Zadovoljan sam jer smo učinili važne korake u rješavanju naših problema, samo stavljanje na dnevni red povezivanje Lastova s Dubrovnikom šaljemo poruku da je do ovog otoka potrebno doći izravnom brodskom linijom do čega ćemo doći zajedničkim naporima, rekao je župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić na konferenciji za novinare nakon sastanka kojega je održao s ravnateljicom Agencije za obalni linijski promet Paulom Vidović i predsjednikom Uprave Jadrolinije Davidom Soptom.

- Napravili smo na ovom sastanku brojne dobre i pozitivne korake, od povećavanja kapaciteta brodova, prilagođavanja nekih drugih voznih redova, no ostalo nam je još problema koje moramo riješiti. Posebno je istaknut problem povezivanja Lastova s Dubrovnikom, uspostavljanja linije  Lastovo-Korčula-Mljet-Dubrovnik. Također smo utvrdili da kapacitet i maritimna sposobnosti broda koji vozi iz Lastova preko Vele Luke za Split nije dovoljno dobra i da ne može voziti svaki dan u godini kao što je potrebno. Naravno, govorili smo i o novom brodu za Elafite, koji se planira i kojega očekujemo da se brzo izgradi. Govorili smo i o pitanju cijeni karata za neotočane kako bi lakše došli na otok. - rekao je Dobroslavić.

Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta dodao je kako je ideja Jadrolinije povećati i podignuti kvalitetu usluge na brodovima.
- Svjesni smo problema Lastova i potrebe nabavke novog broda. Intenzivno radimo na tome. U prvom kvartalu iduće godine je cilj otvoriti natječaj za izgradnju tog novog broda. Što se tiče povezivanja Elafita, Jadrolinija sprema natječaj za novi brod. Drago mi je da je gradonačelnik Mato Franković najavio da bi Grad subvencionirao u iznosu od 100 posto karte za stanovnike Elafita i to je dobra vijest. Obećavamo da će umjesto Postire tu uskoro zaploviti i novi brod koji će povećati kvalitetu usluge, ne sam otočanima, nego i turistima. - objasnio je Sopta, dodajući kako Jadrolinija sad češće vozi i na relaciji Dubrovnik-Bari, pojasnivši "kako se tu vidi napredak u povećanju prometa".

Ravnateljica Agencije za obalni linijski promet Paula Vidović rekla je da je cilj Agencije saslušati potrebe i želje otočana i sagledati sve mogućnosti kako bi se pospješilo povezivanje otoka. Navela je kako je tijekom 2017. godine utrošeno 297 milijuna kuna za otočno povezivanje, a kako će u 2018. ta brojka iznositi 310 milijuna kuna. Dodala je kako se sredinom prosinca očekuje zaključenje natječaja za za liniju Dubrovnik-Suđurađ.

Na sastanku su bili i predstavnici lučkih uprava s područja županije, ali i brojnih jedinica lokalne samouprave.

Iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske skreću pozornost roditeljima na odredbe članka 93. Obiteljskog zakona prema kojem se osobama mlađim od 16 godina zabranjuje noćni izlazak u vremenu od 23 do 5 sati bez pratnje roditelja ili punoljetne osobe u koje roditelji imaju povjerenje.

Ususret adventu i školskih praznicima kada maloljetici više izlaze vani nije loše podsjetiti se na te odredbe Obiteljskog zakona.

Naime, jučer, u 4.40 sati, policijski službenici policijske postaje Ploče su u Ulici Vladimira Nazora u Pločama, u noćnom izlasku bez pratnje roditelja ili punoljetne osobe, zatekla pet maloljetnih osoba u dobi od 14 i 15 godina. O njihovom zatjecanju policija je obavijestila roditelje, a obavijest slijedi i Centru za socijalnu skrb.

