Tradicionalni donatorski koncert pod nazivom Ususret Božiću održao se večeras u Katedrali. Koncert je održan u organizaciji Rotary kluba Dubrovnik i Dubrovačkog simfonijskog orkestra u suradnji s Gradom Dubrovnikom.

Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnao je kanadski dirigent Marc Tardue, dok su kao solistice nastupile klarinetistica Marija Pavlović i sopranistica Sara Žuvela. Tradicionalno su nastupile i dubrovačke klape Subrenum i Kaše. Na programu su bila djela stranih i domaćih skladatelja poput A. Corellija, F. Schuberta, L. Bassija, K. Magdića, J. Flamenga, kao i kolende dubrovačkog kraja i druge tradicionalne pjesme.

Prihod s kocnerta namijenjen je obnovi maslinika u Konavlima.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=Hs-V0H6-LRc"]

V.S.

Cijena dnevne Dubrovačke karitce povećat će se za 10 kuna te će iznositi 200 kuna, umjesto dosadašnjih 190 kuna. Naime, na sjednici Gradskog vijeća, koja će se održati u ponedjeljak, ide Prijedlog zaključka o usvajanju Cjenika Dubrovačke kartice.

Cijene trodnevne i tjedne Dubrovačke kartice ostanu neizmijenjene, odnosno iznosit će kao i do sad, 250 kuna za trodnevnu i 350 kuna za tjednu Dubrovačku karticu. Nova cijena stupit će na snagu od 1. svibnja iduće godine.

Inače, broj korisnika usluge Dubrovačke kartice raste iz godine u godinu. Tako se samo u prvih deset mjeseci ove godine bilježi povećanje od 42,4 posto u odnosu na lani, što je ogroman porast. Stoga, ovo povećanje od deset kuna utržit će i značajan prihod za Grad Dubrovnik.

Dubrovačka kartica, koju je inače uveo nekadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić, omogućavaa razgledavanje kulturne i spomeničke baštine u vlasništvu Grada Dubrovnika, zidine, Franjevački samostan te Muzeje i galerije Konavala.

V.Salvia

Živo i burno bilo je uz Javno izlaganje koje se danas održalo uz Javnu raspravu o Prijedlozima Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika te Prijedlogu Odluke o stavljanju izvan snage Detaljnog plana uređenja Belvedere. Javno izlaganje održano je u prepunoj gradskoj vijećnici.

Dakle, plansko rješenje DPU-a Belvedere nije više u skladu s potrebama daljnjeg korištenja i razvoja ovog područja, odnosno planskih preduvjeta za revitalizaciju turističkog sadržaja pa je tako pokrenut postupak stavljanja izvan snage DPU-a Belvedere, a što neke građane smeta, kako se moglo čuti na javnoj raspravi.
Gradonačelnik Mato Franković uvodno je rekao kako je ovaj "projekt važan za Grad i kako je sadašnjim DPU-om ustvari predviđena megalomanija, a kako novi DPU osigurava prolaz do pomorskog dobra u dvije razine, liftom i skalinima". Pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić objasnila je kako nakon javne rasprave se izrađuje nacrt konačnog prijedloga, koji ide na mišljenje u Zavod za prostorno uređenje DNŽ i suglasnost ministarstva. Paralelno s tim postupkom radi se Studija utjecaja na baštinu koja ide na ocjenu na UNESCO, nakon zaprimanja tog mišljenja, objasnila je Lončarić, Planovi se mogu uputiti na usvajanje Gradskom vijeću.
Predstavnik investitora, tvrtke Vila Larus vlasnika Viktora Vekselberga, Gunther Bischof rekao je više o provođenju natječaja kojega je proveo sam investitor. Predstavio je detaljni plan uređenja, naglasivši kako renoviranje postojeće zgrade nije bila opcija. Projektant Marko Dabrović iz tvrtke 3LHD objasnio je tehnički aspekt gradnje, ali i buduću građevinu.
- Recepcija je izdvojena na gornjem dijelu parcele, kao nekad Excelsior. A postojat će i donja recepcija koja će se povezivati liftom, uspinjačom s gornjom. Javni prostori bit će uz more. Način izgradnje je takav da silueta bude što manja, za razliku od sadašnjeg zdanja koje stvara neprirodan kontrapunkt Grada Dubrovnika. Bit će tu i mini dvorana gdje se mogu održavati događaji s pogledom na Grad, gdje će svi moći doći. Srednji dio se mora obnoviti i pošumiti, tarace će biti ozelenjene s pravim mediteranskim biljem. Što se tiče šetnice, bit će 400 metara kvadratnih na zapadnoj parceli, koja će građanima omogućiti nesmetan pristup plaži. Sobe će biti velike i luksuzne. - rekao je Dabrović, kazavši kako će građanima biti omogućena i upotreba lifta ili skalina.

