Sva djeca su mi uspješno završila prošlu školsku godinu, to je za sad najvažnije, rekla je uz smiješak za portal Dubrovnikpress.hr ravnateljica Doma Maslina Iliana Stojanović na pitanje što bi posebno istaknula u radu Doma u 2017. godini. U kratkom razgovoru osvrnula se općenito na rad Doma, s naglaskom na ono što je njen cilj u radu.

- Svi su završili uspješno školsku godinu, jedan mladić sad ima maturirati u prvom mjesecu za kuhara. Već ima posao. To je zaista važno. - rekla je Stojanović.

Trenutno se Dom skrbi za 22 djece, a uskoro će ih biti njih 24. Stojanović ističe kako se povećava broj poludnevnih i cjelodnevnih smještaja što je bio jedan od njezinih ciljeva.

- Radimo nove radionice s djecom, pored dramske radionice, sad činimo i kulinarske u našoj čajnoj kuhinji. Još likovna mora malo bolje zaživjeti. Djeca su uključena i u izvan domske aktivnosti. Netko na nogomet, netko na zumbu, ples, sad imamo prvoga koji je na vaterpolu. - istaknula je Iliana Stojanović, dodajući kako su tu i suradnje s Josipovcem, kao i staračkim domovima.

Ipak, u 2017. ističe hodočašće u Rim.

- To je bilo odlično iskustvo. Tu sam vidjela kroz sedam dana koliko su našoj djeci vrijedne duhovne vrijednosti, iznad su materijalnih. Ta duhovnost im je jako bitna. U današnjem svijetu vlada taj materijalizam, vole i naša djeca mobitele, ali ljudsko poštenje i dobrota im je iznad svega. To jako cijene. Upoznali su i biskupa Matu Uzinića i jako ga vole. Njega i njegove vrijednost. Blisku su s njim i mogu reći da ga smatraju prijateljem, životnim uzorom. - rekla je Stojanović.

Stojanović ističe i kako joj je drago da dubrovačka zajednica pomaže Dom Maslina.

- Kad sam došla ovdje 2001. sve je bilo derutno. Zahvaljujući donacijama, kako građana i tvrtki, a tako i Bad Homburga i Olge Stoss, dignuli smo Dom na jednu novu razinu. Prije je u sobi spavalo po 14 djece, sad ih nema više od četvero, a te sobe su ogromne. Sami prostor ljepše izgleda i mogu reći da mi drugi gradovi zavide na odnosu kojega imamo sa zajednicom. - objasnila je Iliana Stojanović.
Govori i da joj je najdraže kad Dom posjete bivši štićenici.

- To je predivan osjećaj. Stvarno nam dolaze bivši štićenici s kojima mi je uvijek lijepo popričati. No, ima i onih koji su nezadovoljni svojim boravkom. Misle da im je bilo loše. To je kao u životu, neka djeca misle da su im roditelji loši, iako daju sve od sebe. Tako i ovdje. No, dosta to povezujem, s onim kako ta djeca gledaju na svoje roditelje, ako im tu stvari u glavi nisu posložene, traže krivca u drugome. Tako je i u obitelji. - kazala je Stojanović.

Za kraj, odgovorila je na pitanje kako na nju utječu sudbine s kojima se svakodnevno susreće.

- Teško, ali imam svoj cilj. Iako sam rekla da mi je bitna škola, na prvom mjestu mi je da sva djeca izrastu u dobre i poštene ljude. Ne moraju završavati fakultete, ići u Gimnaziju, ali bitno je da uspješno obavljaju svoje obaveze i da steknu ljudske vrline. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr Iliana Stojanović.

U staroj ljekarni Male braće nalaze se dva dozatora za lijekove u prahu. To su uređaji izrađeni od metala i drva, vjerojatno u 18. stoljeću, a služili su za odmjeravanje lijeka u prahu, posebno lijeka s jakim djelovanjem.

