Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović preselila je svoj Ured iz Zagreba u Dubrovnik, odnosno u Županiju dubrovačko-neretvansku. Tom prigodom ispred palače Ranjina, gdje će se njezin ured nalaziti do nedjelje, održana je i prigodna svečanost, na kojoj su između ostalih sudjelovali i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić te dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Predsjednica Grabar Kitarović rekla je kako joj je drago da je Ured preseljen u Dubrovnik i Županiju.

- Grad Dubrovnik uvijek je imalo posebno, političko, kulturno i gospodarsko značenje za Hrvatsku i hrvatski narod. Sjetimo se brojnih imena koji su potekli iz Dubrovnika i obilježili kulturu, književnost i znanost. Dubrovnik je stoljećima bio jedinstven prostor demokracije, kulture, duhovnosti, diplomatske umješnosti i gospodarskog razvitka. Divimo se tim postignućima Dubrovačke Republike te vidimo da je Dubrovnik bio ispred svoga vremena, a zato je i grb Grada Dubrovnika u kruni hrvatskog grba kao memento te izvanredne povijesne uloge. - rekla je Grabar Kitarović, napomenuvši kako su "izvanrednu domoljubnu ulogu Dubrovčani posvjedočili u Domovinskom ratu".

Pojasnila je kako je DNŽ uhvatila priključak na predratne turističke rezultate.

- Vidimo kako Dubrovnik postaje jedno od svjetskih turističkih središta. Danas nema onoga tko ne želi doći u Dubrovnik, ali to i pred vas, pred cijelu županiju i Hrvatsku postavlja posebne izazove, one infrastrukturne, kako bi se moglo odgovoriti na porast broja turista. Zato je modernizacija Zračne luke od iznimne važnosti. Svakako treba Dubrovnik čvršće povezati sa Zagrebom i drugim gradovima. Dolazim povremeno u Dubrovnik, nije to samo u ljetno doba i znam koji su problemi s kojima se susreću Dubrovčani jer sam i sama po noći putovala automobilom iz Splita jer avion nije mogao sletjeti u Dubrovnik. - kazala je Grabar Kitarović.

Tada je došlo i do gafa predsjednice. Naime, Pelješki most je nazvala "Pelješačkim", i to dva puta, pa je teško za pretpostaviti kako se tu radi tek o lapsusu.

- Problem je uzak kopneni pojas županije, prekid državnog teritorija, kojega treba premostiti Pelješačkim mostom, koji je neophodan. Pelješački most neće samo povezati državni teritorij i približiti Dubrovnik ostatku zemlje, povezat će on i teritorij EU, ali bit će i značajan razvojni projekt za Pelješac. - dodala je, zaključivši kako je turizam propulzivna, ali i osjetljiva djelatnost, ističući kako bi više voljela da se ulaze u druge grane poput "razvitka male brodogradnje, vinarstva ili ribarstva".

Župan Nikola Dobroslavić predsjednicu je pozdravio, kazavši kako su u Županiji počašćeni njezinim dolaskom, istaknuvši kako vjeruje da će njen posjet pomoći da se riješe problemi koji postoje u DNŽ.

Gradonačelnik Mato Franković objasnio je "kako je ovaj tisućljetni Grad pet stoljeća bio država koja je u mnogo čemu bila ispred svog vremena i uz bok najbogatijima".

- Dubrovnik je četiri stoljeća prije Amerike ukinuo ropstvo, a bio je i drugi po bogatstvu po glavi stanovništva na svijetu, odmah iza Venecije. Bio je središte trgovine, diplomacije, kulture i znanosti. Mali je Dubrovnik dao brojne velikane i domoljube, ljude kojima je grad bio iznad svega, nikad pojedinac. U ovom Gradu boravio je i padre Petar Perica, isusovac i autor poznatih pjesama, koji je na današnji dan prije 73 godine smaknut bez suđenja od strane partizanskih postrojbi na Daksi. Ovaj Grad je i jedan od simbola obrane, stoički se Grad borio i odolio napadima na tisuće neprijateljskih vojnika. Mnogi su izgubili domove, stradala ja baština, ali Grad se izdignuo iz pepela i ponovo sjaji. - riječi su Mata Frankovića.