Izrađivač Procjene utjecaja na baštinu Dubravko Bačić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu rekao je kako je ukupna procjena planiranih promjena takva da je projekt pozitivan u odnosu na postojeće stanje. Njegovo izlaganje bilo je poprilično dugo pa su građani vidno negodovali, u jednom trenutku počevši ironično pljeskati na njegove riječi.

Predstavnica izrađivača izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Ana Putar dodala je kako je osnovna izmjena ta što je zona hotela pretvorena u jedinstvenu zonu turističkog naselja, proširenjem na dosadašnju površinu sporta i rekreacije, dok je dodala kako će tu biti i helidrom.

Njihovo izlaganje najviše je zasmetalo predsjedniku Udruge Divlja liga vaterpolo Igoru Legazu, koji je imao okršaj i s gradonačelnikom Frankovićem.
- Godine 2013. Gradsko vijeće je usvojilo DPU za područje oko Belvedera, ponte sv. Jakova. Ne postoji idealan plan. Ali, za Grad Dubrovnik se može reći da je postojeći plan idealan, za ovo područje, najvrjednije u cijeloj Dalmaciji. Postojeći DPU ima zonu sporta i rekreacije, ali i javnu garažu s preko 500 mjesta. Košarka, odbojka, mali nogomet, bazen... Značajan za Divlju ligu da se zimi može trenirati, igrati, pucati! Bila je predviđena koncertna dvorana, kao i splet raznovrsnih puteva. Svima dostupno! Ali, preko noći se pojavljuje projekt koji podrazumijeva hotelsko naselje, zaboravite tamo pristup, pustite što vam ovi pričaju. Podvalila se priča o šetnici. Što će nama šetnica?! Mi imamo nekoliko stoljeća star put, sve do kud je bila kuća Nikole Barbarića. Sjećate se?! Do tu dopire današnji javni put, koji nije prestao biti javan, osim u vremenima kad je Austro-Ugarska napravila vježbalište za vojnike. Sve vrijeme je tamo javni prostor. A danas je to prometnica, koju Grad ne želi uknjižiti na svoje vlasništvo, po Zakonu o cestama. Gura nam se ideja o šetnici. Što će nam ona pored ovog puta?! - između ostaloga je rekao Legaz, kojemu smeta i što će biti helidrom na dijelu starog puta "koji nije za cestovni promet, a kamoli će biti za zračni".

- Gradonačelniče Mato Frankoviću, prije dva i pol mjeseca ste kazali Ljubu Nikoliću da bi Igor Legaz bio ponosan na vas kako ste u Ministarstvu branili Put Vlaha Bukovca. Bukovac je crta koja se ne smije proći. Pa zašto niste dosljedni? - energično je pitao Legaz te dobio pljesak nazočnih.

