u hotelskim kućama u DNŽ bila je 150 dana pune zauzetosti, što je 11 dana više nego lani;

Hotelske kuće u Gradu imale su prosječnu iskorištenost kapaciteta 151 dan pune zauzetosti, što je 7 dana više nego u prethodnoj godini;
Hotelima s 4 i 5* prosječna iskorištenost kapaciteta bila je 150 dana pune zauzetosti, što je 10 dana više nego lani;

Hoteli s 2 i 3* imali su prosječnu iskorištenost kapaciteta također 150 dana pune zauzetosti, što je 18 dana više nego za isto razdoblje godinu ranije;

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u anketiranim hotelima DNŽ iznosila je 6.437kn, od toga u hotelima s 2 i 3* 6.027kn, a u hotelima s 4 i 5* iznosila je 6.540 kn.

Prosječan broj zaposlenih po hotelu u DNŽ bio je 69 zaposlenika. U hotelima s 2 i 3* zaposlenih je 33, što je za 12% više u odnosu na devet mjeseci 2016., dok je u hotelima s 4 i 5* bilo 77 zaposlenih, što predstavlja porast od 10%.
Investicije anketiranih hotela porasle su za 67%.

EBIDA maržom pokazujemo koliki postotak dobiti prije kamata, poreza i amortizacije ostaje gospodarskom subjektu po svakoj kuni poslovnih prihoda; na razini DNŽ u prvih devet mjeseci 2017.g. iznosila je 50% i bila je na prošlogodišnjoj razini. Hoteli na razini Grada ostvarili su EBITDA maržu jednaku kao godinu ranije, 52%. U hotelima s 2 i 3* EBITDA marža je bila nešto slabija 33%, nego godinu ranije ,a u hotelima s 4 i 5* bila je na prošlogodišnjoj razini od 51%.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da su hotelijeri Dubrovačko-neretvanske županije pozitivno poslovali. Dobre fizičke pokazatelje slijedili su i financijski. Međutim, bitno je istaknuti kako će se ti dobri pokazatelji ostvareni u prvih devet mjeseci ipak nešto istopiti kad se budu radile analiza za dvanaest mjeseci poslovanja". - piše u priopćenju ŽK Dubrovnik.

V.S.

Izložba Ahmeta Ertuğa, jednog od najcjenjenijih suvremenih fotografa pod nazivom „Točka iščeznuća“ bit će otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak. u 19 sati.

U svom dugogodišnjem profesionalnom radu, Ahmet Ertuğ koristi jedinstven pristup koji se dosljedno provlači kroz njegov fotografski rad, a to su arhitektonski elementi kao detalji cjeline, bez obzira na to jesu li konstruktivne ili dekorativne naravi.

Izostanak čovjeka na njegovim fotografijama važan je element dimenzije vremena. Kustos izložbe, Marin Ivanović to objašnjava na sljedeći način u tekstu kataloga: „ne samo da nas čovjek na fotografiji podsjeća na to da je prizor koji promatramo 'uhvaćeni' trenutak, da je njegovo trajanje ograničeno na isti način kao što je ograničeno čovjekovo postojanje, nego je prisutnost čovjeka ujedno i odrednica epohe, određenog povijesnog razdoblja na koje nas upućuju odjeća, impostacija, facijalna ekspresija ili kadar. Fotografije Ahmeta Ertuğa odlikuje upravo taj dojam bezvremenosti, odnosno svevremenosti, postojanje prizora izvan vremena i u svim vremenima.“
Odličan osjećaj za prostor, detalje, simetriju i jednom riječju sklad, proizlazi iz činjenice da je ovaj turski fotograf po obrazovanju, arhitekt.

