Prigodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara jučer se vukovarska Osnovna škola Dragutina Tadijanovića povezala putem linka na videokonferenciju s učenicima i učiteljima više od dvadeset hrvatskih škola, među kojima je i Osnovna škola Lapad. Program su osmislili i proveli prof. povijesti Lucija Vujica, prof. tehničke kulture Dino Ćatović, pedagoginja Sonja Puhjera, prof. hrvatskog jezika Danijela Bubalo i Hajdi Hajdić Vićan te knjižničarka Nikolina Miloslavić.

- Za nas je ovaj projekt posebno značajan jer smo se zahvaljujući njemu povezali i nastavili prijateljstvo s OŠ Dragutina Tadijanovića i izvan projekta. – spomenula je pedagoginja škole Sonja Puhjera.
Ovaj sat povijesti posvećen je svim učiteljima koji su tijekom ratnih godina ustrajali u svom pozivu pokušavajući omogućiti djeci normalno djetinjstvo. Učenice osmih razreda Ana Maškarić, Katarina Mrvalj i Maris Pasqalicchio čitale su svjedočanstva iz rata ravnateljice Mirjane Kaznačić i učiteljice Anđe Radulović.

DPP

Nakon što se neko vrijeme nećkao Božo Memed odlučio je ne istaknuti kandidaturu za šefa dubrovačkog SDP-a. Roni Mladinić i Davor Mrša procijenili su kako im je bolje zadovoljiti se potpredsjedničkim mjestima pa nije ni čudno što je Jadran Barač jedini kandidat za predsjednika SDP-ova Gradskog odbora. Budući da je jedini, logično je kako će Barač u konačnici biti i izabran, no postavlja se pitanje što se to događa u dubrovačkom SDP-u kad se za predsjednika instalira pripadnika struje koja je na nedavnim lokalnim izborima doživjela potpuni politički krah.

Naime, Jadran Barač bio je kandidat za zamjenika SDP-ove kandidatkinje za gradonačelnicu Dubrovnika Tatjane Šimac Bonačić, koja je gradskom odboru kao kandidatkinja nametnuta voljom Zagreba.

Barač se u kampanji i nije previše isticao pa tako šira javnost i nije imala prilike čuti njegove stavove o aktualnim problemima Grada.

Inače, osim što je kao magistar strojarstva zaposlen u Vodovodu, Barač je vlasnik i direktor tvrtke Next. Riječ je o j.d.o.o. s temeljnim kapitalom od 10 kuna, registriranoj za brojne djelatnosti, među kojima su projektiranje i građenje, nadzor nad gradnjom te savjetrovanje i poslovi u arhitektonskoj djelatnosti.

Kao jedini kandidat Barač će za predsjednika GO SDP-a biti izabran na Izbornoj konvenciji početkom prosinca. Nakon što bude izabran svakako će biti zanimljivo promatrati njegovo daljnje političko djelovanje, odnosno konkretne političke poteze koje će vući nakon izbora.

Naime, od Barača će se kao predsjednika GO SDP-a očekivati ozbiljan angažman kad su u pitanju gradski problemi i politike, ne samo one koje provodi aktualna gradska vlast, već i politike koje će osmisliti i predlagati SDP, kao oporba toj vlasti.

Barač se ozbiljno treba angažirati i oko rekonstrukcije samog Gradskog odbora. No, ako je suditi prema sastavu kandidata koji pretendiraju za članove tog tijela, u SDP-u će teško doći do značajnih promjena.

Naime, kandidature su istaknuli Božo Memed, Branko Negodić Fani Favro, Joško Mikulić, Davor Mrša, Saša Škrabić, Dragana Đurić, Mujica Zijadić, Pavle Mateljak, Jele Vukotić, Andro Burđelez, Karlo Deković, Amir Brkić, Roni Mladinić, a zanimljivo je, u Gradski odbor želi i Tatjana Šimac Bonačić s kćeri Anitom Bonačić Obradović.

Mladen Gojun, koji je još uvijek predsjednik GO SDP-a, nije se kandidirao za niti jednu od stranačkih funkcija. On je naime stava kako GO trebaju preuzeti mladi ljudi.

Nadam se da sam svojim koracima nešto postigla i da će se u skoroj budućnosti vidjeti rezultati jer uistinu sve više je onih kojima je potrebna pomoć, govori Ivana Seko, autorica peticije na stranicama Citizengo.org kojom je pozvala Grad Dubrovnik na izgradnju 500 subvencioniranih stanova po gradskim predjelima, a kako bi omogućio građanima najam po povlaštenim cijenama.

