Linđova bojanka predstavljena je na današnjoj konferenciji za novinare u Linđovoj lađi u Lazaretima. Radi se o projektu koji za cilj ima upoznati najmlađe s tradicijskom kulturom ovoga kraja. Vršitelj dužnosti Linđa Vlaho Kljunak kazao je kako će se bojanka moći kupiti u Linđovoj suvenirnici sredinom ovog mjeseca po cijeni od 50 kuna.

- Bojanka je rezultat rada s "Linđovim blagom", ona je nastala kao nužnost, ali i edukativno-zabavni priručnik, koji sadrži štivo koje bi svaki plesač i čovjek koji se bavi folklorom trebao znati o svom zavičaju i kulturi. - rekao je Kljunak zahvalivši se Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i DPDS-u koji su pomogli u realizaciji projekta.

Gradonačelnik Mato Franković rekao je da je ono što "bojanka predstavlja nešto najljepše što od sebe možemo prezentirati gostima"

- Bilo bi dobro da se bojanka podijeli u školama, uz sufinanciranje Grada Dubrovnika, kako bi promicali da se putem programa "Linđovo blago", koji je pozitivan primjer kako puniti A sastav, mladi odluče za Linđo. Sve što imamo nam je zaludu, ako nemamo nekoga tko će to prenositi i nasljeđivati. - rekao je Franković.

Više o bojanki rekao je autor stručnog koncepta ovoga projekta Ivica Kipre, etnolog i antropolog.

- Podnaslov bojanke je "Baština u bojama", a ona zaista jest baština u bojama. Veseli nas što će djeca moći bojati naše nošnje. Na cijelom projektu sudjelovala je skupina entuzijasta. Tu je Dubravka Sarić, koja je autorica projekta i urednica, a za maštovita likovna rješenja i ilustracije je zaslužna Petrunjela Vuković. Za stihove koji su šaljivi, ali i poučni zaslužne su odgajateljice iz vrtića Radost Vesna Ribić i Dijana Tot. Osim spomenutih je sudjelovao niz stručnjaka. Sudjelovala je tu etnologinja Marica Matuško, preparatorica za tekstil Mariju Vraničić, a za lekturu profesorica hrvatskog jezika Mirjana Žeravica iz Klasične gimnazije. Sve to ne bi bilo moguće izvesti da nije bilo naše drage Ivane Putice, koja je zaslužna da bojanka izgleda kako izgleda. - rekao je Kipre.

- Tradicijska baština je bitan dio našeg zavičajnog identiteta, a koji je potrebno očuvati u suvremenim globalizacijskim procesima. Ova bojanka je nastala timskim radom i promišljanjem kako slikovito prikazati bogatstvo naše etnografske i folklorne baštine. Htjeli smo da ne bude zanimljiva samo djeci, nego i roditeljima, odraslima, bakama... Bojanka ima 48 stranica, a zastupljene su regije od Konavala, Župe dubrovačke, Dubrovačkog primorja i otoka Mljeta. Osim ilustracija i tekstova može se naći niz crtica iz kulturnog života tih sredina, pa tako ne samo da čuvamo materijalnu baštinu, nego i duhovnu baštinu. - zaključio je Kipre.

U rujnu ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 258.418 dolazaka, što je 13 % više od rujna 2016. godine i 1.101.696 noćenja, što je 8,6 % više nego u rujnu 2016. godine.

U devet mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.714.318 dolazaka s ostvarenih 7.663.676 noćenja.  U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15 %, a noćenja su u porastu za 12 %.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Amričkih Država.

DPP

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska obavijestila je građane da će u ovaj utorak u četvrtak, zbog radova na graničnom prijelazu Vitaljina, biti otežan promet putnika.

Razlog su, navode iz PU DNŽ.  povremena isključenja sustava u vremenu od 8 do 15 sati.

DPP

Radi se o izložbi koja donosi i neke nove spoznaje o djelu Nikole Božidarevića, rekla je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać na konferenciji za novinare koja je održana ususret otvaranju izložbe "Nikola Božidarević - veliki slikar dubrovačke renesanse", koja će se otvoriti u ovu srijedu, s početkom u 19. 30 sati, u Kneževomu dvoru.

Što se tiče građe na izložbi, ravnateljica Vilać, koja je autorica izložbe, podsjetila je na sačuvane radove Božidarevića. Tri djela se čuvaju u Muzeju Dominikanskog samostana, jedno u crkvi Gospe od Danača te jedno na Lopudu. Kazala je i kako postoje novije spoznaje koje govore da je doslikao ikonu u crkvu sv. Nikole na Prijekome. Ona će biti i izložena na ovoj izložbi, što ne vrijedi i za ostale radove.