Za izložbu u Dubrovniku, kojom se po prvi put predstavlja hrvatskoj publici, izabrano je 20 fotografija velikih formata reprezentativnih interijera građevina snimljenih u Italiji i Dubrovniku. Ertuğ je sa svojim timom došao u Dubrovnik krajem rujna na poziv Umjetničke galerije Dubrovnik kako bi šest dana, snimajući u ranim jutarnjim satima uspio izbjeći turističke gužve i uhvatiti prazne i skrivene prostore Grada.
Svojim načinom fotografiranja on pomiruje moderan i tradicionalan način fotografiranja, pri tome koristeći ručno rađene moderne verzije starijih kamera koje se izrađuju u Švicarskoj i Austriji, a se radovi se printaju u New Yorku i Düsseldorfu. Gledajući ga kako fotografira s prebačenim crnim plaštem preko glave, snimajući fotografiju kroz tzv. „ground glass“, stječe se osjećaj da on uistinu stvara nešto čudesno.
Za Ahmeta Ertuğa „izvrsnost je jedini put“ što ponajbolje svjedoče fotografije prikazane na ovoj izložbi, a obuhvaćaju interijere svjetski poznatih građevina, poput knjižnice Laurenziana u Firenci, kazališta Bibiena u Mantovi, dvorca Valentino u Torinu, ali i knjižnice dominikanskog i franjevačkog samostana u Dubrovniku.
Radovi s ove izložbe, uključujući i pet fotografija snimljenih u Dubrovniku, bit će dio izložbe kojha se tijekom 2018. i 2019. godine prikazuje u Francuskoj pod pokroviteljstvom „Nacionalnog centra za spomenike Republike Francuske“ („Centre des Monuments Nationaux“) čime se ispunjava poslanje Umjetničke galerije Dubrovnik u svrhu promocije dubrovačke kulturne baštine.
Realizacija tehnički iznimno složenog projekta ostvarena je uz financijsku potporu Grada Dubrovnika i sponzorskih partnera Turkish Airlinesa, hotela Rixos Libertas Dubrovnik i Turskog kulturnog centra Yunus Emre iz Zagreba.

Kustosi su izložbe Marin Ivanović, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik i Jelena Tamindžija, kustosica s bogatim međunarodnim iskustvom. Izložba ostaje otvorena do 11. ožujka 2018. godine.

Biografija:
Ahmet Ertuğ je rođen 1949. godine. Nakon studija arhitekture u Londonu, usavršavao se u Engleskoj, Iranu i Turskoj. Fotografijom se počinje baviti tijekom studija snimajući ulični život zapadnog i istočnog Londona. Njegova predanost fotografiji dogodila se nakon što je primio prestižnu stipendiju Japanske zaklade za fotografije tradicionalne japanske arhitekture.
Njegovi projekti fotografiranja arhitektonske baštine objavljeni su u više od 30 najvažnijih knjiga o umjetnosti.
Najvažnije samostalne izložbe imao je u Parizu, Londonu, New Yorku, Beču i Istanbulu.
Fotografirao je neke on najvažnijih opernih kuća, knjižnica i kazališta, poput operne kuće La Scala u Milanu ili kazališta Morlacchi u Perugi, kao i knjižnice Palatina u Parmi, a te iste fotografije sabrao je i objavio u knjigama: Temples of Knowledge: Historical Libraries of the Western World; Domes: A Journey Through European Architectural History,; Hermitage: A Palace and a Museum i mnoge druge.
Ertuğ trenutno fotografira palače, kazališta i knjižnice u Italiji.

UGD

Uz javnu raspravu o prijedlogu izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika Društvo arhitekata Dubrovnik uputilo je opširno priopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti:

Društvo arhitekata Dubrovnik kontinuirano upozorava na nebrojene nepravilnosti u postupcima prostornog planiranja na području Dubrovačko-neretvanske županije, nastojeći putem redovitog sudjelovanja u javnim raspravama utjecati na zaštitu javnog interesa. Prostorno uređenje temelj je kvalitete života stanovnika nekog područja i građani se sve jače i svjesnije uključuju u raspravu o tim pitanjima, definirajući i stajući u zaštitu javnog interesa.

Prostorni planovi nisu samo instrument za provedbu razvojnih politika, već i temeljni instrument očuvanja prostora, zbog čega bi se u njihovoj izradi trebale uskladiti aspiracije stanovništva s pojedinačnim interesima.

Međutim, to u praksi uglavnom nije slučaj. Građani se u planiranje uključuju samo formalno, a planove kroje predatorski investitorski interesi. Lokalna uprava koja bi trebala identificirati i provoditi ono što je u javnom interesu, često uslijed odsutnosti vizije i jasne strategije u smislu gospodarenja prostorom u prostorno-plansku dokumentaciju ugrađuje političke špekulacije i korumpirane prakse. U Dubrovniku već godinama nema ni početka sustavnog planiranja koje bi bilo usmjereno na dugoročni prostorni razvoj, već se izrađuju samo pojedinačni planovi, i to isključivo za potrebe privatnih poduzetnika, a bez utvrđivanja i poštovanja javnog interesa.

Uslijed učestalih, a točkastih izmjena i dopuna prostornih planova, danas je nemoguće iščitati koncept i viziju razvoja grada. Aktualni postupak javne rasprave o Prijedlozima Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika, te Prijedlogu Odluke o stavljanju izvan snage Detaljnog plana uređenja Belvedere nastavak je dosadašnjih praksi zbog kojih DAD traži moratorij na postojeći GUP i hitan početak izrade novog prostornog plana zajedno sa svim pripadajućim stručnim studijama, elaboratima i analizama.

