Već četiri i pol godine Romana Vlašić stoluje na čelu Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Počela je u vrijeme kad je glavna preokupacija bila kako proširiti turističku sezonu, a sad, evo sredinom listopada, osjećaj je da Grad, u onom, dakle, turističkom smislu itekako živi. Kako bi se proširila sezona, osmišljen je i Good Food Festival Dubrovnik, koji se danas otvara po četvrti put.

U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr, tematski zamišljenome da Vlašić više kaže o samom Festivalu, malo po malo, došli smo i do drugih tema. Tako, osim o četvrtom izdanju Good Fooda, Vlašić se i osvrnula na druge dubrovačke turističke silnice, od ideje gradonačelnika Mata Frankovića da se regulira broj gostiju s kružnih putovanja pa do njezinih osobnih vizija onoga čemu bi se Dubrovnik trebao okrenuti.

NA GOOD FOODU SE NE RADI SAMO O HRANI

Good Food Festival kroz četiri dana održavanja nudi bogat program. Tu su i raznorazne radionice pripreme slastica, Dani slavonske kuhinje, gastro ture, jeftiniji obroci u restoranima, vinokušnje, posebne večere s poznatim hrvatskim kuharima... Možemo reći da je Festival na neki način vaše dijete, iznjedreno na ideji o produžetku sezone. Kako danas gledate na njega, kad evo već ulazi u svoje četvrto izdanje?
- Good Food Festival je postao jedno veliko lijepo događanje, strateški pozicionirano na samom kraju turističke sezone, odnosno na kraju ljetnog reda letenja. To je bilo prije četiri godine potrebno. No, sad smo došli do toga da imamo popunjen cijeli listopad i da krećemo u studeni s dobrom popunjenošću. A i dostupnost smo dijelom uspjeli poboljšati direktnim letovima, tako da Dubrovnik kreće u smjeru grada za sva godišnja doba i cilju produženja sezone.
Možemo onda reći da se uz Festival, osim toga što mu je osnova hrana, onda ustvari strateški promišljaju neki budući potezi.
- Svakako. Festival ima i edukacijski, promotivni i humanitarni karakter, objedinjuje različite ciljeve i poruke kroz jednu lijepu gastro priču. Zahvaljujući dosadašnjim ostvarenim kontaktima i širokom spektru promotivnih aktivnosti, uspješno povezujemo naizgled različite, a opet jednake interese. Prošle smo godine npr. u suradnji s indijskim veleposlanstvom doveli vrhunskog indijskog kuhara koji je predstavio indijske začine. Moja ideja je bila, zbog povećanih broja gostiju iz Indije, približiti indijsku kuhinju našim kuharima i restoranima, educirati ih kako bi bili spremniji za goste iz Indije, koji su u povećanju 70 posto. U istom tom smislu, a u suradnji s kolegama iz tamošnjih turističkih zajednica organizirali smo predstavljanja španjolske kuhinje, slovenske, austrijske. Suradnju s europskim turističkim zajednicama ostvarujemo kroz zajedničko članstvo u ECM-u, udruženju europskih turističkih gradova. Odlično surađujemo s našim kolegama iz drugih županijskih i gradskih turističkih zajednica, svake godine nekoliko od njih dođu posjetiti Good Food Festival, te su izrazili želju za sudjelovanjem. Do sada se predstavila Blatska kuhinja, prošle godine smo imali priliku kušati tradicijska jela Karlovačke županije. Ove godine nam dolazi Vukovarsko-srijemska županija, što mi je posebno drago. Svakako, osim uživanja u hrani, mi se uz ovaj Festival povezujemo s drugima. Kroz edukativni, prezentacijski karakter. Ne radi se tu samo o hrani. Iako, jasno hrana je ta koja najlakše dopire do gostiju i budi osjetila. A i imamo što pokazati, ne samo Dubrovnik, nego i cijela Hrvatska u gastronomskom smislu. Zadovoljstvo nam je predstaviti hranu prepoznatljivu i za neka druga hrvatska područja.

MORAMO BITI CJELOGODIŠNJA DESTINACIJA

Rekli ste kako je cilj bio produžiti sezonu. Sad, zaista, ona ideja o Dubrovniku koji živi cijelu godinu, nikad nije bila bliža, iako smo dugi niz godina slušali ta obećanja.
- Da, nešto se uspjelo u tom smislu. Produženje sezone je uvijek bila tema, priča se o tome barem 20 godina....

Da, ali čini se da je sad ta vizija u određenoj mjeri dosegnuta.
- Ustvari, Dubrovnik već ima najdužu sezonu uspoređujući ga s ostatkom hrvatske obale, a uspjeli smo je dodatno produžiti. Osnovni preduvjet produženja sezone je svakako dostupnost direktnim letovima i to smo ipak pomaknuli na bolje. Moramo i dalje ozbiljno raditi na dodatnom poboljšanju dostupnosti kako bi ublažili imidž sezonske destinacije, posebno po pitanju interesa avio prijevoznika. Uz to se logično nadopunjuje kreiranje različitog sadržaja i programa kako bismo zadržali goste i skrenuli pozornost na Dubrovnik. Recimo, baš nam je namjera bila s Good Food Festivalom doprijeti do mogućih novih posjetitelja, stvorili smo marketinšku platformu, ubrzo smo počeli dobivati interes stranih novinara... Sve su to promocijski kanali koji služe u krajnjem cilju produženja sezone. Iako nam cestovna povezanost ne ide u prilog, tijekom zimskog razdoblja posebno su značajni i gosti iz regije pa dio promotivnih aktivnosti ide u tom smjeru, posebno s naglaskom na Dubrovački zimski festival i doček Nove godine, zatim Festu Sv Vlaha, karnevalska događanja i Uskrs, nakon čega već kreće nova sezona.