- Bilo je nemoguće posuditi sva njegova djela, čuvaju se u posebnim uvjetima. Uostalom, Muzej Dominikanaca je tu, kako se kaže, na dva metra od Kneževa dvora, a druga djela su na oltarima crkava. No, bit će preslici na izložbi u naravnoj veličini. Bit će tu još i ugovori s kojima su naručivani njegovi radovi, najvećim dijelom posuđeni iz Arhiva. Za izložbu je snimljen i dokumentarni film koji govori o njegovim sačuvanim djelima. - rekla je Pavica Vilać.

Voditeljica Kulturno-povijesnog muzeja dr.sc. i autorica jednog od priloga u katalogu Vedrana Gjukić Bender rekla je više o Božidarevićevom životu, a akademik Radoslav Tomić, koji je također autor jednog od priloga, kazao je kako se Božidarević vratio u Dubrovnik "što govori o njemu". Dodao je kako on nije bio besposlen nego je zaista slikao na narudžbe koje je dobivao, dodajući kako je "ova inicijativa Dubrovačkih muzeja dragocjena".

Zamjenica gradonačelnika jelka Tepšić dodala je kako ova izložba puno znači za Grad Dubrovnik, ističući kako ona pomaže i turističkoj ponudi Dubrovnika u mjesecu kad nema toliko puno događanja.

Na konferenciji za novinare govorili su i  prior dominikanskog samostana u Dubrovniku Matias Farkaš i sestra iz Samostana na Dančama Finka Zrinušić.

Izložba Davora Sanvincentija, suvremenog hrvatskog umjetnika mlađe generacije pod nazivom Con una cierta calma / S jednim određenim mirom bit će otvorena u Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Atelijeru Pulitika u petak, u 20 sati.

Izloženi radovi - fotografije, vidoeradovi, foto-dokumentacija i prostorna instalacijatematiziraju prirodno okruženje i osvještavaju perceptivne procese. U Galeriji Dulčić Masle Pulitika bit će predstavljena serija fotografija Prije prvog svjetla, započeta 2011. godine u kojoj autor istražuje najmirniji dio dana, neposredno prije svitanja snimajući u drugačijim zemljama uvijek samo jednu crno-bijelu polaroid fotografiju. Snimanje ima i svoj ritualni aspekt jer podrazumijeva ustajanje prije svjetla, hodanje nepoznatim ambijentom u potrazi za pravim mjestom i samo jedno okidanje.Uz spomenutu seriju polaroida, Sanvincenti izlaže i srodni 16mm film „Le lever du jour sur l'ocean“ (Buđenje dana na oceanu) koji u statičnom kadru snimljenom na obali Atlantskog oceana hvata prijelaz između noći i dana. U Galeriji Dulčić Masle Pulitika izlaže i seriju polaroida u boji Con una cierta calma / S jednim određenim mirom započetu  2012. godine za vrijeme boravka u Mexicu i posvećenu stablima koja su najčešće na osami, bilo da su iznikla na neobičnim mjestima u nekom suodnosu s artificijelnim tvorevinama ili su jednostavno udaljena od šume.

U Atelijeru Pulitika umjetnik predstavlja prostorno-zvučnu instalaciju Svemir iz serije Nevidljivi pejzaži, rad iz 2011. godine posebno prilagođen dubrovačkom prostoru, te foto-dokumentaciju projekta Drugi mjesec iz 2014. godine. Vizualna intervencija u pejzažu Drugi mjesec napravljena je tako da su u njenoj izvedbi sudjelovali radnici iz brodogradilišta na Malom Lošinju tijekom festivala Škver Art Projekt i tijekom cijele noći, uz mjesec na nebu, različite mjesečeve pozicije su se projicirale na veliko platno stvarajući „drugi mjesec“.  Odabranim radovimaDavor Sanvincenti izoštrava osjetila promatrača putem boje, oblika ili zvuka, te u ubrzanom vremenu i obilju informacija inzistira na miru i kontemplaciji bez kojih, uz sva tehnička postignuća, nema pravog razumijevanja prirode stvari. Kustosica izložbe je Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik. Izložba ostaje otvorena do 26. studenoga 2017. godine.