Osim što se u procesu izrade prostorno-planske dokumentacije izigrava javni interes, u slučaju Belvedera treba upozoriti i na problem netransparentnosti. Naime, predložene izmjene i dopune GUP-a Grada Dubrovnika pravi su presedan, budući da se sukladno idejnom rješenju privatnog arhitektonskog ureda koje je odabrano na privatnom pozivnom arhitektonskom natječaju i koji je proveo privatni investitor, mijenjaju osnovni urbanistički planovi, pri čemu zona ugostiteljske namjene vrste hotel (T1) postaje zona (T2), tj. turističko naselje.

Predmetno arhitektonsko rješenje nije bilo na javnoj raspravi, niti je iz dokumenata koji su dati na uvid moguće utvrditi o kakvoj je građevini riječ, pri čemu grafički prilozi dokazuju da se smišljeno skriva projekt i njegovo stvarno zauzimanje terena. Iza vizualizacije zamaskirane izmišljenim borovima koji izrastaju iz stijena, terasa i kroz zgrade, te četiriju načelnih shematskih presjeka za koje nisu dati podaci na kojem se dijelu zgrada i terena nalaze, stvarna planirana zgrada / zgrade hotela Belvedere zbog kojeg se predlažu izmjene i dopune GUP-a potpuno je skrivena.

Drugim riječima, ključni dokument zbog kojeg su pokrenute izmjene i dopune PPUG-a i GUP-a kao i ukidanje DPU-a, javnosti je nepoznat, na osnovu čega se pitamo: što je to javni interes na području Belvedera, tko ga je utvrdio, kako izgleda projekt novog hotela i uređenje čitavog obuhvata?

U promotivnom članku od čak osam stranica (!) u jednom dubrovačkom tjedniku navodi se da je novoplanirani hotel tri puta manji od postojećeg, te da ga karakterizira suvremena i prostorno nenametljiva arhitektura. Nadalje se navodi da novi hotel ima samo 75 soba koje su neuobičajeno široke - čak 10 metara. Jednostavna računica kaže: 75 soba x 10m širine = 750m fasade. Usporedbe radi, postojeći hotel Belvedere ima 190 soba i 20 apartmana, a koji su dužine 2 sobe. To je ukupno 230 soba širine 3,3m, što pomnoženo daje 759m fasade.

Drugim riječima, sve sobe postojećeg Belvedera su po dužini fasade veće za 1,2% od ukupne dužine 75 soba prijedloga novog hotela. Nadalje, iz načelnih shematskih presjeka datih u obrazloženju Prijedloga Izmjena i dopuna GUP-a može se utvrditi da je konstruktivna visina soba novoplaniranog hotela 370cm dok konstruktivna visina soba u postojećem hotelu Belvedere iznosi 300cm.

Kako smo utvrdili da dužina pročelja za planiranih 75 soba iznosi gotovo jednako kao dužina svih soba postojećeg hotela - uz napomenu da planirane sobe imaju za 23% veću visinu od soba postojećeg hotela - to znači da je njihova kubatura 23% veća od kubature svih 230 postojećih soba.

Iz svega toga nepobitno proizlazi da je predloženo rješenje hotela Belvedere predmetnim Prijedlogom izmjena i dopuna GUP-a najmanje 23% veće u kubaturi nego postojeći Belvedere, a nikako tri puta manji hotel!

Iz vizualizacija se jasno može vidjeti da je golema masa novoplaniranog hotela nagrnula na obalu, srušila zgrade prvog Belvedera, te da je zatrla povijesni javni put Vlaha Bukovca. I još jedna usporedba - izgrađenost Ploča kreće se oko 30% građevinske parcele, dok bi se Prijedlogom izmjena i dopuna GUP-a na području Belvedera dozvolila izgrađenost od čak 40%!

Ovakve izmjene i dopune koje se rade pod tajnovitim projektima i bez odgovarajućih stručnih studija (poput izostanka Strateške procjene utjecaja na okoliš), rezultat su svakojakih poremećaja u prostoru. Studija procjene utjecaja na dobra svjetske baštine Heritage Impact Assessment - HIA, koja nije dana na uvid, ni u kojem slučaju ne može zamijeniti Stratešku procjenu utjecaja na okoliš.