Kad smo kod letova, kako je tu priča ustvari išla da je napokon nabolje krenulo, nakon one neizvjesnosti oko Croatia Airlinesa i Frankfurta?
- Zaista smo se svim silama trudili oko povezanosti Dubrovnika, osobno sam uložila puno napora oko uspostave zimskog leta za Frankfurt, ide u zimskom redu letenja već drugu zimu, dakle tri puta tjedno. Prvobitno smo dobili poslijepodnevne termine pa sam uz dosta inzistiranja uspjela izboriti jutarnje letove tijekom tjedna u studenom i prosincu, a posebno su nam važni zbog letova prema SAD-u i Kanadi. Turkish Airlines je tijekom zime povećao broj letenja na četiri tjedno, bitan nam je partner i na Dubrovačkom zimskom festivalu, naime potpisali smo partnerstvo u kojem će odobravati popust putnicima koji dolaze u Dubrovnik, a kroz zajedničke promotivne kanale ćemo promovirati događanje i naravno, Dubrovnik, što će biti na obostranu korist. Turkish Airlines također ima odlične poveznice s cjelogodišnjim tržištima Japana, Koreja i Indije te je partner u organizaciji prezentacija na tim tržištima. Zatim je niskotarifna Volotea vidjela da se nešto događa i najavila zimske letove iz Barcelone i Rima. Znači, pomalo se to kreće i sad više ne smijemo odustati.

Koji je sami mehanizam rada na otvaranju i razvoju stranih tržišta?
- To je nešto na čemu intenzivno radimo, usporedno sa svim ovim aktivnostima koje se događaju, vrlo sam angažirana na razvoju i otvaranju stranih tržišta. Nedavno smo imali nove promotivne aktivnosti na japanskom i korejskom tržištu, gdje smo nastupali uz HTZ i TZ Grada Zagreba, s kojom najviše surađujemo, kako zbog podjele troškova, tako i zbog orjentacije na ista strana tržišta, a ne radi se o konkurenciji. Svojevremeno smo, zbog nedovoljne povezanosti Dubrovnika, u kongresnom segmentu nudili kombinaciju Zagreba i Dubrovnika, gdje smo naišli na odličan odaziv. A u Koreji i Japanu smo radili edukacijske prezentacije za stotinjak agenata. Iste radimo i u SAD-u, koje smatram jednim od najznačajnijih tržišta. Amerikanci se nalaze na drugom mjestu onih koji nas najviše posjećuju, uz ogroman rast od 40 posto godišnje. Tu smo široko involvirani. Osim toga, imat ćemo i dvije kampanje kroz Virtuoso mrežu američkih touroperatora za luksuzna putovanja i već imam dogovoren "webinar" početkom studenoga za članove Virtuosa, kao jednu edukaciju o samoj destinaciji. Te stvari dodatno potiču cjelogodišnji turizam na kojemu radimo. Samo ljeto kod nas, osim kvalitetnog organiziranja u destinaciji, nije toliko potrebno promovirati, ali je ipak potrebno biti prisutan. Promocija na europskim tržištima je u tom smislu uvijek prisutna, nastojimo biti drugačiji od drugih kako bismo zadržali pozitivan trend. A daleka tržišta, uz koja vidimo potencijal za cjelogodišnjim turizmom, su ta na koja stavljamo naglasak, ako izuzmemo regiju koja spada u potpuno drugi segment.

"CRUISE" INDUSTRIJA VAŽNA, ALI...

Gradonačelnik Mato Franković se poziva na održivi turizam, tvrdeći kako u Gradu istovremeno ne bi trebalo biti više od četiri tisuće gostiju s kruzera.
- Već smo trebali krenuti u smjeru održivog turizma, ako ćemo ga tako nazvati. Tajnik Svjetske turističke organizacije je rekao: "Travel, Enjoy, Respect!". To je poruka koja se odnosi na cijeli svjetski turizam, a na nama je da to prepoznamo i primijenimo. Dogodio se osjećaj preposjećenosti u određenim terminima, u vršku sezne. Dogodilo se i da smo imali 2013. preko milijun posjetitelja s kruzera što je uz povećanja smještajnih kapaciteta, kao i broja izletnika dovelo do prezasićenosti u određenim dijelovima sezone. Svakako je potrebno upravljati posjetiteljima kroz organizaciju tzv. destinacijskog menadžmenta, od Grada do svih onih usko uključenih u turizam.
Dakako, to ne znači da su gosti s kruzera nužno zlo, kakvima ih neki pokušavaju prikazati?
- Slažem se da je potrebno ograničiti broj posjetitelja s kruzera na razumnu mjeru. Gradonačelnikov prijedlog ide u tom smjeru. Moramo računati da imamo oko 20 tisuća kreveta u privatnom smještaju i oko 13 tisuća kreveta u hotelskom smještaju, kao i na goste iz Cavtata ili Župe dubrovačke koji dolaze u Grad. Ne možemo utjecati na vrijeme koje može biti oblačno pa da ne znamo hoće li svi ti gosti odlučiti doći u povijesnu jezgru, ali naizgled najlakše možemo utjecati na broj turista s kruzera, onda u drugoj fazi i na broj dnevnih izletnika. "Cruise" industrija je zaista važna, ali trebamo osigurati dobre uvjete i za te goste, kao i one stacionarne koji borave u našim smještajnim kapacitetima. Omogućiti im da dožive Grad u najboljem izdanju kako bi nas i preporučili prijateljima i obitelji. Ali, trebamo misliti i na građane. Ako oni u vlastitom gradu nisu zadovoljni, u čemu je smisao turizma?