Pomoću dozatora dolazilo se do odmjerenih jednoličnih količina lijeka, na način da bi se dozator, koji ima posudicuu obliku obrnutog stošca točno određene zapremine,punio iz veće posude s lijekom u prahu, a pomoću plosnate,okrugle,pokretne pločice odstranjivao bi se višak lijeka. Tako odmjeren lijek spremao se u pripremljenu vrećicu, i bio je, prema receptu, spreman za korištenje.

Danas su ulogu doziranja lijekova preuzeli savršeniji industrijski uređaji, koji automatiziranim procesom pripremaju i pakiraju točno određene i vrlo precizne doze lijekova.

U svagdašnjoj upotrebi koriste se međutim dozatori drugog tipa, kao pomoć bolesnicima da ne zaborave uzimati terapiju. Obično su plastični, a ima ih različitih, u koje je moguće pripremiti lijekove čak i za čitav tjedan, s odjelcima za jutro, podne, večer i noć.

Fra Stipe Nosić

Vodovod Dubrovnik u suradnji s nadležnim odjelom Grada Dubrovnika ovih dana nastavlja s rekonstrukcijom i ugradnjom poklopca šahta nove generacije koji za cilj imaju smanjenjenje oštećenja kolnika i buke uslijed prelaska motornih vozila.

Tijekom jučerašnjeg dana poklopci su izmijenjeni na dijelu prometnice u ulici Obale pape Ivana Pavla II, u Ulici branitelja Dubrovnika, a u nadolazećim danima uslijedit će rekonstrukcija i ugradnja poklopaca u Ulici od Izvora u Novoj Mokošici, Ulici Frana Supila te Ulici od Batale.

U nadolazećem razdoblju detektirat će se i ostali šahtovi na javnim prometnicama koje bi trebalo zamijeniti.

Podsjetimo, rekonstrukcija i ugradnja novih poklopaca pokrenuta je nakon zaprimanja većeg broja pritužbi građana na buku koju su stvarali automobili prilikom prelaska preko oštećenih šahtova.

Rješenje je pronađeno u modernoj verziji poklopca koja može podnijeti opterećenje do 40 tona i samim time izdržati napore dubrovačkih prometnica kroz višegodišnje razdoblje. Ujedno ovo rješenje, kroz korištenje modernih materijala u njegovoj izvedbi i rekonstrukciji samog šahta, omogućuje da se isti napravi u roku od 5 do maksimalno 10 sati, a što će rezultirati značajno kraćim vremenom izmjene oštećenih šahtova i minimalnim ometanjima odvijanja prometa.

DPP

Povodom 18. obljetnice smrti dr. Franja Tuđmana u crkvi svetog Nikole u Čilipima u nedjelju je služena misa koju je predvodio župnik dubrovačke katedrale don Stanko Lasić.

Don Stanko je tijekom propovijedi istaknuo "kako želi u sveto misno slavlje uključiti i one koji su nedavno u Haagu nepravedno osuđeni".

- ’Nepravedna presuda uznemirila je cijeli puk, a oni koji tada nisu znali šutati, a trebali su.. neka im Bog oprosti’. - rekao je on.

- Dr. Franjo Tuđman je vidio kako režim u kojem smo tada bili nije pravedan režim i kako to nije poštivanje ljudske slobode i dostojanstva. Hrvatski narod je devet stoljeća čekao slobodu, a dočekao je s padom Berlinskog zida. Došla je demokracija, ali s njom i ubijanje, agresija. Dr. Franjo Tuđman je uspio okupiti narod i pomiriti sve slojeve društva, čak i one koji su bili nekada pripadnici te armije. Bez velikog duha i srca to ne bi bilo moguće. Utješno je danas čuti da državni vrh odaje njemu priznanje. Njegova neizmjerna snaga tada je bila odlučujuća u oslobođenju cijele Hrvatske, a Olujom da se stavi točka na taj agresorski rat. Ove haaške presude smo stoga doživjeli kao udar na nas, mi nismo nikoga osvajali. - rekao je don Stanko Lasić, a izrazio je nadu "da će general Slobodan Praljak jednog dana biti rehabilitiran na isti način na koji je ispravljena nepravda za Alojzija Stepinca".

