Za novog direktora Boninova uskoro bi trebao biti imenovan Marijan Dadić, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr. Riječ je o 32-godišnjaku, inače zaposlenom u hotelu Admiral u Slanom koji će Boninovo preuzeti od Zlatka Uršića, koji bi uskoro trebao biti imenovan pročelnikom gradskog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu.

Uršić je inače višegodišnji direktor Boninova iako je s te funkcije bio smijenjen po dolasku na vlast tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića. Tada je mjesto direktora Boninova pripalo SDP-ovoj kvoti pa je direktoricom tog gradskog pogrebnog poduzeća imenovana Marija Kisić Kamić. No 2013. godine, Vlahušić Kisić Kamić razrješuje te direktorom Boninova ponovno imenuje Zlatka Uršića.

Nedugo nakon što ga je Vlahušić ponovno imenovao direktorom Boninova, Uršić ga je, navodili su tada mediji, prevario, navodno mu podmetnuvši na potpis ugovor kojim mu se omogućavala puno veća prava nego direktorima ostalih gradskih poduzeća, odnosno bio je sporan iznos njegove plaće.

Uršićevo imenovanje za pročelnika Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu navodno je plod dogovora između HDZ-a i DDS-a. I dok Uršića čeka poprilično zahtjevan resor s puno planiranih projekata čija realizacije tek predstoji, Dadić ne bi trebao imati većih problema na čelu Boninova te se od njega vjerojatno očekuje da nastavi s uhodanom rutinom.

Vi vjerojatno niste išli gore, ali radovi su započeli jučer, kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić odgovarajući na sjednici konavoskog Općinskog vijeća na vijećničko pitanje Ljubice Brailo (SDP). Naime, nju je zanimalo zašto još uvijek nisu započeli radovi na izgradnji ceste na ulazu u Cavtat za što su potpisani ugovori i osigurana sredstva u iznosu od 20 milijuna kuna. Brailo je također pitala i jesu li riješeni imovinsko-pravni odnosi na toj trasi.

Iako je prvotno bilo dogovoreno da dio troškova za radove na cesti na ulazu u Cavtat snosi i Općina Konavle, općinski načelnik Božo Lasić istaknuo je kako je uspio izlobirati da troškove pokriju Hrvatske ceste.

- Investicija je vrijedna preko 20 milijuna kuna i u startu je bila donesena odluka da će dio troškova snositi Općina, dio ŽUC, a dio Hrvatske ceste. Išao sam u tri navrata u Zagreb i uspio sam dogovoriti da cijelu investiciju nose Hrvatske ceste. Projekt je izradio ŽUC, a Hrvatske ceste su preuzele cijelu investiciju i tako smo značajno rasteretili općinski proračun. - kazao je Lasić.

- Što se tiče izvlaštenja, Hrvatske ceste već su dio tog iznosa podmirile vlasnicima. Nama je taj projekt značajan i cilj nam je da se on završi. Tu ima određenih problema jer nismo zadovoljni s nekim tehničkim rješenjima. Već sam stupio u kontakt s nekim vlasnicima zemljišta jer sam vidio da bi u nekom segmentu mogli biti oštećeni. Problem nam je izmiještanje vodovodne trase prema Mećajcu i kanalizacija. Oni koji su radili taj projekt nisu uopće vodili računa o našim uvjetima na kojima smo inzistirali prije projektiranja. Radovi započinju na ovom dijelu dionice koji nije prijeporan, a Općina će pomoći da se uskoro riješe i ostali problemi jer se bez nas taj posao neće do kraja riješiti. - kazao je Lasić.

Neću ulaziti u njihov sadržaj jer neću ulaziti u Drugi svjetski rat, ali da piše i da je ljubav nešto najljepše na svijetu to je vandalizam, rekao je nezavisni vijećnik Nenad Vekarić o grafitu koji je nedavno osvanuo na ljetnikovcu Sorkočević na Lapadskoj obali.

Naime, radi se o grafitu ZDS, odnosno "za dom spremni". Piše tu i "Bog i Hrvati", kao i NDH unutar ušatog "u", kao što tu stoji i znak mokošičke Torcide. Neki su od ovih grafita noviji, neki stariji. Ono što je problem je što neki od njih tu stoje godinama, no ono što predstavljaju, zapravo toliko je "pod normalno", da i oni koji tuda prolaze svakoga dana ih valjda i ne primjećuju.

