Humanitarni koncert Gudačkog trija Dubrovačkog simfonijskog orkestra i pijanistice Naire Asatrian održan je večeras u atriju Kneževoga dvora. Koncert je humanitarne prirode za kupnju ultrazvučnog aparata za Jedinicu intenzivnog liječenja Opće bolnice Dubrovnik, a prikupljeno je 14.560 kuna.

Gudački trio DSO-a nastupio je u sastavu violinistice Azuse Yamauchi, violistica Alene Shapachke i violončelistice Martine Perić. Izvela su se djela Mozarta i van Beethovena.

Posljednjih nekoliko godina Dubrovački simfonijski orkestar i pijanistica Naira Asatrian organizirali su više humanitarnih koncerata. Tako je prije dvije godine održan koncert Naira za distrofičare, a prihod od prošlogodišnjeg koncerta bio namijenjen kupnji fibroscan aparata za Opću bolnicu Dubrovnik.

V.S.

Program četvrtog "Good Food Festivala" predstavljen je danas u prostorima dubrovačke Turističke zajednice, u čijoj se organizaciji ovaj Festival održava po četvrti put. Festival će se održati od 19. do 22. listopada. Direktorica TZ Grada Dubrovnika kazala je kako će se uz festival nuditi bogata ponuda hrane i najboljih vina, večere s poznatim kuharima, ali i radionice priprema dubrovačkih delicija.

- U vršku sezone smo skupljali milijune; od milijuna turističkih dolazaka, milijuntog putnika u Luci Dubrovnik, dva milijuna dolazaka u Zračnoj luci, tri milijuna noćenja, a vjerujem da su se skupili i neki drugi milijuni, pa je došlo vrijeme da predstavimo naše gastronomsko događanje. Četvrti Good Food festival je pred nama, on je treći tjedan u listopadu, tada je strateški pozicioniran na kraju ljetnog reda letenja. Namjera je bila povećati broj putnika na letovima, ali sad smo došli do toga da nam je listopad pun do polovice studenoga. Dubrovnik ide prema 365 dana turizma u godini. "Good food festival" će biti i ostati zanimljivo gastronomsko događanje. - rekla je Romana Vlašić.

Održat će se večera s kuharom Ivanom Pažaninom u restoranu Porat te večera s kuharicom Priskom Thuring, u restoranu Kantenari u sklopu Sunset beacha Dubrovnik, a nastupit će Zorica Kondža. Pak, u hotelu Rixos Libertas održat će se "Rixos Davos". Radi se o humanitarnoj večeri, uz koju će kuhar Ozgur Donertas u četiri slijeda donijeti okuse Švicarske. Tom prilikom nastupit će Zorica Kondža. Naravno, održat će se i tradicionalna Dubrovačka trpeza na Stradunu.

Uz Festival održat će se Sajam zdrave hrane i domaćih proizvoda, kao i Dani slavonske kuhinje u restoranu Mimoza, a slastice će se u dubrovačkih slastičarnama moći kupiti po jeftinijim cijenama. Također, tridesetak restorana nudit će menije, kreirane uz ovaj Festival, po cijeni od 100 kuna. Održavat će se vinokušnje u vinskim barovima, ali i gastro ture, odnosno izleti povijesnom jezgrom uz koje će se moći kušati hrana.

Bit će i radionice DEŠA-e, uz koje će se moći naučiti kako pripremiti Stonsku tortu, hrostule, klašune i prikle. Također, veganska kuharica Tereza Poljanić vodit će radionice pripremanja vegeterijanskih jela. Blogerica Maja Brekalo vodit će radionicu "Zdravo i fino s Majom" Uz Festival održat će se gastronomska prezentacija Vukovarsko-srijemske županije. U ovogodišnji Festival uključila se i Dubrovačka pivovara tako da će se moći saznati kako teče proces piva, uz posjet pivovari i samome pogonu.

Na današnjem predstavljanju govorio je pročelnik za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić koji je pohvalio TZ Grada Dubrovnika na organizaciji, ali i istaknuo kako se nada da će se što više ugostitelja uključiti u Dubrovačku trpezu, gdje je i Grad Dubrovnik suorganizator.