Ivana Seko, inače rođena Opuzenka, koja je u Dubrovnik doselila prije 17 godina, u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr rekla je više o razlozima zašto je pokrenula ovu inicijativu. Kaže kako je sama osoba koja je suočena s ovim problemom. Trenutno je u brakorazvodnoj parnici, uz koju se bori i za skrbništvo nad dvije djevojčice, a suočena je tako bila i s potragom za stanom u kojemu bi mogla živjeti dugoročno bez da mora iseliti 1. lipnja, kako bi se stanovi mogli izdavati strancima.
Ipak, svoju situaciju barem za sada uspjela je riješiti te je pronašla stan na duže vremena. No, to sve ne znači, objasnila je, "kako su njeni sugrađani bili te sreće".

Skupila je nešto manje od tisuću potpisa, a kad dođe do njih tisuću, šalje je Gradu Dubrovniku, odnosno njegovim resornim odjelima. Peticiju, inače, možete potpisati OVDJE.

- Peticija je važna za sve građane podstanare, obitelji i samohrane roditelje, kao i građane koji su slabijeg imovinskog stanja, a koji se godinama neuspješno bore protiv skupih cijena nekretnina u Dubrovniku. Dakle, htjela sam da Grad Dubrovnik uspostavi model prema kojemu bi se pomoglo onima koji stan ne mogu naći. Tu se ne radi o socijalnim slučajevima, radi se o zaposlenim ljudima koji jednostavno stan ne mogu pronaći. - rekla je Seko, navodeći kako zbog toga se Dubrovnik sve više i napušta.

- Kad se ljudi trebaju iseliti nemaju gdje, nemaju se kome obratiti. Dakle, oni stan mogu platiti, situirani su, ali stanova nema. A činjenica je da su cijene nekretnina abnormalne. Zato Grad treba započeti rješavati ovaj problem izgradnjom smještajnih objekata, a kako bi cijena bila logična, kao što je u ostatku Hrvatske. - dodala je Seko.

POZDRAVLJA PROJEKT U SOLITUDU

Nakon što se javnost upoznala s njezinom peticijom, reagirao je i gradonačelnik Franković, navodeći u priopćenju za javnost kako je "Grad Dubrovnik definirao lokaciju za izgradnju stanova prema vlastitom modelu društveno poticane stanogradnje, a ukupno 120 stanova gradit će se u zoni Solituda", dodavši i da vjeruje "kako je ovim modelom pronađeno dobro i provedivo rješenje, a posebno zato što ćemo primjenom navedenog modela otkloniti probleme koji su nastajali kod izgradnje POS I i POS II stanova kada su stanove dobivali i oni koji nisu trebali."
- Drago mi je zbog projekta u Solitudu, gradska uprava je počela rješavati taj problem. Vjerujem da je Solitudo dobra lokacija. No, osim toga, trebale bi se provoditi i mjere za subvencioniranje, dakle osim onih pomoći koje je uveo bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, može se tu raznim olakšicama olakšati život građanima. - rekla je Ivana Seko.

- Što se tiče POS stanova, zbilja su dodjeljivani onima koji ih sad iznajmljuju te se to treba izbjeći. Oni moraju ići samo onima koji nemaju izbora. Slično je i s onima koji koriste socijalne stanove, a koji imaju veća primanja. To nije niti logično, a niti pravedno. Treba vršiti stroge kontrole i nadam se da će ti stanovi pripasti onima kojima su zaista potrebni. - precizirala je Seko.

CILJ POSTIĆI DRUŠTVENU SOLIDARNOST

Naposljetku, dodaje kako je cilj peticije bio solidarizirati društvo.
- Išla sam u odjel za dodjelu POS stanova, da vidim mogu li se uknjižiti na neku listu, to nije bilo moguće. Službenica mi nije znala više reći o projektu u Solitudu. To je ono što užasava. Dakle, to da ljudi bivaju prepušteni samima sebi. To je ono što rastužuje. - kazala je.

- Grad je okrenut turizmu, ljudi se iz stanova moraju iseliti, sve to skupa ničemu ne vodi. Nadam se kako će se tu stvari promijeniti, a kako bi i ova peticija bila zaslužna za to. Zbog svega toga, meni je cilj bio postići društvenu solidarnost, da se društvo okupi i reagira na ovaj problem, kako bi se o njemu govorilo, a kako bi se tako naposljetku i riješio. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr Ivana Seko.

Eto, nakon velebne proslave „25. obljetnice oslobađanja juga Hrvatske“ danas su u Kuparima dodijeljene i vjerovali ili ne, zahvalnice Ministarstva obrane za sudjelovanje u proslavi. Podsjeća to malo na ono kad se šestogodišnjaci prvi put natječu pa im se, umjesto samo najboljima, da ostale ne bi povrijedili, svima dodjele diplome za sudjelovanje. Šestogodišnjaci su se nekada primali i u pionire, Titove i post Titove, i deboto, samo su još oni s maramama i kapama nedostajali na nedavnoj proslavi u Dubrovniku, koja je svojom atmosferom podsjećala na ta neka davna vremena kad su se slavile pobjede, ali i porazi u bitkama, a razdragani pioniri mahali velikom vođi.