Na primjer, predloženim promjenama GUP-a bitno se utječe na morsku obalu (primjerice, dopušta se izgradnja zaštitnih pera duljine do 50m, privez za desetak plovila, kupalište na stijenama uvale Orsula), a gradi se i heliodrom. Iz toga proizlazi da je odluka o ne-izradi Strateške procjene utjecaja na okoliš Prijedloga izmjena dopuna GUP-a donesena na temelju bitno manjkavih činjenica o opsegu i vrsti izmjena i dopuna GUP-a koje se predlažu. Također, pitanje rješenja prometa istočnog dijela grada ne može se riješiti bez terena Belvedera. Prijedlog Izmjena i dopuna GUP-a uspoređuje se s važećim DPU-om 2.1. Belvedere, dok se s druge strane "zaboravlja" naglasiti kako je tim izrađivača DPU-a vrlo dobro riješio to pitanje. Osim toga, u predmetnom Prijedlogu promet uopće nije prikazan! Jednako tako, paradoksalno je da se u neposrednoj kontaktnoj zoni nalaže izrada UPU-a, dok se za ovako neizmjerno važan i unikatan prostor obveza izrade istog ukida.

Ako tajnoviti idejni projekt planiranog turističkog naselja zamjenjuje UPU, onda on mora proći Javnu raspravu, a ne da se vrši masivna izmjena GUP-a s nesagledivim posljedicama i to na temelju skrivenih bitnih tehničkih veličina zgrada. Ne zaboravimo - to je bio privatni natječaj čiji program nije verificirala nadležna služba, kao ni Gradsko vijeće Grada Dubrovnika!

Prostorni planovi održavaju opću društveno-političku sliku okarakteriziranu odsutnošću dugoročnih razvojnih strategija. Najveći problem u smislu dugoročnog gospodarskog i prostornog razvoja grada upravo su ovakve partikularne intervencije koje eksploatiraju povijesnu graditeljsku baštinu bez stvaranja dodatne vrijednosti, a koje političkim odlukama poprimaju značaj državnog interesa.

Javni interes pa tako i javni prostor u takvim okolnostima su stisnuti na marginu. Jedan od primjera je i ovakva amputacija strateške točke grada na kojoj se namjerava izgraditi turističko naselje za bogato strano tržište radi ostvarenja enormnog profita temeljenog na renti Dubrovnika. Društvo arhitekata Dubrovnik će se zbog svega toga, a sukladno svojoj dosadašnjoj praksi, o svemu više očitovati u pisanim primjedbama koje će pravodobno dostaviti javnosti na uvid.

Društvo arhitekata Dubrovnik

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je s ravnateljem Županijske lučke uprave Korčula Vedranom Lelekovićem i ravnateljem Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antunom Banovcem, ugovore o financiranju dokumentacije za Novu luku Korčula, na lokaciji Polačište, odnosno za finaciranje aktivnosti u lučkim područjima u nadležnosti Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije.

Ukupna vrijednost ovih ugovora je 700 tisuća kuna, od čega je ugovor s Županijskom lučkom upravom Korčula 500 tisuća kuna, dok vrijednost ugovora s Lučkom upravom Dubrovačko-neretvanske županije iznosi 200 tisuća kuna.

Potpisivanje ovih Ugovora nastavak je aktivnosti na daljnjem razvoju lučkih sustava na području Županije. Naime, sukladno zakonskim odredbama, Županija je putem četiri lučke uprave kojima je osnivač, nadležna nad 81 lučkim područjem luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja u kojima se kontinuirano provode radnje na održavanju, zaštiti i daljnjem razvoju.
Naime, prostornim planovima, strategijama povezivanja te utvrđenim ciljevima u poboljšanju povezivanja otoka na području Županije s kopnom, ovim sredstvima dodjeljenim Županijskoj lučkoj upravi Korčula planira se ishoditi prijeko potrebni dio dokumentacije za gradnju nove luke, s obzirom da je Nova luka Korčula, na lokaciji Polačište, planirana kao prihvatna luka na otoku Korčuli, preko koje bi se odvijao promet iz luke Perna na poluotoku Pelješcu. Projekt nove luke Korčula, uz trajektno pristanište Perna na Pelješcu te zaobilaznicu Orebića, predstavljaju cjelinu u planu prometnog povezivanja Korčule s Pelješcom.

Za napomenuti je da su, osim nedavno uređene i puštene u promet, komunalne lučice Batala u vrijednosti od 10 milijuna kuna, u proteklih nekoliko godina izravno ili u suradnji s nadležnim Ministarstvom Županijske lučke uprave uložile više od 110 milijuna kuna, čime je osim uređenja i održavanja izgrađeno ukupno dva kilometra potpuno novih obala u svrhu operativnih područja za pristajanje plovila te komunalnog i nautičkog veza u lukama.

Spomenuta sredstva su uložena u pomorsko-putnički terminal Vela Luka (26 milijuna kuna), Luka Šipanska, Gornje Čelo na Kalamoti, Komolac, Orašac, Trsteno, Zaton, Lopud, Suđurađ, te luka Batala (ukupno 23 milijuna kuna), Trpanj, Broce, Sobra, Slano, Mlini, Ston i Prigradica (ukupno 44 milijuna kuna). U Zavalatici, odnosno trajektnu luku Korčula te rivu u gradu Korčuli uloženo je 18 milijuna kuna.