- Danas, unatoč brojnim turističkim uspjesima koje bilježimo moramo iskazati nezadovoljstvo jer smo cestovno izolirani, a tu je i maćehinski odnos Croatia Airlinesa pa smo i zračno izolirani. Ovo je možda i jedini Grad u kojem pošta putuje 14 dana s jednog kraja Grada u drugi te se i uz ovo vidi nemaran odnos prema našem Gradu. Tu našim mukama nažalost nije kraj. Najbolji pogled na povijesnu jezgru je s brda Srđ, simbola obrane, gdje se najbrže dolazi žičarom, čiji vlasnici od 2011. godine ne plaćaju koncesijsku naknadu. Milijuni kuna kojima smo mogli sagraditi vrtiće i škole nam nisu plaćeni, a nadležni kao da na to nezainteresirano gledaju. - rekao je Franković.

Inače, na njegove riječi se osvrnula i Grabar Kitarović, naglašavajući kako će nakon ovog posjeta dobiti cjelovitiju sliku stanja u Županiji te kako će razgovarati s Vladom i ministarstvima koji su odgovorni za ova pitanja.

Predsjednica je na jugu Hrvatske do nedjelje, a uz posjet susret će se s brojnim gradonačelnicima i načelnicima s juga Hrvatske, ali će i nazočiti raznim manifestacijama, među kojima valja izdvojiti svečanost obilježavanja 25. obljetnice deblokade Dubrovnika i oslobađanja juga Hrvatske.

Kustosice dubrovačkog Etnografskog muzeja Lana Milošević Đerek i Branka Hajdić, te stručni suradnik Dubrovačkih muzeja za međunarodnu suradnju i europske projekte Ivica Kipre proteklog su tjedna gostovali u Zavodu i Muzeju Bitole u Makedoniji, gdje su predstavili baštinu dubrovačkoga kraja i vrijedne zbirke Dubrovačkih muzeja.

Lana Milošević Đerek je održala predavanje na temu „Korizmeni i uskrsni običaji dubrovačkog kraja“, Branka Hajdić je izlagala o tradicijskim vezovima i nošnjama s područja Makedonije u fundusu Dubrovačkih muzeja, dok je Ivica Kipre govorio o pretkršćanskim elementima u običajima dubrovačkog kraja.

Stručno putovanje u Makedoniju organizirano je u sklopu projekta međunarodne muzejske suradnje između Dubrovačkih muzeja i Nacionalne ustanove Zavod i Muzej Bitole započetog 2016. godine gostovanjem tadašnjeg ravnatelja Zorana Altiparmakova i kustosice Nade Genevske Bračić u Dubrovniku.

Uz podršku aktualnog ravnatelja Zavoda i Muzeja Bitole dr.sc. Aleksandara Litovskog i ravnateljice Dubrovačkih muzeja Pavice Vilać, projekt će biti nastavljen i u sljedećoj godini, kada će u Bitoli gostovati izložba Dubrovačkih muzeja „Lloydovi slikopisi“ autora Điva Bašića, dok je u 2019. godini planirana realizacija zajedničke izložbe makedonske narodne nošnje iz fundusa obiju ustanova, koja bi bila postavljena u Dubrovniku.

DPP

U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića, povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića, u srijedu, u 19 sati u Domu Marina Držića održat će se predstavljanje knjige Pjesni ljuvene - Ljubavne pjesme Marina Držića koju je priredio i na suvremeni hrvatski jezik prenio akademik Luko Paljetak

Uz autora o knjizi će govoriti dr.sc. Katja Bakija i dr.sc. Leo Rafolt.

