Istraživanje znanstvenika pokazalo je da ovce mogu prepoznati ljude koje su već vidjele i kad im se pokaže fotografija, poput svojih pastira.

Znanstvenici su uspjeli uvježbati ovce da prepoznaju ljude koje su već vidjele uz pomoć fotografija. Ovce tako prepoznaju posebno svoje pastire.

U specijalno opremljenom toru znanstvenici su im pokazivali fotografije na monitorima, na jednoj je strani bila nepoznata osoba koju ovce prije nisu vidjele, a na drugoj strani jedna od osoba koje su ovce redovno viđale.
U ovom eksperimentu svaka ovca koja bi odabrala fotografiju osobe koju pozna, poput svog pastira, te njuškom prekine infracrvenu zraku ispred pojedinog zaslona, dobivala je nagradu, odnosno hranu.

Znanstvenici kažu kako je to dokaz da ovce imaju slične sposobnosti prepoznavanja lica poput primata.

Svaka sličnost ovaca i primata s biračima u Hrvatskoj je (ne)namjerna.

Položeni su vijenci i zapaljene svijeće na spomen obilježju na Bosanci, gdje su prije 26 godina, 9. studenog 1991. godine u borbama sa srpskocrnogorskom vojskom poginuli hrvatski branitelji Hamdija Kovač, Mario Pezzi, Željko Raguž, Antonio Vatović, Franzi Lazibat, Vedran Ivošević te Željko Putica.

Vijence su položili i svijeće zapalili predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, kao i predstavnici Grada Dubrovnika, predstavnici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, predstavnici udruga roditelja poginulih branitelja i drugih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, kao i članovi obitelji poginuli branitelja.

DPP

Udruga ugostitelja Dubrovnik uputila je gradonačelniku Matu Frankoviću tri zahtjeva, a povodom najave gradske uprave o promjenama uvjeta najma poslovnih prostora i komunalnih propisa. Tako su iz Udruge ugostitelja istaknuli da "odluke Grada koje utječu na pojedinu struku moraju se donositi nakon konzultacija s predstavnicima struke", ali i da se "odluke Grada moraju donositi na transparentan način i uz ravnopravan učinak na sve poslovne subjekte" te kako je "odluke Grada potrebno objavljivati na vrijeme i planski, kako bi poslovni subjekti na koje odluka utječe mogli napraviti pripremu za sljedeću poslovnu godinu".

"Riječ je izmjenama propisa prema kojima će najam gradskog prostora porasti i do 60 posto, što će pojedinim ugostiteljskim objektima prouzročiti i do 750.000 kuna dodatnih troškova. Ograničenje ljetnog vremena za puštanje glazbe u kafićima na 23:30 (umjesto 24 sata) također će negativno utjecati na kvalitetu ugostiteljske ponude. " - navodi se u priopćenju.

Predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnika Ante Vlašić izrazio je zabrinutost zbog nepostojanja turističke i gospodarske strategije Grada, navodi se u priopćenju.

"Nova turistička sezona već je pred nama i ovakve nepromišljene odluke unazadit će dubrovački turizam. Od gradonačelnika Frankovića tražimo da, u skladu s predizbornim obećanjima, sve poteze provodi nakon konzultacija sa strukom i ljudima na koje te odluke izravno utječu. Dojma smo da je gradonačelnik odluke donio bez da se informirao o posljedicama. Tražimo zato da se propisi mijenjaju transparentno i s ravnopravnim utjecajem na sve poslovne subjekte. I konačno, Grad odluke ne smije donositi preko noći, već uz pravovremenu najavu kako bismo se svi mogli prilagoditi i izmjene uvrstiti u poslovne planove za iduću godinu. Dubrovnik bi, kao što je perjanica hrvatskog turizma, trebao biti i uzor u uspješnoj suradnji sa svojim ugostiteljima i gospodarstvenicima, a ne ih tjerati iz grada". - poručio je Vlašić,piše u priopćenju.

Kad je riječ o ograničenju dozvoljenog vremena za puštanje glazbe, Vlašić je dodao:
"Smanjenje dopuštenog vremena na 23:30 neće unaprijediti komunalni red, koliko bi ga unaprijedilo to da komunalni redari redovno obavljaju kontrole i sankcioniraju one koji krše postojeće komunalne propise. Mi inzistiramo na poštivanju javnog reda i mira i podržavamo kazne za one koji ga ignoriraju." - riječi su Ante Vlašića.

