Nakon što je dubrovački gradonačelnik Mato Franković, tada još kao predsjednik Gradskog vijeća, još lani činio monade u ovom predstavničkom tijelu građana po pitanju zaposlenih u gradskoj upravi i dubrovačkim poduzećima i mahao papirima s imenima, sad ne samo da priča neku drugu priču nego i zapošljava šakom i kapom.

Dakle, osim što je raspisao dvadesetak natječaja u Gradu Dubrovniku, ali već i prije toga u gradsku upravu zaposlio pojdine mlade HDZ-ove "lavove", a o čemu možete pročitati OVDJE, Franković je promijenio i krvnu sliku u gradskim poduzećima.
Nakon što je kadar koji se može svesti pod zajednički nazivnik suradnika Andra Vlahušića marginaliziran, o čemu možete pročitati OVDJE, trebalo je dovesti nove ljude. HDZ-ova vlast to je i učinila, ali i dovela nove zaposlene.

Tako je samo u gradskoj upravi otkako je Franković stupio na dužnost došlo 12 službenika, dok ih je troje prošlo u mirovinu.

U Sanitatu zaposlen je savjetnik direktora, u Boninovu uz novog direktora još jedna osoba, u Čistoći 13 radnika, dok je s njih deset raskinut radni odnos.

U Libertasu zaposleno je 22 novih ljudi, dok je njih 12 prestao radni odnos. Doduše, treba reći da je ta velika razlika prije svega tako izražena jer je ovog gradsko poduzeće raskinulo ugovor s tvrtkom koja je čistila autobuse, jer nije bila zadovoljna njihovom uslugom te je zaposleno 10 čistačica.

O svemu ovome bilo je riječi na prošloj sjednici Gradskog vijeća, odnosno podaci su to koje je iznio vijećnik HNS-a Miho Obradović temeljem odgovora kojega mu je dostavio gradonačelnik Frankovića, iako je iz njega iz ovih ili onih razloga izostavio Vrtlar i Vodovod, inače ljudstvom najbrojnije gradsko poduzeće.

Na kraju, HDZ-ova artiljerija predvđena Frankovićem i predsjednikom Gradskog vijeća Markom Potrebicom uzela je Obradovića na zub pokušavajući ismijati njegove riječi o tolikom broju zaposlenih, temeljem toga što su neki pošli u mirovinu, odnosno pozivajući se na razliku u odnosu novozaposlenih i onih kojima je prestao radni odnos, tvrdeći kako ta razlika od dvadesetak novih zaposlenika i nije strašna. Inače, kad je slično pričao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić HDZ-ovci su ga ismijavali. Valjda se danas smiju sami sebi, kao što im se smije "pola Hrvatske" zbog natječaja za "kuharicu kave".

Stoga, to bi i imalo neki smisao kad se isti taj Franković pred izbore nije mahao s papirima koji govore o broju zaposlenih. Čisto logičkom metodom, ako je onda prema njegovom mišljenju bilo previše zaposlenih, čemu onda svakog radnika koji je pošao u mirovinu zamijeniti novim zaposlenim? Ako je onda broj zaposlenih u poduzećima i u gradskoj upravi bio toliko nepodnošljivo velik, a to je ono što je zamjerao Vlahušiću, zašto stvari još više pojačati s ova 53 nova zaposlena, odnosno njih dvadesetak ako eto uzmemo u obzir broj one s kojima je raskinut radni odnos? Dakako, sve ovo treba uzeti uvjetno, jer Franković nije naveo Vodovod i Vrtlar.

Odgovor je valjda u tome što su predizborne riječi bile samo riječi, mrtvo slovo na papiru. Možda Franković zaista dosegne ideal efikasne, brze i funkcionalne gradske uprave, sa čim se busao u prsa u predizbornoj kampanji i po preuzimanju dužnosti.
No, nije dobro počeo. Država mu se smije zbog zapošljavanja kafe kuharice, a ono čemu se on smijao dok nije postao gradonačelnik, dakle o obimu zaposlenih, sad mu se samo obija o glavu jer, čini se, ne prestaje s novim zapošljavanjima. Logika očito ne stanuje u HDZ-ovim redovima.