Govori to o društvu, odnosno onome što se u društvu nažalost smatra normalnim. No, na koncu, zaista, koliko god sama poruka bila pogrešna, problem je što se ove škrabotine nalaze na ljetnikovcu, jednom od reprezentativnijih građevina Lapada čini ljepšim. Baš zato, ovdje se radi o vandalizmu.

Stoga, za pozdraviti je i riječi predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice, koji je u odsustvu gradonačelnika Mata Frankovića, kazao kako se radi o neprimjerenom grafitu, koji će se skoroj budućnosti i ukloniti.

V.Salvia

Policija je utvrdila okolnosti nesreće koja se dogodila jučer oko 12.30 sati na parkingu iznad ugostiteljskog objekta Konavoski dvori.

"Na parkiralištu ugostiteljskog objekta u Ljutoj u Konavlima dogodio se nesretan slučaj koji je za posljedicu imao smrtno stradavanje dviju osoba. Do nesreće je došlo kada je 43-godišnjak parkirao putnički autobus dubrovačkih registracijskih oznaka krećući se vozilom unatrag te je udario u dvoje državljana SAD-a, 68-godišnjaka i 71-godišnjakinju, koji su se u tom trenutku nalazili uz zadnji dio autobusa, a koji su od zadobivenih ozljeda preminuli na mjestu događaja." - navodi se u izvješću PU dubrovačko - neretvanske.

"Na mjestu događaja obavljen je očevid kojim je rukovodio zamjenik općinskog državnog odvjetnika, a tijela preminulih su prevezena na Odjel patologije dubrovačke bolnice." - piše u izvješću.

D.M.

Programom "Da se ne zaboravi", Grad Dubrovnik i ove godine obllježio je obljetnicu prvog napada na Dubrovnik u Domovinskom ratu, koja se na današnji dan dogodila prije 26 godina. Tako su danas s broda "Tirena" u gruški akvatorij položeni vijenci u spomen na sve stradale na moru.

Ispred Grada Dubrovnika vijence su položili gradonačelnik Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i pročelnica UO za Europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Rgauž. Ispred Županije dubrovačko-neretvanske vijence su položili pročelnica UO za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić te pročelnik za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić. Vijenac su položile i predstavnice Udruge civilnih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačke neretvanske županije.

Ranije danas, vijenci su položeni i kod Spomen križa na groblju Boninovo te na Srđu.

V.S.

Poznati japanski shakuhachi izvođač, Yosuke Irie, održat će koncert na tradicionalnoj japanskoj flauti izrađenoj od bambusa u ponedjeljak u atriju Kneževa dvora, s početkom u 21 sat. Koncert se održava u sklopu manifestacije Jesenji glazbeni moskar, a u suradnji s Veleposlanstvom Japana u Republici Hrvatskoj. Ulaz na koncert je slobodan.

Yosuke Irie je skladatelj i učitelj shakuhachija s osebujnim repertoarom od tradicionalne do suvremene glazbe. Uz koncerte u Japanu, svirao je u više od trideset zemalja diljem svijeta promovirajući japansku kulturu. Shakuhachi je japanska tradicionalna flauta porijeklom iz Kine koja je pristigla u Japan početkom Edo perioda (17. stoljeće). Yosuke Irie će se u Dubrovniku predstaviti po prvi put te su svi građani i posjetitelji Dubrovnika dobrodošli u Knežev dvor.

DPP

Dok su se snage u Gradskom vijeću već posložile, odnosno dok Grad Dubrovnik trenutno plovi mirnijim političkim vodama, jasno je kako je Dubrovačka stranka jedna od pobjednica minulog razdoblja, samim tim što je do 2015. na političkoj mapi nije bilo. Danas, prilike su sasvim druge te DUSTRA čini većinu u Gradskom vijeću. Uz Željka Raguža i Rikarda Rossettija, u Vijeću je i Ivana Šepak, kojoj, čini se, javni nastup sasvim dobro ide. U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr, ova inače turistička djelatnica, osim svoje političke karijere, dotaknula se i drugih prilika iz svog života, kao i pogleda na neke od tema koje nas trenutno određuju.

Našli smo se u Gradu, nakon Vašeg posla. Radite za neku agenciju...?
- Ja sam "freelancer". U biti, radim s jako puno agencija, od velikih do malih, na poziv.