Također od sredstava uprihođenih od pomorskog dobra, u proteklih nekoliko godina Županija je osim izravnih ulaganja, dodjelila gradovima i općinama sredstva za pomoć u realizaciji projekata na pomorskom dobru u ukupnom iznosu od 8,5 milijuna kuna.

DNŽ

U Veleposlanstvu RH u Londonu održan je jučer već tradicionalni Božićni prijem kojeg su zajednički organizirali Turistička zajednica grada Dubrovnika, Grad Dubrovnik i Zračna luka Dubrovnik. Nakon Dubrovačke kolende koju su izveli dubrovački glazbenici Dživo Brčić i Josip Pende, domaćini su se kratkim govorima i prigodnim blagdanskim čestitkama obratili nazočnima.

Dubrovačkom Božićnom prijemu je prisustvovalo osamdesetak uzvanika – turističkih agenata i novinara, te brojnih uglednika iz Londona, od kojih su neki porijeklom i iz Hrvatske.

Služili su se hrvatski specijaliteti i domaća vina, što je za ovu prigodu pripremila britanska tvrtka Taste Croatia, koja na ovom tržištu uvozi hrvatske proizvode. Uz glazbene izvedbe Dubrovačke kolende i ostalih prigodnih hrvatskih i dubrovačkih skladbi vrsnih dubrovačkih glazbenika, Dživa Brčića i Josipa Pende, upriličen je i zanimljiv igrokaz susreta dvaju dubrovačkih velikana na engleskom jeziku “Male ćakule dubrovačkih velikana”, Ruđera Boškovića i Marina Držića, koji su izveli učenici 3. razreda Gimnazije Dubrovnik, Karlo Krilanović i Antonio Mustahinić.

Veleposlanik RH u Velikoj Britaniji, Igor Pokaz, pozdravivši nazočne, istaknuo je značaj Dubrovnika kao popularne destinacije za odmor Britanaca. Izjavio je da i on osobno može preporučiti Dubrovnik za odmor jer već jedanaest godina ljetuje na dubrovačkom otoku Šipanu.

Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić istaknula je veliku važnost britanskog turističkog tržišta za Dubrovnik, koji su već tradicionalno na prvom mjestu najbrojnijih posjetitelja Dubrovnika. Govorila je o uspješnosti Dubrovnika koji je ove godine ostvario rekordne turističke rezultate, s velikim udjelom britanskih gostiju u ukupnim ostvarenjima, izrazivši očekivanje da će u budućnosti i dalje jačati veze između Dubrovnika i Londona, te da će broj Britanaca kod nas i dalje rasti.

Naime, Britanski turisti su najbrojniji posjetitelji Dubrovnika već dugi niz godina, a ove su godine u prvih jedanaest mjeseci ostvarili 181 272 dolazaka i 874 174 noćenja, što je oko 21 % porast u dolascima i 17 % porast u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Direktor Zračne luke Dubrovnik, Roko Tolić, se u svom govoru posebno zahvalio zrakoplovnim kompanijama istaknuvši British Airways kao vrlo važnog partnera Zračne luke Dubrovnik, koji održava cjelogodišnje zrakoplovne linije s Dubrovnikom. Dodao je i odlične rezultate Zračne luke Dubrovnik koja je iznimno važna za turistički Dubrovnik jer 70 % dubrovačkih gostiju su avio gosti.

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika, Jelka Tepšić je istaknula objavu Financial Times-a u kojoj je Hrvatska na sedmom mjestu u svijetu po svojoj privlačnosti za nove investicije, a u istom izdanju je istaknuto kako je i vrlo atraktivna filmska destinacija. Posebno se u tom smislu ističe Dubrovnik jer je upravo održana premijera osmog nastavka filma Star wars - The last Jedi, koji je prošle godine sniman u našem gradu. Naglasila je kako je Dubrovnik izrazito uspješna turistička destinacija , koja je i suočena i s velikim izazovima te je gradska uprava poduzela aktivnosti usmjerene boljoj organizaciji pristajanja brodova na kružnim putovanjima i nove mjere s tim u vezi.

Na prijemu je upriličeno izvlačenje sretnog dobitnika dvije povratne zrakoplovne karte Croatia Airlines London – Dubrovnik - London i besplatni boravak za dvije osobe u dubrovačkom hotelu Kazbek (5*). Sretni dobitnik je James Stewart, novinar The Sunday Times-a.