Svečanom akademijom, koja se večeras održala u Kazalištu Marina Držića, Gimnazija Dubrovnik na Pločama proslavila je svoju 90.obljetnicu postojanja. Naime, 1927. završena je zgrada u koju je danas smještena Gimnazija. Tom prilikom predstavljena je i monografija "90 godina dubrovačke Gimnazije na Pločama" autora Marka Giljače i ravnateljice škole Katarine Tolje.

Što se tiče same monografije, Giljača je kazao kako je urednički tim na knjizi radio šest mjeseci. Urednički tim, uz Giljaču i Tolju, čine profesorice Kiti Jurica Korda, Lucijana Pendo, Ana Njirić Aleksić i Renata Lujak Grdović. Rekao je kako je prikupljena velika količina materijala, kazavši kako se nada da su dobro odabrali.

- Monografiju smo osmislili kao sjećanje na tih 90 godina zgrade Gimnazije, ali i na dugu tradiciju dubrovačkog školstva. Dali smo počast generaciji koja je pokrenula izgradnju ove zgrade. Monografija ima 300 stranica, podijelili smo je u tri dijela. Prvi dio je povijesni, imali smo sjajne suradnike koji su svaki iz svoje struke donijeli jako puno novih podataka. Nakon toga idu sjećanja, ona su poredana kronološki od 40.-ih godina do danas i svako deset godina pokrivamo ili s nekim učenikom ili profesorom ove škole, koji pričaju anegdote. Tu ima jako puno emocija. - dodao je Giljača.

- Pričamo i o Gimnaziji danas, koja je suvremena edukativna ustanova na ponos Dubrovnika, to možete vidjeti po brojnim projektima i aktivnostima učenika i profesora, o čemu govore i brojne nagrade, koje smo ovdje popisali. - rekao je Giljača.

Ravnateljica škole Katarina Tolja najviše je o školi govorila uz svoje uvodno obraćanje okupljenima, ističući kako je Gimnaziji prethodila duga tradicija školstva u Dubrovniku. Navela je kako su mnoga slavna imena vezana uz rad ove škole, naglasivši kako je Gimnazija Dubrovnik jedna od perspektivnijih obrazovnih institucija u Hrvatskoj. Danas, ova škola, dodala je, "prati suvremene trendove, ali i ne izbjegava tradicionalne metode rada".

Zamjenica župana Žaklina Marević čestitala je ovu obljetnicu učenicima i profesorima, rekavši kako Gimnazija Dubrovnik u višestoljetnoj tradiciji obrazovnih institucija u Dubrovniku zauzima bitno mjesto.

Gradonačelnik Mato Franković poručio je kako su u "Gradu Dubrovniku ponosni na ovu školu".

- Gimnazija je brojnim Dubrovkinjama i Dubrovčanima pružila zaokruženo iskustvo učenja, brusila njihove afinitete i usmjeravala ih prema daljnjem obrazovanju. - rekao je on, najavivši i kako Grad Dubrovnik ima namjeru u sljedećem četverogodišnjem razdoblju uvesti jednosmjensku nastavu u osnovnim školama kojima je osnivač..

- Rekonstrukcijom zgrade u Ulici Ilije Sarake, u suradnji s Dubrovačkom biskupijom, stvorit će se uvjeti da se viši razredi OŠ Marina Getaldića presele iz zgrade na Pločama, što će Gimnaziji otvoriti nove mogućnosti za korištenje prostora. - zaključio je Franković.

Saborska zastupnica i nekadašnja ravnateljica Gimnazije Sanja Putica pohvalila je monografiju, dodajući kako će ona uvijek biti povezana s ovom školom.

Ovom prilikom, gimnazijalci su izveli i prigodan program.

Upravo sam u Zagrebu i gledam kolika je razlika u pristupu promociji Zimskog festivala između Zagreba i Dubrovnika. Jučer su zagrebački gradonačelnik i Turistička zajednica zajednički promovirali njihov festival, a pogledajmo pristup u Dubrovniku, Grad pošalje Turističku zajednicu na promociju po regiji, a da se zapravo ne zna ni hoće li Zimskog festivala uopće biti, jer bez kućica on ne postoji, a ne znamo hoće li na ponovljenom natječaju biti dovoljno zainteresiranih. - nakon što je Sanitat poništio natječaj za kućice jer nije bilo dovoljno zainteresiranih uz visoke cijene koje su postavljenje o čemu možete čitati OVDJE, kazao je za Dubrovnikpress.hr bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, iza kojeg je organizacija iznimno uspješnih Zimskih festivala.