Jany Hansal iz DEŠA-e rekla je više o radionicama pripreme slastica, a govorio je i ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Antun Perušina. Naime, Turistička i ugostiteljska škola sudjeluje na Dubrovačkoj trpezi, a Perušina je kazao kako se TUŠ uvijek rado odazove pozivima Grada i Županije, dodajući kako je učenicima bitno da mogu pokazati svoje vještine na Stradunu.

Govorio je i direktor Dubrovačke pivovare Dario Ševelj koji je naglasio kako podaci govore da se puno pive popije u Hrvatskoj, dok je se malo proizvodi te je izrazio zadovoljstvo što se i ova pivovara predstavlja na "Good Food Festivalu". Voditeljica Odjela za događanja hotela Rixos Libertas Sanda Pavlinić rekla je kako će prihod prikupljen na večeri ići udruzi Dva skalina.

Program Festivala pročitajte OVDJE.

Kad se kazuje o dubrovačkom turizmu, obično se tu priča, posebno u zadnje vrijeme, o gužvama, kruzerima, stolovima u Gradu ili računima za kafu na Stradunu, sve s ciljem povećanja kvalitete usluge. Kao, logika je, ako se bolje disperziraju gosti, sam njihov dojam o svemu bit će bolji jer i domaći će imati više prostora za ponuditi bolju uslugu.

Sigurno je da će kvaliteta biti donekle na većem nivou, posebno što se tiče ugostiteljstva jer se gostima nerijetko servira - napoj, hrana koja je tu reda radi, čisto kao da se servira bilo što i lako zaradi. Valjda misle ugosittelji kako je tu turist ionako dva, tri ili pet dana te nema niti potrebe da se vrati u restoran. Dovoljno je da jednom plati obrok, a to što će mu se poslužili splačine, najmanje je važno.

"Skrolajući" kroz Forum Trip Advisora, može se tako naletiti i na fotografiju hamburgera u jednom restoranu u Uvali Lapad, gdje hamburger nije poslužen u lepinji, nego praktički doslovno u onom kruhu za tost. Dakako, uz ovu sramotnu fotografiju piše tu gost i o užasnoj usluzi, svemu onome što logikom stvari mora pratiti ovakava obrok.

Doduše, datira ova fotografija iz ljeta 2016., ali vrijeme je nebitno, nažalost paradigma je to (pre)velikog broja dubrovakih restorana. Naravno da to ne vrijedi za sve, ima itekako finih mjesta za pojesti, gdje se oko gostiju i trudi, i serviraju se specijaliteti. Ali, prečesta je slika u kojoj svaka rupa postaje restoran, bez potrebnih uvjeta za to, bez kuhara koji uopće znaju napraviti ukusno jelo.

Naravno, razlog svemu je laka para. Dobro, ugostitelji će reći kako su njihovi novci teško zarađeni, kad je usluga dobra, postojan je i trud, pa naravno da se teško i radi. No, kad je konačni produkt ono o čemu govori naslovna fotografija, onda je jasno kako se zapravo ide na prevaru gostiju, samo s ciljem lakog zarađivanja.

Rješenja tu nema, odnosno ovakve scene se ne mogu regulirati. Možda jedino zaista disperzija gostiju dovede do organskog poslagivanja stvari uz koji će opstati restorani koji nešto i vrijede. Do tada, realnost će biti u ovakvim hamburgerima i prevarama gostiju. Jedino ostaje eto za osjetiti olakšanje jer su ovakve slike sad u listopadu, dok prolazi sezona ipak prošlost, odnosno dok se kompletan Grad više ne mora crveniti od stida i srama zbog pojedinih kojima je eto bitno jedino lako i brzo zaraditi.

Nakon katalonskog referenduma na kojem se 2,3 milijuna birača, zaokruživši DA na glasačkim listićima, izjasnilo za odcjepljenje Katalonije od Španjolske, sasvim je izvjesno kako će zastupnici u katalonskom parlamentu na sjednici koja je zakazana za ponedjeljak proglasiti neovisnost. Da će se to dogoditi, najavio je još tijekom nedjeljnog referenduma katalonski predsjednik Carles Puidgemont, istaknuvši kako će 48 sati nakon objave konačnih rezultata referenduma proglasiti neovisnost od Španjolske.