"Udruga ugostitelja Dubrovnik poziva gradonačelnika Frankovića i Gradsku upravu da preispitaju odluke i otvore komunikaciju s predstavnicima sektora iz kojega je u posljednjih šest godina u gradski proračun uplaćeno 400 milijuna kuna." - piše u priopćenju ove Udruge, u kojemu se navodi i da je ona osnovana u ožujku 2017. s ciljem zaštite prava tvrtki i obrta koji se na dubrovačkom području bave ugostiteljskom djelatnošću te kako članovi Udruge zapošljavaju oko 1500 osoba.

V.S.

U sklopu nacionalne turneje Google je u suradnji  s HGK Županijskom komorom Dubrovnik  i Algebrom, u hotelu Adria u Dubrovniku održao radionicu pod nazivom „Digitalna garaža".
 
Algebrina predavačica Matea Brstilo, prezentirala je sudionicima mogućnost digitalnog svijeta.
 
Cilj ove radionice je da se pomogne malim i srednjim tvrtkama ubrzati rast te im omogućili pristup globalnom tržištu.
 
Jaz u posjedovanju digitalnih vještina jedan je od najvećih izazova u Europskoj uniji. Prema Europskoj komisiji gotovo polovica EU stanovništva (47%) nema odgovarajuće digitalne vještine, dok će u bliskoj budućnosti 90% radnih mjesta zahtijevati neku razinu digitalnih vještina.

Europska komisija procjenjuje da će do 2020. godine 825 tisuća radnih mjesta ostati nepopunjeno jer osobe neće imati odgovarajuću razinu digitalnih vještina. Da bi uspjeli u novoj digitalnoj eri, zemlje trebaju potaknuti lokalno poduzetništvo i razvijati digitalne vještine kako bi pomogli pojedincima i poduzetnicima iskoristiti puni potencijal internetskih alata i ostvariti uspjeh online.

S ciljem da se treninzi digitalnih vještina učine dostupnijima svim zainteresiranima Google je prošle godine lansirao novu online platformu za hrvatske građane  https://digitalnagaraza.withgoogle.com/ koja se razvila u obuku uživo diljem zemlje.

DPP

Zaiskrilo je između dubrovačkih ugostitelja i gradonačelnika Mata Frankovića nakon odluke na Gradskom vijeću o poskupljenju najma gradskih prostora i zabrane izvođenja glazbe iza 23.30 sati na javnim površinama. Ugostiteljima smeta što oni nisu konzultirani po ovome pitanju. Tako Udruga ugostitelja Dubrovnik u jutrošnjem priopćenju za javnost navodi "kako se odluke Grada moraju donositi nakon konzultacija s predstavnicima struke".

I, u pravu su. Iako reda treba uvesti, Mato Franković ipak previše nastupa kao "bič božji" u rješavanju mnogih pitanja koja se tiču javnih površina, odnosno uvođenju reda među turističke dionike, od ograničavanja broja gostiju s kruzera do uvođenje reda među stolove, smanjenje buke ili štandova na Pilama. No, dojam je ipak kako Franković to radi na silu iz populističkih pobuda.

Ugostitelji zarađuju. Naravno da to nije novac koji je pao s neba, treba tu rada i probitačnosti, ali zarada je tu, u protivnom nakon sezone se ne bi kupovali novi automobili ili odlazilo u daleke krajeve. Jasno, kad je tako da su i trn u oku građanima, jer zaista cijeli Grad jest okupiran stolovima i stolicama.

I jest nečuveno da se na Prijekome ne može proći kad konobar uzima narudžbu, kao što je i šaka u oko vidjeti da su neki od njih recimo probušili kamen uz koji reklamiraju svoj restoran ili da neki od konobara u vražju mater šalju stanare koji se eto požale jer ne mogu proći.
Slično vrijedi i za napornu ekipu na Pilama, koja prodaje široki asortiman usluga, od karti za žičaru pa do kajak izleta.

Svuda tu reda se mora uvesti. No, kad predsjednik Udruge ugostitelja Ante Vlašić kaže da je u šest zadnjih godina u gradski proračun uplaćeno 400 milijuna kuna, on govori istinu. Zato, toj temi mora se pristupiti planski i pametno.

Ako je istina da su zaista promjene donosene bez konzultacija sa strukom, a koje uključuju porast najma gradskog prostora i do 60 posto, onda je jasno kako Franković ove odluke nije donio planski.