DPP

Nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić na svom Facebook profilu osvrnuo se na subvencioniranje zrakoplovnih karata do Zagreba, naglašavajući kako je model moguće i poboljšati. Njegovu Facebook objavu pročitajte u cijelosti.

"Danas sam putovao Croatia Airlinesom iz Grada do Zagreba. Prepun avion Dubrovčana, među njima brojne mame s djecom koju vode na Disneyjevu ledenu čaroliju. U avionu susrećem novog generalnog direktora Croatia Airlinesa gospodina Jasmina Bajića, koji je imao sastanak u gradskoj upravi oko buduće suradnje Grada Dubrovnika i nacionalne aviokompanije. Kaže mi da jako voli Dubrovnik i da će sa svoje strane podržati povoljnije uvjete letenja na liniji Dubrovnik-Zagreb i natrag. U samoj zračnoj luci susrećem i direktora Roka Tolića, koji mi govori kako ZL Dubrovnik nastavlja svoj uspješan razvoj i nakon završetka novoga terminala te da ostvaruje izvrsne prometne, ali i financijske rezultate.

Na portalima sam pročitao i da trenutna gradska vlast program subvencija zrakoplovnih karata smatra dobro osmišljenim modelom. Kao autor važećeg modela predložit ću i njegovo kvalitetno unapređenje bez dodatnih troškova za proračun Grada i to putem amandmana na Proračun za 2018. godinu, a koji će podnijeti nezavisni vijećnici akademik Nenad Vekarić i dr. Matija Čale Mratović.

Predlažem da Gradsko vijeće promijeni pravilnik o subvencioniranju avionskih karata na način da prve dvije povratne karte subvencionira u iznosu od po 500 kuna umjesto dosadašnjih 250 kuna. Ostale 4 povratne karte ostaju kao i do sada - 250 kuna po povratnoj karti.

Očekivani dodatni trošak, zbog veće cijene i nešto češćeg letenja, može biti oko 2.5 milijuna kuna koliko prosječno do sada iznose godišnje subvencije za 6 povratnih karata u proteklom višegodišnjem periodu.
Kako će zračna luka Dubrovnik i ovu godinu završiti s oko 70 milijuna dobiti, a uvažavajući činjenicu da je Grad Dubrovnik vlasnik 10 % zračne luke (a time i proporcionalne dobiti od 7 milijuna kuna) predlažem da se polovica gradske dobiti (oko 3.5 milijuna kuna) uplati u 2018. godini u Proračun Grada Dubrovnika, a da druga polovica ostane za razvoj zračne luke.

Drugi prijedlog, ujedno i amandman, bit će da se cestarina na hrvatskim autocestama za privatna putovanja umjesto dosadašnjih 50 % subvencionira u stopostotnom iznosu te da se godišnji iznos sa 500 tisuća kuna poveća na milijun kuna.

Zaključno, uz ove dvije nove mjere koje ne zadiru u džepove građana te uvedenu 50-postotnu subvenciju studentskih autobusnih karata, pojam prometna izoliranost definitivno postaje prošlost, građani dobivaju punu slobodu putovanja, a bez dodatnog troška proračunskih sredstava." - napisao je na Facebooku Andro Vlahušić.

DPP

Samostalna izložba dubrovačke umjetnice Aide Hebib Raguž pod nazivom „Happiness+Virtue“ otvorena je večeras u Domu Marina Držića. Izložbu su otvorili ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić i autor teksta u katalogu, povjesničar umjetnosti Antun Karaman.