No, za razliku od tih davnih vremena kad su se slavile i pobjede i porazi, a umjesto milijun malih koji žele biti veliki, ma što god mislili o njemu, veliki vođa uistinu bio velik, te su nekadašnji tvorci državne ikonografije barem znali točne datume i što obilježavaju, za proslavu obljetnice, kako je to u službenim pozivima i objavama Grada Dubrovnika stajalo, „Vojno redarstvene operacije oslobađanja juga Hrvatske“, čudno je da se u Dubrovniku obilježava koncem listopada. Sam termin „VRO oslobađanja juga Hrvatske“ do ove proslave, koju je organizirao novi gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, bio je uostalom poprilično nepoznat, jer samo oslobađanje juga Hrvatske imalo je niz operacija od kojih se niti jedna ne zove tako.

ZBUNIO SVIH PA I SEBE, DUBROVNIK NIJE OSLOBOĐEN JER NIJE BIO NI OKUPIRAN, OBRANJEN JE

Prvenstveno je Franković obilježavanjem obljetnice oslobođenja juga Hrvatske u listopadu zbunio sve one koji su branili ili barem bili u Gradu u ta vremena 1991. i 1992. godine. Uspio je Franković i sam sebe zbuniti spominjući čak i „oslobađanje Dubrovnika“. I nije bio jedini koji je takve gluposti izgovarao, kao da je Dubrovnik u Domovinskom ratu pao neprijateljima u ruke i nije bio obranjen. Dubrovnik nije oslobođen jer nije bio ni okupiran, obranjen je, pa i sama proslava oslobađanja u samom Gradu, u listopadu, nema baš nekog smisla, a ako se proslava odnosila na oslobađanje drugih krajeva bivše Općine Dubrovnik, pa se slavila deblokada Grada, proslava u listopadu također je potpuni promašaj i pokušaj povijesnog falsifikata mladog dubrovačkog gradonačelnika.

Naime, tijekom listopada Dubrovnik je već tri mjeseca bio deblokiran, a zapadni dio nekadašnje Općine Dubrovnik oslobođen. JNA se iz Mokošice povukla još 26. svibnja 1992. godine, a akcijama Hrvatske vojske i HVO-a na području Hercegovine stvoreni su preduvjeti za Operaciju Tigar kojom je tijekom srpnja 1992. godine Dubrovnik i deblokiran.

Tijekom listopada 1992. borbe su se vodile na području Bosne i Hercegovine, kada su HV i HVO osigurale zaleđe Dubrovnika, a na području same Hrvatske u listopadu su u akciji od 20. do 24. listopada oslobođene Konavle. Tako, ako se u listopadu treba slaviti, mjesto obilježavanja proslave oslobađanja juga je u Konavlima. Konavljani su uostalom dostojno i obilježili te dane, a proslava u Gradu je bila stoga bespotrebna.

ŠTO SE DOGODILO 29. LISTOPADA 1992. GODINE...

No, na datum 29. listopada koji je Mato Franković zamislio kao dan „oslobađanja Dubrovnika“, koje se, već smo rekli, nije moglo dogoditi jer Dubrovnik nije bio okupiran, ipak se nešto dogodilo. Toga dana je uz dolazak tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franja Tuđman održano svečano postrojavanje Hrvatske vojske u Gružu.

I Tuđman je želio doseći neslužbenu titulu velikog vođe, toliko da je ugrozio i sve dobro što je učinio za samostalnost Hrvatske, prvenstveno u Domovinskom ratu, do te mjere da ga se danas pljuje i vrijeđa kad za to i nema osnova. Nije ni čudo da je tako kad se devedesetih čak vodila rasprava bi li i njegovu sliku trebalo držati u institucijama, školama i butigama, kao što se nekad držala slika Josipa Broza Tita. Na svu sreću dovoljno je pameti bilo da se takve bljuvotine ne sprovedu u djelo.

No, što je svojim djelom organiziranja proslave oslobađanja juga Hrvatske u Dubrovniku, u listopadu, želio postići Mato Franković, ostaje nejasno. Ili je možda sasvim jasno, ova proslava nije bila ništa više nego samo želja malog vođe da bude veliki, da se eto i Hrvatska vojska pred njim postroji kao nekad pred Franjom Tuđmanom, možda da u dubrovačke škole stave i njegovu sliku, a ako je potrebno Franković će zbog toga i falsificirati povijest. Što sami građani Dubrovnika misle o takvim falsifikatima pokazali su nezainteresiranošću za mimohod i slabom posjetom postrojavanju u Gružu gdje se okupilo njih između 200 i 300.