DPP

U kinima diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj nakon svjetske premijere u Los Angelesu počele su projekcije osmog nastavka filmske sage Ratovi zvijezda. Prva projekcija ovog filmskog spektakla sutra će biti i u Dubrovniku. Budući da je Dubrovnik grad u kojem su se snimali dijelovi te iznimno popularne filmske sage, dubrovačka projekcija zapravo je trebala biti spektakularna, nalik hollywoodskima i trebala je uključivati puno više od prošetavanja dva kostimirana lika iz filma Stradunom i „3D mappinga“.

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić koji europsku premijeru osmog nastavka Ratova zvijezda večeras gleda u Londonu za portal Dubrovnikpress.hr otkrio je kako je bio zamišljen ovogodišnji Zimski festival, ali i kako je trebala izgledati prva dubrovačka projekcija Ratova zvijezda.

- U spektaklu koji su pripremali Turistička zajednica Grada, Lucasfilm i Lego, osim Dubrovčana zasigurno bi uživali i brojni gosti. Da je dogovor ostvaren i festival pravovremeno i na primjeren način prezentiran na turističkim sajmovima svakako bi u Grad privukao i brojne fanove Ratova zvijezda, a ne treba posebno isticati koliko ih ova saga ima diljem svijeta. Naime, ključni motiv ovogodišnjeg Zimskog festivala bio bi „Aliens Coming“, „Budućnost je već počela“. Glavni povod bilo je snimanje Ratova zvijezda 8 u Dubrovniku i promocija filma u pet tisuća kinematografa diljem svijeta. Nije potrebno posebno isticati kako je Disney vlasnik Lucasfilma i najveća svjetska kompanija zabave, dok je Lego najveća svjetska kompanija za proizvodnju igračaka, a najviše svojih planetarno popularnih kockica prodaje upravo na temu Ratova zvijezda. Sukladno planu, Turkish Airlines je zbog ovogodišnjeg Zimskoga festivala uveo i četiri tjedne linije zimi, koje nažalost nisu dobro popunjene i već sad planira smanjenje. - kazao je Vlahušić, otkrivši kakav je ovogodišnji Zimski festival bio dogovoren.

- Ovogodišnji Zimski festival trebao je početi kao i lani polovicom studenoga i trajati do prve nedjelje iza Tri kralja. Stradun je trebao biti pun kućica. Već je bilo dogovoreno da Disney ima svoju kućicu sa svojim proizvodima. Drugu kućicu trebao je imati Lego s kockicama. Naravno, Medo bi bio i dalje na Stradunu kao i saonice koje bi postale svemirske saonice koje dovoze likove iz Ratova zvijezda. - kazao je Vlahušić.

- Dan prije europske projekcije Ratova zvijezda u Royal Albert Hallu u Londonu u istom je tom prostoru, Grad Dubrovnik i TZ Dubrovnika u suradnji s Ministarstvom kulture i Ministarstvom turizma trebao napraviti veliki „happening“ na temu „Dubrovnik i Hrvatska - vodeća svjetska filmska odredišta“, najveći filmski studio na otvorenome i najpoželjnija filmska turistička destinacija. - rekao je Vlahušić.

- Inače, 13 prosinca na Stradunu bila bi hrvatska premijera Star Warsa 8 na otvorenome. Platno bi bilo na ulazu na vratima od Pila, stolice od Široke prema Pilama, oko 2 tisuće stolica. Na izloge bi vratili dio scenografije Ratova zvijezda s letećim konjem, a Lego bi ukrasio prostor sa svojim Falconima iz Ratova zvijezda. Crveni tepih bio bi između kućica od Orlanda prema Širokoj ulici. Sa mnom iz Londona došao bi netko od glavnih glumaca i netko iz režije i produkcije te brojni hrvatski „celebritiji“, političari I predstavnici svjetskih medija. Glavni na crvenome tepihu bili bi likovi iz Ratova zvijezda, a posebno tri humanoidna robota R2D2, BB8 i C3PO koji bi ostali sve do kraja festivala i bili svjetska atrakcija. Kućice bi oslikali svemirskim detaljima i bilo bi to zimsko selo iz neke daleke galaksije koje se spustilo na Stradun. - kazao je Vlahušić.

Istaknuo je kako bi uz Ratove zvijezda u Dubrovnika u sklopu Zimskog festivala u Dubrovnika bili prikazivani i ostali filmovi i serije koje su se tu snimale.

- Bilo je planirano prikazivanje serije Igra prijestolja, nova serija Last Knight koja se snimala u Gradu te dva indijska „blockbustera“ koja su također u nas snimana, a poseban gost bio bi glavni glumac tog filma i indijski ministar turizma. - rekao je Vlahušić, dodavši kako bi u Novu godinu Dubrovčane i njihove goste uvela neka strana pjevačka zvijezda.