DPP

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić u ponedjeljak će se sastati s ravnateljicom Agencije za obalni linijski promet Paulom Vidović i predsjednikom Uprave Jadrolinije Davidom Soptom, a na sastanku će biti i predstavnici Lučkih uprava s područja županije te, kako najavljuju iz Županije dubrovačko – neretvanske, i brojnih jedinica lokalne samouprave.

Naime, tema sastanka je povezivanje brodskim linijama unutar i izvan županije. Bolna je to točka za brojne otočane, ali i za Dubrovčane koji nemaju pravu brodsku poveznicu s ostatkom države. Uz to problem su i visoke cijene trajektnog prijevoza.

Inače, apsurdno je da je Dubrovnik iznimno loše povezan brodskim linijama s ostatkom hrvatske obale iako je putovanje brodom, uz zračni promet, još uvijek jedina opcija za one koji putuju iz Dubrovnika ili u Dubrovnik, a da ne žele prelaziti državnu granicu.

Sastanak neće biti otvoren za javnost, no nakon završetka sastanka bit će održana konferencija za novinare na kojoj bi trebali biti ponuđeni odgovori što će Republika Hrvatska, ali i Jadrolinija učiniti po poboljšanju povezivanja Dubrovnika s otocima koji mu gravitiraju, ali i po navedenom pitanju povezivanja Dubrovnika s ostatkom Hrvatske.

D.M.

Prijedlog Proračuna Grada Dubrovnika za 2018. godinu težak je 557,8 milijuna kuna te je s projekcijama za 2019. i 2020. godinu na vrijeme upućen Gradskom vijeću u redovnu proceduru, tako je na upit portala Dubrovnikpress.hr odgovorio gradonačelnik Mato Franković. Na pitanje planira li se Grad kreditno zadužiti, Franković nije odgovorio, no s obzirom na iznos prijedloga proračuna gotovo je izvjesno kako će se Grad upustiti u novi kredit.

Izbjegao je Franković tako zapravo odgovoriti i na pitanje o iznosu kredita kojeg Grad Dubrovnik namjerava uzeti, ali i pojasniti na što će ga utrošiti, odnosno koje će projekte financirati kreditnim sredstvima.

Koji su kapitalni projekti planirani u proračunskim stavkama u 2018. zasad nije poznato jer Franković ni na to pitanje nije odgovorio. Ipak, on je u javnosti već isticao kako u godini pred nama planira tri projekta, nadogradnja Palčice, ako se podizanje kata na vrtiću može smatrati kapitalnim projektom, dok je drugi od projekata, čiju realizaciju Franković najavljuje dom umirovljenika u hotelu Gruž te treći proširenje osnovne škole na Montovjerni.

Osim iznosa na koji je planiran, od Frankovića se o proračunu koji planira, a koji nije samo najvažniji gradski dokument, već i ogledalo svake vlasti, malo toga može saznati.

Ipak, odgovorio je kako će već idućeg tjedna, odnosno nakon usklađivanja s koalicijskim partnerima, prijedlog proračuna za 2018. godinu biti predstavljen i klubovima vijećnika kako bi mogli predati svoje amandmane. Svi detalji o stavkama proračuna, odgovorio je Franković, bit će uskoro prezentirani i javnosti.

Kad smo kod amandmana, svakako će biti zanimljivo vidjeti što će po tom pitanju napraviti oporba. Naime, iz njihovih će se amandmana vidjeti i kako oni promišljaju Grad i njegov razvoj, ako ga uopće promišljaju jer u aktualnom sazivu Gradskog vijeća nije zabilježeno da imaju neku konkretnu viziju razvoja Dubrovnika.

Inače, bivši je gradonačelnik imao praksu pozvati građane da i oni sami podnesu prijedloge na proračun. Nije poznato hoće li i aktualni gradonačelnik isto učiniti.

U svakom slučaju, proračunska, ujedno i posljednja ovogodišnja sjednica Gradskog vijeća, doznaje portal Dubrovnikpress.hr, trebala bi se održati do sredine prosinca. Premalo je to vremena za neku širu raspravu i konzultacije o proračunu s građanima.