Franković, koji je inače cijelo vrijeme molio građane da ne uskaču jedni drugima u riječ, mu je odgovorio kako je on uvijek dosljedan, dodajući kako vjerojatno Legaz DPU nije dobro iščitao kad mu toliko toga smeta. Legaz se raspravljao i s Dabrovićem, kojemu je rekao da je u sukobu interesa "jer mu predstoji velika lova".
Što se tiče ostatka rasprave, nju je napustio gradski vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti, koji je u jednom trenutku konstatirao "kako se prije autom nije mogla proći bijela raštija", željevši objasniti niti kako onda nije bilo idealno. Građani su ustvrdili da to nije bilo tako te dio stanovnika ovoga prostora mu poručio kako troši vrijeme. U tom trenutku, Rossetti je napustio gradsku vijećnicu.
Nikolu Beusana iz Lučke kapetanije zanimalo je planira li se u budućnosti izgradnja marine, budući da se planira privezište za 12 plovila. Dabrović mu je odgovorio da se ne planira marina, dodajući da tko zna što će biti u interesu Grada i investitora u budućnosti.
Gradski vijećnik HSS-a Vido Bogdanović rekao je da je Belveder "ruglo Grada", naglasivši kako mu se čini da se ovdje radi o sentimentalnoj investiciji jer "vjeruje kako Belvedere neće lako donijeti novac". Smatra kako je javni interes maknuti "arhitektonsko smeće s ovoga područja".
Gradski vijećnik Ljubo Nikolić objasnio je kako ima veliko povjerenje u arhitekta Dabrovića "koji je dijete Grada". Naveo je projekte koji su se predstavljali kao spasonosna rješenja, ističući kako je svaki imao sa sobom neku negativnu konotaciju. Radi se tu, kazao je, o "garaži, golfu na Srđu, marini na Lapadskoj obali". Precizirao je kako ne misli da će takav biti i ovaj projekt, ali i dodao kako treba biti oprezan.

Javni uvid traje 15 dana, zaključno do 22. prosinca, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, Dubrovnik.

Izložba turskog fotografa Ahmeta Ertuğa „Točka iščeznuća“ otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Kustosi izložbe su ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović i povjesničarka umjetnosti Jelena Tamindžija. Ahmet Ertuğ jedan je od najcjenjenijih suvremenih fotografa. Izloženo je pet fotografija koje je Ahmet Ertuğ snimio u Dubrovniku te 15 fotografija nastalih u Italiji, a obuhvaćaju interijere i eksterijere svjetski poznatih građevina.

Autor Ertuğ rekao je kroz smijeh da se razmišlja i preseliti u Dubrovnik, zahvalivši se svima koji su realizirali ovu izložbu, istaknuvši što je počašćen što je pozvan izlagati u UGD.

- Kad budete gledali u fotografije pronaći ćete i sebe na pozornici i uživajte u tome. - rekao je Ertuğ, a njegove riječi posebno su specifične jer njegov rad karakterizira izostanak čovjeka s fotografije

Ravnatelj UGD Marin Ivanović kazao je kako su u Dubrovniku fotografirani reprezentativni objekti. Riječ je o Franjevačkoj crkvi, Franjevačkoj knjižnici, Dominikanskoj knjižnici te interijer Sponze, kao i pogled sa Sponze na Stradun.

- Ertuğ gostuje u puno poznatijim institucijama nego što je ova i samo to bi nam trebala biti čast. K tome, napravio je i pet djela u Dubrovniku. Mi smo ga zamolili, došao je tu, snimao je mnoge motive. Snimao je onaj Grad u trenutku kad se isprazni, kad na njemu nema turista i nikoga. Onda on pripada svima od nas. Tada smo sami, a on je sam skupa s nama. - rekao je Ivanović, koji je iznio i podatak da svaka uokvirena fotografija teži čak 120 kilograma, objasnivši da je i postav izložbe tako bio vrlo izazovan.

Kustosica Tamindžija dodala je "kako su fotografije tiskane u Düsseldorfu", objasnivši kako je i "katalog umjetničko djelo te je nastao pod posebnim nadzorom umjetnika". Izložbu je proglasio otvorenom dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Fotografije snimljene u Dubrovniku, bit će dio izložbe koja se tijekom 2018. i 2019. godine prikazuje u Francuskoj pod pokroviteljstvom „Nacionalnog centra za spomenike Republike Francuske“.