DVA PROJEKTA

Kad smo se nedavno čuli, bili ste kazali kako imate u planu dva projekta. Može li se znati o čemu se radi, barem okvirno?
- Postoji ideja kojom se bavim godinu dana, a tiče se međunarodne izložbe modernih skulptura na vanjskim prostorima u cijelom gradu. Osim kvalitetnog kulturnog sadržaja, krajnji cilj projekta je disperzija posjetitelja. Iako sam već odradila neke razgovore i konzultacije, predstoji razrada projekta i odluka o samom modelu izvedbe, uključivanje stranih veleposlanstava, ispitivanja mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova itd. Pretpostavljam da bismo u roku dvije godine mogli imati nešto drugačije, kvalitetno, izložbu vrhunskih svjetskih skulptora postavljenu od Pila, u parku ispred Minčete do gruške obale i Uvale Lapad... Ovakve izložbe postoje u svjetskim gradovima, prikazane su u posebnim promotivnim materijalima i planovima s ucrtanim izlošcima... Mnogi posjetitelji ih obilaze upravo kao jednu od glavnih atrakcija.

A drugi projekt?
- Tu se radi više o jednoj marketinškoj akciji. Dok sam radila jednu od prezentacija gdje sam za temu imala utjecaj filmskog turizma na destinaciju, naišla sam na fotografiju starog ribara u Portu, s unukom i mačkom kraj njega. U prezentaciji sam je nazvala "behind the scene" i tu se rodila ideja. Htjela bih u promotivnom smislu predočiti gostima stvarni Dubrovnik, živi grad onakav kakav jest, pokazati svoj identitet. Turisti žele doživjeti grad onakvim kako ga mi živimo, ne smijemo se pretvoriti u nešto umjetno, moramo im pokazati da volimo živjeti u ovom gradu i da se osjećamo ugodno. Sve drugo što mogu naći u bilo kojem drugom gradu na svijetu nije izvorno i u konačnici ne znači ništa.
To je problem većine turistički razvijenih gradova. Taj da se gostima nudi neki unificirani proizvod, od mjesta za izaći, do hrane, itd.
- Prije dosta godina kad sam u Atlasu organizirala "outgoing" aranžmane, iz Barcelone su mi ponudili „turistički“ flamenco organiziran u prostoru koji služi samo za grupe turista. Rekla sam da to ne želim, objasnila sam im da svojim gostima želim pokazati flamenco iz pravog života i način na koji se oni zabavljaju. Mi u gradu ne trebamo nuditi režiran život, to je prirodno samo kad je riječ o kulisama.

NE PRILAZIM POSLU DA BUDE ODRAĐEN REDA RADI

Pozvani ste da u Helsinkiju početkom prosinca govorite o dubrovačkom turizmu, na okupljanju "Chief Executives of Capital and Major Cities 2017", a gdje će biti vodeći ljudi iz turističke branše iz 25 gradova.
- Da, govorit ću o tome kako se Dubrovnik nosi s novim izazovima, o gužvama i preopterećenosti, mogućnostima rješavanja problema, a tema skupa je poznata i zajednička svima. Uvijek možemo nešto naučiti od drugih, a drugi od nas. Ovo je godišnji sastanak TOP 25 najjačih gradova u turizmu, a gdje ćemo razmijeniti naša mišljenja, pokušati doći do nekih rješenja. ECM je najznačajnije udruženje europskih gradova u turizmu, čija je godišnja skupština u lipnju održana u Dubrovniku.

Sigurno da takvo nešto predstavlja čast?
- Jasno, veseli me i drago mi je da se želi čuti na koji način radimo i što radimo, naša iskustva su očito vrijedna, a i moji stavovi također dobro primljeni. To je poticaj za daljnji rad, utoliko mi zaista puno i znači jer nikad nisam niti radila, odnosno prilazila ijednom poslu da bude odrađen reda radi.

U Palači Ranjina održan je sastanak Savjeta za strateški razvoj vinarstva i vinogradarstva Dubrovačko-neretvanske županije, a kako je istaknuto ovom prilikom Županija će za pomoć vinogradarima i vinarima koji su pretrpjeli štete na lozi od mraza u travnju,osigurati 300 tisuća kuna

U skladu sa smjernica Strategije vinarstva i vinogradarstva Dubrovačko-neretvanske županije, a u svrhu promocije županijskih sorti grožđa i vina i ove godine održan je Festival ”Dubrovnik FestiWine”, a župan Nikola Dobroslavić ujedno i predsjednik Savjeta istaknuo je kako su spomenuta sredstva osigurana kao ušteda na troškovima u organizaciji ovog vinskog festivala, s obzirom na njegov ovogodišnji međunarodni karakter.

Na sastanku je zaključeno kako će isplata tih sredstava ići u suradnji s općinskim i gradskim povjerenstvima kojima su prijavljene štete od tada proglašene elementarne nepogode kada je 87 vinara diljem županije prijavilo oko 30 milijuna kuna štete na lozama.

Na sastanku je iznesena potreba veće zastupljenosti domaćih proizvoda i vina u hotelima i restoranima uz prijedlog poticaja u vidu smanjenja najma za korištenje javnih površina. Župan Dobroslavić pozdravio je takvu inicijativu i naglasio kako ju treba dodatno razraditi u konkretan prijedlog od strane vinara.

Na sastanku je također naglašena potreba bolje kontrole isplate poticaja od strane države na proizvodnju grožđa, kao i problem prodaje grožđa na crno uslijed čega su na gubitku svi, od legalnih proizvođača, vinara do države.

DPP

Bogdanović je potpisao protupravan i protuzakonit ugovor, htio je najbolje, no ne znajući napravio je s Društvom doživotni ugovor, u kojemu nema datuma dokad DPDS upravlja zidinama, nego je sve to na neograničeno vrijeme, što je protuzakonito. Svaki gradonačelnik bi trebao podnijeti tužbu da se raskine ugovor, jer on po EU zakonima nije održiv, riječi su kojima je gradski vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti nedavno za portal Dubrovnikpress.hr zapravo definirao sukus problema Grada Dubrovnika s Društvom prijatelja dubrovačke starine.

Dakle, potpisani ugovor 1998. godine, osnažen turističkim procvatom u godinama koje su uslijedile, odnosno stvaranjem tržišta koje je omogućilo porast cijene ulaznice na zidine s 12 na današnjih 150 kuna, stvorio je od DPDS-a udrugu građana koja na godišnjoj razini na raspolaganju ima više sredstava nego što iznose proračuni nekih gradova u Republici Hrvatskoj. Radi se o desecima milijuna kuna svake godine.