Grad Dubrovnik je za doček Nove godine želio regionalnu zvijezdu, koju je i dobio u vidu Dina Merlina, koji će nastupiti s Pravilima igre i Songkillersima, a što će na koncu koštati 80 tisuća eura, a navodno, postojala je mogućnost i da 31. prosinca na Stradunu zasviraju i Pet Shop Boysi.

Što s tiče odabira Merlina, čini se kao logičan u odnosu na Pet Shop Boyse, ostarjeli elektro-pop bend, koji je svoje najveće hitove imao još 80.-ih godina. Pitanje je i koliko su građani uopće upoznati s djelom ovog dua iz Engleske. No, to ne znači i da je Merlin idealan izbor, posebno kad zbog njega očito pati i popratni program, budući da će pred Novu godinu nastupiti samo Frajle, 30. prosinca.

U tom kontekstu usporedimo Dubrovnik recimo s gradovima na crnogorskom primorju, Budvom i Kotorom, koji se s Gradom turistički mogu mjeriti. Tu je Dubrovnik u debelom zaostatku.

U Budvi će tako 29. prosinca nastupiti Hladno pivo i S.A.R.S., izuzetno popularni sastavi, dok će 30. prosinca koncert održati Bajaga i instruktori. Pak, 31. prosinca kao uvertira nastupit će "Queen real tribute", a zatim koncert će održati i Bregović i Bijelo dugme, gdje će nastupiti i Alen Islamović te Mladen Vojičić Tifa.

E, sad zamislimo da je bilo tko od ovih izvođača u Dubrovniku u novogodišnjoj noći. Hladno pivo, dakako i Bajaga, koji će tako Budvu tek ugrijati pred noć kojoj se tepa superlativom "najluđe", brojem svojih fanova i značenjem na "ex yu" sceni u najmanju su ruku potpuno "al pari" Merlinu. A da ne govorimo o Bijelom dugmetu, ako ne najboljem, onda svakako najvećem bendu s ovih prostora ikada. Jasno je kako se o ukusima ne može raspravljati, odnosno da i u Dubrovniku itekako postoje fanovi Merlina, no njega ipak voli publika kojoj je drag malo specifičniji melos, koji se ne može usporediti sa širinom koju pokrivaju Bregović ili Bajaga.

Dakle, definitivno se može reći kako Budva tu ima golemu prednost pred Dubrovnikom, a ima je i Kotor, koji je svojim građanima i posjetiteljima ponudio itekako zanimljiv program.
U Kotoru će 31. prosinca nastupiti Električni orgazam, Partibrejkersi, Rambo Amadeus, Letu štuke, kao i nešto široj javnosti nepoznatiji Light Under The Black Mountain, lokalni blues band sastav. Istina, program je to za nešto specifičniju publiku više onako rock izričaja koja voli "tvrđi" zvuk, ali kvaliteta je tu neupitna.

U DUBROVNIKU NITKO NA SAMU NOVU GODINU

Također, u Dubrovniku nitko neće nastupiti na samu Novu godinu, pa se tako, kako je zasad poznato, neće održati niti koncert klapa, koji se redovno održavao prijašnjih godina. Pitanje je o čemu su tu u Gradu Dubrovniku razmišljali kad su odlučili da je nepotrebno organizirati koncert na ovaj dan. No, očito su smatrali kako je dovoljan podnevni koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Pametnome dosta.

Pak, u Budvi, 1. siječnja mamurnu publiku prodrmat će Elemental, ali i Dubioza kolektiv. Dakle, tu se ne radi o nekom alibi programu, eto da se tek nešto održava, nego o zaista kvalitetnim sastavima. U Kotoru, na isti ovaj dan, nastupit će Disciplin A Kitschme i Let 3, kao izuzetno popularni bendovi, ali i nešto nepoznatiji Obojeni program, Stray dog i Veliki prezir.