Davor Sanvincenti – biografija

Davor Sanvincenti rođen je u Kopru 1979. godine. Školovao se na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjek za psihologiju; Europskom Institutu za dizajn u Milanu - smjer interakcije na odsjeku vizualnih medija, Umjetničkoj akademiji Brera u Milanu - odsjek za multimediju i Elektro akustičnom informatičkom centru "Agon" u Milanu - oblikovanje zvuka i medijalno programiranje umjetničkih akcija.

Intenzivno se bavi područjem fenomenologije audiovizualnoga i antropologijom vizualne kulture, fokusirajući se na propitivanje različitih stanja i oblika ljudskih osjeta i percepcija. Njegovo se umjetničko djelovanje grana u razne medije: film i video, fotografija, fizičke svjetlosne i zvučne instalacije te audiovizualne performanse. U radovima se bavi konceptom iluzije, istražujući moguće granice percepcije te konstrukcije iskustva. Dobitnik je mnogih nagrada među kojima se ističu Radoslav Putar (2010.) za najboljeg umjetnika do 35 godina i T-HT nagrade pri Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (2008. i 2017. godine).

Izlagao je na brojnim međunarodnim izložbama i festivalima, poput Rencontres Internationales Paris/Berlin/Madrid; Device Art Triennale, Montreal; 28.Muzički Bienale Zagreb; LOOP, Barcelona; 25FPS, Zagreb; World Film Festival, Bangkok, te na lokacijama poput Centre Georges Pompidou, Pariz; ZKM, Karlsruhe; Lincoln Center, New York; UniversalMuseum Joanneum, Graz; Museo de Arte Contemporanea, Oaxaca; Camera Austria, Graz; FRAC Pays de la Loire, Carquefou; NIU, Barcelona; La Triennale, Milano; Filmoteca Española, Madrid; Glassbox, Paris; Haus der Kulturen der Welt, Berlin.

M.R.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, Dubrovnik je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario rekordne turističke rezultate. Od 1.siječnja do 30.rujna u Dubrovniku je boravilo 1.030.226 turista, što je čak 17 posto više nego u istom razdoblju 2016.godine. Ostvareno je 3.507.916 noćenja, odnosno 14 posto više nego prošle godine. U prvih devet mjeseci najbrojniji su turisti bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Španjolske, Hrvatske, Australije, Švedske, Italije i Finske.

Ovogodišnji rujan najbolji je turistički rujan u Dubrovniku. Samo u rujnu 2017.godine ostvareno je 164 712 dolazaka, što je čak 16 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, te 558 927 noćenja, što je 13 posto više nego 2016. godine. Na prvom mjestu posjetitelja u rujnu bili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, slijede turisti iz SAD-a, Njemačke, Francuske, Australije, Španjolske, Kanade, Irske, Švedske i Finske.

U hotelskom smještaju je od 1.siječnja do 30. rujna ove godine boravilo 535 667 gostiju, što je porast od 6 posto u odnosu na prošlu godinu, te je ostvareno 1 818 378 noćenja, 4 posto više nego prošle godine. U hotelskom smještaju najbrojniji su gosti u devet mjeseci ove godine iz slijedećih zemalja: Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuska, Hrvatska, Španjolska, Njemačka, Koreja, Japan, Australija i Švedska.

U privatnom smještaju u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno je 358 385 dolazaka, odnosno 28 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te 1 254 448 noćenja, što je 24 posto više nego 2016.godine. Najbrojniji turisti u privatnom smještaju bili su iz zemalja: Ujedinjenog Kraljevstva, SAD, Francuska, Španjolska, Njemačka, Australija, Italija, Kanada, Koreja i Švedska.

Trenutno u Dubrovniku u svim vidovima smještaja boravi 14 875 turista, što je 10 % više nego u istom periodu prošle godine, a najviše je gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Koreje, Australije, Kine, Finske, Kanade i Španjolske.

Milijunti dolazak ostvaren je u Dubrovniku 24.rujna 2017., dok je prošle godine ostvaren nešto više od mjesec dana kasnije, 5.studenog 2016. Uz dvomilijuntog putnika u dubrovačkoj Zračnoj luci i milijuntog posjetitelja Gradskih zidina, Dubrovnik nastavlja s postizanjem rekordnih turističkih rezultata.

TZ Grada Dubrovnika

Javnosti relativno nepoznati Nikola Đurić novi je privremeni pročelnik u gradskoj upravi. Naime, Đurić je imenovan čelnom osobom Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, gdje je zasjeo na nekadašnje mjesto Marka Miljanića, koji je pak na čelo UO za turizam  gospodarstvo i more naslijedio Vlaha Margaretića.