- Tri godine za redom tijekom zime Dubrovnik bilježi lijepe turističke rezultate, a dobrim dijelom za to je zaslužan i Zimski festival. No, nova ekipa iz grada, Mato Franković i Jelka Tepšić, ne samo što su bili protiv toga, nego su aktivno s Konzervatorskim odjelom sudjelovali u tome da se ne dozvole kućice na Stradunu. Da nisam bio dovoljno uporan, kreativan, ne bi bilo ništa od Zimskog festivala, a sad kad imaju sve, kad je Sanitat pun novca, zahvaljujući bivšoj upravi na čelu s Vedranom Kunicom, kad je grad pun novca, zahvaljujući bivšoj gradskoj upravi kojoj sam bio na čelu, oni pokazuju tko su i što su, odnosno da nemaju niti ideja niti znaju nešto napraviti. - kazao je Vlahušić.

- Zbog građana Dubrovnika, građana Župe, Primorja, Konavala i svih ostalih koji su voljeli doći u Grad na Zimski festival, ipak se nadam da će biti volje i želje da se to napravi kako treba. Zasad jedino što znaju raditi je politički progon i zapošljavanje na nepotrebna radna mjesta. - dodao je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

Temeljem Odluke o najmu stanova (Službeni glasnik Grada Dubrovnika br. 8/2016), Grad Dubrovnik objavio je Natječaj za utvrđivanje Liste reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam.

Prema tekstu Natječaja pravo na podnošenje zahtjeva za davanje stanova u najam ima punoljetna osoba koja uključujući sve članove svog obiteljskog domaćinstva ima državljanstvo Republike Hrvatske i prebivalište na području Grada Dubrovnika. Kako bi se mogli prijaviti na natječaj podnositelj zahtjeva i članovi obiteljskog domaćinstva na području Grada Dubrovnika moraju imati prebivalište u neprekidnom trajanju od najmanje 15 godina, računajući do dana podnošenja zahtjeva.

Ukupna mjesečna primanja po članu obiteljskog domaćinstva u prethodnoj godini ne smiju prelaziti 50% iznosa prosječne mjesečne neto plaće u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini te u vlasništvu ili suvlasništvu ne smiju imati nekretnine,

Konačno, uvjeti za sudjelovanje u postupku su i da ne koriste bez valjanog pravnog temelja stan ili drugu nekretninu u vlasništvu Grada Dubrovnika ili nad kojom Grad Dubrovnik ima vlasničko-pravna ovlaštenja te da nemaju nepodmirenih dugovanja prema Gradu Dubrovniku.

Sve druge pojedinosti Natječaja, kriterije i informacije o načinu prijave te proceduri utvrđivanja liste reda prvenstva pronađite u tekstu natječaja OVDJE.

Posjetimo, objavi Natječaja za utvrđivanje Liste reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam prethodila je provedena revizija, kojom je obuhvaćeno 107 stanova, od toga 56 stanova izvornom vlasništvu Grada Dubrovnika te 51 stan u postupku povrata ranijim vlasnicima (Republici Hrvatskoj, Dubrovačkoj biskupiji, Pravoslavnoj crkvi...), odnosno u tzv. derivativnom vlasništvu.

Od 56 stanova u izvornom vlasništvu Grada Dubrovnika uvjete temeljem Odluke o najmu stanova ispunjavaju 22 korisnika s kojima će se sklopiti ugovor o najmu stana na određeno vrijeme, dok 34 korisnika ne ispunjavaju spomenute uvjete. U broj od 56 stanova u izvornom vlasništvu uračunat je i 31 stan izgrađen sredstvima namijenjenim za rješavanje stambenih pitanja socijalno ugroženih osoba i osoba slabijeg imovnog stanja (Zgrada „S“ u Mokošici) od kojih čak 21 korisnik ne ispunjava uvjete sukladno Odluci, a samo 10 korisnika ispunjava te uvjete.

Korisnicima koji ne zadovoljavaju uvjete iz Odluke o najmu stanova Grad Dubrovnik će poslati poziv za povrat stana, a ako to korisnici ne urade Grad Dubrovnik će iskoristiti sve pravne radnje kako bi došao u posjed stanova u svome vlasništvu.