U međuvremenu, nekadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić potpisao je s DPDS-om aneks ugovoru, koji istječe 2019. godine, prema kojemu Grad Dubrovnik i Društvo prijatelja dubrovačke starine prihod koji se ostvaruje na zidinama dijele po pola, a koji neki brkaju i misle kako 2019. U potpunosti istječe ugovor Grada i DPDS-a, a koji porpisuje da DOPDS zidinama upravlja – vječno ili barem dotle, kako to objašnjava sam Vlahušić, "dok ne dođe do odluke Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika o sudskom razvrgnuću istoga".

No, zanimljivo je sada se podsjetiti što su o ovome ugovoru govorili tadašnji kandidati za gradonačelnika, uslijed kampanje. Svi oni, osim Tatjane Šimac Bonačić, koja se usred kampanje nije javljala novinarima Dubrovnikpress.hr portala na mobitel, dali su svoj stav o spornom ugovoru, doduše previše oprezno jer eto u kampanji treba računati na sve birače.

Valentin Dujmović je kazao kako "njegovi stavovi nisu jednaki onima Andra Vlahušića", a recimo Željko Raguž kako "Grad Dubrovnik treba razvijati prijateljske odnose s DPDS-om jer nema razloga da oni ne budu takvi". Pak, Vido Bogdanović je poručio "kako je sad teško prejudicirati što bi bilo kad bi bilo, odnos Grada i DPDS-a treba definirati kroz razgovor i dogovor", dok je Terezina Orlića stava kako "novom ugovoru treba pristupiti nakon 2019. godine". Jasno, stav onoga koji je pobijedio, sad je jedino validan.

- Poštujem dosadašnji rad DPDS-a, ali smatram da ugovor o zidinama u budućnosti treba biti modificiran i spreman sam ga promijeniti kroz dijalog koji ćemo započeti odmah na početku mandata. Inače, smatram kao Grad Dubrovnik mora imati dodatnu kontrolu sredstava i svog predstavnika u najvećim tijelima DPDS-a. Po mom mišljenju Grad bi u tijelima DPDS-a trebala predstavljati pročelnica Upravnog odjela za financije.- rekao je tadašnji HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Mato Franković.

Što je Franković učinio po tom pitanju? Načelno se dogovorio s predsjednikom Društva prijatelje dubrovačke starine Nikom Kapetanićem kako će sav prihod od ulaznica za zidine ići Gradu, a koji će 30 posto tog iznosa ponovo proslijediti DPDS-u. Što je ustvari na tragu Vlahušićeve ideje koji je bio za opciju da Gradu ide 40 posto, a Zavodu za obnovu Dubrovnika 30 posto, dok bi ostalih 30 posto ostajalo u DPDS-u.

Doduše, Frankovićev načelni dogovor ponovo ne rješava pitanje onoga tko upravlja zidinama, jer bi ponovo DPDS-ovci bili ti koji bi prodavali karte i prosljeđivali ih Gradu Dubrovniku. Jasno kako priča o crnim vrećama punima para koje se u okrilje noći iznose iz DPDS-a ne pije vodu, odnosno kako nitko nema pravo bez dokaza optužiti DPDS za nečasne radnje, ali paradigma je to šire priče, koja govori o onome tko je pravi šef na ovoj dubrovačkoj fortifikacijskoj rasadnici novca. I, uostalom, tko na račun novca koji je utvrđen na gradskoj imovini i pripada svim građanima obnavlja tvrđavu na Prevlaci, koja nema veze s Dubrovačkom Republikom, ali i kupuje nekretnine ili osmišlja suvenire.

Zanimljivo je da Frankovićev načelni dogovor s Kapetanićem nije izazvao niti malo otpora druge strane, kao što je to bio slučaj s, dakle, gotovo istovjetnom Vlahušićevom idejom buduće raspodjele novca. Toliko o tome kako je DPDS udruga politički neobojana.

No, što god da se tu dogodi u kontekstu raspodjele, bit će to samo u vidu traženja kompromisa, odnosno onoga hoće li se Grad izboriti za više ili manje. Što je zapravo žalosno jer je toliko daleko od jedine logične odluke. Da Grad Dubrovnik napokon u cijelosti raspolaže s jednim od turistima najatraktivnijih spomenika u cijeloj Europi.

Na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske proveden je 24-satni nadzor brzine kretanja vozila. Prilikom nadzora brzine korišteni su svi raspoloživi uređaji i nadzor se provodio na lokacijama gdje se najčešće događaju prometne nesreće, ali i prema prijedlozima građana gdje je to bilo moguće provesti. Tako su u naseljenim mjestima, i van naseljenih mjesta, sveukupno zabilježena 204 prekršaja, od čega 138 prekršaja zbog prekoračenja brzine.

Najveća izmjerena brzina zabilježena je u Župi dubrovačkoj, kada je vozač u naseljenom mjestu gdje je ograničenje brzine regulirano na 60 km/h vozio brzinom od 116 km/h.

„Očigledno je da je akcija imala pozitivan odjek u javnosti, budući da su u ranijim periodima zabilježene veće brzine kretanja, te da su se za vrijeme trajanja akcije dogodile dvije prometne nesreće u kojima uzrok nije bila brzina.
Policijska uprava će i dalje provoditi akcije nadzora brzine prema dostavljenim prijedlozima građana, kao i na lokacijama najčešćih mjesta događanja prometnih nesreća. Policijska uprava se ovom prilikom zahvaljuje građanima na njihovim prijedlozima.“ – piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske na kraju akcije.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić održali su danas radni sastanak s predstavnicima općina i gradova s područja županije na kojem je među ostalim bilo riječi o posljedicama elementarnih nepogoda, a naglašeno je kako bi svi proizvođači trajnih nasada trebali osiguravati svoje usjeve za što EU i Republika Hrvatska priznaju 65 posto troškova.