O TURIZMU KROZ "GAME OF THRONES"

Kad smo se čuli jutros za dogovoriti se, kazali ste kako imate vodičku turu, poslije da imate sastanak s predstavnicom. Kako zapravo izgleda taj Vaš posao u turizmu?
- Predstavnica mi zapravo dovodi goste, preko druge agencije. Imam puno takvih predstavnika s kojim se uvijek nešto dogovaram, rado pođem s njima na ručak ili na kavu. Dakle, jave mi ujutro, recimo, mogu li odraditi grupu od šest, sedam ljudi. Naravno, uvijek mogu jer rezerviram taj termin. Zapravo, radim dosta dugo s tim ljudima. Dragi su mi.
A same vodičke ture?
- Većinom s mladima idem na "Game of Thrones" ture. Kako sam gledala seriju, vodim ih po tim lokacijama.

Što je baš tako dobra serija? Ne volim "fantasy", ali čujem da je serija toliko dobra da sami njezin tip postaje nevažan...
- Dobra je serija, to je izmišljeni svijet, ali sveden na srednjovjekovni kontekst. Niste je gledali? Pa, ima puno Dubrovnika!

Istina.
- Prvih pet sezona gledatelj mora biti zadovoljan, u šestoj sezoni počne se razvodnjavati, sad je sedma sezona previše holivudska. Samo, ne smije se vezati za likove. Oni ginu, oni najstvarnije ginu! Ono, glavni lik, najjači i najbolji, ode.

E, nitko nije nezamjenjiv. No, ovo što pitam oko serije, ustvari je uvod u drugo pitanje. Koliko smatrate da serija koristi Dubrovniku?
- Mislim da itekako koristi Dubrovniku. Ispričat ću nekoliko situacija. Evo, imam goste koji kažu da ih ne interesira ništa osim King's landinga. Sad kako uklopiti povijesni aspekt Grada kroz seriju? Naime, King's landing je u seriji ružan, prljav, grozan! A naš Grad je bio jedan nevjerojatan grad u srednjem vijeku, koji je brinuo za siromašne, imao zalihe hrane... Njih to sve isprva ne zanima, ali onda shvate koliko je Dubrovnik super Grad.
Zamisli ovo. Preklani sam na Pilama vidjela dvoje gostiju, imaju mapu Gradu i nisu mogli shvatiti gdje su. Prišla sam im, pitala ih kuda trebaju ići. Čovjek me pita, dakle stoji na Pilama, svuda "Game of Thrones" znakovi i pita me jesmo li mi baš toliki obožavatelji George Martina da na svaki kantun pišemo "Game of Thrones". Pitam ga je li on stvarno ne zna o čemu se radi. Kaže da je gledao seriju, ali da ne shvaća zašto smo opsjednuti s njom. Kad sam mu rekla, iznenadio se. Dakle, ima prostora da se ta promocija poboljša.
No, neki misle kako ta vodička priča tura povezanih s "Igrom prijestolja", kao zasjenjuje sami Dubrovnik, ono po čemu je on stoljećima poznat.
- Prvo, meni je predivno vidjeti Dubrovnik na velikom platnu, vidjeti ga kao drugačiji grad, a znati da je to taj Grad, da netko gleda to u Indiji i da će zato doći nagodinu. I onda će upoznati destinaciju kroz hranu, priču... Ljudima je možda osnovno uzeti "Game of Thrones" turu, ali onda shvate da je tu lijepa hrana, pa će se vratiti, govoriti o Gradu lijepo. Mislim da je priča oko "Game of Thronesa" nešto dobro. Sjećam se da je Grad naginjao kulturnom turizmu, ali onda je bio poluprazan. Ovo je bila spavaonica gdje se apsolutno ništa nije događalo. Poslije 15. rujna nije bilo pasa na cesti! Danas, krcat Grad! Danas sam samo u sedam ujutro mogla normalno šetati po Stradunu.