Od 51 stana koji se nalaze u postupku povrata ranijim vlasnicima 25 korisnika ispunjava uvjete, dok iste ne ispunjavaju 26 korisnika. Zaključno ističemo da će se na nakon utvrđivanja konačna lista reda prvenstva objaviti na oglasnoj ploči Grada, na web stranici Grada i Centra za socijalnu skrb i vrijedit će tri godine.

Grad Dubrovnik

Nakon što je u jednom od medija prozvan kako će u nabavku novog namještaja, nakon preuređenja svog ureda potrošiti 950 tisuća kuna, gradonačelnik Mato Franković morao je i vijećnicima na protekloj sjednici Gradskog vijeća pojašnjavati kakav je to namještaj kad toliko košta. Pa se tako uspostavilo kako se navedeni novčani iznos neće utrošiti samo u novi namještaj, već i u preuređenje službenog salona i još neke dodatne radove.

No, kad gradonačelnik kaže kako svi prozori propuštaju vodu dok ronioci moraju roniti do kotlovnice kako bi se pokrenulo grijanje, a s fasada otpada kamen, tada je potpuno jasno kako je zgrada gradske uprave u iznimno lošem stanju i zahtjeva ozbiljnu obnovu.

Sličnog je mišljenja i sam gradonačelnik koji je u odgovoru na upit za portal Dubrovnikpress.hr istaknuo kako je prvi korak sanacije zgrade izrada arhitektonskog snimka njezina stanja. Ipak, sredstva za njezinu obnovu izgleda neće tražiti od onih koji novac koji imaju ubiru na najvrjednijem gradskom dobru koje plodouživaju – Društva prijatelja dubrovačke starine, već će sanaciju zgrade kandidirati na europske fondove.

U kakvom je stanju zgrada gradske uprave najbolje se da iščitati iz izjave gradonačelnika Mata Frankovića na sjednici Gradskog vijeća. Osim što nema prozora koji izgleda ne pušta vodu, s fasade je počelo padati kamenje.

- Vidite, ovi prozori ovdje, nema prozora u Gradu od početka do kraja koji ne propušta vodu. Procijenjena vrijednost izmjene navedene stolarije iznosi 300 tisuća kuna i to ćemo planirati iduće godine. - kazao je Franković iz čije smo izjave čuli kako je podešavanje klimatizacijskog sustava na grijanje ili hlađenje zapravo prava avantura.

- Cijeli klimatizacijski sustav je sljedeći: da biste upalili grijanje trebate poslati ronioca. Mi smo prije dva dana poslali ronioca da preroni ispod Kneževa dvora, uđe u kotlovnicu, prilagodi sustav da prestane hladiti i počne grijati i onda se mi počnemo grijati i danas nam je svima toplo.- opisao je Franković, opisavši dalje kako se brane od kiše.

- Prilikom svake velike kiše znate da su naši inventari šugamani i broke. Pođite ispod bilo kojeg prozora tamo, imate šugamane i broke i to moramo sanirati. - kazao je, dodavši kako to ipak nije najgora stvar kad je u pitanju zgrada gradske uprave.

- Najgora stvar: ovo ljeto dobijem pritužbu jedne gošće, e- mail, foto jednog dijela ovog kamenog cokula koji se odlijepio i pao na taracu Gradske kavane. Odmah smo dali nalog Zavodu za obnovu da pristupi i sagleda sve ove probleme pa smo utvrdili da se onaj top i cijeli onaj zid doslovce odlijepio od zgrade i da žurno treba sanirati stanje. Dakle, zgrada se nalazi u lošem stanju i potrebna su značajna financijska sredstva da ovo sve skupa uredimo na način da udovoljava svrsi i ne propušta vlagu, ništa više od toga, nema luksuza. - rekao je Franković na Gradskom vijeću.

Da planira projekt sanacije zgrade u kojoj stoluje, gradonačelnik je potvrdio i u odgovoru za portal Dubrovnikpress.hr.