Iz uvoda knjige priređivača Luka Paljetka:

"Neki će se zapitati: Zašto je potrebno Pjesni ljuvene Marina Držića prenositi na suvremeni hrvatski jezik? One su nam, i bez toga, savršeno razumljive, baš kao i njegove pastorale i komedije. Nažalost, to nije točno. Današnji mladi naraštaj, a i onaj srednji, ne samo u ostaloj Hrvatskoj, nego i u Držićevu rodnom Dubrovniku, ne razumije njegov jezik, ne može s lakoćom čitati njegova djela, ne shvaća značenje mnogih njegovih riječi, izraza i izražajnih sklopova. Nije to samo slučaj s Držićem. Tako je i s drugim piscima njegova vremena, kao i s onim poslije, preko frančezarija i smiješnica XVII. stoljeća, sve do Vojnovića koji je, budući da nam je bliži, naizgled razumljiviji, a nije. Bio je, ali sad više ni njega gotovo nitko ne razumije. Dubrovački se jezik zaboravlja.

Trudio sam se da prijevod bude što vjerodostojniji i dostojanstveniji u odnosu na izvornik. Nisam, dakako, prevodio s rimama, ni onim vanjskim ni onim unutrašnjim kojim se Držić neprestano služi. Nisam se držao njegova dvanaesterca, ni trohejskog ni jampskog. Nastojao sam nekom vrstom slobodnijega šireg stiha postići eleganciju njegova stiha i njegovih kadenca, poštujući međutim svaki njegov akrostih.

Učinio sam sve to vjerujući da i Držića, čiji jedinstveni opus pripada ključnim klasičnim djelima stare hrvatske književnosti, “valja preoteti literarnoj i filološkoj arheologiji i vratiti ih živoj matici književnosti”, dajući na taj način poticaj učenju i razumijevanju Držića, jer tako učimo razumijevati i Šiška i Džoru i Nalješkovića i Vetranovića..., literarnoj i filološkoj arheologiji ostavljajući razloge za još gorljiviji rad i povećanje broja korisnika njenih dosadašnjih i novih postignuća. Zar Pomet ne kaže: “Nut što je lijepo sve umjet!”

Na Pometovo pitanje: “Gdje si, Dundo Maroje?”, bilo bi sramotno odgovoriti : Ne znamo." - stoji u uvodu Paljetka.

DPP

Dolazi nam predsjednica. Parafrazirajući Zabranjeno pušenje koje pjeva o Šekiju, može se reći i kako u ovom slučaju „metalik golf staje kad išće raja“, jer eto Kolinda Grabar Kitarović je „gospodar, gospodar noćnog saobraćaja“. Kolinda neće doći u golfu, nije ona niti maher taksist, ali jedna druga je vrsta Boga i batine pa i poanta o „saobraćaju“ koji staje zbog Šekija, tj. Kolinde G.K. nekako je postojeća. Što god netko mislio o samoj instituciji predsjednice, u pravilu njezin posjet ne bi trebao biti mala stvar. Trebao bi značiti da su ga Dubrovčani nečim zaslužili. Značilo bi to u svim slučajevima osim ovoga, kad je njezin posjet doslovno bez ikakvog povoda, već samo, ruku na srce, u kontekstu nekakve, nazovimo je, pred-predizborne kampanje.

Recimo, da je za dolazak našla povod u otvaranju nekakvog pogona ili potpisivanju ugovora, pa i obilježavanja Dana Grada, sve bi to imalo svoj smisao. No, otvaranje Ureda predsjednice pri Županiji dubrovačko-neretvanskoj, događaj je koji nema nikakvu svrhu, kao što svrhu nemaju niti njezini posjeti drugim županijama. Događaji su to bez događaja, kojima je praznina, lišena ičega smislenog, sama po sebi svrha.

Dva su osnovna problema ovoga posjeta. Prvi je taj što Kolinda G.K., zapravo, Ureda skoro neće niti vidjeti. Održat će ona bezbroj sastanaka s predstavnicima vlasti lokalnih samouprava, sastat će se i s biskupom Matom Uzinićem, dvadesetak minuta, rektorom Sveučilišta Nikšom Burumom, dvadesetak minuta, dubrovačkim braniteljima, posjetit će vrtić u Župi dubrovačkoj, Čilipe i Prevlaku... I, to sve prvoga dana, dok će sat vremena odvojiti i za susret s građanima. Nisu joj puno drugačiji niti drugi dani. Pa će se tako upriličiti posjeta Stonu i tamošnjim školjkarima, Orebiću, Korčuli, Lastovu, Mljetu, Šipanu, Neretvi... Stići će sudjelovati i na obilježavanju obljetnice smrti Marina Držića, Nikole Božidarevića i Ruđera Boškovića, sudjelovat će na obilježavanju 90. obljetnice dubrovačke Gimnazije, skoknuti do ljekarne Male braće, ali i biti dijelom svečanosti obilježavanja 25. obljetnice deblokade Dubrovnika i oslobađanja juga Hrvatske.