No, Đurić je ustvari privremeni pročelnik koji će zaista biti tu privremeno, odnosno kako bi zapravo to mjesto "pričuvao" za drugu osobu, konkretno sadašnjeg direktora Boninova Zlatka Uršića koji bi prema neslužbenim informacijama trebao preuzeti taj odjel. Očito, njega iz gradske tvrtke tehničko-pravno nije lako prebaciti u ovaj upravni odjel, čije je čelno mjesto ostalo prazno Miljanićevim prelaskom. Izbor je tako pao na Đurića, koji je i do sada radio u ovom upravnom odjelu.

Inače, treba reći kako je privremenim pročelnikom imenovan i Zdenko Medović, koji je  naslijedio Branku Vukić na čelu UO za gospodarenje gradskom imovinom. Ovaj odjel promijenio je i svoj naziv. Naime, sve donedavno zvao se UO za upravljanje nekretninama. Medović je i u prošlosti  obnašao pročelničku dužnost, te je bio na čelu UO za opće poslove i mjesnu samoupravu.

Također, kako je portal Dubrovnikpress.hr prvi najavio, Đuro Šutalo je imenovan privremenim pročelnikom za promet, a Irena Kričković Labaš privremenom pročelnicom za izgradnju i upravljanje projektima. Zrinka Raguž imenovana je privremenom pročelnicom novooformljenog UO za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju.

U svakom slučaju za očekivati je da se sistematizacija poslova u gradskoj upravi ubrzo obavi, kako bi se i natječaji mogli raspisati, odnosno kako bi gradonačelnik Mato Franković okupio svoju ekipu s kojom je namjerio voditi Grad.

Dubrovački simfonijski orkestar najavljuje sljedeći koncert Jesenjeg glazbenog moskara u utorak. Orkestrom će ravnati maestro Tomislav Fačini, a kao solistica će nastupiti švicarska pijanistica Beatrice Berrut. Koncert će se održati u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat, a u čast 10 godina prijateljstva grada Montereya i grada Dubrovnika.

Na programu su djela Franza Listza: Koncert za klavir i orkestar br. 1 u Es duru i Totentanz, za klavir i orkestar. U drugom dijelu koncerta publika će imati priliku čuti Simfoniju br. 7 u A duru Ludwiga van Beethovena. U međunarodnim medijima opisana kao "otkriće i izuzetna pijanistica", čija "transcendentna izvedba otkriva više slojeva genijalnosti i ljepote",

Beatrice Berrut smatra se jednom od najtalentiranijih umjetnica svoje generacije. Održala je brojne koncerte diljem Europe i Amerike, u prestižnim dvoranama kao što su Preston Bradley Hall u Chicagu, Wigmore Hall u Londonu, Palais des Beaux-Arts u Bruxellesu, Victoria Hall u Ženevi, Teatro Coliseo u Buenos Airesu, Cleveland Muzej za umjetnost. S Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ranije je već surađivala, a za ovu prigodu nastupit će kao solistica u Listzovim djelima.

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9 do 14 sati, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama te jedan sat prije početka koncerta. Broj za informacije i rezervacije je 417 110 ili 091 613 7314. Popuste za građane moguće je ostvariti isključivo na blagajni orkestra.

R.R.

Nakon što je gradonačelnik Mato Franković još prošlog tjedna na konferenciji za novinare sazvanoj povodom 100 dana njegove vladavine, dotaknuvši se žičare, kazao kako se s predstavnicima Excela nekretnina još nije dogovorio oko plaćanja koncesijske naknade, istaknuvši između ostalog kako iz te tvtke inzistiraju na koncesiji u trajanju od 50 godina, prvi čovjek Excelsa nekretnina uputio je objavu za medije, a kako je napisao, s ciljem da ispravi tri gradonačelnikova navoda koji nisu točni.

"Prvi je da Excelsa nekretnine inzistiraju na koncesiji od 50 godina uz 10 posto prihoda, drugi je da Excelsa nekretnine nisu još ništa odgovorile na prijedlog Grada, a treći je da Excrelsa nekretnine ne posluju društveno odgovorno", naveo je Rusković.