- Grad Dubrovnik svakako planira provesti projekt sveobuhvatne sanacije i obnove zgrade Pred Dvorom 1 i to kroz odgovarajuću prijavu na natječaj za europska sredstva, bilo kroz energetsku obnovu ili programe kulturne baštine. Za sada je prijavljen europski projekt obnove sustava grijanja/hlađenja toplinskim pumpama u navedenoj zgradi. U tijeku je ugovaranje sufinanciranja sustava. - odgovorio je, istaknuvši kako je prvi korak njezine sanacije arhitektonski snimak njezina stanja.

- Za sanaciju zgrade prvi korak je izrada snimke postojećeg stanja/arhitektonski snimak. Istu je Zavod za obnovu Dubrovnika po nalogu Grada uvrstio u svoj Program i predviđamo da bi mogla biti gotova u prvom tromjesečju 2018. godine. Nakon izrade snimke postojećeg stanja Grad će zajedno sa Zavodom i Konzervatorskim odjelom odlučiti o obimu i načinu sanacije fasade i ostalih konstruktivnih elemenata zgrade. Do tada Zavod za obnovu je također prema nalogu Grada proveo interventne radove na pročelju Luže kako se ne bi ugrozili ljudski životi zbog lošeg stanja pojedinih kamenih elemenata na fasadi. - naveo je Franković u odgovoru na upit portalu Dubrovnikpress.hr.

No, izostavio je odgovoriti na pitanje hoće li možda zatražiti da zgradu gradske uprave obnovi Društvo prijatelja dubrovačke starine, koje zapravo trenutno ima najviše sredstava za upustiti se u jedan tako ozbiljan projekt.

Osim toga, obnova spomeničke baštine, nekad samo iz vremena Dubrovačke Republike, a odnedavno, sudeći po najavljenim projektima i iz vremena Napolena i Austrougarske, osnovna je misija djelovanja DPDS-a. Stoga je bilo logično za očekivati kako ih ne bi trebalo puno nagovarati na obnovu zgrade Gradske uprave, posebice ako se uzme u obzir činjenica kako novac koji imaju i kojim obnavljaju baštinu, pa i onu koja s Dubrovačkom Republikom nema nikakve veze, mahom ubiru plodouživajući najvrjednije dubrovačko dobro – gradske zidine.

Udruga Agroturizam Konavle ugostila je u nedjelju predstavnike poduzetnika ruralnog turizma iz susjedne općine Ravno u BiH predvođene načelnikom Andrijom Šimunovićem.

Delegacija od osamnaest članova došla je na edukacijsko putovanje u Konavle sa željom da posjete primjere dobre prakse Konavoskih agroturizama. Ovo nije prvi put da u Konavle dolaze predstavnici drugih regija kako bi se upoznali s konavoskim modelom razvoja agroturizma i razmijenili iskustva.

Članovi Udruge Agroturizam Konavle organizirali su primjeren cjelodnevni program obilaska i edukacije, predstavili svoju ponudu i velikodušno otvorili vrata svojih agroturizama te počastiti najavljene goste.

Tako su primjerice posjetili Agroturizam Kameni Dvori gdje je tema, osim o Konavlima, povijesti, načinu življenja i poslovanju seljačkog domaćinstva, bila i registracija i zakonske obveze OPG. Na izletištu "Mlin" su osim mlinice razgledali i potpuno obnovljenu stupu za stupanje sukna uz prezentaciju tradicionalne obrade vune (predenje, tkanje, stupanje), a u vinogradu obitelji Vodopić uz vinokušnju prezentirana je konavoska vinarska priča.

Obilazak se nastavio u Konavoskoj kući obitelji Bokarica u kojoj je smještena etno zbirka predmeta s kraja 19. i početka 20. stoljeća, te Agroturizamu Brautović. Veselom društvu pridružili su se i predstavnici Općine Konavle, načelnik Božo Lasić, Lucija Miljanić Macan i Ivo Simović. Edukacijsko putovanje završilo je prezentacijom gastro ponude i krštenjem mladog vina u Seoskoj kući Novaković u Čilipima.

DPP

Kulturnim institucijama i organizacijama u sklopu DKKI predstavljen je program „Kreativna Europa“ na temu „Kako pronaći partnera u kulturi“. Program Europske unije Kreativna Europa (2014. – 2020.) sedmogodišnji je program namijenjen kulturnom i audiovizualnom sektoru.