Dakle, "Ureda" ona neće niti vidjeti već će se pogubiti po terenima, što je onako u srži redudantno. Pak, što ona može saznati obilazeći školjkare? Što može novo uvidjeti na sastanku s načelnicima i gradonačelnicima? Okvirno, ništa puno, a apsolutno ništa da bi riješila njihove probleme. Zato i njen posjet nije ništa drugo nego obična putešestvija koja se može svesti pod kodno ime - cirkus Kolinde G.K. Cirkus koji sad tako dolazi u Dubrovnik.

Druga stvar, bole li je barem dlanovi od silnog udaranja po stolu? "Spremna sam ući u Vladu i lupiti, ako treba, šakom po stolu, ući u svako ministarstvo, i otvarati sve važne teme...", rekla je još 2014. Kolinda G.K., pa baš se ne čini da su joj dlanovi užareni. Bilo je tu prepucavanja sa Zoranom Milanovićem, više onako na osobnoj razini, ali i umiljavanja s Tomislavom Karamarkom te odnosa toplo-hladno s Andrejem Plenkovićem, kojemu predsjednica, dojam je, očigledno ide na živce. Ali, da je nešto poduzela po određenim pitanjima, uistinu se bavila važnim stvarima, i nije. Ako se ne računaju nekontrolirani ispadi, poput galame nakon koje je ministar Krstičević dao ostavku pa je povukao. A i s galamom se ionako ne oštre činjenice nego se samo podgrijava nemoć.

Ionako po zakonitostima svoje funkcije dlanove i ne može zagrijati, pa joj preostaje valjda jedino posjećivati županije, glumiti da radi bitne poslove. Nešto se jako, jako brzo mora promijeniti po samom načinu provedbe predsjedničkih izbora, možda bi čak kao u nekim normalnijim državama trebalo uvesti da "šefa" države bira Sabor. Jest da to daje nenadoknadivu prednost opciju koja u Saboru ima većinu, ali zar je bitno? Ionako se radi o protokolarnoj i u suštini nebitnoj funkciji, gdje je samo bitno imati osobu koja će Hrvatsku dostojanstveno predstavljati u svijetu, nešto poput ministra/ice vanjskih poslova, samo s još manjim ovlastima ili raspisati izbore.

Sve je to Kolinda G.K. očito na vrijeme shvatila pa zato mandat i troši posjećujući ljekarne ili sudjelujući na vojnim mimohodima. I, neka je shvatila. Samo šteta što sve to radi na grbači građana.

Ministar državne imovine Goran Marić i načelnik Općine Konavle Božo lasić potpisali su danas u Cavtatu ugovor kojim Republika Hrvatska austrougarsku tvrđavu na Prevlaci, odnosno rtu Oštro, prepušta Općini. Predviđeno je da Općina Konavle nakon ovog potpisivanja ugovora tvrđavu pak prepusti Društvu prijatelja dubrovačke starine koje bi je trebalo obnoviti te na tom mjestu otvoriti muzej austrougarske mornarice pa čak i akvarij. Vrijednost obnove procjenjuje se na više od 50 milijuna kuna.