Inače, koliko je to zadovoljstvo gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića koštalo gradski proračun, Dubrovnikpress.hr od gradske uprave čeka odgovor još od samog dana proslave.

Povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, u organizaciji Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije, u petak, će se upriličiti paljenje svijeća ispred crkve svetoga Vlaha i uzduž Vukovarske ulice.

U spomen na sve sudionike obrane Vukovara, grada simbola hrvatske slobode, svijeće će zapaliti učenici dubrovačkih osnovnih i srednjih škola i njihovi profesori u vremenu između 17.30 i 18.15 sati.

U 18 sati u dubrovačkoj katedrali služit će se sveta misa za sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u srpskoj agresiji na Vukovar.

DPP

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i tvrtkom Drezga d.o.o. u razdoblju od 13. do 17. studenog 2017. obavlja orezivanje i osiguranje krošnje Platane (Platanus orientalis L.), financirane sredstvima Grada Dubrovnika.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/2013) ova Javna ustanova u okviru svoje redovne djelatnosti zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih dijelova prirode, u suradnji sa znanstvenicima sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tijekom 2014. godine obavila je procjenu zdravstvenog stanja, vitaliteta i mehaničke stabilnosti platana koristeći znanstveno-istraživačke metode iz područja arborikulture i fitopatologije. Projekt je sufinanciran sredstvima Grada Dubrovnika.

Temeljem rezultata istraživanja, izrađen je Elaborat procjene zdravstvenog stanja Platane (Platanus orientalis L.) na Brsaljama u Dubrovniku s preporukama budućih zahvata njege stabla te popravljanja životnih uvjeta stabla platane. Obzirom da je stablo velike starosti (preko 200 godina) vidljivi su procesi starenja i odumiranja pojedinih grana. Tijekom ljeta 2017. godine predstavnici Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s ovom Javnom ustanovom obavili su kontrolu biološkog stanja (vitaliteta) stabla pomoću vizualno-kontrolne metode (VTA metoda - Visual Tehnical Assesment) kada je uočen pad vitaliteta stabla u odnosu na 2014. godinu, budući da je vidljiv veći broj osušenih grana manjeg promjera, dio odlomljenih grana koje vise u krošnji, te je uočen veći broj suhih vrhova pojedinih grana u krošnji platane.

Zbog složenosti problematike te velikog obima poslova koje je potrebno provesti u okviru Zaštite i obnove stabla i staništa Platane na Brsaljama projekt je podijeljen u dvije faze:

1. faza – sanacija i osiguranje krošnje platane te
2. faza – sanacija i poboljšavanje životnih uvjeta staništa platane.

Tijekom orezivanja i osiguranja krošnje uklonit će se mrtvo drvo, obaviti redukcijsko orezivanje pojedinih grana te ugraditi dinamički sustav za osiguranje krošnje s ciljem poboljšanja vitaliteta i očuvanja zaštićenog stabla te zaštite imovine kao i sigurnosti zdravlja ljudi od mogućeg pada grane/a. Prije samog orezivanja grana, djelatnici Šumarskog fakulteta Sveučilišta iz Zagreba obavit će trenutnu procjenu zdravstvenog stanja i vitaliteta svake grane većeg promjera koje su istražene u Elaboratu iz 2014. godine, koristeći rezistograf, a sve kako bi se kontroliralo trenutno zdravstveno stanje pojedine grane i usporedilo sa stanjem u odnosu na 2014. godinu.

Cilj prethodno navedene kontrole zdravstvenog stanja svake pojedine grane većeg promjera jest obavljanje pravilnog orezivanja tj. uklanjanje trulih dijelova grana kao i grana mogućeg lošeg vitaliteta. Predmetni zahvati u 1. fazi provođenja projekta obavljat će se uz nadzor djelatnika ove Javne ustanove.

Kako bi se popravili životni uvjeti stabla tj. obavila sanacija staništa stabla platane u 2. fazi provedbe projekta, koja se planira provoditi tijekom 2018. godine potrebno je obaviti poboljšanje životnih uvjeta platane, ukloniti betonske ploče koje se nalaze oko samog korijena platane, osigurati potrebno navodnjavanje stabla te zaštititi žilište stabla postavljanjem niže zaštitne ograde. Budući da je predmetno područje zaštićeno i kao kulturno dobro, potrebno je izraditi idejni projekt uređenja staništa platane u kojem bi se detaljno analizirale i dale smjernice za provedbu aktivnosti navedenih u 2. fazi provedbe projekta.