- Teme sastanka bile su vezane uz sektor poljoprivrede, elementarne nepogode, program ruralnog razvoja, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i niz drugih stvari koje su ništa manje bitne od onih velikih, a koje mogu pomoći da naši poljoprivrednici na području županije bolje i kvalitetnije žive. - rekao je uvodno ministar Tolušić.

Na novinarski upit o elementarnim nepogodama, kao i što Ministarstvo može učiniti po tom pitanju, odgovorio:
- To je ono što smo nekoliko puta naglašavali na sastanku – još jednom pozivam sve naše poljoprivrednike da u budućnosti osiguraju svoje usjeve i trajne nasade. Država sufinancira osiguranje trajnih nasada sa 65 posto. Ove ćemo godine isplatiti određeni dio sredstava za elementarne nepogode, ali to ne može nadoknaditi one iznose koji su u toj nepogodi nastali ne samo u Konavlima, već i u cijeloj Hrvatskoj. Ove godine smo imali sušu, poplavu, požar, tuču, mraz, sve što smo mogli imati. Jedini način da naši poljoprivrednici budu sigurni je osiguranje usjeva. - rekao je Tolušić.

Župan Dobroslavić rekao je kako su čelnici općina i gradova ministra upoznali sa specifičnim potrebama na svom području.

- Sastanak je bio vrlo konstruktivan, dobar i kvalitetan. Imali smo širok razgovor o brojnim temama, potvrdili smo da je naša županija osim turistička i izrazito poljoprivredna županija. Imamo dolinu Neretve za ogromnu proizvodnju agruma koja je bitna za cijelu Hrvatsku, u Malostonskom zaljevu marikulturu, razvijeno vinarstvo koje je vrlo važno za državnu razinu. Govorili smo i o problemu elementarnih nepogoda. Ministar nastoji povećati iznose koji se odobravaju za nadoknadu dijela štete. No, oni nažalost neće biti toliki da mogu pokriti cijelu štetu. Složili smo se da je nužno osiguranje poljoprivrednih usjeva i trajnih nasada – elementarne se nepogode događaju i to se ne može izbjeći. EU i država odobrava 65 posto troškova osiguranja, tako da poljoprivrednici trebaju osigurati svoje usjeve. - rekao je župan Dobroslavić te nabrojao neke od projekata u planu ili realizaciji na jugu Hrvatske.

- Već provodimo projekt navodnjavanja Donje Neretve, jedan projekt je već odobren od EU fondova (Opuzen), sad idemo Koševo-Vrbovci, radit će se jedan sveobuhvatni projekt koji će osigurati zadržavanje slatke vode u dolini Neretve i borbu protiv zaslanjenja. Također smo prijavili projekt centra kompetencije za agrume u dolini Neretve. Vjerujem da ćemo proći na tom natječaju za EU sredstva i to su dva najvažnija projekta koja imamo u vidu, kao i ribarske luke u Vela Luci i Sustjepanu. - rekao je Dobroslavić.

DPP

Na poziv voditeljice hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravke Šuice ovog tjedna u Bruxellesu su boravili gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, zamjenici župana Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo i ŽaklinaMarević, gradonačelnik Korčule Andrija Fabris, dužnosnici i načelnici iz Dubrovačko-neretvanske županije, predstavnici „Lions kluba Sveti Vlaho“ te jedriličarskog kluba „Orsan“ iz Dubrovnika. U dvodnevnom boravku u Bruxellesu posjetitelji su imali priliku upoznati se s radom Europskog parlamenta te razgledati najvažnije povijesne i turističke atrakcije.

Za posjetitelje je u Europskom parlamentu organizirano predavanje o Europskoj uniji i njenim institucijamanakon čega su nazočili sjednici Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) kojom prigodom je predsjednik Kluba EPP-a Manfred Weber pozdravio goste predvođene gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem te gradonačelnikom Korčule Andrijom Fabrisom. Imali su priliku i za kratki susret s predsjednikom Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Davidom McAllisterom i predsjednikom Europskog parlamenta Antonijem Tajanijem. Nakon Europskog parlamenta gosti su posjetili Predstavnički ured Dubrovačko-neretvanske regije u Bruxellesu gdje su se informirali na koji se način, uz rad zastupnika u Europskom parlamentu, promovira Dubrovačko-neretvanska županija u centru Europske unije.

- Uvijek me iznova usrećuje činjenica da mi zastupnici imamo priliku organizirati ovakve posjete i na taj način posjetiteljima približiti rad Europskog parlamenta ali i ostalih institucija. Drago mi je da različite organizacije i društvene skupine mogu obogatiti svoja saznanja i iskustva dolaskom u Bruxelles. Posebno me veseli da su gosti iz Dubrovačko-neretvanske županije imali priliku uvidjeti na koji način se i u Europskom parlamentu ostvaruje dobrobit našeg Grada i Županije. – izjavila je tom prilikom Dubravka Šuica.

Gradonačelnik grada Dubrovnika Mato Franković izrazio je zadovoljstvo posjetom.
- Prije svega, želio bih se zahvaliti zastupnici Dubravki Šuici na pozivu i činjenici da smo po prvi put mogli biti prisutni ovdje u Bruxellesu koji je za nas kao grad iznimno važno mjesto obzirom da grad Dubrovnik nije do sada koristio u značajnim iznosima sredstva Europske unije tako da vjerujem da će se i taj dio u budućnosti poboljšati ali svakako ovo je početak jače i aktivnije suradnje grada Dubrovnika i naše zastupnice Dubravke Šuice. – kazao je Franković.

DPP

Izložba "Baron Gautsch – prva žrtva Prvog svjetskog rata u Istri (1914. – 2014.)" otvorena je večeras u žitnici „Rupe“. "Baron Gautsch" je parobrod koji je potonuo nakon što je u akvatoriju između Brijunskog otočja i Rovinja naišao na podvodnu minu. Riječ je o petoj izložbi koju su Dubrovački muzeji ugostili ove godine u sklopu međumuzejske razmjene, a čija je autorica Katarina Pocedić, viša kustosica iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Kustos dubrovačke izložbe je muzejski savjetnik dubrovačkoga Pomorskoga muzeja Đivo Bašić.