- Nije prošlo više od dva i pol, tri mjeseca od ideje do realizacije, odnosno potpisivanja ovog ugovora, brzo i učinkovito, izražavam zahvalnost osobno i u ime stanovnika Općie Konavle ministru Mariću i svima koji su sudjelovali u ovom. Velika je ovo stvar i za Hrvatsku, da se napokon tvrđava privede namjeni, da tu bude jedan atraktivan muzej i da se s ponosom zavijori na krajnjem jugu Hravtske hrvatski barjak. Preplavljen sam emocijama s obzirom smo nakon 25 godina dobili tvrđavu, nema imovinsko pravnih prijepora, to je vlasništvo Republike Hrvatske, a sve ostalo je u tijeku rješavanja što se tiče same Prevlake. - kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.
- Iznimno mi je zadovoljstvo i čast što će potpisivanje ovog ugovora ispuniti dugogodišnje htijenje svih žitelja Općine Konavle i Županije da tvrđava bude dana na upravljanje Općini i kasnije Društvu. Ovom prigodom bih rekla da se vidi važnost osnivanja ministarstva i sprege s lokalnom samoupravom jer nema boljeg modela upravljanja od toga da država prepusti svoju imovinu jedinicama lokalne samouprave. - rekla je saborska zastupnica Sanja Putica koja je pomogla pri realizaciji cijele ideje navevši kako će se na Prevlaci stvoriti dodatni turistički sadržaj.

- Ovo je doista veliki dan za Općinu i Županiju. Država i ministarstvo se imaju čime pohvaliti. Jedan objekt koji je bio zapušten, a i prije rata je bio zapušten, stječe priliku dobiti novi sadržaj, a ideja da bude muzej je vrlo dobra. Na sreću ministar Marić u našoj županiji nije prvi put i ovo nije prvi ugovor o prepuštanju državne imovine jedinicama lokalne samouprave, imali smo sličneugovore i prije na Lastovu, u Pojezerju, Metkoviću i Dubrovniku. To je dobar znak da je doista Ministarstvo državne imovine dobro i pravilno shvatilo svoju zadaću i počelo rješavati ono što se nije rješavalo desetke godina. Doista vjerujem da ćemo dobiti kvalitetan sadržaj koji će pomoći da se i ostatak Prevlake oživi jer tu imamo turističke sadržaje predviđene u prostornom planu. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

- Obećao da će sve biti riješeno do Dana općine i odluku smo tako i proslijedili, a danas i potpisujemo ugovor. Prevlaka je simbol prkosa i ponosa i ovim činom za Općinu, Županiju i Republiku Hravtsku prekida se stoljetni status Prevlake. Dosad je bila simobl otimanja, nasrtaja i neprijateljstva. To je bila i ostaje najjužnija točka Hravtske, ali i točka gdje su dolazili neprijatelji. To više neće biti tako nego će dolaziti prijatelji iz Konavala, Županije i Društva prijatelja dubrovačke starine, jer oni zanju kako čuvati hravtsku povijest i stvarati vrijednosti. Dajemo tvrđavu uz veliko povjernje prijateljima i da ne bude točka neprijateljstva nego najjužniji prozor, vrata otvorena prema svima s nadom da će to biti najposjećenija točka Hrvatske i osobno ćemo pomoći da tako bude. - kazao je ministar državne imovine Goran Marić.

„Proziran izvor – Antičko staklo iz Arheološkog muzeja u Dubrovniku“ naziv je nove izložbe Dubrovačkih muzeja koja će biti otvorena u Kneževu dvoru u srijedu godine s početkom u 19 sati. Autorica izložbe je voditeljica Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja Liljana Kovačić, dok postav izložbe potpisuju Vedrana Vrabec i Marko Rašić iz zagrebačkog studija Rašić+Vrabec.

O izložbi

Izložba po prvi put predstavlja staklenu građu iz fundusa Antičke zbirke Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja. Cjelovite posude su uglavnom iz starog fonda Domorodnog muzeja, kojemu su darovani u vrijeme njegova osnivanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Stakleni je fundus heterogen, čime podsjeća na privatnu kolekciju, a podijeljen je prema namjeni na četiri osnovne skupine: stolno posuđe i posuđe za pohranu i prijevoz, kozmetičko posuđe, nakit te ostali oblici. Unatoč nedostatku dokumentacije, cjelovitost i dobra očuvanost većine predmeta pružili su dovoljno podataka za tipološko-komparativnu metodu s već poznatim tipologijama temeljenima na datacijama, te s nalazima s hrvatske obale Jadrana, iz Slovenije, Italije i s Cipra, odnosno s obalnih lokaliteta današnje Turske.