Stablo Platane (Platanus orientalis L.) na Brsaljama u Dubrovniku je zaštićeno sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) u kategoriji spomenika parkovne arhitekture – pojedinačno stablo rješenjem od 17. ožujka 2010. godine. Predstavlja posljednji ostatak dendroflore izvornog dubrovačkog povijesnog vrta podignutog i uređenog u 18. stoljeću. Na osnovu toga, njegova starost se procjenjuje na oko 200 godina. Svojim impozantnim dimenzijama ono je najveće stablo u tom predjelu grada. Ima posebno značenje u kulturnom krajobrazu kao simbol identiteta vrtnog predgrađa Pila koje je 1994. godine proglašeno svjetskom kulturnom baštinom i nalazi se na popisu UNESCO-a. U svrhu osiguranja povoljnih uvjeta za nesmetan rast i razvoj, a ujedno i doživljaj stabla u prostoru, zaštićena je i neposredna površina oko stabla.

S ciljem uspostave radnog prostora za manipulaciju opreme i strojeva za potrebe orezivanja i osiguranja krošnje te otklanjanja rizika od nastanka možebitnih šteta, za vrijeme obavljanja radova sukladno Odluci Upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika, na snazi je privremena zabrana parkiranja motocikala i automobila s posebnim dozvolama pod platanom. Molimo sve sugrađane za razumijevanje.

Javna ustanova za za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije

Svečanost dodjela zahvalnica institucijama, ustanovama i privrednim subjektima za sudjelovanje u proslavi 25. obljetnice oslobađanja juga Hrvatske održana je danas u vojnom kompleksu Kupari, a zahvalnice je u ime Ministarstva obrane, Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske uručio zapovjednik Hrvatske kopnene vojske i čelnik Provedbenog stožera OS RH, general-pukovnik Mate Ostović.

U ime Grada Dubrovnika zahvalnicu za nesebičnu pomoć i suradnju u organizaciji i provedbi svečanosti obilježavanja 25. obljetnice vojno-redarstvenih operacija “Oslobađanje juga Hrvatske” primio je privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Zdenko Medović.

- U pripremi i provedbi ove vrlo značajne aktivnosti, kroz koju smo se prisjetili naše nedavne prošlosti i odali počast svim braniteljima i osloboditeljima Dubrovnika i juga Hrvatske, ostvarili smo izvanrednu suradnju te dobili Vašu potporu bez koje bi bilo nemoguće organizirati i provesti svečanost. - istaknuo je general-pukovnik Ostović prilikom dodjele zahvalnica.
Zahvalnice su uručene i gradskim komunalnim društvima Sanitat, Čistoća, Vrtlar i Libertas, javnoj ustanovi u kulturi Dubrovačke ljetne igre, Kinematografima Dubrovnik, Kazalištu Marina Držića i Muzeju Domovinskog rata kao i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Dubrovački vatrogasci, Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj, Policijskoj postaji Dubrovnik, Carinskoj upravi Dubrovnik, Županijskoj lučkoj upravi, Lučkoj kapetaniji, Općoj bolnici, Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, Gradskom društvu Crvenog križa, Povijesnoj vojnoj postrojbi „Dubrovački trombunjeri“ i Društvu prijatelja dubrovačke starine te hotelima President i Adriatic.

DPP

Dubrovačka biskupija se pridružuje obilježavanju 1. Svjetskog dana siromašnih kojeg je proglasio papa Franjo i koji će se diljem svijeta obilježavati u nedjelju, 19. studenog. U liturgijskoj godini to je 33. nedjelja kroz godinu odnosno nedjelja prije posljednje nedjelje crkvene godine i svetkovine Krista Kralja svega stvorenog.

Milostinja koja će se te nedjelje prikupljati u župnim crkvama i kapelama, kao i samostanskim crkvama, prema odredbi dubrovačkog biskupa mons. Mate Uzinića, bit će namijenjena siromašnima, a dijelit će se naknadno preko župnih Caritasa ili biskupijskog Caritasa.

Uz taj dan papa Franjo je uputio i prigodnu poruku naslovljenu „Ne ljubimo riječima, već djelima“ koja je objavljena na mrežnim stranicama Dubrovačke biskupije, a čije naglaske su svećenici pozvani utkati u nedjeljne propovijedi. U pismu papa, uz ostalo, objašnjava kako želi da u cijelom svijetu kršćanske zajednice postaju sve više i sve bolje konkretni znak Kristove ljubavi prema posljednjima i najpotrebnijima te ističe: „Pozivam čitavu Crkvu kao i muškarce i žene dobre volje da se na taj dan okrenu svima onima koji pružaju svoje ruke i traže našu pomoć i solidarnost. Oni su naša braća i sestre, stvoreni i ljubljeni od jednog Nebeskog Oca. Ovaj Dan želi potaknuti u prvom redu vjernike da reagiraju na kulturu odbacivanja i rasipanja, te da usvoje i prigrle kulturu susreta. Istodobno, taj je poziv upućen svima neovisno o vjerskoj pripadnosti; svi su pozvani na otvorenost i dijeljenje sa siromašnima kroz konkretne znakove solidarnosti i bratstva. Bog je stvorio nebo i zemlju za sve; nažalost, ljudi su podigli barijere, zidove i ograde, izdajući izvorni dar namijenjen cijelom čovječanstvu, bez ikakve iznimke.“