Neće Franković barem na prvu ovdje izgubiti neke velike poene kod građana iz jasnih razloga njihove odioznosti prema ugostiteljima, no bit će to kratkoga vijeka. Gledajući širu sliku, restrikcije koje umanjuju turistički zanos u Gradu koji živi samo i jedino od turizma, šeganje je grane na kojoj se sjedi. A kad se grana na koncu i prešega, i kad se shvati da ne treba cjepidlačiti hoće li se muzika puštati do 23.30 ili do ponoća i pol, moglo bi biti kasno. Kako za građane i Dubrovnik, a uzročno-posljedično tako i za Frankovića.

U popodnevnim satima jučer, nakon zaprimljene dojave, policija je na području Metkovića pronašla beživotno tijelo Petra Mijića za kojim se intenzivno tragalo od kada je 1. studenog prijavljen njegov nestanak, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

"Na mjestu pronalaska obavljen je očevid, a tijelo je prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se obaviti obdukcija kojom će se utvrditi točan uzrok smrti." - piše u priopćenju.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković potpisao je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Energetska obnova zgrade OŠ Lapad“, ukupno vrijedan 7,9 milijuna kuna. 

Dodijeljena bespovratna sredstva definirana ugovorom iznose 2.722.749,00  kuna, što čini 35,7 % prihvatljivih troškova projekta koji iznose 7.630.301,77 kuna. 

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava je sukladno propisanoj proceduri pripremio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske, a nastavno na odluku o financiranju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 10. srpnja 2017. godine kojom se uređuje financiranje projekta „Energetska obnova zgrade OŠ Lapad (Referenti broj: KK.04.2.1.03.0208)“ iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.  Ugovor je sa strane Fonda prethodno potpisao direktor Fonda Dubravko Ponoš.

Projekt energetske obnove OŠ Lapad je prvi projekt u obrazovanju na području grada Dubrovnika koji se sufinancira od sredstava europskih fondova.

Grad Dubrovnik kroz novoustrojeni Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju za 2018. godinu priprema kandidiranje još dvije škole i dva vrtića za dodjelu bespovratnih sredstava.

DPP

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica sudjelovao je u srijedu na svečanosti otvorenja 19. CARNetove korisničke konferencije CUC 2017. koja se pod nazivom “Povezani znanjem (… 25 godina)“ održava u hotelima Valamar Lacroma Dubrovnik i Valamar President Dubrovnik.

Predsjednik Vijeća Potrebica pozdravim govorom poželio je organizatorima i sudionicama ugodan boravak u Dubrovniku istaknuvši veliki značaj Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNet) u razvoju akademske zajednice.

Kazao je kako je Dubrovnik grad velike prošlosti, slavnih znanstvenika, trgovačko i diplomatsko čvorište i prozor u svijet kroz stoljeća, ali i da Dubrovnik danas ne živi u prošlosti nego ima jasnu viziju budućnosti.. -„Vidimo Dubrovnik kao Smart City, grad modernih tehnologija, mladih ljudi, kreativnih i novih ideja, a da bismo ostvarili taj cilj trebamo pomoć i partnerstvo CARNeta, ali i čitave akademske zajednice“, rekao je predsjednik Potrebica.

U godini kada Hrvatska obilježava 25 godina od uvođenja interneta predsjednik Gradskog vijeća uputio je zahvalu svim profesorima i nastavnicima koji su u uvjetima zastarjelog kurikuluma omogućili mladima ulazak u 21. stoljeće te izrazio nadu da će kurikularna reforma donijeti željene promjene u prilagođavanju programa i njihovom osuvremenjivanju.

CARNetova korisnička konferencija CUC 2017 okuplja rekordan broj od gotovo 1.100 prijavljenih sudionika, a bogat program sastoji se od 15 stručnih radova, 44 radionice, 24 ogledna sata i 70 interaktivnih izlaganja. Prvi dan konferencije obilježila je i prezentacija aktivnosti pilot projekta e-Škole, najvećeg projekta u području obrazovanja u državi, vrijednog 307 milijuna kuna i sufinanciranog EU sredstvima.

DPP

Nakon što je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijelo Odluku o organizacijskom ustroju Lazareta, sukladno Planu upravljanja spomeničkim kompleksom Lazareti za razdoblje 2016.-2020. godine, počinju i zapošljavanja u Lazaretima.

Lazaretima tako sada upravlja gradsko trgovačko društvo Dubrovačka baština, a prema Planu upravljanja, jasno sad tu trebaju biti i oni koji bi to sve skupa vodili, prvenstveno za potrebe ovoga projekta. Tako je na stranicama Grada Dubrovnika izašao natječaj za četiri radna mjesta, koji traje do 17. studenoga. Radi se o voditelju umjetničkog programa Lazareta, glavnog koordinatora, višeg stručnog suradnika za promidžbu te administrativnog referenta.