- Za Novu godinu uz potporu sponzora pjevao bi svjetski izvođač. Da, ovo je sve bilo dogovoreno, što ne znači da bi bilo i završno jer moja mašta nema kraja. - kazao je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

Dubrovačko-neretvanska županija je odobrila i započela isplatu 360 tisuća kuna vinogradarima županije kao pomoć za ublažavanje posljedica mraza iz travnja ove godine, a taj novac bit će raspodijeljen na 536 vinogradara iz osam gradova i općina županije. Spomenuta sredstva, ionako namijenjena za razvoj vinarstva u županiji, osigurana su kao ušteda troškova četvrtog Dubrovnik Festwine-a.

Pomoć je namijenjena tvrtkama, obrtima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a utvrđena je temeljem prijave kod tada proglašene elementarne nepogode utvrđene u suradnji s općinskim i gradskim povjerenstvima.

Bitno je napomenuti kako se ova pomoć, ni u kojoj mjeri ne odnosi na prijavljene štete iz Registra šteta nastalih uslijed elementarnih nepogoda, koje su sukladno zakonu, u nadležnosti Vlade Republike Hrvatske te će kao takve i biti razmatrane, kao što je to bilo i za ranijih elementarnih nepogoda.

Ova pomoć predstavlja doprinos očuvanju vinarstva i vinogradarstva kao gospodarske grane Županije, te tradicije i očuvanju vinove loze kao dijelu kulturnog nasljeđa.

DNŽ

Rotary Club Dubrovnik i Dubrovački simfonijski orkestar u suradnji s Gradom Dubrovnikom i ove godine organiziraju tradicionalni donatorski koncert pod nazivom „Ususret Božiću“. Koncert će se održati u četvrtak, u dubrovačkoj Katedrali s početkom u 20 sati.

Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnat će ugledni kanadski dirigent Marc Tardue, dok će kao kao solistice nastupiti jedna od najboljih hrvatskih klarinetistica Marija Pavlović i mlada sopranistica Sara Žuvela. Tradicionalno će nastupiti i dubrovačke klape – klapa Subrenum i Kaše, a na programu će se naći djela stranih i domaćih skladatelja poput A. Corellija, F. Schuberta, L. Bassija, zatim K. Magdića, J. Flamenga, V. Dragojevića, kao i kolende dubrovačkog kraja i druge tradicionalne pjesme.

Prošlogodišnji prihod koncerta bio je namijenjen nabavci sadnica za obnovu maslinika na području korčulanske općine Smokvica, dok je prihod koncerta ove godine namijenjen obnovi maslinika u Konavlima.
Informacije o ulaznicama dostupne su na broj telefona Dubrovačkog simfonijskog orkestra: 417 110 ili 091 613 7314.

DSO

Predsjednik Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Božo Miletić na okruglom stolu Jutarnjeg lista naziva „Liberalizacija taksi prijevoza“ žestoko je optužio ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića za pogodovanje stranoj tvrtki i pripremu nacrta zakona koji ugrožava hrvatske građane. Na okruglom stolu sudjelovali su i direktor Ubera za Hrvatsku Davor Tremac, predsjednik Udruženja davatelja taksi usluga pri HGK Petar Dragić te ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek.

Odgovarajući na izjavu ministra da zakon donosi jednake uvjete za sve, kao i na izjavu Davora Tremca da će Uber poštovati novu zakonsku regulativu, Miletić je istaknuo nelogičnosti u dosadašnjem djelovanju Ministarstva, ali i radu Ubera, navodi se u priopćenju Udruženja taksi prijevoznika.

- Mi smo danas u situaciji da ne znamo tko je pisao ovaj zakon, inače po nekvaliteti presedan u Europskoj uniji. Članovi radnih skupina u niti jednom trenutku nisu vidjeli nacrt zakona, a kako čujemo, dobro plaćeni lobisti zauzeli su se za ovakav nacrt prijedloga zakona, između ostalih i njihov počasni predsjednik. S druge strane, gospodine Tremac, imate pravomoćnu presudu da kršite zakon Republike Hrvatske. Hoćete li sada prestati s obavljanjem nelegalne djelatnosti? Ministre Butković, osjećate li odgovornost zato što upravo vi dvije godine niste uspjeli zaustaviti nelegalnu djelatnost u Hrvatskoj?. - izjavio je Miletić.

Upitan što konkretno zamjera novom nacrtu zakona, Božo Miletić je izdvojio upotrebu aplikacije kao mjernog uređaja, apsolutno zanemarivanje koncepta sigurnost putnika i gubitak ovlasti lokalnih jedinica.