Doduše, u Dubrovniku će se održavati koncerti tijekom prosinca gdje će nastupiti, između ostalih, Gibonni, Massimo i Jacques Houdek, ali što se tiče samog dočeka Nove godine, program je jednostavno preslab i preloš kad ga se usporedi s Kotorom i Budvom, ujedno siromašnijim gradovima od Dubrovnika.

No, u Kotoru i Budvi pametno su razmišljali i doveli šaroliko društvo, odnosno ispunili onaj minimum koji bi trebao glasiti: za svakoga ponešto. U Dubrovniku za takvo što očito nije bilo dovoljno mudrosti niti znanja pa će tako Dubrovčani praktički moći uživati ili "uživati" tek u Merlinu, dok će njihovi crnogorski susjedi uz sve navedene izvođače moći osjetiti što je zapravo kvalitetno osmišljen program.

Gvozden Okidač u legendarnoj, sarajevskoj, ratnoj, Top listi Nadrealista, trenirao je izvjesnu Mirelu za nastup na Olimpijadi u Barceloni, a Mirela je trebala nastupiti kao – glineni golub. Gvozden Okidač s glinenom golubicom Mirelom je prošao specijalne pripreme, puštao je da trči po sarajevskim ulicama pod snajperskom vatrom i brojao joj do deset da bi zatim pucao na nju.

Baš kao i susjedna Bosna ili ti ga Bosna i Hercegovina, Hrvatska i danas živi ta vremena, ratna vremena, utopljena u vlastitoj nadrealnosti, u oprečnosti između života modernog 21. stoljeća i posljednjeg krvavog balkanskog kurvina pira 20. stoljeća, čiji su nam glavni protagonisti Slobo, Franjo i Alija, svima namijenili Mirelinu ulogu.

Kad je Mirela stigla u Barcelonu s aerodromske piste potrčala je pravo u – restoran. U tom stampedu pratili su je i ostali sportaši pristigli iz gladnog Sarajeva.

Olimpijska Barcelona njima iz perspektive premorenog ratnog Sarajeva bila obećana zemlja, i Mireli, iako je na kraju nju čekao metak. Ta… Mirela je, ne zaboravimo, ipak bila glineni golub.

U zemlji cijepljenoj od humora, posebno na vlastiti račun, Hrvatskoj, narod još čeka na ulazak u restoran Europske unije, (iako smo na tu pistu naizgled davno sletjeli), koja je mnogima iz perspektive popljačkane domovine izgledala kao obećana zemlja.

U nadrealnoj seriji Mirelin trener Gvozden Okidač bio je realan i nju je odlično pripremio za nastup glinene golubice, puštajući je da trčkara između snajperskih hitaca sarajevskim ulicama.
U Hrvatskoj, nadrealnoj zemlji u kojoj je broj penzionera gotovo dostigao broj onih koji rade, državni proračun opterećuje se s, u konačnici će se pokazati, milijardama (izaberite valutu) namijenjenih dodatnim pravima (čitaj privilegijama) ratnim veteranima. A takvog trenera poput Gvozdena Okidača, koji će realno sagledati situaciju, brojati do deset i potegnuti obarač kako bi narod pripremio za strijeljanu, nema ni na vidiku. Ostali su nam samo snajperisti i metak iz potaje.

Dubrovačka slikarica sa zagrebačkom adresom Mercedes Bratoš u konac godine ulazi s još jednom samostalnom izložbom, ovaj put pod nazivom "Ne tražim svoj odraz" u zagrebačkoj Galeriji ZILIK, u četvrtak u 19 sati.

Posjetitelji će na izložbi "Ne tražim svoj odraz" u Galeriji ZILIK moći razgledati ukupno 13 slika akademske umjetnice Mercedes Bratoš. Riječ je o recentnim djelima koja tematski zalaze u područje simboličnih motiva putem kojih umjetnica problematizira univerzalne teme rođenja, smrti, ljubavi i međuljudskih odnosa.