Izložba ostaje otvorena do 11. ožujka.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=GxJJ5A6i0BA"]

Biografija:

Ahmet Ertuğ je rođen 1949. godine. Nakon studija arhitekture u Londonu, usavršavao se u Engleskoj, Iranu i Turskoj. Fotografijom se počinje baviti tijekom studija snimajući ulični život zapadnog i istočnog Londona. Njegova predanost fotografiji dogodila se nakon što je primio prestižnu stipendiju Japanske zaklade za fotografije tradicionalne japanske arhitekture.
Njegovi projekti fotografiranja arhitektonske baštine objavljeni su u više od 30 najvažnijih knjiga o umjetnosti.
Najvažnije samostalne izložbe imao je u Parizu, Londonu, New Yorku, Beču i Istanbulu.
Fotografirao je neke on najvažnijih opernih kuća, knjižnica i kazališta, poput operne kuće La Scala u Milanu ili kazališta Morlacchi u Perugi, kao i knjižnice Palatina u Parmi, a te iste fotografije sabrao je i objavio u knjigama: Temples of Knowledge: Historical Libraries of the Western World; Domes: A Journey Through European Architectural History,; Hermitage: A Palace and a Museum i mnoge druge.
Ertuğ trenutno fotografira palače, kazališta i knjižnice u Italiji.

Počašćen sam što Umjetnička galerija Dubrovnik daje toliku važnost mom radu, kultura nema granica i ako dijelimo kulturno naslijeđe uistinu možemo pronaći mir, rekao je na konferenciji za novinare turski fotograf Ahmet Ertuğ, čija će se izložba „Točka iščeznuća“ otvoriti večeras, u 19 sati, u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.

Za izložbu u Dubrovniku, kojom se po prvi put predstavlja hrvatskoj publici, izabrano je 20 fotografija velikih formata reprezentativnih interijera građevina snimljenih u Italiji i Dubrovniku. Dubrovačke fotografije nastale su u rujnu. Ertuğ je rekao "kako je predivna dubrovačka arhitektura dala završni potez ove izložbe".

Ravnatelj UGD i kustos izložbe Marin Ivanović objasnio je "kako je jedan od problema hrvatske muzejske politike vezana za velike izložbe činjenica da mnogi muzeji žele priređivati izložbe svjetskih klasika".
- Recimo, Picasso ili Matisse ne mogu biti jednako priređeni u Dubrovniku i Zagrebu ili u Beču, Londonu i Parizu. Mi moramo tražiti svoju nišu i tu je dobro razmišljati o suvremenim autorima jer imaju svoj razvojni put. Tu onda muzejske ustanove nisu samo prezenteri rada nego su sukreatori, sustvaratelji suvremene umjetnosti. Tako naš muzej predstavlja umjetnika nevjerojatnog renomea koji je u Dubrovnik došao napraviti pet fotografija, ali se zaljubio u njega toliko pa je rekao da želi napraviti monografiju o Dubrovniku. - rekao je Ivanović.

- Naša ideja je bila da te fotografije stoje ravnopravno uz bok svim drugim građevinama koje je snimao u Italiji. Nakon ovoga izložba ide u Nacionalnu knjižnicu Francuske u Pariz gdje će biti također prikazan Dubrovnik. - dodao je Ivanović, objasnivši kako ovaj muzej ima ambiciju raditi velike izložbe.

Uz Ivanovića, kustosica izložbe je i Jelena Tamindžija. Precizirala je kako izložene fotografije obuhvaćaju interijere svjetski poznatih građevina, poput knjižnice Laurenziana u Firenci, kazališta Bibiena u Mantovi, dvorca Valentino u Torinu, ali i knjižnice dominikanskog i franjevačkog samostana u Dubrovniku.
- Kad smo pozvali umjetnika u Dubrovniku, nije točno znao gdje ga smjestiti. Bilo nam je drago kad je došao, već na samom putu od aerodroma smo stajali nekoliko puta da bi on snimao fotografije. - istaknula je Tamindžija.