Izložba je najprije bila postavljena u izložbenim prostorima matičnog muzeja na Kaštelu u kolovozu 2014., u sklopu obilježavanja 100. godišnjice početka Prvoga svjetskog rata, ujedno i 100. godišnjice potonuća austrougarskoga putničkog parobroda Baron Gautsch.

Predstavljen je izbor od 111 predmeta, većinom izronjenih sa zaštićenog podmorskog lokaliteta Baron Gautsch. Osim nekoliko cjelina koje obuhvaćaju dio o povijesti parobrodarskog društva Austrijski Lloyd, osnovne i tehničke informacije o parobrodu, posadi i putničkoj liniji, na izložbi se predstavljaju i podaci o tragediji parobroda i žrtvama brodoloma, događajima nakon tragedije i naposljetku dio o pronalasku olupine i zaštiti podmorskoga lokaliteta Baron Gautsch.

- Iznimno mi je drago da su Dubrovački muzeji dobili priliku da publici predoče još jednu izložbu koja je posvećena širokoj temi Prvoga svjetskog rata. Temi koja je u našoj historiografiji slabo obrađena. Ova izložba izuzetno je vrijedna, kao i naša izložba "Dubrovnik u Prvom svjetskom ratu", koja je otvorena prije dvije godine. One su dio nacionalnog programa obilježavanja stote obljetnice od početka Prvog svjetskog rata. Ova izložba podsjeća na jednu nepravedno zaboravljenu pomorsku tragediju i njezine žrtve. - rekla je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, naznačivši kako izložba i čuva uspomenu na te žrtve.

Ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac više je kazao o izložbi, naznačivši povijesni tijek koji je prethodio potapanju broda. Rekao je kako je putnički parobrod Baron Gautsch "izgrađen 1908. godine kao najljepši i najmoderniji brod parobrodarskog društva Austrijski Lloyd. Plovio je na Lloydovoj brzoj liniji Dalmacija koja je vodila iz Trsta, s pristajanjima u lukama Pula, Mali Lošinj, Zadar, Split, Dubrovnik i Herceg Novi, te tako povezivala istočnu obalu Jadrana sve do Kotora". Dana 28. srpnja 1914. godine počeo je Prvi svjetski rat, a parobrod Baron Gautsch ulazi u ratnu službu sa zadaćom prijevoza ratnog pojačanja u Crnu Goru i evakuacije civila prema sigurnim krajevima na sjeveru. U četiri putovanja koja je izvršio u toj funkciji brod je prevezao 2.855 vojnika i civila te prešao 1.810 nautičkih milja.

Baron Gautsch je 12. kolovoza 1914. godine isplovio iz Kotora prema sjeveru. Idućeg dana, pristaje na Lošinju, gdje ukrcava veliki broj majki s djecom koja su se vraćala s ljetovanja. Na posljednje putovanje prema Trstu isplovio je u 12 sati. Zbog prevelikog broja putnika ne uplovljava u Pulu, nego nastavlja putovanje. Ubrzo je ušao u minsko polje koje je austrougarska ratna mornarica postavila kako bi zaštitila glavnu ratnu luku. U 14.45 sati udario je u podvodnu minu i za sedam minuta nestao s morske površine.

Kazao je kako se uz potonuće Barona Gautscha još uvijek veže mnogo nepoznanica i proturječnosti, poput te da je preživjela većina članova posade uz kapetana, ali i kako je, prema podacima do kojih je došla autorica izložbe Katarina Pocedić, poginulo 355 ljudi, naznačivši kako se taj broj prije umanjivao u raznim publikacijama. Dodao je kako je olupina parobroda Baron Gautsch zaštićeni podmorski lokalitet na kojemu je ronjenje dopušteno isključivo uz dozvolu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Izložbu je otvorio predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Tonći Daničić.

Izložba ostaje otvorena do 20. studenoga.

V.Salvia

Proizvodnja i izvoz u ovoj su djelatnosti u stalnome i stabilnome porastu posljednjih nekoliko godina, posebice od 2013. godine, izuzmemo li slučajeve elementarnih nepogoda, poput suše u slatkovodnom uzgoju prošle godine. Očekuje se da će značaj akvakulture i dalje strelovito rasti budući da postoji potražnja za proizvodima ribarstva, a da su ribolovni resursi sve ugroženiji. Zbog pokazatelja prelova uvode se sve rigoroznija ograničenja ribolova, a ribolovni napor raste. U takvim se uvjetima samo putem akvakulture može zadovoljiti rast potražnje. - rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić na otvorenju Aquaculture Europe 2017. u Dubrovniku.

- Suočeni smo sa činjenicom da su zbog prekomjernoga izlova koji uništava morske organizme na snazi ograničenja izlova svih morskih vrsta u EU, ali i šire. Akvakultura nudi rješenja za dugoročnu održivost i dugoročnu stabilnost ribarstva. I zato Vlada i Ministarstvo poljoprivrede vide akvakulturu kao stratešku granu kojom možemo razvijati i ribare i ribarsku industriju, ali i sve one druge industrije koje se povezuju na segment akvakulture. Nismo novi u ovome, imamo pozitivnu i prošlost i sadašnjost akvakulture, ali možemo još više, možemo biti još konkurentniji na svjetskometržištu. - rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

- Cilj Foruma o suradnji na Mediteranu je okupljanje stručnjaka, kako teoretičara, tako i praktičara radi razmjene problema s kojima se Mediteran susreće, razmjene rješenja, ali i jačanja suradnje kako bi se problemi riješili. - smatra predsjednik Organizacijskoga odbora Aquaculture 2017.Ivan Katavić, govoreći o jednom od industrijskih foruma koji se održava u sklopu manifestacije.
Na trgovinskoj izložbi proizvoda i usluga u akvakulturi predstavljaju se i dvije domaće tvrtke, Cromaris i Kali tuna.