ONIMA KOJI GOVORE NEGATIVNO DAJE SE VIŠE POZORNOSTI

I sad smo tu na intenciji nove gradske uprave, a koju bih volio da mi prokomentirate. Jasno, radi se o tome da gradska uprava želi ograničiti broj gostiju s kruzera u povijesnoj jezgri u jednom trenutku.
- Vjerujem da gradonačelnik Mato Franković nije došao sam do te odluke, vjerujem da se savjetovao i okružio pametnim ljudima, koji znaju možda i više od njega, iako on sam ima dosta doticaja s turizmom. Može se to raspodijeliti, kako on namjerava, dapače. Zaista ne znam koliki je doživljaj gostima ovdje koji dođu na jedan dan. Ograničeni su s vremenom, oni ovdje upadnu kao u kotao pa zaglave na Vratima od Grada, ne znam koliko se vraćaju kući s pozitivnim dojmovima i koliko će nas preporučiti. Po mom mišljenju, to je glavni problem. Ali, doskočit će se tome. Danas imamo četiri kruzera, a proteklih dana jedan ili niti jedan. Mislim da je samo stvar raspodjele.
Po svemu što vidim, Vi jeste za turizam, samo u nekim planskim gabaritima. Naime, vidim one čiji se smisao postojanja temelji na kritici turizma, da bi idući dan ih vidio s vodičkom palicom kako vode goste... Živa istina!
- To je strašno!

Ispada kako se bune protiv raznoraznih stolova i sličnih pitanja, eto jer na koncu zbog toliko stolova, recimo, ne mogu voditi grupu od, karikiram 50, nego se moraju zadovoljiti s onom od 10 ljudi.
- Mene smeta što se takvima, onima koji pričaju negativno daje više pozornosti. Hranimo se negativom. Neki vodiči koji možda dugo rade, možda su se zasitili svega, istupaju pa se njihove riječi prenose dalje, dospiju do inozemnih medija. Pročitala sam onaj članak iz Timea, ili gdje je već izašao, to je napis koji veze s vezom nema! Došlo mi je da napišem demantij na svaki paragraf! Ispada da domaći pričaju protiv turizma. To je sumanuto. Trebalo nam je puno da steknemo reputaciju, a ona se gubi. Izgubili smo je tijekom rata. Trebalo je goste uvjeriti nakon rata da dođu. I, onda čuješ ovako grozne stvari. Naravno da neke stavke ne valjaju, ali mi smo u predivnoj poziciji i moramo je iskoristiti.

NI SEKUNDE NIJE POŽALILA ŠTO JE U DUBROVNIKU

Kažete "naš Grad". Vi ste inače iz Ivanić Grada, toliko ste udomaćeni ovdje da u biti Dubrovnik zaista smatrate svojim... Kako ste uopće došli u Dubrovnik?
- Išla sam na Američki koledž, htjela sam na Ekonomiju u Zagrebu, nedostajao mi je bod do upisa. No, istovremeno sam predala papire i za Američki koledž i upala. Nama ti je na sjeveru, Dubrovnik nešto jako egzotično, Costa Rica ili Dubrovnik, to ti je tu negdje nama. Prijatelji su mi slali poruke je li se još kupam, kažem im, pa ljudi moji, nije baš toliko toplo. Ali, mentalitet mi se strašno sviđa, sviđa mi se što su svi ovdje jako prisni. Toga na sjeveru nema baš. Ovdje kad god sjedim u većem društvu i tražim smještaj, posao, preporuku, nađe se barem pet ljudi koji će reći da će pomoći. To me oduševilo. A i cijelo školovanje je bilo odlično. Nisam požalila ni minute, sekunde što sam ovdje.
Zato ste i ostali?
- Ne, pošla sam. Zbog posla. Dobila pripravništvo drugamo, pa se opet u Dubrovnik za stalno vratila 2014. godine. Te 2009. kad sam pošla bila je financijska kriza. Fakultet se brinuo za nas, kao studentica sam dobivala ponude od INA-e, Raiffeisen banke, bili su onda Sajmovi poslovi s toliko tvrtki... Imali smo puno mogućnosti. Ipak, fakultet sam završila baš u vrijeme financijske krize. Onda se posao nije tako lako mogao naći, u Dubrovniku se osjećao i manjak gostiju. Imala sam ponude koje mi se nisu toliko svidjele. No, vratila sam se. Uglavnom, zbog prijatelja i posla, imam prijatelje i u Zagrebu, ali Dubrovnik mi puno bolje leži.