"Novi ciklus slika Mercedes Bratoš zalazi u područje simboličnih motiva koji problematiziraju univerzalne teme rođenja, smrti, ljubavi i međuljudskih odnosa. Trenutak kada zastanemo pred ogledalom trenutak je kada preispitujemo sami sebe – što vidimo, jesmo li zadovoljni onime što smo postigli u životu, preuzimamo li odgovornost za svoje postupke ili krivimo druge negirajući pritom realnost.

Spajanjem različitih materijala Mercedes Bratoš stvara vizualne enigme koje simbolično ističu kompleksnost i slojevitost ljudskog života. Svako djelo odraz je emotivnog stanja umjetnice sazdanog od spleta vanjskih utjecaja, proživljenih situacija i unutarnjih previranja. Sam stvaralački proces karakterizira intuitivno i spontano oblikovanje koje započinje malim kolažnim skicama. Sadržajne kompozicije nastale nizanjem karakternih fragmenata sačinjenih od papira, novinskih isječaka, fotografija i drugih inspirativnih materijala temelj su svake nove slike. Rukovodeći se podsvjesnim Mercedes Bratoš oblikuje kolaže skladnih boja i kompozicija koje potom prenosi na platno.

Simbolika naziva u radovima Amen, Sjeta, Utopija, Zimska noć i Svjetlo u tami upotpunjena je simbolikom motiva svijeće, žarulje ili prazne fotelje koji snažno ukazuju na odsustvo čovjeka. Umjetnica gradi prazan prostor čija melankolična atmosfera odražava trenutačno stanje duha, dok pojedini elementi preuzimaju ulogu okidača sjećanja ili fragmenata jedne šire priče. Upravo o promatraču ovisi hoće li percipirati asocijativni niz u radovima kao subjektivne informacije o autorici djela ili će pak formirati vlastitu priču na temelju viđenog, pobuđenog i doživljenog.

Naglasak na praznom prostoru u djelima upotpunjen je dominacijom akromatskih boja, posebice tonovima sive i plohama jednolične crne boje koja doprinosi cjelokupnoj prigušenoj atmosferi, ali ujedno pruža mogućnost gradnje vlastitog sadržaja unutar zadanog okvira. Tako, primjerice, dominantno tamni tonovi postaju podloga za figurativne motive poput svijeće, žarulje, fotelje ili komode, ali i za kolorističke akcente koji poentiraju ključni sadržaj slike.

U novijim radovima melankoliju i pomalo statičnu dorečenost motiva zamjenjuje ekspresivniji potez i dinamična kompozicija ostvarena ponajprije uplivima snažne crvene, plave i žute boje. Pozadina glavnog motiva je razigranija s više detalja, dok su središnji figurativni elementi stilski uklopljeni u mnoštvo zbivanja na površini slike. U usporedbi s ranijim radovima dolazi do svojevrsne zamjene teza u oblikovanju – akromatske podloge s kolorističkim akcentima zamijenjene su kolorističkim podlogama na kojima se ističu akromatski figurativni motivi poput crne figure konja ili bijele fotelje. Dinamičnije radove prati i promjena u karakteru samih naziva djela, pa tako imena It, Lovina i Na tronu djeluju poput naziva poglavlja nekog kriminalističkog romana. Bilo da je riječ o kontemplativno-sjetnim ili potonjim istraživačko-avanturističkim radovima, nova djela Mercedes Bratoš objedinjuje zagonetka skrivena u simbolici cijelog ciklusa.

Ne tražeći svoj direktni i doslovni odraz, Mercedes Bratoš sakupila je fragmente emocija i raspoloženja, te izgradila svojevrsnu kolažiranu stvarnost. Ta stvarnost određena je stalnim traženjem ravnoteže i sklada unutar same sebe i unutar svog likovnog djela. Utoliko naziv izložbe Ne tražim svoj odraz negira doslovnost i ukazuje na širi aspekt poimanja samog sebe i onoga što nas čini individuom. Kompleksnost karaktera Mercedes Bratoš očituje se u kompleksnosti izričaja, dok autentičnost i iskrenost krasi svako pojedino djelo."

Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

"Tri Marina za jednog", naziv je događanja koje će se održati u utorak. Naime Osnovna škola, Kazalište i Dom, koji nose ime velikog Vidre, zajedničkim snagama njemu u čast, izvest će kulturni program. Učenici OŠ Marina Držića, uključujući i one koji u ovoj školi pohađaju program za djecu s teškoćama u razvoju, tijekom nekoliko mjeseci slikali su motive iz Držićevih djela, ali i portrete dubrovačkog komediogtrafa. Na dramskim i glazbenim radionicama u Domu Marina Držića uvježbavala se renesansna glazba i isječci iz Držićevih djela, a Kazalište Marina Držića ugostit će mlade glumce, glazbenike i recitatore, dok će im se na pozornici pridružiti i Skup, kojeg će utjeloviti Branimir Vidrić Flika.

U nastavku donosimo program događanja u čijem su stvaranju sudjelovala mnogobrojna dubrovačka djeca i mladi.

Program počinje predavanjem Katje Bakije pod nazivom "Držićeva životna i kazališna fortuna" koje će se održati u 11.30 ujutro u Osnovnoj školi Marina Držića. U večernjim satima, točnije u 18, počet će program u Kazalištu Marina Držića u kojem će sudjelovati školski zbor, polaznici glazbene i dramske radionice koje se svake godine održavaju u Domu Marina Držića pod vodstvom Sanje Dražić i Paule Dražić Zekić, a prisutni će imati priliku upoznati se i s literarnim dostignućima učenika. Na pozornici svog matičnog kazališta učenicima će se pridružiti Branimir Vidrić Flika, koji će odigrati isječak iz predstave Skup za koju je zaslužio nominaciju za ovogodišnju Nagradu hrvatskog glumišta.

Na kraju programa u 19 i 30 u Domu Marina Držića otvara se izložba učeničkih radova. Radionice s učenicima vodila je nastavnica likovne kulture i akademska slikarica Petrunjela Vuković, dok je sa djecom s teškoćama u razvoju radila akademska slikarica Ivana Gojavić. Njihov grupni rad odabran je i kao glavni motiv na pozivnicama i plakatima završnog događaja.

Ovaj program rezultat je višemjesečnog rada učenika, djece i mladih Osnovne škole Marina Držića i njihovih mentora, uz potporu Doma Marina Držića, koji je pokrovitelj i provoditelj programa kojim se obilježava velika 450 godišnjica smrti dubrovačkog renesansnog pisca. Kazalište Marina Držića nesebično je otvorilo svoju pozornicu mladim umjetnicima.

Stoga dođite i Vi i podržite svojim dolaskom našu djecu i mlade u kreativnom stvaranju i očuvanju naše baštine.

DMD

Predsjednik HSS-a dubrovačko – neretvanske županije, predsjednik GO HSS-a Metković, član Predsjedništva HSS-a i Glavnog odbora stranke, Stipo Gabrić Jambo, ujedno u vijećnik u Županijskoj skupštini i Gradskog vijeću grada Metkovića, danas je dao ostavke na sve funkcije u stranci te je najavio kako će pismeno zatražiti da ga u potpunosti izbrišu iz članstva. Jambo je na konferenciji za novinare u Metkoviću kazao kako misli da se „stranka vodi u krivom smjeru“, a kao razlog ostavke naveo je što je predsjednik HSS-a Krešo Beljak od njega tražio očitovanje nakon istupa u medijima.

- Svom predsjedniku želim plodonosan rad. Želim što tješnju suradnju i s Mostom, što tješnju suradnju, plodonosniju s Nikolom Grmojom i Petrovom, Nikolom Grmojom koji je u drugom mjesecu, kad je došao predsjednik u Metković, napisao na svom Faceu da svi sakriju auta u Metkoviću od Kreše Beljaka da ih ne obije, da im ne obije radija. – rekao je Jambo.