Karaman je kazao kako nas Aida Hebib Raguž "stavlja u dilemu je li riječ o nakitu ili je to izloženo skulptura". Naveo je kako odavno nije vidio ovako dobro postavljenu izložbu, dodajući kako sami naziv izložbe njeguje spomen na njegovo djelo, budući da izraz "happiness i virtue je bila uzrečica iz tog doba". Zaključio je kako bi ova izložba mogla biti postavljena bilo gdje u Europi i da bi bila jednako uspješna.

"Ploveći Držićevim svemirima, Hebib se, radeći aktualnu seriju nakita/skulptura, hrabro, maštovito i razigrano upustila u likovnu avanturu koja nudi više različitih mogućnosti percepcije (i recepcije) učinjenog: u mnogim se radovima odmakla od klasičnog poimanja nakita - prstohvatnu veličinu nakita, predmeta koji se obično nosi na tijelu, povećala je i monumentalizirala do mjere u kojoj je dominantnom komponentom postala volumenska – skulpturalna – dimenzija modelirane forme. No zbog toga nije odustala i od plemenitosti obrade zahvaćenih oblika. Upravo suprotno: materijale korištene u izradi povećanih formi tretirala je s jednakom toplinom, precioznošću i pažnjom kao da radi nakit, pa su one, unatoč većim dimenzijama, u svakome svome detalju, i u cjelini, progovorile suptilnim rječnikom nakita.“ – zapisao je u katalogu izložbe Antun Karaman.

"Je li ovdje riječ o nakitu ili skulpturi sasvim je svejedno jer, s kojega god izvidišta umjetničke tvorbe Aide Hebib promatrali, uvažavali ih kao osjetno povećane komade nakita, ili kao intimistički tretiranu neveliku skulpturalnu formu, rezultat je uvijek isti i uvijek ugodno iznenađujući – iskipareni, odnosno assemblažirani oblici emaniraju slojevite priče koje nas svojim misaonim, umjetničkim i poetskim komponentama, maštovitim oblicima i estetskim učinkom snažno privlače i izazivaju pažnju i duboke emocije.“ – napisao je Karaman.

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić kazao je kako je ovo druga izložba Aide Hebib Raguž u DMD-u, navodeći kako je prvi put izlagala 2013. godine sa svojom sestrom Ajlom te je izrzaio zadovoljstvo što ponovo ima priliku ugostiti Aidu u Dom Marina Držića.

Aida Hebib Raguž rođena je 1977. godine u Dubrovniku. Diplomirala je 2001. godine na Studiju Likovnih umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na kiparskom odjelu u klasi Josipa Diminića te stekla zvanje profesora Likovne kulture, a stječe diplomu Međunarodne studentske kiparske škole „Montraker” u Vrsaru.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=OpPMnBnC5tA"]

V.Salvia

Misa za djecu s posebnim potrebama održana je u crkvi svetoga Mihajla u Lapadu. Misu je predvodio generali vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić.

Katušić je vjernicima govorio o došašću, ističući kako je ovo vrijeme za vjernike specifično i osobito važno. Naglasio je, između ostaloga, kako Advent biva komercijaliziran, iako to vrijeme, kazao je, "nije previđeno za vrijeme slavlja, radosti i veselja nego pokori, obraćenju i promišljanju".

Također, na misi su pjevali štićenici CZR Josipovac, koji su se nakon mise predstavili svojim samostalnim božićnim ukrasima.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=zqryqNEOrjQ"]

V.S.

U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića, povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića, u nedjelju, u 19 sati u Domu Marina Držića održat će se predstavljanje knjige "Nesan Marina Držića" autora Davora Mojaša.
Uz autora, u predstavljanju knjige, sudjeluju Nikša Matić, Lada Čale Feldman i Mirej Stanić.