Svjetski dan siromašnih papa Franjo je najavio još prošle godine, na završetku Godine milosrđa u apostolskom pismu „Misericordia et misera“ u kojem je izrazio želju da cijela Crkva na 33. nedjelju kroz godinu proslavi Svjetski dan siromašnih te je napisao: „Bit će to najdostojnija priprava za proslavu svetkovine Isusa Krista Kralja svega svijeta, koji se poistovjetio s malenima i siromašnima i koji će nas suditi po djelima milosrđa (usp. Mt 25, 31-46).“ Taj dan bi nam trebao posvijestiti da je siromaštvo u samom srcu Evanđelja, i da sve dok Lazar leži na vratima naših domova ne može biti pravde niti društvenog mira.

Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

Predstavljanje knjige "Dom zdravlja - okružni ured - Dubrovnik" autora dr. Stijepa Raguža održano je večeras. Uz autora, dugogodišnjeg ravnatelja ove zdravstvene ustanove, dr. Raguža, knjigu su predstavili prof.dr. Marko Margaritoni, akademik prof.dr. Vjekoslav Jerolimov i kustos Muzeja Domovinskog rata Mišo Đuraš.

Dogodine će Dom zdravlja Dubrovnik, među starijim sugrađanima poznat i kao Okružni ured Dubrovnik, proslaviti 80 godina postojanja, a Raguž je njegov ravnatelj bio od 1975. do 2009. godine.

Autor Raguž rekao je kako je pretraživao po arhivi i utvrđivao činjenice koje je zapisivao.

- Kad se nešto ne zapiše, riječi lete i nestaju. Našao sam brojne podatke i činjenice koje su bile nepoznate u organizaciji primarne zdravstvene zaštite. Naišao sam na imena mnogih liječnika koji su me i liječili kad sam bio dijete, a s kojima sam surađivao kad sam počeo raditi. Bilo mi ih je drago susresti u literaturi, naći im fotografije i otrgnuti iz zaborava. - rekao je Raguž.

- U jednom dijelu monografije sam napisao kratku povijest zdravstva u Dubrovačkoj Republici, u drugom dijelu je popisano nastajanje Okružnog ureda i djelovanje Doma zdravlja. Knjiga ima 177 stranica, 166 fotografija je unutra. Žao mi je što nisam mogao doći do fotografija nekih starijih kolega. - objasnio je Raguž.

- Neki podaci i nedostaju jer ih nisam uspio pronaći. Vjerojatno sam izostavio imena nekih djelatnika i njima se unaprijed ispričavam To je nenamjerno. - zaključio je Raguž, zahvalivši se svim suradnicima i djelatnicima Doma zdravlja Dubrovnik.

Sveučilišni profesor prof.dr. Marko Margaritoni, koji je inače šef Odjela plastične kirurgije u OB Dubrovnik, rekao je kako je pojam Okružnog ureda svakako mnoge morao zaintrigirati.

- Taj pojam nije bio posve razjašnjen, a knjiga nudi jasna objašnjenja o kronologiji tog nazivlja. Mi smo Okružni ured poznavali kao lokaciju prema kojoj smo se dogovarali, svakako da ta tema zaslužuje detaljnu analizu. Malo je poznato da je ova ustanova kroz svoju povijest prošla nekoliko različitih smjerova ustroja i organizacije. Od ukidanja, preustroja i ustroja. Kroz sve to vrijeme ovakav oblik organizacije zdravstvene ustanove nudio je dobra rješenja i napravljeni su kvalitetni pomaci uz zdravstvenu zaštitu. Bilo je i pogrešaka, ali to više govori o povremenom diskontinuitetu kako organizirati sustav zdravstva u Hrvatskoj. - rekao je Margaritoni, dodavši "kako je ideja o ustroju domova zdravlja originalno hrvatska iz dobro poznate škole Narodnog zdravlja i njezinog osnivača prof. Andrije Štampara".

Akademik Jerolimov, nekadašnji dekan Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osvrnuo se na stomatologiju u Domu zdravlja Dubrovnik, naznačivši da je uvijek bila važan dio dubrovačkog Doma zdravlja. Kustos Muzeja Domovinskog rata Mišo Đuraš govorio je o sudjelovanju zdravstvenih ustanova, a tako i u Domu zdravlja, u načinu na koji se preživio Domovinski rat.