POLITIKA JE OD RANIH GODINA ZANIMALA

I, sad dolazimo na najzanimljivije. Priča oko DUSTRA-e. ulaska u politiku...
- Željka sam upoznala nakon svog povratka. Politika mi nije bila ni na kraj mozga, jest onako da me zanima, ali ne da bih se bavila s njom. Bila sam i razočarana, mladima je bilo teško. A Željko, on je bio drugačiji. Pristupačan je, normalan. U nas, u Ivanić Gradu je situacija užasna, političari su nedodirljivi, znači u jednom gradiću koji živi na jaslama industrije koja se raspala. U Dubrovniku, s druge strane, imaš zamjenika gradonačelnika koji ide na kave s ljudima, koji je normalan. Mislila sam da su svi oni isti, ali Željko mi je dokazao da oni nisu svi isti. Onda sam ušla u HSS, iz kojega sam izašla kad je Željku bila ona grozna situacija, i ušla sam u DUSTRA-u.

Tada je i Vaše političko djelovanje postalo baš ozbiljno, znači niste bili samo deklarativni član stranke?
- U biti, mene politika je počela zanimati puno ranije. Još sam u osnovnoj školi voljela čitati novosti, voljela sam znati što se događa u odraslom svijetu, a i rano sam sazrela. Donekle mi je bilo nepojmljivo da je nekima svejedno. No, nisam se vidjela da bih zakoračila u taj svijet. Iako su me zezali da ću biti političarka.
Bili su u pravu.
- Ma ja sam se vidjela kao neka direktorica, tamo negdje za stolom na Wall Streetu. O tome sam maštala. Mislim, uvijek je politika bila tu negdje, meni dan ne počinje da ne pročitam političke osvrte.

NEĆEMO IZNEVJERITI BIRAČE

Kako je došlo do uspona u samoj DUSTRA-i?
- Turistički sam vodič, nemam problema s pričanjem. Primijetila sam da ljudi ustuknu pred autoritetom, a ja volim propitkivati. Željko bi puno puta govorilo, a slabo bi se itko javljao. Recimo, znala sam tako imati neki prijedlog, napisala bih nešto što bi mu se svidjelo. Shvatio je da me to zanima. Neću se deklarativno baviti s nečim, ako neću dati sve od sebe. Neću onda biti u stranci, nego doma za televizorom. Tako sam ja bila aktivna, on je shvatio da nemam problema s javnim nastupom, da pratim politiku i da se dobro slažemo. Onda je došlo do iskoraka.

Željko Raguž napominje kako ste u DUSTRA-i svi jednaki, kako svačiji glas jednako vrijedi... Tako je to i u praksi?
- Naravno! I odlična smo ekipa, dolazimo iz raznih sektora. Tu je Riki Rossetti, čovjek koji je kapetan, bio je veleposlanik, ima nevjerojatno iskustvo. On kaže puno pametnih stvari, ima nas dosta iz turizma, tu su oni koji su radili po upravama većih poduzeća, sve se to skupa uklapa. Imamo ljude koji nisu na funkcijama, ali čuješ i njihovu stranu i život. Politika je tu da pomogne ljudima. To mi se najviše sviđa.
U Gradskom vijeću ste u koaliciji s HDZ-om i DDS-om. Slušaju vas?
- Jedna od stavki u našem programu, kad smo izlazili na izbore, bila je vila Čingrija. Nju smo isticali kao primjer lošeg državnog upravljanja. Eto, imamo situaciju da sad Grad otkupljuje vilu Čingrija. Dakle, slušaju nas. I, to neće stagnirati. Nego će napredovati. I ostale će se točke ispoštivati iz našeg programa. Nećemo iznevjeriti birače.

A sama oporba? U biti, svaki razgovor o situaciji u dubrovačkoj politici, neizbježan je bez pitanja o oporbi, odnosno njezinoj slabosti u Gradskom vijeću.
- Činjenica je da su u manjini. Stvarno jesu. Opet, vidimo nešto što se događa na nacionalnoj razini s tim strankama. To se prelijeva na gradske, općinske razine. Zastupnici koji su oporba imaju lošu situaciju svugdje, možda im se i zato teško usuglašavati. Zato mi je drago da sam u DUSTRA-i, jer smo gradska stranka koja nije ovisna o nacionalnim središnjicama, a rastemo.

- Dokle?
Dokle treba!

VIZIJA DUBROVNIKA 2021.