Formalni dio prezentacije je vodila Morana Bigač, stručna suradnica Deska Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture RH, nakon čega je svoja iskustva o procesu prijave i provedbi projektnih aktivnosti iznijela voditeljica udruge Sve ostalo je glazba Ivana Jelača.

Naime, ove godine je na natječaju projekata suradnje prošao projekt ARDEA kao jedini projekt iz Dubrovnika u kojem udruga Sve ostalo je glazba sudjeluje kao partnerska organizacija, uz vodećeg partnera iz BiH te partnera iz Slovenije. 

Sudionicima prezentacije koji su se okupili u prostorijama DURA-e kako bi iz prve ruke saznali više o procesu nalaženja partnera i komuniciranja te samom procesu prijave, ovo izlaganje je bilo vrlo korisno u smislu razbijanja predrasuda te daljnjoj motivaciji za pripremu projekata koji se mogu sufinancirati sredstvima Europskih fondova iz programa Kreativna Europa. Važno je pri tome imati na umu da su svi programi Kreativne Europe usmjereni povezivanju europskih građana, pri čemu su hrvatske institucije i organizacije jednako važni sudionici na europskoj kulturnoj sceni.

Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA u suradnji s Gradom Dubrovnikom udrugama i pojedincima iz kulturnog, kreativnog i umjetničkog područja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, organizirala je po četvrti put „Dane kreativnih/kulturnih industrija  Dubrovnik 2017.“ s ciljem poticanja udruživanja, umrežavanja, povezivanja i zajedničkog djelovanja svih sudionika javnog života zajednice kroz kreativan i inovativan pristup te razvoj novih ideja i proizvoda. Osim umrežavanja kreativaca, DKKI potencira komunikaciju i suradnju između institucija, formalnih udruženja i nezavisne kulture. 

DPP

Predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područni ured Dubrovnik predstavili su županu Nikoli Dobroslaviću i zamjeniku Jošku Cebalu jedinstven program javnih radova na sanaciji posljedica od požara i poslovima preventivnih mjera zaštite od požara i bujičnih poplava u razdoblju jesen/ zima 2017./2018. godine.

Ovaj nacionalni program provodi se u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, a cilj je u suradnji s općinama i gradovima te nadležnim institucijama (poput Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda itd.) kao nositeljima projekta angažirati što veći broj nezaposlenih osoba u spomenutim poslovima sanacije i prevencije od požara i sanacije bujičnih poplava tijekom jeseni i zime u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Župan Dobroslavić pozdravio je provedbu ovog programa kojeg u 100 postotnom iznosu financira država, a kojim će se na razini Dubrovačko-neretvanske županije obuhvatiti nekoliko stotina nezaposlenih osoba.

Poslovi koji mogu biti obuhvaćeni Programom su:čišćenje drveća i niskog raslinja, saniranje divljih odlagališta otpada, održavanje i sanacija nerazvrstanih cesta sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama, održavanje poljskih puteva, pomoć pri izradi protupožarnih prosjeka i puteva, čišćenje i održavanje rubnih pojaseva uz javne prometnice i željezničke pruge, održavanje čistim i uređivanje postojećih izvora vode u šumama te ostale preventivno-uzgojne radove planirane godišnjim planovima ili planovima zaštite od požara.

Trajanje programa je do šest mjeseci u punom radnom vremenu ili do šest mjeseci u nepunom radnom vremenu uz mogućnost obrazovanja. Važno je naglasiti kako obrazovanje može biti iz područja vezanih uz program, no i ne mora, a maksimalni iznos za takvo osposobljavanje po nezaposlenoj osobi je sedam tisuća kuna.

Radovi će biti plaćeni u iznosu prosječne minimalne plaće 3839,47 kuna, a bit će pokriveni i troškovi prijevoza. Ciljane skupine za program su dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada, mlade osobe itd., no uvjeti za sudjelovanje u programu bit će tek da je osoba evidentirana na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te da ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave koja je iskazala interes za provođenje ovog programa.

Nakon koordinacije s jedinicama lokalne samouprave HZZ će izravnim kontaktom ići prema krajnjim korisnicima, tj. nezaposlenim osobama.

DPP

Danas se obilježava Svjetski dan šećerne bolesti. Tim povodom, u organizaciji Društva za zaštitu od šećerne bolesti, danas je u Gružu i Lapadu održano mjerenje šećera u krvi, kojemu su svi zainteresirani građani mogli pristupiti.