- Za nas kao najvećega uzgajivača bijele ribe u Hrvatskoj nastup na ovakvome događaju ne znači samo promociju, veći dogovor suradnje sa sličnim subjektima i proizvođačima akvakulture, a smatramo da je velika stvar za hrvatsku akvakulturu sto se održava u Dubrovniku. - rekao je Dane Desnica, rukovoditelj proizvodnje Cromarisa.

U sklopu četverodnevne manifestacije HGK, koja je i njezin posebni pokrovitelj, predstavit će i projekt Riba Hrvatske – jedi što vrijedi, koji se financira sredstvima Europskoga fonda za pomorstvo i ribarstvo i čiji je cilj povećanje prodaje i potrošnje domaće ribe te izgradnja i podizanje kulture konzumacije ribe u Hrvatskoj.

Hrvatska akvakultura značajna je proizvodna grana, posebice u ruralnim područjima. Godišnje se uzgoji oko 17.000 tona proizvoda: bijele morske ribe (lubina i komarče) oko 9.500 tona, slatkovodne konzumne oko 4.000 tona, tune 3.000 tona, a školjki oko 800 tona.Sva se uzgojena tuna izvozi u Japan, a najveći dio bijele ribe na zahtjevna EU tržišta. U EU se izvozi i većina slatkovodne proizvodnje.Posebice je značajan rast proizvodnje i izvoza bijele ribe koja je s oko 4.000 tona 2017. godine dostigla proizvodnju od 9.500 tona u 2016. godini.

Aquaculture 2017. najveća je europska manifestacija u akvakulturi, koju organizira Europsko udruženje akvakulture, a koja se održava do 20. listopada u Dubrovniku. Glavna je tema manifestacije suradnja za rast, a događaj obuhvaća znanstvenu konferenciju s plenarnim i dvadesetak paralelnih tehničkih sastanaka te više od 300 predavanja. Na četverodnevnom skupu održat će se i brojni industrijski forumi, među kojima najviše interesa privlače Forum o uzgoju kamenica, Forum o uzgoju tune i Forum o suradnji na Mediteranu.

DPP

Taksisti su nakon sastanka s predstavnicima Grada Zagreba, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva financija te Ministarstva rada i mirovinskog sustava i, kako navode u priopćenju za medije, "isrpljenja svih pravnih mogućnosti", najavili podnošenje pojedinačnih odštetnih zahtjeva prema Republici Hrvatskoj, a potom i tužbu protiv RH, kao i kaznene prijave protiv odgovornih osoba. Navode u priopćenju da država "unazad dvije godine dopušta nelegalno poslovanje Uberu i ne štiti svoje zakone ni porezne obveznike".

- Nas koji plaćamo sve doprinose i poreze, koji imamo potrebne licencije i dozvole, stavlja se u nepovoljan položaj u odnosu na one koji posluju nelegalno. I sam premijer Plenković je prije četiri mjeseca ustvrdio da je korištenje prijevoza putem aplikacije Uber protivno važećim pozitivnim propisima u Hrvatskoj. Prije više od tri mjeseca u ime HOK-a, HGK-a i HUP-a zatražen je termin sastanka s premijerom na što do danas nismo dobili odgovor. Poslali smo nadležnima bezbroj dopisa, prijava, nitko nije mogao ništa odlučiti, jedino nismo dobili priliku razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministricom gospodarstva, poduzetništva i obrta Martinom Dalić. Nijedan naš vapaj niti akcija nije urodila plodom, stoga će taksisti pribjeći jedinoj preostaloj opciji i, ukoliko se u što skorijem roku ne zaustavi neregistrirano obavljanje djelatnosti i sustavno kršenje zakona RH, pojedinačno podnositi odštetne zahtjeve prema Republici Hrvatskoj. Krećemo i s kaznenim prijavama protiv svih službenika koji nisu poduzeli radnje koje su sukladno zakonu bili obvezni poduzeti. - izjavio je predsjednik Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Božo Miletić, piše u priopćenju za medije.

"Uberovi partneri – vozači krše Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, Uber (Uber B.V. i Uber Croatia d.o.o.) odgovorni su kao poticatelji i pomagatelji pri počinjenju prekršaja u skladu s čl.24. Prekršajnoga zakona te direktno krše Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o nedopuštenom oglašavanju, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, Zakon o radu, Zakon o obveznom mirovinskom osiguranju, Kazneni zakon i Zakon o trgovačkim društvima." - stoji u priopćenju.

- Vlada već dvije godine propušta stati u zaštitu zakona koje je sama donijela. Ne tražimo povlašten položaj ni beneficije, već želimo da za sve vrijede jednaka pravila i da se na sve podjednako primjenjuje zakonska regulativa. Još jednom javno pozivamo ministricu Dalić i premijera Plenkovića da konačno nešto poduzmu kako bi zaustavili nezakonit rad Ubera, prestanu poticati sivu ekonomiju i konačno zaštite obrtnike jer su upravo obrtnici i mali poduzetnici temelj svake uspješne europske države. Podsjećamo da upravo ministrica Dalić mora štititi hrvatske obrtnike, ja danas zastupam 2500 registriranih obrtnika koji pružaju usluge autotaksi prijevoza, a egzistencija njih i njihovih obitelji je direktno ugrožena. Od onih koji krše zakone gori su jedino oni koji su mogli spriječiti ruganje državnom poretku, a mogli su. Dovedeni smo pred zid, čekamo da potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić i premijer konačno zaštite hrvatske poduzetnike i obrtnike i spriječe nelegalni rad tvrtke koja u Hrvatskoj nije registrirana za bilo koju djelatnost. - poručio je Božo Miletić, stoji u priopćenju.