I HRVATSKI POLITIČARI POKUŠALI DOBITI POZORNOST KATALONSKIM REFERENDUMOM

Dok se čeka ta povijesna odluka kojom bi Katalonci trebali ostvariti svoje povijesne težnje o samostalnosti od Španjolske, ishodom su se tog referenduma pokušali okoristiti i neki od zastupnika u Hrvatskom saboru, no nisu ispali vele pametni. Naime, SDP-ovac Nenad Stazić kao da je jedva dočekao izgovoriti kako je Istra jedna od županija koja s pravom traži veću autonomiju, dodavši kako u proračun uplaćuje 800 milijuna kuna više nego što iz njega dobiva. Uplevši u cijelu tu priču i Tita, bez kojega se, iako je mrtav 37 godina, u Hrvatskoj ne može voditi niti jedna rasprava. Istaknuvši kako je Tito vratio Istru u sastav Hrvatske koja se njegova lika i djela danas odriče, Stazić je kazao kako ga katalonski referendum možda asocira na Istru, pa je Istrijanima poručio kako bi trebali razmisliti da postupe kao Katalonci, dakle da provedu referendum.

Netom što je Stazić završio nije puno trebalo Milijanu Vasi Brkiću, koji je u tom trenutku predsjedao Saborom, da zaključi kako insinuacije o odcjepljenju nisu primjerene u tako visokom domu.

Ni SDP-ovcu Arsenu Bauku nije puno trebalo da se užegne na svom Facebook profilu. Objavivši dvojezični post, dakle na hrvatskom i talijanskom jeziku, "svaka usporedba Istre s Katalonijom u bilo kojem kontekstu neprimjerena je i nepotrebna / qualsiasi confronto tra l'Istria e la Catalogna in qualsiasi contesto è inappropriato e inutile," nalijepio je Bauk i nekakav zaključak Narodnooslobodilačkog odbora za Istru iz rujna 1943. u kojem se između ostalog navodi kako je duh Istre ostao nepokoren. Ističe se i kako je u tim odlučnim časovima istarski narod pokazao visoku nacionalnu svijest te dokazao svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja.

NIJE LI DUBROVNIK IMAO DRŽAVU DOK HRVATI NISU NI ZNALI ŠTO BI TO DRŽAVA BILA

Nije bilo tako davno kad je baš taj Stazić u funkciji potpredsjednika Hrvatskog sabora na svečanoj sjednici Gradskog vijeća upriličenoj uz Dan Grada i Festu svetoga Vlaha 2014. godine, tadašnjem gradonačelniku Dubrovnika Andru Vlahušiću na poklon donio kamen, a kako je tada objasnio, s ciljem da se nastavi graditi prijateljstvo između Sabora i vječnog Dubrovnika.

Dvosmisleno bi se dale protumačiti te Stazićeve riječi jer upravo je Dubrovnik, koliko god se to nekima ne sviđalo, jedini grad, jedina regija u Hrvatskoj koji bi se slično kao u Kataloniji, kad bi se stvorila određena kritična masa, imao pravo organizirati i održati referendum.

Dok Hrvati nisu ni znali što bi to država bila nije li Dubrovnik državu imao jer od 1358. stekli su sve atribute državnosti, od teritorija, grba zastave, do vlastitog monetarnog sustava.

Iako se krajem svibnja 1806. zbog niza tadašnjih okolnosti bez otpora Dubrovačka Republika predaje Francuzima, dubrovačka nezavisnost ukinuta je tek 31. siječnja 1808. Marmontovim dekretom kojim je raspušten Senat, a tek je odlukom Bečkog kongresa 1815. područje negdašnje Republike anektirano Habsburškoj Monarhiji koja je pripaja svojoj krunovini Kraljevini Dalmaciji u čijem je sastavu ostala sve do 1918.

Katalonija pak u sastav Španjolske marke Karla I. Velikog ulazi krajem 8. stoljeća. No, barcelonski grofovi već potkraj 9. stoljeća stječu neovisnost,  1137. sjedinjuju se s Aragonijom u kojoj je Katalonija zadržala određeni stupanj samostalnosti koji su izgubili tijekom Napoleonova pohoda na Španjolsku.