Na konferenciji za novinare sudjelovali su i predstavnici sponzorskih partnera. Ravnatelj Turskog kulturnog centra i predstavnik Ambasade Republike Turske Murullah Yavas, direktor Turkish Airlinesa Sadrettin Firuzan Tunçer i zamjenik direktora hotela Rixos Libertas Özgür Araç rekli su, između ostaloga, "kako je ova izložba odlična prilika za spajanje hrvatske i turske kulture".  

Izložba ostaje otvorena do 11. ožujka 2018. godine.

U proračunu za 2018. godinu osigurano je gotovo 1,1 milijun kuna sredstava za financiranje političkih stranaka čiji su kandidati izabrani za vijećnike u Gradskom vijeća, ali i vijećnike izabrane s liste grupe birača. Naknada po vijećniku iznosi 3 tisuće i 500 kuna dok je ona za pripadnice podzastupljenog spola, odnosno žene nešto veća i iznosi tri tisuće i 850 kuna. Sukladno rezultatu prvog kruga svibanjskih lokalnih izbora, najviše proračunskih sredstava predviđenih za financiranje političkih stranaka prelit će se HDZ-u koji u aktulanom sazivu Gradskog vijeća ima 10 vijećnika. U mjesečnim iznosima, HDZ-ovih osam vijećnika dobit će mjesečno 28 tisuća kuna dok dvjema HDZ-ovim vijećnicama pripada iznos od 7 tisuća i 700 kuna, a što je ukupno 35 tisuća i 700 kuna mjesečno.

DDS-u, koji u Vijeću ima dvije vijećnice i jednog vijećnika mjesečno pripada 11 tisuća kuna, a SDP-u s jednim vijećnikom i jednom vijećnicom iznos od 7 tisuća i 350 kuna.

Raguževa DUSTRA može računati na 10 i 850 kuna mjesečno, budući da u Vijeću ima dva vijećnika i jednu vijećnicu.

HNS i HSS koji u Vijeću participiraju s po jednim vijećnikom zadovoljit će se s tri i pol tisuće kuna mjesečne naknade. Jedanaki će iznos pripasti i vijećniku Ljubu Nikoliću, koji se, ipak treba to naglasiti, svojevremno kao vijećnik s KLGB Mara Kristića zalagao za ukidanje vijećničke naknade.

Mostu će pripasti 7 tisuća i 350 kuna mjesečno, dok će nezavisna vijećnica Matija Čale Mratović primati 3 tisuće i 850 kuna naknade, a njezin kolega, također nezavisni Nenad Vekarić tri i pol tisuće kuna.

Uginula glavata želva pronađena je jučer među otpadom koji je doplutao u Porat, što je silno začudilo svekoliku javnost jer kornjače inače ne krepavaju, žive vječno, recimo kao Joža Manolić, i prežive sve, recimo kao Njonjo. Ta vijest nadmašila je čak i senzacionalna ukazanja ovog ljeta kada su vidioci s raznih dijelova Jadrana javljali kako su u moru opazili psa, morskog, bez noga.

Ta nesvakidašnja situacija zahtijevala je aktivaciju posebnog protokola i koordiniranu akciju.

Kako piše u priopćenju iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, kao i u priopćenju iz Dubrovačko – neretvanske županije, riječ je o „Protokolu za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe)“, a kornjača je izvučena iz mora, piše u priopćenjima, „koordiniranom akcijom županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode te Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije“.

Naime, nakon što je jedan građanin vidio krepanu kornjaču i o tome obavijestio Centar 112, aktiviran je dakle protokol koji prati te iznimno osjetljive situacije i to tako što je u Centru 112, zbog zaštite identiteta u tako važnim akcijama nazvat ćemo je - Osoba A, na crvenom telefonu otipkala broj Osobe B i javila kako u Portu pluta krepana kornjača što odmah zahtijeva koorodiniranu akciju slanja Osobe C s prihvatnom mrežom, po naški jankom, u Porat.

Osoba C još uvijek snenih okica brže - bolje zgrabila je specijalnu janku, tzv. kornjačaru, koja joj upravo zbog ovakvih situacija uvijek visi iznad uzglavlja, i uz mjere jakog osiguranja odjurila u Porat kako bi jankom pokupila kornjaču iz mora i iskipovala je na muo.