Sabor? Željko Raguž na zadnje parlamentarne izbore nije htio izaći, što se pokazalo i kao pametan potez.
- Vidjet ćemo, ne znam, u ovom trenutku ne, jer bi rasipali puno energije. Trebamo se fokusirati na to da pripomognemo tome da Dubrovnik bude oaza, primjer ostalima. Država je previše centralizirana. Mora se rasteretiti, Dubrovnik tu treba isplivati kao protuteža, ali i kao ogledni primjer drugima kako treba raditi.
Kakav bi trebao biti taj ogledni primjer. Evo, u nekom idealnom svijetu, kako bi htjeli da Dubrovnik izgleda 2021. godine, ususret novim lokalnim izborima?
- Idemo probati. Više nema čekanja u Neumu jer je Pelješki most izgrađen nakon toliko zalaganja i povlačenja novca iz EU fondova. Samim tim brže putujemo prema Splitu. Jedan krak autoceste je došao do Dubrovnika. Imamo rješenje da brže dođemo do aerodroma, više nećemo zaglavljivati na tom putu. Eto, možda postoji i neki lijepi vlakić koji, osim što povezuje Grad, tu je i kao turistički aspekt, hehe. Kruzeri dolaze u većem obimu, ali ne osjetimo to opterećenje. Više nema problema s pronalaskom stanova za mlade, svi su namireni, iznajmljivači mogu naći goste, a mlade obitelji i ljudi poput mene će biti u smještaju bez straha da će im se otkazati najamnina u roku tjedan dana.

U biti jako optimistično. Inače ste otvoreni kao osoba. Mislite da bi se i drugima u Gradu počele događati lijepe stvari, kad bi bili otvoreniji? Naposljetku, kako bi se nešto od ovoga navedenoga i ostvarilo.
- Normalno, uvijek se treba otvoriti ka pravim ideja, a prave ideje ćeš prepoznati upravo kroz edukaciju, fakultet, znači druženje. Puno se ljudi zatvori, ima svoj krug i mimo svog kruga se slabo druži s drugima. Da, otvorenost... Svakako.

U grubo rečeno, Prijedlog novog Obiteljskog zakona, koji je podigao buru u hrvatskoj javnosti, između ostalog, definirao je stvari takvima da bračni parovi bez djece više ne čine obitelj. Dobro, Prijedlog je povučen na doradu, reagirao je i premijer Andrej Plenković, no to ne znači ujedno i kako sam ovaj Prijedlog, koji će se valjda urediti da bude po mjeri čovjekova dostojanstva, govori nešto o smjeru u kojemu ide hrvatska država, a koji je tako popratilo Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike uz pomoć sveučilišnih profesora, stručnjaka za obiteljsko pravo.

Na prvu, kad je procurilo kakve se bistroserine tu nalaze, a u moru gluposti koje sačinjavaju svakodnevnicu, učinilo se kako su neke stavke tu, ajde, izvučene iz konteksta. No, pomno iščitavajući Prijedlog, uistinu, nekome je najstvarnije palo napamet usuditi se da obitelj proglasi samo onom koju sačinjavaju majka, otac i dijete. Ali, ne i onu gdje postoji dijete, kojega odgajaju dvoje istospolnih roditelja.

Postoji još tu nebuloznih odredbi, poput one da bi se razvod braka ponovo pokretao na sudu ili da bi se ukinuo roditeljski plan o zajedničkoj skrbi o djetetu nakon razvoda. Ima toga još, sa čim će se zasigurno baviti stručnjaci iz ove domene, valjda i neke od tih stavki spriječiti, ali što je zapravo razlog da ovaj Prijedlog Zakon uopće dobije priliku ugledati dnevno svjetlo, umjesto da takve ideje zauvijek budu u nečijim mračnim moždanim ćelijama?

Reći da je razlog u društvu, bilo bi previše općenito, jer sve je ionako u društvu. Općenit pojam. Ali, što je dovelo do toga? Prvo treba reći koju politiku zastupa navedeni Prijedlog Zakona. Onu što protežira tradicionalne vrijednosti, gdje nema mrdanja, i gdje se obitelj vidi valjda onakvom kakva se vidjela na prijelazu iz pretprošlog u prošlo stoljeće. Generalno, pod tradicionalne vrijednosti može spadati svašta, a u Hrvatskoj, temelji se to na crkvenim vrednotama.

Zato, razloge ovoga Obiteljskog zakona ne treba tražiti samo u fiks idejama sveučilišnih profesora, koji će isti također i dorađivati. Treba je tražiti u svakom popu s oltara koji se bavi politikom, broji djecu ili govori o štetnosti masturbacije. Treba je tražiti i u svakome političaru-sektašu koji zapravo zatire ljudska prava svojim istupima, vrijeđa kolegice ili kolege na spolnoj ili rasnoj razini. Na koncu, treba je tražiti i u svakom građaninu, koji je uz takve autoritete svojih života, dobio krila da bez straha i srama pokaže svoje lice prema svakome drugačijemu.