Već početkom 20. stoljeća u Kataloniji se razvija pokret za nacionalnu autonomiju, na osnovi čega 1932. stječe djelomičnu autonomiju, a 1936. proglašavaju katalonsku samoupravu. U vrijeme Španjolskog građanskog rata Katalonija je glavno žarište otpora protiv Francisca Franca, koji im 1939. ukida katalonsku samopuravu. No, španjolski kralj Ivan Karlo 1977. Kataloniji daje privremeni autonomni status dok 1979. Katalonija dobiva autonomiju. Tek su prosvjedi 2012. potaknuli tadašnjeg predsjednika regionalne vlade Artura Masa da političke put Katalonije usmjeri prema konačnom osamostaljenju od Španjolske.

PRAVO NA SAMOODREĐENJE KAO OGRANIČENO PRAVO

Istra, najveći hrvatski poluotok nikad nije imao odlike državnosti, a kroz cijelu su je povijest svojatali i cjepkali razni osvajači poput Rimljana, njemačkih grofova, Mletaka i Habsburgovaca.

Inače, u jeku iščekivanja što će se dogoditi u Španjolskoj, odnosno Kataloniji, puno se posljednjih dana spominje Povelja UN-a i poznata rečenica prema kojoj svaki narod ima pravo na samoodređenje. No, pojam samoodređenja je prema međunarodnom pravu sve samo ne samoodređenje na način na koji ga prevode obični građani.

Naime, svaki narod ima pravo na samoodređenje, ali ne i ne na odvajanje od određene države i formiranje nove vlastite države. Pravo je to koje se više odnosi na unutarnje samoodređenje jer pravo je svakog naroda da u okviru postojeće države u kojoj obitava, slobodno odlučuje o svom političkom statusu, tj. ekonomskom, socijalnom, gospodarskom razvoju i životu.

No, pravo na potpuno samoodređenje, odnosno odcjepljenje, nije imao ni narod Kosova. Autonomijama Kosovu i Vojvodini to je pravo bilo dokinuto i ondašnjim ustavom. Ipak, Kosovo je na kraju dobilo državu, odvojeno je od Srbije i danas je samostalna država.

Inače, Kraljevina Španjolska, kojoj ovih dana laska srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, još uvijek nije priznala Kosovo. Ne može ga ni priznati jer bi priznanjem Kosova priznala i težnje svojih pokrajina poput Katalonije i Baskije za neovisnošću i odcjepljenjem od španjolske krune.

HRVATSKA MOŽE MIRNO SPAVATI KAD SU ISTRA I DUBROVNIK U PITANJU

Kad su u pitanju Istra ili Dubrovnik, Hrvatska može mirno spavati, pa tako i Stazić i Bauk i Brkić. Naime, ni u Istri, ni u Dubrovniku ne postoji niti stabilna, a niti spremna politička opcija, koja bi se usudila organizirati referendumE o odcjepljenju, a niti je svijest njihovih građana na toj razini.

Istra doduše ima svoju regionalnu političku stranku koja je za taj najveći hrvatski poluotok uspjela izboriti određene benefite, no iako se od osnutka zalažu sa nekakvu samostalnost Istre, u IDS-u zapravo to rade s figom u džepu jer se od hrvatske samostalnosti do danas po tom pitanju ništa ozbiljnije nisu učinili.

I Dubrovnik posljednjih godina ima regionalne, stranke s dubrovačkim predznAkom, no one su više poltronističkog karaktera, tek obični privjesci opciji koja je u određenom trenutku na vlasti.

No, ono što bi Istra i Dubrovnik mogli, a Dubrovnik posebno, jer je svojevremeno bio država jest tražiti regionalni status, a možda jednog dana i neku vrstu autonomije. No, do tog će dana još puno vode proteći. Ako moderne europske države svojim regijama mogu dati određeni stupanj samostalnOsti, zašto takvim modelima ne bi težila i hrvatska država koja se često poziva na te neke moderne europske civilizacijske tekovine, kao i na to svoje članstvo u Europskoj uniji.

No, kad bi Hrvatska, Dubrovniku, Istri ili dalmaciji dala određeni stupanj samostalnosti, koliko bi onda novca manje išlo u centralnu blagajnu i koliko bi se u tom slučaju smanjio politički utjecaj nekih stranaka i nekih političara? Previše da vlast u Zagrebu to dopusti.