Ta spekatakularna koordinirana akcija koja je digla na noge, možda čak i s marende, djelatnike gore navedenog županijskog upravnog odjela i sve stručne suradnike, koliko god ih ima zaposlenih, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, prekinula je čak i prebrojavanje ptica kisilica na adventskim kućicama na Stradunu koje se tradicionalno organizira u javnim ustanovama, županijskim, gradskim i ostalim ustanovama i institucijama žderačima proračunskih solada.

Kako piše u priopćenjima, „nakon izvlačenja, vizualnom je procjenom utvrđeno kako uzrok smrti nije moguće utvrditi te je provedeno neškodljivo uklanjanje lešine“, što prevedeno znači da u Javnoj ustanovi za istraživanje ruda i gubljenje vremena, pardon, Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije nemaju blage veze kako je kornjača uginula već im je, kao i onima koji ne primaju plaću za tu stručnost, samo bilo vidljivo da kornjaču nitko nije zatukao ili recimo probio ostima kao onaj nepoznati "junak" ovog ljeta u Crnoj Gori čiji "herojski čin" možete vidjeti na fotografiji ispod.
Pak, na fotografiji koja je proslijeđena uz priopćenje vidi se i osmijeh nepoznate osobe koji se samo čini neprimjeren situaciji kad je uginulo zaštićeno biće, već je to osmijeh koji odražava zadovoljstvo što je ova opsežna akcija provedena bez iti jedne greške u kompliciranom Protokolu koji nije završio tek pukim iskipavanjem kornjače na suho.
Tako su „uzete osnovne mjere oklopa, uznapredovalost obraštaja oklopa rakovima vitičarima (brumbuljcima)“, piše u priopćenjima, a navodi se također „kako je Protokolom i predviđeno, svi podaci dostavljeni su Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu (HAOP)“. U priopćenjima ne piše, ali neslužbeno se može doznati iz izvora bliskih istrazi uzroka smrti glavate želve, da su i u Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu također prekinuli marendu zbog ove koordinirane akcije.

U svakom slučaju, zajebancije na račun „koordinirane akcije“ dosta, već ipak, ukoliko pronađete ozlijeđenu jedinku koja pripada skupinama morskih kornjača, morskih sisavaca ili hrskavičnih riba (morski psi i raže), budite odgovorni jer je iznimno važno brzo djelovati kako bi joj se mogla pružiti potrebna pomoć u što kraćem roku. Ukoliko je riječ o uginuloj jedinki vaša dojava može pomoći u prikupljanju važnih podataka koji će rezultirati definiranjem adekvatnih mjera zaštite za navedene vrste.

Na stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu možete doznati više o navedenom Protokolu OVDJE, a u većini će slučajeva vaš poziv na 112 biti dovoljan.

Dubrovački hotelijeri željeli bi izgradnju novih stanova kako bi se negdje mogli smjestiti sezonci. Ukratko, zaključak je to s strukovne grupe hotelijera HGK – Županijske komore Dubrovnik.

"Hotelijeri apeliraju na mjerodavne da što hitnije krenu sa programima i politikama koje bi osigurale izgradnju stambenih objekata po prihvatljivim cijenama jer već sad pričamo o cjelogodišnjoj sezoni, a kao što volimo isticati, turizam nam je strateška djelatnost. Ukoliko na vrijeme ne osiguramo adekvatne uvjete za smještaj radne snage dubrovački turizam će se naći u situaciji da će imati odlične hotelske kapacitete, ali neće moći osigurati kvalitetnu uslugu što će se negativno odraziti na konkurentnost i cijenu te imidž destinacije." - pisalo je u priopćenju ŽK Dubrovnik.

I, koliko god da sve to stoji što su hotelijeri na sastanku istaknuli kao aktualni gradski problem, red je ipak predugačak da bi smještaj sezonaca imao primat. Posebno u situaciji u kojoj Dubrovčani muku muče sa smještajem, odnosno u kojoj podstanari ne mogu pronaći stanove jer početkom ljeta moraju seliti kako bi se napravilo mjesta za turističko iznajmljivanje.