Šećerna bolest ili dijabetes, poremećaj je povećavanja razine šećera u krvi žlijezde gušterače , koji se događa kad gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu.

Članica Društva, specijalist interne medicine endokrinolog i dijabetolog doc. dr. Sanda Tešanović kazala je za portal Dubrovnikpress.hr više o ovom obilježavanju.
- Svake godine 14. studenoga, već devet godina se obilježava Svjetski dan šećerne bolesti. Sama odluka da se formira takav dan govori o važnosti bolesti i njezinoga liječenja. Mi svake godine organiziramo neke akcije, tijekom jutra na nekoliko punktova mjerimo šećer u krvi i po tim vrijednostima možemo zaključiti je li čovjek ima šećernu bolesti ili tzv. toleranciju na glukozu, kao početni pred dijabetes. Na takav način pravovremeno ljude usmjeravamo ka liječenju, radi edukacije i uvođenja terapije. - objasnila je doc.dr. Tešanović.

Prema podacima iz 2016. godine, u Hrvatskoj od dijabetesa boluje oko 300 tisuća ljudi, ali se procjenjuje da je zapravo između 400 i 450 tisuća oboljelih. Doc. dr. Tešanović odgovorila je na pitanje o oboljelima u Dubrovniku.
- Sami broj je teško reći, ali Dubrovnik prati hrvatske i svjetske trendove. U Hrvatskoj se procjenjuje da je devet posto oboljelih od ove bolesti. U svijetu ima 400 milijuna oboljelih, pretpostavlja se prema svim trendovima da će 2040. biti više od 650 milijuna oboljelih. Bolest je to koja stvara ogromne komplikacije i probleme pacijentima i njihovim obiteljima. Zato nam i jest cilj bolest "loviti" od samog početka. - kazala je doc.dr. Tešanović, naglasivši kako je "ove godine tema obilježavanja ovoga Dana ona o ženama i dijabetesu, s naglaskom na pojavu ove bolesti u trudnoći".

Inače, u organizaciji Društva, simpozij "Šećerna bolest danas" održat će se u u bivšem kinu Gruž s početkom u 17 sati. Doc. dr. Sanda Tešanović održat će predavanje na temu "Standardi u liječenju šećerne bolesti", oftalmogog i subpspecijalist stražnjeg segmenta oka prim. doc.dr. Antonela Gverović Antunica govorit će o "Šećeru i oku", a specijalist opće i vaskularne kirurgije dr. Igor Hozić na temu "Dijabetičko stopalo".

Milijuni hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj stoje zapušteni i neobrađeni (poljoprivrednog zemljišta ima čak tri milijuna hektara, obrađuje ga se manje od pola, a 800 000 hektara stoji zapušteno). Sustavno se dozvoljava rasipanje bogatstva u vidu zapuštanja dok se istovremeno stimulira uvoz. - piše u priopćenju za javnost predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž, čiji ostatak možete pročitati u nastavku.

"Zaprepašćujući je podatak da pored inih uvoznih proizvoda uvozimo i one proizvode koje smo u stanju sami proizvesti. Pored plodne neretvanske doline uvozimo dinje i mandarine, a pored plodne unutrašnjosti češnjak uvozimo iz Kine.

Pored milijuna hektara zemlje koji mogu prehraniti stotine tisuća obitelji naši ljudi odlaze trbuhom za kruhom. U bogatstvu zemlje krije se rješenje. Zašto država sve te milijune hektara ne bi besplatno dala u višegodišnji najam ljudima koji su zainteresirani za obrađivanje i poljoprivrednu proizvodnju? Time bi sigurno jedan dio ljudi ostao u Hrvatskoj, obitelji bi se zaposlile, poljoprivredna proizvodnja bi procvala, izvoz bi porastao, a naši proizvodi bili bi konkurentni i na europskom tržištu. Postoje svijetli primjeri mladih ljudi koji su u Hrvatskoj pokrenuli proizvodnju i čiji proizvodi su postali prepoznatljivi i u Europi. Zašto onda, potaknuta takvim obećavajućim primjerom, država ne bi dodijelila zemlju na korištenje onima koji mogu i žele?