DPP

Uplovljavanjem broda Karaka s pripadnicima Policijske udruge branitelja PU Dubrovnik 91. i pripadnika Odreda naoružanih brodova počelo je svečano obilježavanje Dana Općine Konavle i 25. godišnjice oslobođenja.

Pripadnike udruge i ONB-a koji su sudjelovali u ratu i oslobođenju Konavala, dočekalo je izaslanstvo Općine Konavle na čelu s načelnikom Božom Lasićem i predsjednikom Općinskog vijeća Ivom Simovićem koji je i sam sudjelovao u oslobađanju Konavala. Predstavnici udruge su ujedno položili vijenac na spomenik dr. Franju Tuđmanu.


Načelnik Općine Konavle Božo Lasić povodom početka programa obilježavanja rekao je kako je u posljednjih 25 godina napravljeno puno, no kako je pred Konavlima dug put usmjeren prvenstveno na mlade.
- Ove godine slavimo 25. godina od oslobođenja Konavala. Evociramo uspomene na rat, ali mislimo na budućnost. U posljednjih 25 godina se napravilo dosta, ali moramo još puno učiniti. Usmjeravamo se na mlade obitelji kako bi stvorili uvjete za njih, a sve ovo što smo dosada napravili daje nam razloga za optimizam. Imamo dobru suradnju s državom, podržali su izgradnju kanalizacije u Moluntu, na Grudi, ustupaju nam Prevlaku za uređenje Muzeja. Itekako imamo razloga za optimizam. - rekao je Lasić.
DPP

Privremena pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić i privremeni pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Marko Miljanić primili su danas u radni posjet peteročlanu delegaciju iz japanskog Centra za razvoj i promociju japanskih otoka (Center for Research and Promotion of Japanese Islands).

Cilj održanog sastanka je razmjena iskustava s otočkim destinacijama, razgovori o aktualnim problemima i povezanosti osobito za udaljene otoke kao i najvećim izazovima s kojima se susreću stanovnici na otocima.

Privremena pročelnica Jelena Lončarić upoznala je delegaciju iz Japana s otocima koji su pod administrativnom nadležnošću Grada Dubrovnika kao i s njihovim specifičnostima.

Kao jedan od najvećih problema na otocima, privremena pročelnica Lončarić istaknula je odvodnju otpadnih voda ističući kako rješavanje tih problema predstavlja veliki izazov za lokalnu samoupravu. Lončarić je kazala i kako je u izradi novi Zakon o otocima kojim će se definirati točni čimbenici i akteri koji će omogućiti daljnji razvoj otoka.

Privremeni pročelnik Marko Miljanić upoznao je delegaciju s turističkim podacima Dubrovnika ističući kako dobri turistički rezultati nose sa sobom i nove izazove koje je potrebno što prije svladati jer turizam predstavlja glavnu gospodarsku granu kako u Dubrovniku tako i na otocima.

Delegaciju iz japanskog Centra za razvoj i promociju japanskih otoka (Center for Research and Promotion of Japanese Islands) zanimala je i povezanost otoka s Dubrovnikom kao i oblici i načini realizacije odgojno – obrazovnih institucija na otocima te liječnička skrb.

DPP

Gratis perioda nitko od njih nema, očekujem dosadašnji trend održavanja sigurnosti ove policijske uprave, rekao je načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević koji je danas predstavio novoizabrane načelnike policijskih postaja na jugu Hrvatske.

Novi načelnici, izabrani na petogodišnji mandat su: Mato Uđenija (načelnik Policijske postaje Dubrovnik), Ante Vuletić (Postaja Prometne policije Dubrovnik), Matko Klarić (Postaja Pomorske policije Dubrovnik), Sretan Marević (PP Ploče) i Đani Bačot (PP Korčula), Braco Roso (PP Ston), Pavo Prkoča (PP Gruda), Ante Jurica (PP Lastovo), Dragan Sršen (PP Metković), Antonio Kocelj (PAP Čilipi), Jurica Volarević (PGP Metković ).

- Radi se tu o redovnom izboru, prema Zakonu o policiji. Na natječaj se javilo više kandidata, oformljeno je Povjerenstvo koje je provelo natječaj. Oni koji su zadovoljili na pismenom dijelu natječaja, prešli su na drugi skalin, motivacijski intervju. izvšrilo se bodovanje i imena sam predložio glavnom ravnatelju policije. - rekao je Pavlićević.

- Ovo su dugogodišnji policijski službenici od kojih očekujemo rad i kontinuitet. Od njih možemo očekivat korektnost i profesionalnost i oni će to kroz svoj mandat pokazati i ostvariti. - rekao je Pavličević.

Odgovorio je na pitanje na koje će područje staviti fokus budućeg djelovanja.
- Svjesni da koliko god policijskih službenika ima, malo vidimo policajce pozornike koji patroliraju ulicama. Građanima ulijeva povjerenje upravo kad vide policijskog službenika. - kazao je Pavličević, dodajući kako se to najviše odnosi na povijesnu jezgru zbog velikog broja posjetitelja u ljetnim mjesecima, a na čemu će se poraditi.

Rekao je i kako 2016. godina u povijesti uprave bila najbolja po pitanju prometnih nesreća.

- Međutim, moje iskustvo i onih koji se bave tom linijom rada, pokazuje da je najveći trend povećanja sa smrtnim posljedicama u jesenskom dijelu jer su ulice manje prometne i razvijaju se veće brzine. Najčešće stradavaju motociklisti, što ove godine nije bio slučaj. Postoji aplikacija na koju se građani mogu javiti sa svojim prijedlozima o mjestima gdje bi se trebala nadzirati brzina. Inače, od jutros u šest sati do sutra u isto vrijeme, na nivou cijele Hrvatske, provodi se takva akcija nadziranja brzine, a mi ćemo kroz nju nastojati pokriti sva područja za koju su građani putem mailova istaknuli kako bi se na njima trebala nadzirati brzina. - objasnio je načelnik PU DNŽ Ivan Pavličević.