Nije tu krivica na iznajmljivačima, oni imaju pravo postupati onako kako žele, o čemu više možete pročitati OVDJE, već jednostavno situacija sa stanovima u Dubrovniku poprilično je porazna. U tom vidu, nedavno je i pokrenuta peticija za izgradnju podstanarskih stanova od strane Ivane Seko, o čemu možete pročitati OVDJE.

Pak, problema je svjesna i gradska uprava, koja u 2019. namjerava početi s izgradnjom 120 stanova tzv. dubrovačkog POS-a u Solitudu. Dug je tu korak od ideje do realizacije, ali dakle, intencija postoji.

Uglavnom, s mnogih rakursa, od gradske vlasti do samih građana, promišlja se ova tematika koja se tako određenim konsenzusom smatra gorućim gradskim problemom. Stoga, paradoksalno je kad hotelijeri traže izgradnju stanova za sezonce. Nije niti to aspekt kojega treba podcijeniti i gledati na intenciju hotelijera crno-bijelo, jer Dubrovnik zbilja živi na krilima te radne snage koja dolazi izvanka. Ali, ipak, ne bi taj aspekt smještaja trebao imati prednost nad Dubrovčanima koji nemaju smještaj.

Uostalom, kad je hotelijerima već stalo do toga da se njihovi radnici imaju gdje smjestiti, onda bi im oni trebali osigurati smještaj, možda se odreći dijela profita i dio svojega smještajnog kapaciteta osigurati za stanovanje radnika koji nemaju smještaj.

Najlakše je od "mjerodavnih tražiti što hitnije programe i politike", no u ovom slučaju, ti mjerodavni ipak imaju prešnijeg posla o kojemu trebaju brinuti u kontekstu stanova i stanovanja.

Gradsko će vijeće na sjednici u ponedjeljak izmijeniti Odluku o zakupu javnih površina. Iz izmjena koje će usvojiti vijećnička većina da se naslutiti kako ona prati stav gradonačelnika Mata Frankovića prema kojemu je u povijesnoj jezgri potrebno značajno smanjiti broj stolova na javnim površinama. Tako će ugostitelji, bez obzira jesu li zaključili ugovor o zakupu javne površine za tekuću godinu, sukladno izmjenama ove odluke, najkasnije do 1. travnja 2018. godine nadležnom upravnom odjelu morati dostaviti arhitektonski snimak javne površine koju koriste s točnim brojem stolova i stolica.

Arhitektonski snimak kojeg će odobravati Povjerenstvo za izradu plana javnih površina bit će sastavni dio ugovora o zakupu javne površine. Ukoliko ugostitelji do 1. travnja 2018. ne dostave arhitektonski snimak terase s precizno ucrtanim stolovima i stolicama, kao i svim mjerama, Grad Dubrovnik raskinuti će ugovor o zakupu javne površine.

Sukladno izmjenama odluke zakupnik javne površine morat će prije početka radova na postavljanju zaštitne podloge i druge opreme koja čini otvorenu ugostiteljsku terasu ishoditi prethodnu pisanu suglasnost zakupodavca te suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine i Konzervatorskog odjela, ukoliko se radi na uređenju površine koja ima status kulturnog dobra.

Svakako treba pohvaliti intenciju gradonačelnika Frankovića koja se odnosi na uklanjanje info pultova s Pila, Trga oružja, Buže, te gastro pultova s ulica koje graniče sa Stradunom.

Inače, u aktu kojeg će raspraviti vijećnici dodaje se i novi članak koji će ugostiteljima omogućiti određenu slobodu u kreiranju izgleda javne površine koju koriste.

Izmjenama Odluke Grad Dubrovnik moći će kazniti zakupnika oduzimanjem javne površine na sedam dana nakon prvog kršenja odredbi. Dodaje se i odredba kojom se prekršiteljima kazne „brišu“ ukoliko ne ponove prekršaj u roku od godinu dana.