Nemar se nagrađuje, a marljivost i trud se “kažnjavaju“. To se najbolje ogleda u poreznoj politici. Dok za korovom obrasle obradive površine privatni vlasnici i država ne plaćaju nikakve kazne i poreze, porezi se uvode na nekretnine u koje su ljudi ulagali, za njih godinama odvajali i u kojima žive. Umjesto toga poreze bi trebalo uvesti na zapuštene i neobrađene hektare zemlje. Time bi se potaknulo privatne vlasnike ili da obrađuju zemlju ili da je dovedu u stanje za obrađivanje, a samo obrađivanje prepuste nekom drugom.

Tom mjerom bi se istovremeno destimulirao nemar i poticalo ulaganje u poljoprivredu.

Prisjetimo se ovosezonskih požara u Splitu i okolici. Prikazani su hektari privatnog zapuštenog zemljišta u samom predgrađu Splita koje je vatrena stihija lako mogla zahvatiti i time dodatno ugroziti ljudske živote. Do danas korov na tom zemljištu nije posjećen, još danas on predstavlja opasnost u sezoni požara i do danas još nitko ne obrađuje tu zemlju i od nje živi.

Za kraj što reći nego tako smo bogati da puštamo milijune da propadaju." - piše Raguž.

DPP

U osnovnoj školi Cavtat sutra će se s početkom u 10.50 sati održati vježba Operativnih snaga civilne zaštite „Požar – OŠ Cavtat 2017“. Tijekom vježbe simulirat će se evakuacija i spašavanje učenika i djelatnika iz osnovnovnoškolske zgrade usljed požara. Kako će tom prilikom vatrogasna, kao i vozila hitne pomoći imati uključenu svjetlosnu i zvučnu signalizaciju iz Općine Konavle upozoravaju stanovništvo kako nemaju razloga za strah jer riječ je o vježbi.

Inače, tijekom ove vježbe neće se oglasiti sirenski sustav za uzbunjivanje jer ne radi se o takvoj vrsti vježbe. Pa čak i da se oglasi u Cavtatu bi se ljudi, koji ne znaju da se radi o vježbi barem imali čega preplašiti za razliku od stanovnika iz obližnjeg Dubrovnika. Oni naime pojma ne bi imali odvija li se oko njih nekakva vježba ili se nešto konkretno dogodilo jer sirenski sustav za uzbunjivanje u Gradu Dubrovniku još uvijek nije u funkciji.

Da sirenski sustav u Gradu Dubrovniku nije u funkciji nitko od građana nije ni znao dok portal Dubrovnikpress.hr nije PUZS-u Dubrovnik postavi pitanje zašto se u Dubrovniku tijekom odavanja počasti žrtvama terorističkog napada u Parizu nije oglasio sustav za uzbunjivanje, kao što je to tada bilo i najavljeno.

Kako stvari stoje taj sustav u DUZS-u niti ne namjeravaju staviti u funkciju jer su u odgovoru portalu Dubronikpress.hr jasno naveli kako se oni koriste sofisticiranijim sustavima za uzbunjivanje stanovništva. Taj sustav je - putem medija, odnosno radija. Koliko su im sofisticirani sustavi najbolje su se uvjerili sami građani koji ih u svibnju 2015. kad je presječen optički kabel nisu mogli dobiti na telefon, i ne samo njih, nije se mogla dobiti niti policija, niti hitna pomoć, a ni ostale interventne službe.

Pemo je otvorio novu butigu "Market Semafori" na adresi Od Sv. Mihajla 37/a, u Lapadu. Tom prilikom, upriličen je i tratamenat za kupce, a voditeljica komercijale Pema Ana Goljc kazala je više o otvaranju ove butige.

- Ovo je naša 34. butiga, ima 180 kvadrata. U sklopu trgovine može se naći uvijek svježe voće i povrće, imamo i pekaru te široki izbor prehrambenih proizvoda, kao i ostalih potrepština. Radit ćemo od 7 do 21 sat. Nedjeljom će butiga biti zatvorena. - rekla je Goljc.- Nadamo se da će kupci biti zadovoljni našom širinom ponude, kao i cijenama. - poručila je Goljc.

Prostorije nove butige u Lapadu blagoslovio je župnik Župe sv. Mihajla don Robert Čibarić.

Marketing