Dakle, radi se tu o obavezi uz projekt "Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika", koji se u vrijednosti 31 milijuna kuna financira iz sredstava EU Fonda za konkurentnost i koheziju.

Iako, sve to na prvu zvuči kao izuzetna prilika, treba reći kako su svi ovi poslovi ustvari u trajanju od šest mjeseci, uz mogućnost produženja za još šest mjeseci, a uz obvezni probni rad od dva mjeseca. Za pretpostaviti je da oni koji zaista imaju neka iskustva u ovoj branši i nešto mogu dati projektu su već zaposleni, ali teško će to biti i prilika za mlade, budući da se recimo za posao umjetničkog voditelja traži četverogodišnje radno iskustvo na odgovarajućim poslovima.

Inače, već neko vrijeme se Gaella Gottwald spominjala kao buduća vodeća osoba budućih, pravno definiranih Lazareta. Uostalom, Gotwald je tu radila kao kreativna voditeljica dok Lazareti nisu dobili pravni okvir, no ona je u međuvremenu napustila Grad. Budući da se radi o priznatoj kulturnoj menadžerici, ona je i u Dubrovniku dočekana kao čudotvorac. Očito nije mogla pratiti ubitačno spor tempo rješavanja stvari po dubrovački, odnosno dvostrukog rušenja proračuna u tri godine, koji je usporio i samo definiranje Lazareta.

Stoga, ostaje otvoreno pitanje tko bi se uhvatio u koštac s ovim poslovima, no očito radit će se o nekome kome će se morati obećati, nekako garantirati jednaka takva uloga nakon što obnova Lazareta završi, budući da ovaj EU natječaj zahtijeva ista ova radna mjesta dvije godine nakon završetka obnove. A sve poslije toga na odluci je Grada Dubrovnika, ovisno o tome kako će stvari sveukupno u toj konstalaciji snaga na koncu funkcionirati.

U prostorijama Općine Konavle predstavnici tvrtke Plinacro u četvrtak su predstavili projekt Plinovoda teritorijem Općine Konavle. Na sastanku su nazočili načelnik Općine Konavle Božo Lasić, zamjenica predsjednika Općinskog vijeća Lucija Miljanić Macan, v.d. pročelnika Upravnog odjela za komunalne poslove, infrastrukturu i upravljanje nekretninama Općine Konavle Željka Sršen te ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije Marina Oreb.

S obzirom na postavljeno pitanje na Općinskom vijeću, razgovaralo se o opravdanosti prolaska te trase kroz Konavosko polje pa će Općina Konavle dostaviti svoje primjedbe i prijedloge nadležnom ministarstvu te županijskom Zavodu za prostorno uređenje.

Naime, na Općinskom vijeću upravo je Lucija Miljanić macan (HSS) pitala kako će se Općina postaviti po pitanju koridora brze ceste i trase budućeg plinovoda, koji bi mogli u potpunosti devastirati područje Konavala.

- Koji je stav Općine oko dionice brze ceste i plinovodne trase ususret izmjena i dopuna Prostornog plana Županije. Pretpostavljam da znate kuda ta dionica ide i na koji način uništava našu kulturnu baštinu i bioraznolikost. - kazala je Miljanić Macan.

- Osim te brze ceste imamo i plinofikaciju, trasu koja je premještena na područje Konavoskog polja. Molim da mi rečete kako će se Općina očitovati po ovom pitanju i hoćete li tražiti izmještanje brze ceste zaleđem kako bi se cijeli tranzitni promet koji ide prema Crnoj Gori i Albaniji izmjestio, da ne bi Konavle postale žrtva tolikog prometa. Hoćete li tražiti da se plinovod izmjesti morem kao što su to tražili u Župi dubrovačkoj? Bez obzira koja kultura rasla u Konavoskom polju, tebamo je sačuvati, pa taman to bila i drača jer i drača je naša.- kazala je Miljanić Macan.

Da je planirana trasa brze ceste kao i trasa budućeg plinovoda za Konavle loše rješenje složio se i načelnik Općine Božo Lasić.
- Mi ćemo pismenim putem zatražiti izmještanje trasa jer su ove predložene zaista loše rješenje za Konavle. Trasa brze ceste devastira cijeli prostor. Rekli su da će područje kojim bi trebala prolaziti iscrtati kao zonu u istraživanju, ali nama je i to neprihvatljivo i tražit ćemo da se i to skine. Gledao sam i trasu plinovoda i dobro ste primijetili, kroz Župu ona ide morem. Predlažem da jedna od budućih točaka bude na sjednici Općinskog vijeća bude i rasprava o trasi brze ceste i plonovoda, da to raspravimo i osnažimo naše zahtjeve. - kazao je tada načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

D.M.