- Novija povijest je uvijek bila zahtjevna, povjesničari često bježe u srednji vijek, tu ima literature i dokumenata. Tu ste mogli lakše raditi i djelovati, a novija povijest je zahtjevnija. Jer su akteri živi, a onda imate osnovni postulat da morate imati objektivan. Teško je biti objektivan u situaciji u kojoj je autor ove knjige bio, koji je sudjelovao u stvaranju povijesti pa ste osuđeni na to da je morate pisati. Možete biti objektivni samo ako utvrdite povijesne činjenice. - objasnio je Đuraš, objasnivši kako je Raguž u tome i uspio.

Aktualni ravnatelj Doma zdravlja Branko Bazdan uvodno je kazao kako je "privilegija bi dio Doma zdravlja Dubrovnik, dok je na današnji dan kad se predstavlja knjiga to posebno zadovoljstvo". Gradonačelnik Mato Franković čestitao je Ragužu na ovoj, kako je rekao, "izvanrednoj knjizi".

Župan Nikola Dobroslavić također je čestitao autoru.

- Jučer sam bio na sastanku Zajednice županija. Razgovarali smo o novom Prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, u kojemu se govori o načinu organiziranja primarne zdravstvene zaštite i potvrdili smo stajalište da je Dom zdravlja danas, a i da treba biti ubuduće temelj primarne zdravstvene zaštite. Ne smije se rušiti ono što je dobro, a domovi zdravlja jesu dobro rješenje i mi ćemo se za njih boriti. - zaključio je Dobroslavić.

Prilikom prijevoza u dubrovačku bolnicu iz Opuzena u vozilu Hitne pomoći preminuo je 57-godišnjak zbog kojeg je policija prethodno morala intervenirati ispred jednog ugostiteljskog zbog agresivnog ponašanja.

„Postupajući po dojavi djelatnika ugostiteljskog objekta na području Opuzena danas oko 14.15 sati, policijski službenici Policijske postaje Metković su izvan ugostiteljskog objekta zatekli 57-godišnjaka u vidno rastrojenom stanju. Zbog agresivnog ponašanja i vidnog rastrojstva policijski su službenici upotrijebili sredstva prisile te zatražili intervenciju Hitne medicinske pomoći nakon čega je odlučeno da je osobu potrebno hospitalizirati.“ – navodi se u priopćenju U dubrovačko – neretvanske.

„Prilikom prijevoza u dubrovačku bolnicu, 57-godišnjak je preminuo u vozilu Hitne medicinske pomoći. Tijelo preminulog se prevozi na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se obdukcijom utvrditi uzrok smrti.“ – piše u priopćenju.

D.M.

Povodom 160. godišnjice rođenja slikara Mata Celestina Medović, profesor dr.sc. Antun Karaman održat će predavanje u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u petak, u 19 sati.

Mato Celestin Medović jedan je od velikana hrvatske umjetnosti druge polovice 19. stoljeća i početka 20. stoljeća. On nije bio umjetnik samo jednog stila, ali se ponajviše afirmirao slikanjem pejzaža i povijesnih kompozicija.

Rođen je u Kuni pelješkoj, 17. studenog 1857. godine. Vrlo rano ostaje bez oca s ostalih šestero braće i sestara. Svoje prvo obrazovanje dobio je u obližnjem franjevačkom samostanu Gospe od Loreta. Uz pomoć fratra o. Pacifika Radojevića 1868. napušta Pelješac i odlazi u samostan Male braće u Dubrovniku gdje polaže zavjet i svom imenu dodaje ime Celestin.

Uvidjevši slikarsku nadarenost mladog redovnika opat Bernardino da Portoguaro, koji je iz Rima došao u posjet dubrovačkom samostanu, omogućio mu je studij u Rimu kod Lodovica Seitza, uglednog i utjecajnog slikara Nazarenca koji je slikao i freske u đakovačkoj katedrali.
Medovića je razočarala zabrana pohađanja državne Akademije gdje se radilo po živim modelima, ali i sam profesor L. Seitz s kojim se nije slagao te zbog toga odlazi München uz financijsku i moralnu podršku dubrovačkih intelektualaca. U Münchenu je Medović bio podučavan u duhu nakićenih povijesnih slika Karla Pilotya. Svojom završnom slikom "Bakanal" doživio je neočekivani uspjeh ne samo na izložbi Glaspalast nego i u mnogim europskim gradovima.

U Dubrovnik se vratio 1893. godine vrlo nesretan jer više nije vidio nikakvu mogućnost daljnjeg umjetničkog napredovanja. Franjo Rački i Izidor Kršnjavi su ga pozvali u Zagreb da se pridruži umjetničkoj koloniji koja se okupljala oko Vlaha Bukovca, koji je bio upravo napustio Pariz i smjestio se u Zagrebu. Medović tada napušta i franjevački red zbog neslaganja. Kažu da je bio oduvijek tvrdoglav i ne uvijek uzorne poslušnosti koja se u Redu prvenstveno tražila.