Možda nije naizgled povezivo, ali razloge treba tražiti i u svakom blesavom grafitu po vijaduktima i tvornicama. Društvo čini cijeli paket, koji na koncu i dovodi do opipljivog duha tog društva, koji ga definira. Nažalost, u Hrvatskoj, krajnji rezultat je taj da eto nekome (pećinarima) pada napamet baviti se pećinskim definicijama obitelji i uopće zadirati u privatnost nečijeg doma. Ta atmosfera duha, u Hrvatskoj, naposljetku, i nije ništa drugo nego atmosfera društvene palanke.

Općinski načelnik Općine Konavle Božo lasić odlučan je u nakani da prometno uredi stanje u Cavtatu, a koje posebno dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima. Tako je najavio kako će Općina u narednom razdoblju urediti još dva nova parkirališta na području Cavtata, a na kojima će biti uvedena naplata.  

- Ovu sezonu smo u Cavtatu imali gužve i probleme s parkingom i to ćemo rješavati. Moramo stvoriti pretpostavke da imamo parking prostor kako bi se ljudi imali gdje parkirati. Moram vas obavijestiti kako planiramo kod ambulante u Cavtatu otkupiti dio zemljišta. Već smo započeli pregovore o otkupu. Dijelom smo stvorili uvjete za parking, napravili smo nogostup do tog parkinga i gore bismo usmjerili automobile koji idu u Cavtat. Dakle, kad se gore parkiraju mogu se nogostupom spustiti i vratiti nazad. - kazao je Lasić i otkrio još jednu lokaciju na kojoj Općina ima namjeru dobiti dodatna parkirna mjesta.

- Nasipanjem dijela istezališta prema Tihoj stvorili bismo još nekoliko desetaka parkirnih mjesta. Sad imamo vrlo kvalitetan kamen koji je deponiran na konavoskim brdima kad se širila cesta za brda i tu bi krenuli s nasipanjem. Moramo stvoriti neke pretpostavke kako bismo od Kapetanije dobili suglasnost za ovaj projekt. Nije to neko veliko proširenje. Još bi neka parkirna mjesta priveli svrsi, poput onog prema hotelu Cavtat. Naime, išli bi na tu varijantu da svugdje gdje možemo uvedemo naplatu parkinga, ne da bismo zaradili, nego kako bismo uveli red. - kazao je konavoski općinski načelnik Božo Lasić.

Imamo dobre vijesti, već idući tjedan trebali bismo s izvođačem radova potpisati ugovor za izgradnju kanalizacijskog sustava Gruda, kazao je direktor Konavoskog komunalnog društva Marko Glavić, nakon što ga je na sjednici konavoskog Općinskog vijeća Juraj Magud (HDZ) pitao je li se s projektom u međuvremenu odmaklo naprijed.

No, to nije jedina dobra vijest iz Konavala. U plan sufinanciranja Hrvatskih voda ušao je i projekt kanalizacijskog sustava Molunat.

- Kanalizacijski sustav Gruda je vrijedan 11,3 milijuna kuna i bit će sufinanciran od Hrvatskih voda. Dobra je vijest da je i kanalizacija Molunta ušla u plan sufinanciranja. Nadam se da bismo iduće godine mogli krenuti i s radovima u Moluntu. - kazao je Glavić.

N.Metković

Teška prometna nesreća dogodila se danas oko 12.40 u Konavlima, u Ljutoj, u kojoj su život izgubile dvije osobe Naime, na parkingu ugostiteljskog objekta u Ljutoj, autobus je udario u pješake, koji su preminuli.

Smrtno su stradali muškarac i žena starije životne dobi.

DPP

Nasred Pila, odnosno na mjestu predviđenom za autobuse Libertasa, nepoznati „diplomat“ parkirao je automobil, napisao je čitatelj portala Dubrovnikpress.hr koji je i poslao fotografiju.

"Ako imaš diplomatske tablice možeš sve", napisao je on u priloženoj poruci.

Policija i prometni redari u ovom slučaju ne smiju reagirati budući da diplomatske tablice jamče imunitet od progona pa se zakon, očito, ne mora niti poštivati.

V.S.