Predmeti su izrađeni slobodnim puhanjem, svijanjem preko kalupa, lijevanjem u kalup te s pomoću metalnog štapića. Najzastupljeniji tip su balzamariji od slobodno puhanog stakla, a s obzirom na to da su cjeloviti, može se pretpostaviti da su bili dio grobnih priloga. Vremenski raspon građe seže od druge polovine 1. stoljeća prije Krista do kasne antike, odnosno 6.–7. stoljeća poslije Krista.
Unatoč svojoj krhkosti, estetska dimenzija je ove staklene proizvode činila privlačnijima od keramičkih i metalnih.

DPP

Zbog administrativne pogreške, odnosno neznanja službenika zaduženih za obračun plaća u gradskoj upravi Povjerenstvo za sukob interesa pokrenulo je postupak protiv bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića jer mu je isplaćeno nepripadajućih 6.800 kuna tijekom 2014. i 2015. godine.

Predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković kazala je kako se možda postupak proširi i na razdoblje od 2011. godine nadalje, ali i kako je riječ o sistemskoj pogrešci i ustaljenoj praksi jer u jedinicama lokalne samouprave krivo tumače zakon i izjednačavaju prava javnih službenika i dužnosnika koji ne bi trebali imati pravo na primjerice dodatke za djecu, regres, božićnicu i sl.

D.Mladošić

Novoizabrani predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović za portal Dubrovnikpress.hr rekao je kako će kontaktirati nekadašnje članove ove stranke Matiju Čale Mratović i Nenada Vekarića kako bi s njima razgovarao i o vraćanju vijećničkih mandata HNS-u.

Čale Mratović i Vekarić u Gradsko vijeće Grada Dubrovnika ušli su sa zajedničke liste HNS-a i HSLS-a, a kako je netom nakon izbora HNS na državnoj razini koalirao s HDZ-om kako bi spasio Vladu Andreja Plenkovića, iz stranke su izašli te u Gradskom vijeću prisegnuli kao nezavisni vijećnici.
- Danas ili sutra ću ih kontaktirati da vidimo njihova razmišljanja o svemu pa i o vraćanju mandata HNS-u. To su HNS-ovi mandati. Nisu to mandati niti od Miha Obradovića ili nekoga drugoga, tu nema preferencijalnih glasova, to su mandati koji pripadaju stranci. - rekao je Obradović, koji je za predsjednika stranke izabran u subotu, a već jučer je održao prvi stranački sastanak.

- Prije svega moram se zahvaliti stranci na jednom velikom povjerenju kojega sam dobio u subotu. Velika je to čast i obaveza. Mi nastavljamo gdje smo stali. Broj ljudi koji je bio na Izbornoj skupštini, zapravo je bio isti onome broju koji je inače dolazio na takva događanja, nema tu velikih oscilacija. Dio ljudi jest izašao iz stranke, ali već me zadnja dva dana, bez pretjerivanja, četiri-pet ljudi nazvalo, čestitalo i izrazilo želju da se uključe u rad stranke. Razgovarat ćemo sa svima, vrata nisu zatvorena čak niti bivšim članovima. - objasnio je Obradović.

- Na prošlim lokalnim izborima, kad su nam govorili da ne možemo proći prag, bez Vlahušića, u drugom krugu imali smo 40 posto glasova što nas i danas svrstava kao drugu političku opciju Grada Dubrovnika. Svakako, pokušat ćemo se što manje baviti drugim političkim opcijama, a konstruktivno ćemo se baviti našim idejama i stavovima. Dakle, cilj je biti što konstruktivniji i tako onima na vlasti pokazivati put kojim se Grad treba razvijati te ćemo aktivno sudjelovati u političkom životu Grada. - objasnio je Obradović.