Zagrebačka faza vezana je uz dekoraciju svečane Zlatne dvorane u Opatičkoj 10 u Zagrebu, za koju je, prema narudžbi Ise Kršnjavoga, naslikao Splitski sabor, Dolazak Hrvata, Krunjenje Ladislava Napuljskog i Zaruke kralja Zvonimira.

Od 1907. godine boravi na Pelješcu gdje slika u plein airu uglavnom za vlastiti užitak, a u manjoj mjeri za materijalnu dobit. Medović se potpuno okrenuo slikanju pejsaža i marina većih dimenzija. Često slika i mrtve prirode.

Za vrijeme rata Medović teško preživljava u rodnoj Kuni, slika oltarne pale kako bi zaradio.
Umjetnik je obolio 1918., a potom izgubio i vid. Godine 1919. na glavnoj godišnjoj skupštini JAZU osnovan je umjetnički razred čiji su počasni članovi postali Vlaho Bukovac, Celestin Medović i Ivan Meštrović. Ubrzo nakon što je obolio premješten je u bolnicu u Sarajevu, gdje je preminuo 20. siječnja 1920. godine.

DPP

Grad Dubrovnik objavio je Natječaj za utvrđivanje Liste reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam. Natječaju je prethodila revizija koja je pokazala kako 34 korisnika nekih od 56 gradskih stanova ne ispunjavaju uvjete, odnosno ne mogu više koristititi gradske stanove. Inače, među 56 gradskih stanova ubraja se i 31 stan u Zgradi "S", odnosno u socijalnoj zgradi u Mokošici.

U toj zgradi s 31 stanom samo 10 korisnika udovoljava propisanim uvjetima, dok će 21 korisnik u dogledno vrijeme morati napustiti stanove. Naime Grad će korisnicima koji ne zadovoljavaju uvjete iz Odluke o najmu stanova poslati poziv za povrat stana, a ako to korisnici ne urade Grad Dubrovnik će iskoristiti sve pravne radnje kako bi došao u posjed stanova u svome vlasništvu. Drugim riječima, mogli bismo uskoro svjedočiti brojnim deložacijama stanara koji su se koristili gradskim stanovima sa socjalnom najmaniom bez osnove za to.

Inače, portal Dubrovnikpress.hr već je pisao o socijalnoj zgradi u Mokošici i njezinim stanarima. Sami građani često znaju istaknuti impresivan vozni park ispred te zgrade, jer se iz samog pogleda na parkirane automobile da zaključiti kako su pojedini stanari "S" zgrade u Mokošici sve samo ne socijalni slučajevi, jer socijalni slučajevi primjerice ne voze mercedese ili passate i audije.

Među njezinim stanarima, tzv. socijalnim slučajevima proteklo vrijeme bilo je i onih koji su čak zaposleni pri Gradu Dubrovniku, dakle osobe s pristojnim plaćama, čija egzistencija nije ugrožena i ne ovisi o socijalnoj pomoći pa se samo po sebi postavlja pitanje jesu li se stanovi u toj zgradi ikada dodjeljivali potrebitima ili su mahom bili rezervirani za podobne.
Da su gradski stanovi dodjeljivani podobnima mišljenja je i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić koji je za portal Dubrovnikpress.hr nedavno izjavio kako su gradski stanovi dodjeljivani članovima HDZ-a prije nego je on od građana izabran za gradonačelnika.

Inače, upravo je Vlahušićeva administracija izradila reviziju gradskih stanova, baš kao i pravilnik o njihovoj dodjeli, no prema Vlahušićevim riječima, Franković i Kristić nisu htjeli da se on usvoji i raspravi na Gradskom vijeću.

Revizija gradskih stanova samo je potvrdila ono što se odavno znalo, odnosno da su u tim stanovima stanovali oni koji na njihovo korištenje zapravo nikada nisu imali stvarno pravo ili su ga u međuvremenu poboljšanjem svog socijalnog statuta izgubili.

I dok iz gradske uprave najavlju kako će iz gradskih stanova izgnati stanare koje na njihovo korištenje nemaju pravo, svakako će bit zanimljivo vidjeti kad će se to dogoditi, koliko njih će iz tih stanova iseliti.

A kad jedni isele bit će zanimljivo vidjeti tko će useliti, konkretno u popularnu zgradu "S" u Mokošici građenu isključivo za socijalne slučajeve, odnosno ljude bez posla, s malim primanjima, bez nekretnina i pokretnina u svom vlasništvu.