“Na više sastanaka održanih od kraja lipnja 2017. godine do danas Gradonačelnik je iznosio stav da Gradu nije prihvatljivo da koncesija traje 50 godina već najviše 30 godina. Excelsa nekretnine su pristale na takav stav Grada i predložile da u tom slučaju koncesijska naknada iznosi 10 posto prihoda Žičare, budući nam nije moguće prihvatiti naknadu od 15 posto prihoda u situaciji kada se trajanje koncesije skraćuje s 50 godina na 30 godina. Niti bi to bilo koji drugi savjestan investitor prihvatio. Excelsa nekretnine nikad nisu predlagale da koncesija iznosi 10 posto prihoda, a traje 50 godina i uopće se u razgovorima s Gradonačelnikom takvi koncesijski uvjeti nikad nisu spomenuli tako da  nam je nejasno na čemu Gradonačelnik temelji tu izjavu." -  ističe u svojoj objavi Rusković.

Također navodi kako “bi koncesijska naknada od 10 prihoda prihoda bila dvostruko veća od koncesijske naknade za novu marinu u luci Gruž (trajanje koncesije 30 godina) i trostruko veća od koncesijske naknade za novu plažu u uvali Lapad (trajanje koncesije 20 godina) te među najvećima u Republici Hrvatskoj čak i kada se u obzir uzmu koncesije za crpljenje neobnovljivog rudnog blaga."

“Excelsa nekretnine su također, u cilju uspostavljanja korektnih odnosa is Gradom i  ostavljanja prošlosti iza nas, pristale i na plaćanje iznosa od 10 milijuna kuna na ime naknade za prethodni period iako takva obveza nije predviđena niti jednim propisom."-navodi Rusković te dodaje kako su navedene koncesijske uvjete iznijeli gradonačelniku u pismu koje mu je dostavljeno 13. rujna, a zbog čega Frankovićev prošlotjedni navod da Excelsa nekretnine nisu još ništa odgovorile na njegov prijedlog nije točan.

“Treći netočni navod iz Gradonačelnikove izjave je da Excelsa nekretnine ne posluju društveno odgovorno.”- naveo je Rusković.

U objavi za medije Rusković je istaknuo kako za Excelsa nekretnine društveno odgovorno poslovanje u prvom redu znači poštivanje svih propisa, plaćanje na vrijeme svih poreza i drugih javnih davanja, plaćanja na vrijeme zaposlene i poslovne partnere te zaposlenima osiguravati rad u sigurnom okružju.

Istaknuo je i kako Excelsa nekretnine društvenu odgovornost pokazuju poslujući zakonito i u skladu s dobrim poslovnim običajima doprinoseći zajednici i kroz program donacija te pomaganja različitih društveno korisnih manifestacija.

“Tako, tko za Excelsa nekretnine kaže da ne posluju društveno odgovorno taj ne govori istinu. Gradonačelnikova tvrdnja da ako Excelsa nekretnine ne prihvate njegove neodržive zahtjeve da onda ne posluju društveno odgovorno je zamjena teza, naše konzistentno inzistiranje na poslovno održivom koncesijskom dogovoru jedino je ponašanje koje je društveno odgovorno. Baš oni koji prihvaćaju neodržive uvjete poslovanja postupaju društveno neodgovorno i čine štetu cijeloj zajednici" – naveo je u objavi za medije prvi čovjek Excelsa nekretnina Anto Rusković.

N.M.

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati oštro osuđuje neprimjereni istup srpskog ministra obrane Aleksandra Vulina koji je ovoga vikenda u Šibeniku rekao da je u Hrvatskoj vođen građanski rat te da postoji više istina, stoji u priopćenju za medije ove stranke, a čiji ostatak pročitajte u cijelosti.

"Postoji samo jedna istina o Domovinskom ratu, a to je da je to bio obrambeni, a ne građanski rat, što je potvrdio i Haaški sud. Republika Hrvatska se u Domovinskom ratu branila i zahvaljujući svim hrvatskim braniteljima obranila od velikosrpske agresije i na tome smo im neizmjerno zahvalni.

Pozivamo srpskog ministra obrane Aleksandra Vulina da ne iskrivljuje povijesne činjenice i podsjećamo ga da se pravomoćne presude moraju poštivati. Očekujemo od Republike Srbije da se ogradi od neprimjerene izjave gospodina Vulina u srcu Dalmacije, da se konačno suoči sa svojom nedavnom prošlošću te da se okrene budućnosti." - piše u priopćenju.

DPP

Sinoć je zapucalo u Dubrovniku. Ne radi se o nikakvom oružju, nekakvom nasilju ili sličnome, već običnom vatrometu, koji se upriličio uz jednu svadbu na Lovrijencu. Oni koji su ga vidjeli govore kako je bio fantastičan, uz bok onih koji se održavaju povodom otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara.