Iz predgovora knjige Lade Čale Feldman: "Mojaš, dakle, ne kreće putem romansirane biografije, ne domišlja konzistentni, opipljivi materijalni svijet Držićevih svakodnevnih ili kazališnih ambijenata, niti razlaže psihološke motivacije njegovih prijateljstava i ljubavi, niti dočarava konkretne političke neuralgije koje su Vidru natjerale na još uvijek ne sasvim razjašnjen urotnički potez. Posve onkraj uzaludnih, a možda i neumjesnih potraga za ovom ili onom osobom, ulicom ili događajem koji bi se mogao kvalificirati kao stvarni predložak Držićevim pjesničkim, dramaturškim i epistolarnim kulama u zraku, blude Mojašove anakrone i metaleptičke pomutnje povijesnih i fikcijskih imena, prevažnih i nevažnih zgoda, djetinjih anegdota i artističkih konstrukcija koje njegovu Držiću, u svim svojim izdanjima, i s istim intenzitetom, nisu dale spavati, bio u pitanju Vetranović ili Mažibradić, Sasin ili Monaldić, Pera ili Pomet, skalini ili Piccolomini.

...Tako se i u Nesnu Marina Držića, kao da je riječ o prethodnim (ili možda naknadnim?) radnim skicama, sustavno niže slijed smiješno izmijenjenih ili za nešto prikraćenih znamenitih prizora iz Držićeva opusa, slobodno parafraziranih fraza, u koje Mojaš odlučuje prometnuti čitav, kako naslov fragmenta kaže, Teatar Marina Marinova (onako kako su to svojedobno sa Shakespeareovim Hamletom napravili Stoppard i Bourek, ili kako se sa samim Držićem svojedobno našalio trojac Senkera, Mujičića i Škrabe u Noveli od Stranca)."
Iz pogovora knjige Viktorije Franić Tomić: "Mojašev nadrealistički tekst teži za razbijenim i ponovnim uspostavljanjem logički poremećenoga totaliteta, te impregnaciji brojnih značenjskih sustava koji su svojim asocijativnim dinamizmom stvorili neobično diskurzivno polje koje se danas mora percipirati kao jedan od značajnijih intertekstualnih predložaka o Marinu Držiću. U Nesnu Marina Držića postignuta je golema redundancija citatnosti, kako držićoloških tekstova, a tako i drugih kulturalnih studija o renesansi u Dubrovniku. Po toj osobini Davor Mojaš Držićev svijet i njegove biografeme za razliku od većine svojih suvremenika nije reducirao, nego ih je multiplicirao, što i jest jedan od najbitnijih nadrealističkih poetičkih postupaka s riječima."

Davor Mojaš rođen je Dubrovniku 1952. godine. Prve pjesme objavljuje sedamdesetih godina prošloga stoljeća (Mladi hrvatski pjesnici 1973., 1974.) te zatim u lokalnom tisku, tjednicima i časopisima. Zbirkom pjesama Debilni mjesec (1977.) službeno ulazi i u svijet književnosti. Godine 1981. objavljene su mu pjesme (u izboru Milana Milišića) uz još pet autora u zbirci Lausfarht. Objavljene su mu i knjige proze: Miris veluta (1993.), Stanje lune (1999.), Kazalište Isprazni (2005.), Trag miholjica (2009.), Viatik Conte Iva (2015.). Dramske, prozne, pjesničke, publicističke i druge tekstove objavljuje u hrvatskim književnim, kazališnim i drugim časopisima, prozu na Trećem programu i drame u Dramskom programu Hrvatskoga radija. S Rudolfom Paterom koautor je grafičko-književne mape Buđenja gospođe Roze (2001.). Urednik je monografije Studentskoga teatra Lero – Lerovnica (2013.) i zbornika Lero u knjigu stavljen (2014.). Zastupljen je u Antologiji rock-poezije Stereo stihovi (1883.), Antologiji nove hrvatske proze 90- ih 22 u hladu (1999.), a dramom Dubrovački triptihon (urednica Lada Čale Feldman) zastupljen je Izboru iz hrvatske drame Poslije Hamleta (2011.). Glavni je urednik časopisa Dubrovnik Matice hrvatske – ogranak Dubrovnik i član redakcije revije Literat Društva dubrovačkih pisaca. Redateljski rad vezuje uglavnom uz Studentski teatar Lero u Dubrovniku u kojemu je od 1975. režirao 80-tak predstava i postavio 30-ak autorskih projekata. Režirao je u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i u Kazalištu Marina Držića. Za svoj redateljski i spisateljski rad dobio je više javnih i stručnih nagrada i priznanja, a 2017. i Nagradu grada Dubrovnika. Na Hrvatskom radiju Radio Dubrovniku je kao urednik i komentator-mentor zaslužio mirovinu 2017.