- Ne mogu vjerovati da upravo Hrvatska čini nevjerojatan presedan i uvodi aplikaciju kao mjerni uređaj za izračun cijene prijevoza, koja je potpuno nelegitimna, s njom se može manipulirati i bazira se na GPS kartama koje Hrvatske nije niti izradila. Puno pričamo o korisnicima i njihovom interesu, a zapravo legaliziramo njihovu prijevaru – ja kao taksist u Dubrovniku u jeku sezone tako mogu naplatiti vožnju umjesto 50 kuna recimo 500 kuna, a još mogu i prekršajno prijaviti putnike ako mi ne plate. S druge strane, nemamo nikakvu kontrolu vozača – prema novom prijedlogu zakona netko može voziti cijelu noć taksi i ujutro primjerice sjesti u autobus i voziti našu djecu. Tko je uopće odgovoran za sigurnost naših građana i naše djece?. - izjavio je Miletić.

Miletić je naglasio kako će u narednom razdoblju uložiti svoje prigovore za izmjenu zakonskog prijedloga, a posebno se osvrnuo na ministrove riječi kako prijedlog zakona nije sveto pismo i kako se on može mijenjati.

- Upravo smo čuli da je ministar Butković, bez obzira na to što smatra da zakon ide u dobrom smjeru, izjavio da se on može mijenjati. Uistinu se nadamo da će Ministarstvo u narednom razdoblju uvažiti naše prijedloge, kao i stavove struke, ako to već nije učinjeno do sada. Smatramo da broj autotaksi prijevoznika trebaju određivati jedinice lokalne samouprave i to na temelju studije koja je vrlo jasno ukazala na neophodnu upotrebu taksimetra kao mjernog uređaja. Ne znam zašto Ministarstvo uporno zanemaruje studiju Prometnog fakulteta koju je samo naručilo. Mislimo da zaista nije potrebno da dođe do onog najgoreg – da se usvoji zakon koji egzistencijalno ugrožava nas taksi obrtnike, a istovremeno predstavlja prijetnju sigurnosti na cestama. Uostalom, pouzdano znam iz iskustva brojnih Uberovih vozača da i za njih ovo nije prihvatljivo rješenje, govore nam da su izrabljivani i da moraju gotovo 12 sati provoditi za volanom kako bi zaradili minimalac. - zaključio je Božo Miletić.

DPP

“Podijelimo radost Božića”, karitativna akcija prikupljanja nekvarljive hrane i higijenskih potrepština koja se 11. put organizira na Pilama u Dubrovniku i čiji cilj je uljepšati božićne blagdane pojedincima i obiteljima na nekom siromašnijem području Republike Hrvatske, ove godine je usmjerena prema području Ogulina, koje je stradalo u nedavnim poplavama. Akcija “Podijelimo radost Božića” održava se u subotu od 9 do 16 sati i u nedjelju od 9 do 13 sati na Pilama.

Akciju organizira Caritas Dubrovačke biskupije, a podržavaju je pojedinci, obitelji, institucije (Grad, Županija, općine, škole, vrtići), župne i redovničke zajednice, katolička društva, sportski klubovi, udruge... 

“Kada smo prije deset godina krenuli s organiziranjem akcije ‘Podijelimo radost Božića’ na području Dubrovačke biskupije gotovo da i nije bilo organiziranih akcija za prikupljanje hrane i higijenskih potrepština. Godina po godina, situacija se uvelike promijenila te danas imamo mnoge akcije kroz koje se naši sugrađani mogu uključiti i pomoći potrebitima. I sam Caritas ponudio je našim sugrađanima nekoliko akcija. Ipak, želja nam je da se projekt 'Podijelimo radost Božića' nastavi i dalje. Zašto? Zato što je u čovjeku, kako i sami znate, potrebno razvijati osjećaj ljubavi i pažnje za drugoga. Upravo se činom kupnje proizvoda, zatim činom pakiranja, odvoženja, a nadasve činom susreta s volonterima na Pilama, kojima se predaju paketi, još više razvija djelotvorna ljubav prema bližnjem u potrebi. Posebnost ovoga projekta je i u tome što Dubrovnik i ostali dijelovi biskupije pomažu druge krajeve Hrvatske koji ‘imaju malo manje sreće’ pa žive u nekom dijelu Domovine koji baš i nema blagodati, životne mogućnosti i prilike koje imaju Dubrovčani. Sve to želimo ovim projektom istaknuti”, poručuju organizatori.
Svi oni koji su prijašnjih godina sudjelovali u akciji pozivaju se da se priključe i ove godine, a svi oni koji do sada nisu sudjelovali također su pozvani da daruju od srca nepoznatim osobama u potrebi i u svom srcu osjete radost darivanja.

Dubrovačka biskupija