Sad, njegova raskoš na stranu, ovaj sinoćnji vatromet neke smeta jer je eto pucalo i fijukalo na dan kad je Dubrovnik napadnut prije 26 godina. Misle tako neki kako se s tim umanjuje taj događaj.

Istina jest da se treba odnositi s posebnim osjećajima prema danu početka napada na Dubrovnik, uistinu nikad zaboraviti stenjanje Grada pod agresorskim granata, ali to ne znači da život treba stati.

Grad Dubrovnik sasvim dostojno je obilježio jučerašnji dan. Položili su se vijenci na Boninovu i na Srđu, uostalom položeni su i u gruški akvatorij u spomen na sve stradale na moru, održan je i školski program u crkvi sv. Vlaha. Čini se kako sve to skupa nije održano reda radi, nego da je zaista gradskim strukturama bilo stalo do ovog obilježavanja.

Ali, čuje se tako kako je nedopustivo da je Grad Dubrovnik dopustio vatromet, jer eto prema događaju otprije 26 godina treba se odnositi s pijetetom.

Istina, treba, ali sjećanje na bilo što, pa tako i na najteže dubrovačke trenutke, najbolje se čuvaju u svojim vlastitim mislima, u biti ne dopuštajući svojem liku, ali i djelu da na to zaboravi. Sjećanja se ne čuvaju ustavnim dekretima, pravilnicima i odrednicama kao rijetki krajolik, rijetka životinja pred izumiranjem ili raritet od općeg interesa.

Jasno da je rat imao goleme odjeke u pejsažima ljudskih duša, što je opet manji dio štete u o odnosu na sve stradale i golemoj materijalnoj šteti od neprocjenjive vrijednosti. No, pozivati se sad na vatromet jer valjda je uvijek potrebno nešto da smeta, nije ništa drugo nego grubo ignorantstvo današnjice. Koja i s ovim vatrometom opet upućuje na to da je slobodarski Dubrovnik pobijedio bandite koji su ispaljivali granate i da je sad to Dubrovnik u kojemu se 1. listopada živi, vjenčava i ženi te organiziraju eto vatrometi.

Grad je danak svojoj nevinosti platio puno prije, pa je najbolje da taj račun i ostane u prošlim vremenima, u sada već 26 godina staroj prošlosti, a da živi danas. Ukoliko to neki ne mogu shvatiti, oni koji su pomislili da je eto sinoć opet zapucalo, koje je zaista vatromet podsjetio na rat i stvarno bombanje, koji i tu nalaze razloge za grintanja, najbolje bi valjda pomoć bilo potražiti na kakvom bolničkom odjeljenju za nešto teže slučajeve.

Uostalom, takvima smeta vatromet na bilo koji dan i u bilo koje vrijeme, a 1.listopada iskoristili su samo za beskrajno gadljivu patetiku. Koji idiot 1. listopada 2017. može promisliti kako je  ponovo započeo napad na Dubrovnik što su pojedinici pisali po svojim Facebook zidovima?! Samo kompletan idiot.

Policijski službenik za graničnu kontrolu u Policijskoj postaji Gruda Mario Žigić dobitnik je jedne od ukupno dvije dodijeljene ovogodišnje pojedinačne nagrade Ministarstva unutarnjih poslova koja mu je dodijeljena na svečanoj proslavi Dana policije u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu.

Ovaj 28-godišnji policajac, rodom iz Vinkovaca, službu obavlja u Policijskoj postaji Gruda od 2010. godine, a nagrada mu je uručena radi iznimnih rezultata pri otkrivanju većih količina droga na graničnim prijelazima.

Tijekom osmogodišnjeg rada spriječio je krijumčarenje 10 većih količina droga, a samo u posljednjih godinu dana, tijekom ulazne granične kontrole, u četiri odvojena slučaja, pronašao je preko 35 kilograma marihuane i gotovo 8 kilograma heroina. Prilikom krijumčarenja, droga je skrivena u posebno izrađenim mjestima u vozilima zbog čega je potrebna iznimna motiviranost i trud policijskih službenika da bi prije svega profilirali vozače, a potom i pronašli drogu skrivenu u vozilu.

"Ova nagrada, osim značaja policijskom službeniku Žigiću, značajna je i Policijskoj postaji Gruda, ali i cijeloj Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj čijem ugledu je doprinijela." - napisali su iz PU dubrovačk-neretvanske.

DPP