- Ja njemu želim uspjeh (Beljku op.a). Želim HSS-u uspjeh veliki. Vrijeme će pokazati jesam li ja bio u pravu, jer predsjednik Beljak najprije je glumio malo Milanovića, pa sad glumi Bernardića, mijenja se Statut, oduzeta su sva sredstva lokalnim organizacijama, sve je centralizirano i puno puno toga, ali o bivšima sve najljepše. Ja mu stvarno od srca želim uspjeh i želim da napravi što bolji rezultat na sljedećim i lokalnim i parlamentarnim izborima. – kazao je Stipo Gabrić Jambo jasno izrazivši svoje neslaganje s mišljenjem Kreša Beljka kako bi HSS u rušenje HDZ-a trebao ići u partnerstvu, odnosno koaliciji koja bi uključivala i Most.

Jambo je kazao kako sebe „u toj ekipi i u takvom HSS-u“ koji bi uključivao suradnju s Mostom ne vidi te je spomenuo knjigu Jerka Rošina „Uprknuće“. Riječ je inače o zbirci „pjesmica saborskih“ u kojoj Rošin satirički progovara o Saboru.

- Ja nikad nisam bio ničije uprknuće. – zaključio je Jambo.

Nakon ostavke i najave da će zatražiti ispisivanje iz članstva HSS-a sasvim je jasno da će Stipo Gabrić Jambo u Županijskoj skupštini dubrovačko – neretvanske županije i Gradskom vijeću grada Metkovića nastaviti obnašati svoje dužnosti kao nezavisni vijećnik.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno devet prometnih nesreća od kojih dvije s ozlijeđenim u kojima su tri osobe lakše ozlijeđene. Sedam prometnih nesreća je bilo s materijalnom štetom.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 604 represivne mjere od kojih izdvajamo 276 mjera poduzetih zbog prekoračenja brzine, 38 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, 83 prekršaja zbog ne korištenja sigurnosnog pojasa, 29 mjera poduzetih prema vozačima koji nisu imali upaljena dnevna ili kratka svjetla i 25 mjera poduzetih prema vozačima koji su vozilom upravljali pod utjecajem alkohola.

DPP

Gradska uprava, čini se, uspjela je u svojemu naumu da smanji broj gostiju s kruzera koji će u istom trenutku boraviti u povijesnoj jezgri. Tako su iz Grada Dubrovnika izvijestili kako dogodine neće biti više od pet dana u kojima će broj posjetitelja s kruzera prelaziti četiri tisuće.

Izvijestio je o tome ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo gradonačelnika Mata Frankovića, dodajući kako će se "u tih pet dana koordinacijom aktivnosti nadležnih službi u tim danima primjenjivat će se uspostavljene mjere koje su i ove godine dale željene rezultate".

Malo jest, onako, na prvu, bedasto da na nekom sastanku eto stranački vojnik Mata Frankovića obavještava o stanju na tom polju, isto onako kako je bilo bedasto kad je Mato Franković prije koji mjesec pisao Blažu Pezu na ovu tematiku. Prije svega jer bi tu interes Peza, kao „zastupnika države“, trebao biti taj da čuva interese te iste države, odnosno njegove svetosti profita. No, ako bi se taj igrokaz zanemario, što smo točno dobili tim uloženim naporima da gostiju s kruzera uistinu ne bude više od četiri tisuće u jednom trenutku, osim tih pet?

Nekakva intencija koja se gura i potiče je ta da gosti s kruzera ulete u Grada kao furija, naprave pustoš i pođu dalje. Kao, ionako kupe najjeftinije suvenire i pojedu kuglu sladoleda na Stradunu, ako i to.

Nije to baš tako u praksi, zaradi se tu i od boravišnih pristojbi, ali i od konkretne kupovne moći tih gostiju. Uostalom, značaj broj suvenirnica i restorana recimo u predsezoni i posezoni svoja vrata otvara upravo kad su kruzeri u Dubrovniku. Govori to o tome da dubrovački obrtnici i poduzetnici polažu nade u takve goste, odnosno da nije baš da se tu proda tek nekoliko magneta i privjesaka.