Dubrovački simfonijski orkestar poziva građane na humanitarni koncert Gudačkog trija DSO-a i pijanistice Naire Asatrian. Koncert će se održati u četvrtak, 5. listopada u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat, a prihod od ulaznica namijenjen je nabavi ultrazvučnog aparata za Jedinicu intenzivnog liječenja Opće bolnice Dubrovnik.

Ulaznice po cijenama od 50, 70 i 100 kuna moguće je kupiti na blagajni Dubrovačkog simfonijskog orkestra (Sv. Dominika 9), u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u Luži, u gift shopu Dubravka na Pilama te jedan sat prije početka koncerta ispred Dvora. Ulaznice je moguće i rezervirati na broj telefona 417 110.

Gudački trio DSO-a bit će u sastavu Azusa Yamauchi, violina; Alena Shapachka, viola i Martina Perić, violončelo. Program koncerta je sljedeći:
W.A. Mozart Sonata u C duru, op. 330
L. van Beethoven Sonata u f molu, op. 57 "Appassionata"
W.A. Mozart Klavirski kvartet u g molu, op. 478

Posljednjih nekoliko godina Dubrovački simfonijski orkestar i pijanistica Naira Asatrian organizirali su više humanitarnih koncerata. Tako je prije dvije godine održan koncert Naira za distrofičare, a prihod od prošlogodišnjeg koncerta bio namijenjen kupnji fibroscan aparata za Opću bolnicu Dubrovnik.

R.R.

Izložba "Nikola Božidarević - veliki slikar dubrovačke renesanse" otvorena je večeras u Kneževome dvoru. Izložba je otvorena u povodu 500. obljetnice smrti ovoga slikara. Kako je ovom prilikom rekla ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, izložba je otvorena da "podigne razinu svijesti o značenju i veličini Božidarevićeva doprinosa renesansnoj umjetnosti Dubrovnika i Hrvatske, ali i da dâ svoj prilog boljem poznavanju njegova života i djela".

Vilać, koja je ujedno i voditeljica projekta, kustosica izložbe te autorica koncepcije, kazala je više o građi.

- Od cjelokupnog opusa Nikole Božidarevića do nas su stigla samo četiri njegova djela: tri su izložena u Muzeju dominikanskog samostana, a četvrto se nalazi u dubrovačkoj crkvi Gospe od Danača. Triptih iz crkve sv. Marije od Špilice na Lopudu drži se djelom Božidarevićeve radionice, a prema novijim spoznajama, doslikao je ikonu Bogorodica s Djetetom iz crkve sv. Nikole na Prijekome.Zbog nemogućnosti posudbe originalnih umjetnina, koje se nalaze u stalnom postavu obližnjega dominikanskog muzeja i na oltarima dviju crkava, na izložbi su korišteni njihovi preslici u naravnoj veličini. Ikona s Prijekoga izložena je u originalu, zahvaljujući posudbi Dubrovačke biskupije. O slikama koje nisu sačuvane, na izložbi su predstavljeni ugovori koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku, predočeni u originalu ili kao preslici. - rekla je Vilać.

Istaknula je i sve zaslužne za ovaj projekt. To je akademik Radoslav Tomić koji je obol dao kao stručni savjetnik te kao autor teksta u katalogu, ali i dr.sc. Vedrana Gjukić-Bender, koja je uz samu Vilać kustosica izložbe, ali je također i autorica dijela teksta u katalogu. Ostali autori teksta u katalogu su dr. sc. Zoraida Demori Staničić i prof. dr. sc. Sanja Cvetnić. Također, navela je kako je uz izložbu izrađen i film, a autori videopriloga su već spomenuti dr.sc. Joško Belamarić i akademik Radoslav Tomić.

Na otvaranju izložbe govorio je i Tomić. Kazao je kako je "Božidarević postao sinonim, zaštitni znak dubrovačkog slikarstva kasnog 15. stoljeća".

- To je razdoblje koje nazivamo renesansom. U Italiji je živio i radio 17 godina, a kad se vratio u Dubrovnik taj novi, likovni jezik, koji je bio popularan od Venecije do Rima, primijenio je u Gradu. U Dubrovniku je nakon povratka živio 15 godina, što je vrlo kratko razdoblje, no ostao je upamćen kao veliki slikar renesanse u Dubrovniku, ali i u cijeloj Hrvatskoj. On je intenzivno slikao, ostavio je veliki opus. Slikao je za crkve i samostane što znamo po ugovorima, ali i po brojne plemiće i privatne naručitelje za ljetnikovce i palače. To je zato što su ga poštovali. - kazao je Tomić.