Ukoliko ikad u Gružu vidite da građani ispod natkrivene čekaonice na autobusnoj stanici stoje s otvorenim obrelama, to nije zato jer su umislili da kroz krov pada kiša, nego zato što bi u suprotnom zaista i kisnuli.

Naime, krov ove čekaonice Libertasa potpuno je uništen. Ne radi se tu o nekom sitnom puknuću, koje bi također trebalo sanirati, nego se radi tu o više rupetina, koje ovu čekaonicu na frekventnom dijelu Grada čine potpuno nefunkcionalnom, odnosno svejedno je stojite li tu pod natkrivenim dijelom ili čekate autobus pored nje.

Što je najgore od svega, nije to tu tek od jučer. Stoji to ovako mjesecima, građani kisnu dok čekaju autobus, a nikoga za to nije briga. Jer, kad bi nekoga i bilo briga stvar bi se riješila u brzom roku. Treba reći, kako je uređenje autobusnih stanica pod ingerencijom Grada Dubrovnika, odnosno UO za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu.

No, to Libertas ne amnestira od krivnje. Kad bi komunikacija između Libertasa i resornog Upravnog odjela bila normalna, onda se ovo ne bi događalo. Pa ne može nekadašnji pročelnik Marko Miljanić ići od jedne do druge autobusne stanice da provjeri što nije u redu, kao što isto to ne može niti novi, privremeni pročelnik Zlatko Uršić.

Kako bi se nešto riješilo, kako u onim bazičnim ljudskim odnosima, a tako i u poslovnim suradnjama, potrebna je komunikacija, potrebno je da npr. netko od vozača Libertasa ovo uoči, obavijesti nadležne, koji bi nešto po tom pitanju uradili.

Uostalom, teško je reći je li gore to što u Libertasu za problem uopće ne znaju, ili to što znaju, a ništa nisu poduzeli? No, očito komunikacije na relaciji Grad Dubrovnik-Libertas nema, barem ne u za građane ovako malim, ali bitnim stvarima. Koliko se god onima zaronjenima u brojke koji stvari promatraju s direktorskih pozicija možda ovaj problem i činio malenim, on je sukus njihovog posla.

Jednostavno, briga o građanima spada pod osnovnu zadaću Libertasa i Grada Dubrovnika, a nedostatak iste nije ništa drugo nego potpuno ignoranstvo prema onima koji i plaćaju te raznorazne stručnjake i "stručnjake", kako u Libertasu pa tako i u gradskoj upravi.

S obzirom da iz Sanitata i gradske uprave, osim kratke obavijesti kako od 10. studenoga neće više biti moguće parkiranje u Žuljanskoj ulici, jer je Sanitat prestao biti zakupnik zemljišta na kojem je uređen parking, nisu smatrali bitnim obavijestiti javnost i zbog čega Sanitat nije više zakupnik tog zemljišta u privatnom vlasništvu, portal Dubrovnikpress.hr vrlo brzo doznao je razloge. Nije riječ o nikakvoj državnoj tajni, dapače, riječ je o sasvim logičnom potezu vlasnika zemljišta. Naime, na tom zemljištu trebala bi biti izgrađena nova zgrada investitora Srećka Žuneca.

Bivša uprava Sanitata uzela je u zakup ovo zemljište iza Robne kuće Minčeta i zgrade Grawea kako bi se barem dijelom ublažio nedostatak parkirališnih mjesta u Gružu, kao i prostor u bivšoj tvornici Radeljević, koji je također u privatnom vlasništvu. Nakon što je Sanitat ostao bez zakupa zemljišta u Žuljanskoj ulici koji je koštao osam tisuća kuna mjesečno, u Gružu će biti četrdesetak parking mjesta manje, a zasad nema naznaka gdje bi se ta mjesta mogla nadoknaditi, iz Sanitata i gradske uprave tek su uputili građane da parkiraju na prostoru Radeljevića.

Nažalost, gradskih parcela na ovom području pogodnih za uređenje parkinga nema, a bilo je samo pitanje dana kada će privatni investitor zemljište iskoristiti za izgradnju sukladno prostornim planovima.

- Sanitatu je istekao najam i uskoro na tom zemljištu počinju radnje oko istraživanja zemljišta koje moraju prethoditi svim drugim građevinskim radnjama. Riječ je o objektu poslovno – stambene namjene. - potvrdio je Srećko Žunec za portal Dubrovnikpress.hr.

D.Mladošić