Uostalom, najveće gužve minuloga ljeta su i nastale kad nije bilo gostiju s brodova na kružnim putovanjima pa je i pitanje poboljšava li to toliko stvari u ovome pogledu, a koliko ustvari odašilje poruku koja u sebi prije svega sadrži ono da određeni dio gostiju nije dobrodošao.

Za mjesta koja imaju više od turizma pa bi eto htjeli razvijati neki drugi vid onoga što može donijeti mogući prosperitet, sve je to u redu. Pak, u Dubrovniku, koji je za razliku od predratnog razdoblja potpuna industrijska nula, i kojega samo turizam održava da ne bude na nivou ostatka popljačkane države, validno je pitanje: zar se nije lakše gužvati ta nekakva dva, tri mjeseca kad je to već put koji se pokazao korisnim, nego riskirati nekakve značajne padove u jedinome što imamo?

Hoće li zaista sve ove promjene omogućiti dostojanstveniji život stanovnika, kad se dakle zna da "kruzeraši" nisu toliki uzročnik gužvi? S druge strane, hoće li tih nekoliko tisuća gostiju s kruzera manje na dnevnoj bazi proći beznačajno kad se na kraju ljeta budu zbrajala zarada? Za sva ta pitanja trebat će pričekati iduće ljeto. Samo da se ne obistini ona britanska poslovica, koja bi u bogatstvu našega jezika, okvirno zvučala - pazi što želiš.

U žitnici Rupe otvorena je izložba Muzeja i galerija Konavala „Devet baba po ledu se valja“ autorice Jelene Beželj. Izložba obrađuje temu starih i skoro zaboravljenih konavoskih božićnih običaja te ih istovremeno želi oteti zaboravu.
Zamjenik načelnik Općine Konavle Ivo Radonić rekao je ovom prilikom kako ga veseli vidjeti ovakve projekte koji naglasak stavljaju na vrijeme prije današnjeg raširenog konzumerizma.

- Veseli me vidjeti ovakvu tradicionalnu pomalo nostalgičnu izložbu koja naglašava nematerijalne stvari suprotne današnjem konzumerizmu, naglašava obiteljske vrijednosti. Neke stvari moramo sačuvati za generacije koje dolaze iza nas. - rekao je Radonić.

- Drago mi je što smo dobili priliku prikazati stare, ali lijepe konavoske blagdanske običaje. Izložba je prvi put prikazana prije godinu dana u Zavičajnom muzeju u Konavlima te smo primijetili da je javnost sjajno reagirala. Izložbom smo htjeli podsjetiti naše ljude na tradiciju i običaje, ali i istaknuti da su prije ključni bili ljubav, sreća i zajedništvo. - rekla je autorica izložbe Jelena Beželj iz Muzeja i galerija Konavala.
Istaknula je kako su sva vremenska razdoblja u pripremi Božića započinjala su i završavala s ”babama”.

- To su prikle od posljednjeg tijesta u kačuliću što se baci na ulje. Konavoske su prikle dosta veće od dubrovačkih. Značajan je pritom broj 9, jer se ‘babe’ prigaju devet puta kroz blagdansko doba. Tako je i izložba dobila naslov. - istaknula je autorica Beželj.

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać istaknula je kako je ova izložba prvo gostovanje Muzeja i galerija Konavala u Dubrovačkim muzejima, a izrazila je nadu da će se takva suradnja nastaviti.

- Očekujem da će izložba imati veliku posjećenost, a Županija će dvije vrijedne kulturne ustanove nastaviti I dalje podržavati. - rekla je pak v.d. pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Dubrovačko-neretvanske županije Ana Čeović.

Dizajnerica izložbe je Nora Mojaš, a autorica likovnog postava je Voditeljica Zavičajnog muzeja Konavle Anita Arbulić. Izložba ostaje otvorena do 14. prosinca.

DPP