DMD

Predstavnici ministarstva financija Republike Hrvatske posjetili su danas sa zamjenikom načelnika Općine Konavle Ivom Radonićem te predstavnicima Mjesnog odbora Vitaljina, kao i mještanima Vitaljine, prostor budućeg graničnog prijelaza, a tom prilikom je s mještanima Vitaljine dogovorena trasa nove ceste kojom bi vlasnici parcela, koje će ostati iza graničnog prijelaza, biti omogućen pristup istima.

- Granični prijelaz će prekinuti stari austrougarski put koji se spuštao u uvalu. Oni će napraviti novu cestu koja će se s donje strane spojiti na postojeći put kako bi mještani mogli doći do svojih parcela. Slična varijanta će se vjerojatno biti primijenjena i s gornje strane. - rekao je zamjenik Radonić.

DPP

Knjiga Svjedoci Mnemozine – Plavi razgovori o Igrama i Gradu autorice Jelene Obradović Mojaš, objavljena u izdanju Dubrovačkih ljetnih igara, predstavljena je sinoć, 9. prosinca pred brojnom publikom u Festivalskoj palači.

To dokumentarno radijsko štivo, s uredničkim potpisom Željke Turčinović, govori o višedesetljetnim uzajamnim vezama HRT – Radija Dubrovnik i Dubrovačkih ljetnih igara. Knjiga sadrži četrdesetak razgovora s umjetnicima poput Joška Juvančića, Miše Martinovića, Predraga Vušovića, Izeta Hajdarhodžića, Marije Kohn i drugih, koji su obilježili povijest Dubrovačkih ljetnih igara istodobno afirmirajući misao i poslanje Radio Dubrovnika u proteklih 25 godina, kao vjernoga arhivara kulturnih zbivanja.

Ivana Medo Bogdanović je u ime izdavača Dubrovačkih ljetnih igara izrazila zadovoljstvo nastavkom izdavačke djelatnosti Igara i to baš ovim izdanjem koje je posveta Igrama i svim onim umjetnicima bez kojih Igara ne bi bilo. Perica Martinović pročitala je nekoliko ulomaka iz razgovora koji su zahvaljujući ovom izdanju otrgnuti zaboravu. Posebnuto nadahnuto govorio je Davor Mojaš, kao «svjedok» Plavih razgovora od samih početaka, i to ne samo iz pozicije urednika programa u kojemu je emisija stvarana, već i intimnog pratitelja autorice, koji je zaslužan za ime emisije posvećene beskrajnom plavetnilu neba i mora koje kupa ovaj Grad.