Dodao je kako koalicija s HDZ-om na državnoj razini neće utjecati na lokalne prilike.
- Svaki dobar prijedlog, bilo to od HDZ-a ili SDP-a ili bilo koga drugoga ćemo podržati. Znači, nama nisu bitne stranke nego projekti, iza svakog dobrog projekta ćemo stati, nebitno je li ga predložio gospodin Franković, gospodin Kristić ili gospodin Gojun. Ne vidim da koalicija na državnoj razini može biti ikakav uteg na lokalnoj razini. Ono što ne bude valjalo ja ću prvi ustati i reći da ne valja, bez obzira na državnu koaliciju. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr novoizabrani predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović.

Nitko više od mene nije napravio za dubrovačku bolnicu i kao ravnatelj i kao ministar i kao gradonačelnik, riječi su kojima je nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić prokomentirao riječi gradske vijećnice i liječnice Katarine Doršner, koja je u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr kazala kako joj je "žao što liječnici iz izvršne vlasti u Gradu Dubrovniku nisu učinili ništa po pitanju da Grad pomaže bolnicu".

Vlahušić je kazao kako "bolnicu sustavno uništava njezin vlasnik Županija i župan Nikola Dobroslavić".

- Kad sam napustio bolnicu bila je najuspješnija u Hrvatskoj, a ja sam i dao specijalizaciju dr. Doršner, kao i brdo drugih mladih ljudi. To je bila bolnica o kojoj se pričalo u Hrvatskoj i u cijelom svijetu. Postao sam ministar samo zato jer je bolnica bila odlična. I, kao gradonačelnik sam puno pomogao. A onaj tko ne zna bolnicu voditi je županijska vlast, oni pojma nemaju! Imaju 130 milijuna duga. Uzeli su vlasništvo OB Dubrovnik kod stare bolnice i tako su je ostavili bez pedesetak milijuna kuna dobiti. Sustavno rade na njezinom uništavanju. I pet milijuna kuna koliko će sad Grad možda dati je kap u moru. Jer tu je na prvom mjestu neodgovornost i političko vođenje bolnice od strane HDZ-a - rekao je Vlahušić.

- Ravnatelj se trudi, doktor Bekić, kao i prije doktor Ferri i ekipa. Osoblje se trudi, vrijedni su to ljudi, u okviru onoga što imaju. Ali, ne znaju voditi, bolnica nema vodstvo. Nakon mene, nisu znali što treba s bolnicom. Umjesto da ostane pri vrhu, ona klizi i postaje mala opća bolnica na kraju Hrvatske s enormnim problemima. Od dugovanja do doktora koji odlaze. A bolnica bez doktora ne znači ništa. To što imamo najbolju opremu u Hrvatskoj, među kojom i dva 64-slojna CT-a, kao i magnete ili polikliniku, koja je otvorena zahvaljujući meni, ne znači ništa jer je vlasnička situacija katastrofalna. Osam godina župan i županijska vlast OB Dubrovnik sustavno uništavaju i time ugrožavaju kvalitetu zdravstvene usluge usprkos vrijednim doktorima, medicinskim sestrama i svima ostalima. - kazao je Vlahušić.

Zapitao se "bi li se on trebao tamo vratiti kako bi rekao svima što je potrebno raditi".

- Dvadeset milijuna kuna su izgubili od stranaca. Kad sam napustio bolnicu bilo je pola milijuna turista, sad ih ima 1,2 milijuna. Bolnica ne pruža usluge strancima, a svi drugi živimo od stranaca. Dakle, tko je to upropastio? Župan i njegova ekipa koji su potjerali dr. Lenza iz bolnice. I, tu nikakve sitne infuzije koje će Grad dati neće pomoći. Oni ne znaju, ne može se pomoći nekome tko ne zna. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Andro Vlahušić.

Nezavisni vijećnici Matija Čale Mratović i Nenad Vekarić neće vratiti mandate HNS-u. Oni su se na lokalnim izborima za Gradsko vijeće bili na listi HNS-a i HSLS-a, no kako je u međuvremenu HNS koalirao s HDZ-om na državnoj razini, iz stranke su izašli te su u Gradskom vijeću prisegnuli kao nezavisni vijećnici.