- Radi se o jednoj sinergiji, povezanosti između naručitelja i slikara jer su ga prepoznali kao svoga. Zato jer je u Dubrovnik donio novi likovni jezik, novu likovnu kulturu. - objasnio je Tomić.

Izložba ostaje otvorena do 20. studenoga.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa zamjenicom Orlandom Tokić te predsjednikom i članovima Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukšom Matušićem, Vickom Begovićem i Zoranom Ćosićem održao je sastanak s predstavnicima Konzervatorskog odjela u Dubrovniku oko projekta cjelovite sanacije kanalizacijske mreže u povijesnoj jezgri.

Tom prilikom konzervatorima su detaljno predstavljene sve faze projekta. Planiranom sanacijom predviđene su radnje točkastog otvaranja kanala duž Straduna, izvlačenje, odvoz i zbrinjavanje istaloženog materijala unutar kanala, sanacija dna, stjenki i svoda kanala, te uređenje dna kanala kako bi se postigla funkcionalna odvodnja otpadnih voda.

Budući da kanal mješovite odvodnje na Stradunu istovremeno predstavlja spomenik nulte kategorije sve radove mora odobriti Konzervatorski odjel pri Ministarstvu kulture od kojih se očekuju jasne smjernice i upute o tehnologijama i materijalima koje se mogu koristiti pri sanaciji povijesnog sustava.

Prema projektantskim procjenama ova dugoočekivana i značajna investicija će stajati od 3 do 4,5 milijuna kuna, a sukladno terminskom planu, radovi bi trebali započeli bi u drugoj polovici siječnja iduće godine.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku povodom Svjetskog dana učitelja:

Poštovane učiteljice i učitelji, nastavnice i nastavnici,

Čestitam vam Svjetski dan učitelja!

Vaš trud, rad, znanje i strpljenje koje svakodnevno nesebično ulažete u svoj odgovoran posao iznimno cijenimo, svjesni da ste upravo vi jedan od najvažnijih čimbenika uspješne budućnosti naših mladih generacija.

Zahvaljujući vama, vašoj ustrajnosti i potpori koju pružate učenicima, našoj djeci pomažete da postanu bolji ljudi i tako zajedno sagrade stabilno i perspektivno društvo. Iako vam posao nije uvijek lak i jednostavan, ljubav i strpljenje kojim ga obavljate svima su nam poticaj da tako pristupamo svojim svakodnevnim zadaćama i na tome vam hvala!

Vaša uloga u životu naše djece je iznimno važna, a vaš rad temelj uspješnog društva. Uz zahvalu na iznimnom doprinosu u obrazovanju i odgoju naše djece,  upućujem vam iskrene čestitke za vaš dan, Svjetski dan učitelja!

Župan Nikola Dobroslavić

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima obišao je jučer predio "Kadina ploča" pored Kliševa gdje su nedavno završeni radovi na sanaciji kolnika.

Riječ je o predjelu na glavnoj pristupnoj cesti iz smjera Dubrovnika za naselja Gornjih sela Orašca: Kliševo, Mrčevo, Mravinjac i Riđica. Zbog dotrajalosti kolničke konstrukcije prometovanje navedenim dijelom predstavljalo je opasnost za sudionike u prometu. Ukupna duljina zahvata sanacije iznosi 410 metara, a širina 6,5 metara.

„Ova cesta će se svakako u budućnosti razvijati i bit će „premosnica“ u slučaju bilo kakvog problema koji se eventualno dogodi na državnoj cesti ili magistrali“, rekao je gradonačelnik Franković koji je istaknuo nužnost spajanja Mosta dr. Franja Tuđmana s cestom Pobrežje-Osojnik te potom Osojnik spojiti na Ljubač čime bi se u potpunosti riješila kvalitetna prometna infrastruktura ovog područja Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik je ovom prilikom obišao i završene radove na uređenja parkirališta i puta prema odlagalištu otpada u naselju Gromača, predio Balarica. Ukupna površina ovog zahvata iznosi 1000 m2.