- U kontinuitetu u cjelogodišnjem terminu od srpnja 1992. godine, redovito su u Plavim razgovorima gostovali umjetnici koji su bili dio festivalskih ansambala, raznih dramskih, baletnih i opernih podjela, solisti, glazbenici, dirigenti, slikari, fotografi, ali i mnogobrojni umjetnici koji su pohodili Dubrovnik. Koncept Plavih razgovora podrazumijeva odabir relevantnih i kreativnih osobnosti koje ostavljaju otisak u kulturnom životu Grada. Cijela jedna intrigantna galerija zanimljivih sugovornika “ulazila” je eterom u domove slušatelja. U ovoj nakani njihova ponovnog okupljanja u dokumentarističko štivo, u obzir su dolazili samo oni koji su poslanjima, životnim i umjetničkim razlozima bili i ostali vezani za Dubrovnik i Igre. Pokazalo se da je takvih radijskih Razgovora bilo dovoljno baš kao i razloga da u ovako suženom izboru gostiju budu “u knjigu stavljeni”. Činilo se prikladnim i povodnim dio sačuvanih snimljenih emisija Plavih razgovora “prepisati” i za ovo objavljivanje složiti u vremenopis o Igrama i Gradu. Riječ je o izboru gostiju iz fundusa sačuvanih “starih vrpci” iz analognoga vremena radijske kulture i njima dodanih Plavih razgovora snimljenih u digitalnoj eri. Poželjelo se nešto, tako imanentno elektroničkom mediju poput radijske emisije, ponuditi kao novinarski tekst i tako, pisanim tragom, složiti uspomenu koju i umjetnici i Igre i Radio zaslužuju – navela je autorica knjige.

Autorica Jelena Obradović Mojaš diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1989.) i doktorirala na Poslijediplomskom doktorskom studiju Povijest stanovništva Sveučilišta u Zagrebu (2012.). Objavljuje publicističke i znanstvene radove s područja kulturne antropologije i povijesti svakodnevice. Autorica je znanstvene monografije Kolenda u Dubrovniku – tradicija kolendavanja od XIII do XXI stoljeća, objavljene u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Znanstvena je suradnica na studiju Povijesti Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku. Od 1989. godine radi u Informativnom programu Hrvatskog radija, istodobno za programe nacionalnih mreža prati kulturu i znanost. Urednica je tjednih emisija, komentatorica izravnih prijenosa, autorica brojnih baštinskih dokumentarnih zapisa i emisija u Dramskom programu Hrvatskoga radija. Pokrenula je tjednu emisiju iz kulture Plavi razgovori koja se u programu Radio Dubrovnika neprekidno emitira od 1992.

Knjiga će biti dostupna u prodajnom uredu Igara u Festivalskoj palači kao i internetski putem mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr po cijeni od 80 kuna.

K.L.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji zamjenice gradonačelnika Orlande Tokić i suradnika obišao je petak vatrogasni dom i dječji vrtić na Osojniku.

Prilikom obilaska dječjeg vrtića „Ježić" smještenog u prostoru Područne škole Osojnik gradonačelnik Franković je podsjetio na 700 tisuća kuna namjenskih sredstava koje je Grad izdvojio za potrebe vrtića najavivši i nova ulaganja koja će do kraja ove godine dosegnuti iznos od gotovo milijun kuna financijskih ulaganja.

- Grad Dubrovnik će do kraja godine u dogradnju objekta Osnovne škole Mokošica uložiti iznos od 250 tisuća kuna kako bi se poboljšao osnovnoškolski standard. Sama činjenica da broj djece u vrtiću, u ovako malom mjestu iznosi 30, govori dovoljno o tome koliko se Osojnik razvija. Siguran sam da će, nakon što realiziramo investiciju u 2018. godini, a to je cesta Most dr. Franja Tuđmana - Pobrežje, Osojnik još biti bliže gradu i ovo će područje imati značajan prosperitet u budućnosti, te naravno i veći broj djece. - kazao je gradonačelnik Franković.

Prilikom posjeta vrtiću gradonačelnik Franković i suradnici pridružili su se dječici i odgajateljicama u kićenju božićne jelke.

Nakon dječjeg vrtića "Ježić", gradonačelnik je obišao i Vatrogasni dom na Osojniku koji se obnavlja donacijama prikupljenim od strane dugogodišnje prijateljice Dubrovnika i dobrotvorke, Olge Stoss, a gdje su trenutačno u tijeku radovi rekonstrukcije i nadogradnje doma.

DPP

Predstavnici Općine Konavle položili su danas u Cavtatu i Pridvorju vijence povodom obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franja Tuđmana.

Sveta misa je u Čilipima u nedjelju u 17 sati.

DPP