Novoizabrani predsjednik HNS-a Miho Obradović za portal DubrovnikPress.hr kazao je kako će s njima obaviti razgovore oko njihovih vraćanja mandata stranci, napomenuvši kako su to "mandati HNS-a, a ne oni temeljeni na preferencijalnim glasovima".

No, s njim s ne slaže Čale Mratović.
- O tome je već bilo riječi, već su nas tražili da im vratimo mandate. Po tom pitanju mogu reći samo da će za sada tu biti "status quo". - rekla je Čale Mratović.

Na pitanje je li to konkretno znači da mandate neće vratiti stranci, Čale Mratović je odgovorila:
- Da, zasad je tome tako. - kratko je rezonirala Čale Mratović, dok se nezavisni vijećnik Nenad Vekarić nije javljao na telefonski poziv portala DubrovnikPress.hr.

No, jasno je kako ove riječi Čale Mratović ustvari vrijede i za Vekarića, odnosno kako će do daljnjega ovo dvoje bivših HNS-ovaca nastaviti djelovati u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika kao nezavisni vijećnici.

V.Salvia

Za predsjednicu Hrvatskog društva dramskih umjetnika ponovo je izabrana dubrovačka glumica Perica Martinović, na redovnoj izbornoj skupštini Društva koja je održana u zagrebačkom kazalištu Vidra. Izabran je i novi saziv Upravnog odbora: Nada Abrus, Sandra Lončarić Tankosić, Nedim Prohić, Ivica Pucar, Joško Ševo te Ana-Marija Vrdoljak. U Nadzorni odbor izabrani su: Robert Bošković – Žarak, Lidija Helajz i Šiško Horvat Majcan, a u Etičko povjerenstvo: Jasna Malec Utrobičić, Dunja Sepčić i Iva Srnec.

U svom programu Perica Martinović, uz provedbu velikih manifestacija (Nagrada hrvatskog glumišta, Festival glumca) koje HDDU organizira, kao zadatke svoga novoga mandata postavila je pozivanje i poticanje članstva na veći angažman u svim aktivnostima i projektima HDDU-a kao i na snažniju međusobnu komunikaciju o svim pitanjima značajnim za njihov profesionalni, umjetnički i društveni status. Pritom, HDDU će se zalagat za pomaganje i brigu o najosjetljivijim i najranjivijim grupama članova: bolesnim, umirovljenim i slabijeg materijalnog statusa te mladim i nezaposlenim dramskim umjetnicima. Također, nastaviti će s praksom ustupanja prostorija HDDU-a manjim kazalištima, umjetničkim organizacijama, nezavisnoj sceni kao i pojedincima za pripreme programa, čitaće probe, radionice, okrugle stolove i sve vidove aktivnosti na kojima rade i umjetnički djeluju.

Perica Martinović posebno je naglasila da će se i nadalje zalagali za zajedništvo i poticali toleranciju, komunikaciju, kolegijalnost, međusobno poštovanje i uvažavanje u različitostima, prozivajući sve članove HDDU-a da svojim postupcima i javnim djelovanjem štite dignitet struke i hrvatskoga glumišta te time pridonesu pozicioniranju Hrvatskoga društva dramskih umjetnika kao društveno relevantne krovne strukovne umjetničke udruge.

DPP

U subotu,  listopada, oko 11,30 sati u blizini mjesta Uskoplje u Konavlima izbio je požar koji se uslijed jakog vjetra brzo proširio u pravcu okolnih mjesta i brda Zelenje. Požar je oko 18,30 sati stavljen pod nadzor, a u 22 sata je u potpunosti ugašen. U gašenje požara je bilo uključeno 69 vatrogasaca sa 22 vozila i dva kanadera.

Požarom je zahvaćeno oko 100 hektara niskog raslinja, trave, borove i hrastove šume, a očevidom je utvrđeno da je uzrok požara otvoreni plamen signalne baklje tzv. bengalke koja je izuzeta s mjesta događaja.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da je bengalku bacio i time izazvao požar 25-godišnjak protiv kojeg se nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku podnosi kaznena prijava za kazneno djelo dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom.

DPP