„U budućnosti će ovo područje biti parking za automobile, ali i autobuse koji dolaze s posjetiteljima u seoska gospodarstva, a ujedno smo iskoristili priliku asfaltirati put prema odlagalištu otpada“, kazao je gradonačelnik. Za iduću godinu najavio je radove na rekonstrukciji tamošnjeg dječjeg igrališta kao i uređenje igrališta u Kliševu i Ljupču.

Prilikom posjeta Gornjim selima gradonačelnik je obišao prostor Lokva koji se smatra najstarijim objektom na Gromači i Dom mladeži.

Grad Dubrovnik

Dubrovnikpress.hr nedavno je uputio upit Gradu Dubrovniku koji se tiče izdavanja dozvola za ulazak vozila u povijesnu jezgru. Od gradske uprave tražili su se odgovori za koliko vozila je izdana dozvola, po kojoj cijeni se izdavaju dozvole i po kojim kriterijima, te ukoliko dozvole ne plaćaju svi, zašto ne plaćaju i tko ne plaća te po kojim kriterijima? Također Dubrovnikpress.hr tražio je i popis vozila, tvrtki i fizičkih osoba koji posjeduju dozvolu za ulazak u povijesnu jezgru, jer to bi trebao biti javni podatak, kao i odgovor gdje je i je li uopće dopušteno parkiranje vozila u povijesnoj jezgri.

U birokratskom odgovoru koji je pristigao navodi se kako "prema aktualnom popisu vozila trenutačno postoje 53 korisnika dozvola za prometovanje pješačkim zonama", dok popis koja su to 53 korisnika dozvola, a koji bi trebao biti javan, nije dostavljen.

Što se tiče kriterija, birokrati su naveli članke iz Službenog glasnika Grada Dubrovnika iz 2009. godine iz kojih je važno istaknuti da odobrenje za prometovanje pješačkim zonama, a samim time i u povijesnoj jezgri nije potrebno izdavati hitnim službama i sudskim  istražiteljima i komunalnim redarima, kao ni za vozila koja prevoze umrlu osobu, a da je najveća dopuštena brzina kretanja vozila "ograničena na brzinu pješačkog hoda".

Dozvole se mogu izdati i za razne potrebe od odvoženja otpada, preko vjenčanja, do održavanja električne i telekomunikacijske mreže, prijevoza namještaja, zapravo gotovo za sve potrebe, no problem nije toliko u povremenim dozvolama npr. za razne potrebe samih žitelja povijesne jezgre, već u bezobraštini posjednika 53 dozvole koje se izdaju na dulji rok, a koji se parkiraju u Gradu iako je Odlukom o komunalnom redu to izričito zabranjeno, kako piše, "osim u iznimno opravdanim okolnostima".

"Napominjemo kako u svakoj izdanoj dozvoli postoji stavka kojom je parkiranje zabranjeno, točnije, vozilo može biti zaustavljeno samo ukoliko se obavlja djelatnost za koju je dozvola izdana, što je u najčešćem slučaju ukrcaj ili iskrcaj." - piše u odgovoru iz Grada Dubrovika.

Koliko je npr. Sjednica Gradskog vijeća "iznimno opravdana okolnost" da se više sati ostavljaju parkirani automobili pojedinih medija i "medija" iza Kneževa dvora i placeti ispred Katedrale, odnosno je li potrebno da novinari i fotoreporteri ili snimatelji, ako već ulaze u Grad automobilima jer im je eto oprema od sveukupno maksimalnih desetak kila toliko teška da je ne mogu donijeti s nekog parkinga oko Grada, bespredmetno je uopće komentirati.

Među njima ima istih onih medija koji redovito objavljuju priloge oko sličnih problema, naravno, kada ih rade drugi. Naravno, opravdanim se tek može ocijeniti parkiranje reportažnih kola za potrebne direktnih prijenosa, a reportažna kola nisu potrebna niti ih posjeduju mediji koji prijenose vrše za desetak gledatelja na YouTube-u, tako da su svi ostali u prekršaju koji nitko ne sankcionira ili u Gradu Dubrovniku uistinu misle da je novinarima i "novinarima" za obavljanje djelatnosti potrebno svaki put ulaziti s automobilima u Grad. Naime, isti ti automobili mogu se naći parkirani na raznim lokacijama u Gradu i mimo sjednica Gradskog vijeća ili Županijske skupštine.