Na sjednici Gradskog vijeća pred vijećnicima će se naći i Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra za izgradnju trafostanice „Marina Gruž“ i podzemno polaganje elektrokabela.

Ovaj akt dolazi pred Vijeće nakon što je stručno povjerenstvo za provođenje postupka za davanje koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra Grada Dubrovnika razmotrilo HEP-ov zahtjev za koncesijom za posebnu uporabu pomorskog dobra zbog izgradnje navedene trafostanice, a što je u skladu s lokacijskom dozvolom izdanom od strane Grada još u lipnju.

Izgradnja trafostanice Marina Gruž mora biti gotovo u roku ne dužem od 24 mjeseca. Koncesija se dodjeljuje na rok od 20 godina. Naknada za korištenje pomorskog dobra iznosi tisuću i 900 kuna na godišnoj razini.

N.Metković

Dvije i pol tisuće paketića božićne pšenice Dubrovkinjama i Dubrovčanima podijelili su u protekla dva dana članovi dubrovačkog HNS-a, kako bi ih oni prigodno posijali povodom blagdana svete Lucije.

- Kao što je tradicija na svetu Luciju saditi pšenicu, tako je proteklih godina već postala tradicija da HNS dariva svoje sugrađane na ovaj način, sa željom da im ova pšenica bude podsjetnik na jačanje obiteljskih vrijednosti i povezanosti. – izjavio je predsjednik dubrovačkog HNS-a i gradski vijećnik Miho Obradović koji je ovom prigodom zaželio svojim sugrađanima sve najbolje za blagdane i puno sreće u narednoj godini.

Sveta Lucija je zaštitnica slijepih, ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Na njen se dan u mnogim hrvatskim krajevima sije pšenica kako bi ozelenila do Božića, a zelenilom se priziva plodnost i obilje u nadolazećoj godini.

DPP

Predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž u priopćenju za javnost osvrnuo se na prijedlog proračun za 2018. godinu, odnosno DUSTRA-ine prijedloge koji su u proračun uvršteni. Priopćenje naslovljeno "Obećano ispunjeno - Prijedlozi DUSTRA-e u gradskom proračunu" prenosimo u cijelosti.

"Ministarstvo državne imovine odobrilo je DUSTRA-in prijedlog o dostupnosti javnosti državnih nekretnina. Riječ je o vili Čingrija koja je do sada bila ograđena i pod zaštitarskim nadzorom. Time je većini građana bio onemogućen ulazak u vilu. Za realizaciju DUSTRA-inog prijedloga osigurano je 17,5 milijuna kuna u gradskom proračunu za otkup vile Čingrija i stavljanje na raspolaganje Gradu i građanima. Park i sve javne površine trebaju se proglasiti javnima i u cijelosti biti dostupne javnosti.

DUSTRA niti ovaj put nije zaboravila na česti problem mladih obitelji, a to je zasigurno poboljšanje infrastrukture samih vrtića. Stoga nam je drago da smo s koalicijskim partnerom osigurali 12 milijuna kuna za nadogradnju dječjeg vrtića Palčica. Time će se značajno povećati kapacitet vrtića, a što će rasteretiti mlade obitelji brige kome povjeriti djecu na čuvanje.

Podsjetimo se da su ovo bili DUSTRA-ini zahtjevi prema koalicijskom partneru. S obzirom na njihovo ispunjenje, a na korist građankama i građanima, DUSTRA će podržati proračun Grada Dubrovnika za 2018. godinu.

U narednom razdoblju DUSTRA će inzistirati na povećanju proračuna za sport. Proračun za kulturu iznosi trećinu cjelokupnog proračuna, dok na sport otpada tek osmina proračuna za kulturu. O poduzećima koji brinu o čistoći i hortikulturi grada treba samo reći kako raspolažu skromnim proračunom kao i Kinematografi ili Simfonijski orkestar. DUSTRA će inzistirati na rješenju problema (starog 25 godina) raspodjele gradskog proračuna". - piše u priopćenju Željka Raguža.

DPP