Naknade za ulazak u povijesnu jezgru su inače ovakve:

Tko ih plaća, a tko ne plaća od 53 korisnika dozvola, konkretan odgovor Dubrovnikpress.hr od Grada Dubrovnika nije dobio. Naravno, ovo nije problem samo ove nove garniture u gradskoj upravi, već je to problem koji je evidentan dugi niz godina.

U Banskim je dvorima danas održana svečanost potpisivanja 35 ugovora  o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a među njima je i projekt Arboretum i ljetnikovac Trsteno – obnova i revitalizacija petstogodišnje ladanjske cjeline, prvi strukturni projekt Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Ugovor o financiranju tog projekta potpisali su predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i provedbu projekata EU Tomislav Petric.

Projektni prijedlog Arboretum i ljetnikovac Trsteno – obnova i revitalizacija petstogodišnje ladanjske cjeline prijavljen je i prihvaćen na pozivu Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine.
Samim tim postao je prvi strukturni projekt Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Cjelokupna vrijednost projekta iznosi 2,296.249 kuna a odobrena bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj iz financijskog razdoblja 2014.–2020. iznose 1,118.050 kuna. Projekt traje do 1. prosinca 2019.

Predviđena investicijska potpora u kulturu i očuvanje baštine dijeli se na: pripremnu dokumentaciju, tehničku dokumentaciju, dokumentaciju za promociju lokaliteta te dokumentaciju potrebnu za prezentaciju kulturne baštine (sve u iznosu od 80 posto). Predviđena potpora za ulaganje u lokalne infrastrukture odnosi se na dokumentaciju potrebnu za pristup lokalitetu (s 85 posto).

Projektom Arboretum i ljetnikovac Trsteno predviđena je obnova i revitalizacija povijesnih građevina i pejsažnog sklopa na području Arboretuma Trsteno u svrhu promocije lokaliteta te njegove prilagodbe prihvatu posjetitelja. Kao turistički lokalitet osigurat će se obnovljeni ljetnikovac Gučetić Gozze (zaštićen kao nepokretno kulturno dobro s Arboretumom s pripadajućom zbirkom umjetnina), a popratna infrastruktura bit će smještena u povijesne građevine. Ovim projektom predviđena je izrada projektne dokumentacije, dok će se radovi obnove i dalje prijavljivati na strukturne fondove.

U suradnji s Rezervatom Lokrum i Turističkom zajednicom grada Dubrovnika te Udrugom DART, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prijavila je još jedan strukturni projekt za obnovu Arboretuma Trsteno na poziv Promicanje održivog razvoja prirodne baštine.

M.L.

Grad Dubrovnik pokrenuo je postupak prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima za nabavu radova dogradnje dječjeg vrtića „Palčica“.

Savjetovanje koje sukladno Zakonu o javnoj nabavi prethodi raspisivanju javne nabave, ostaje otvoreno do 10. listopada 2017. godine, a uvid u cjelokupnu dokumentaciju može se izvršiti OVDJE.

U tom roku gospodarski subjekti primjedbe i prijedloge mogu dostaviti pošalju na adresu e-pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Naime, člankom 198. Zakona o javnoj nabavi, prije pokretanja postupka javne nabave, javni naručitelj u pravilu provodi analizu tržišta u svrhu pripreme nabave, ali i informiranja gospodarskih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi s nabavom.

Procijenjena vrijednost projekta dogradnje dječjeg vrtića Palčica iznosi 11,5 milijuna kuna, a građevinska dozvola izdana je u srpnju.

Dogradnjom je predviđeno osam novih odgojno-obrazovnih grupa, a nakon završetka dogradnje sveukupni kapacitet novog vrtića bit će 322 djece u 20 odgojno-obrazovnih grupa, što je u skladu s državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe.

Postojeća građevina služit će za smještaj 206 djece u 12 grupa; osam vrtićkih i četiri jasličke, dok se u novoizgrađenom dijelu predviđaju četiri grupe za djecu jasličke dobi te četiri za djecu vrtićke dobi, što je ukupno 116 djece.

Projekt dogradnje „Palčice“ definiran je Strategijom razvoja predškolskog odgoja na području Grada Dubrovnika do 2030. godine.

DPP