U Rijeci je, pod presjedanjem pročelnika Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko – neretvanske županije Iva Klaića, održan sastanak na temu donošenja zaključaka Radne skupine za pomorsko dobro Hrvatske zajednice županija prema pojedinim odredbama predloženog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Dogovoreno je kako će prijedloge koje županije imaju na ovu važnu temu Radna skupina predložiti jadranskim županima, koji bi nadležnom Ministarstvu uputili smjernice u izradi Zakona s gledišta županija. Naime, osim obveznog usklađenja ovog Zakona sa Zakonom o koncesijama te europskom pravnom stečevinom, novim Zakonom planira se urediti nadležnost na koncesijama, politika koncesija, nadležnost nad utvrđivanjem granica pomorskim dobrom i drugo.

Od donošenja važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te ranijeg Zakona o morskim lukama, županije su se najizravnije operativno bavile ovom problematikom u skladu s čime u županijama smatraju kako je potrebno zadržati postojeći kontinuitet te definirati raspodjelu prihoda od koncesijske naknade imajući u vidu obuhvatnost preuzetih obveza i nadležnosti.

Dogovoreno je i kako će ova Radna skupina putem svojih predstavnika nastaviti sudjelovanje u izradi ovog Zakona kako bi se u što skorijem roku isti i donio u propisanoj proceduri, a čime bi se doprinijelo ubrzanju postupaka provedbe pomorskog dobra, stavljanju pomorskog dobra u funkciju gospodarstva te osobito zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi.

DPP

Uskoro bi trebalo doći do povećanja plaća zaposlenika Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci. O tom novom kolektivnom ugovoru, s kojima će se plaće vatrogasaca izjednačiti s plaća zaposlenih u upravnim tijelima Grada Dubrovnika, govori se već dugo, a nedostajuća sredstva trebala bi se planirati u rebalansu proračuna, koji će se donijeti na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

No, što je s Vrtlarom? Gradskom tvrtkom, čiji djelatnici također očekivaju novi kolektivni ugovor? Uostalom, povećanje plaća djelatnicima Vrtlara uvijek se nekako spominjalo u istoj rečenici s povećanjem plaća vatrogascima.

Radnici u Vrtlaru imaju najnižu plaću od svih gradskih poduzeća, a bivši gradonačelnik Andro Vlahušić još u ljeto prošle godine istaknuo je kako se to mora promijeniti, odnosno kako se ista mora uskladiti s ostalim poduzećima. No, što ima novoga po tom pitanju? Za portal Dubrovnikpress.hr odgovorio je sindikalni povjerenik Vrtlara Zdravko Papac.

- Plaće se nisu povećavale, niti se novi kolektivni ugovor donio. Obećavalo nam se da će se nešto napraviti, međutim ništa se nije uradilo. Naša prosječna plaća je i dalje oko četiri tisuće kuna. Mi smo zaista komualno društvo čiji djelatnici imaju najmanju plaću. Bio sam i pisao nadležnima o tom pitanju, pa mi je rečeno da će se vidjeti nešto s novim rebalansom proračuna. - rekao je Papac.

Dakle, kako rebalans ide na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, a nitko ništa po ovome pitanju iz gradske uprave nije spominjao, Papac je na pitanje što će se poduzeti, odgovorio kako će svakako tražiti razgovor, u svrhu rješavanja novog kolektivnog ugovora za djelatnike Vrtlara.

U petak, u večernjim satima na području Policijske postaje Ston, policijski službenici zaustavili su osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 30-godišnjak, a dok se kao putnik nalazio 42-godišnjak, obojica iz Dubrovnika. Tom prilikom je kod 42-godišnjaka pronađeno 990 komada tableta droge MDMA, a kod 30-godišnjaka pronađen 1 gram droge marihuane.

Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku izvršene su pretrage stanova koje isti koriste, te je kod 42-godišnjaka pronađeno 445 komada streljiva raznog kalibra i tri spremnika streljiva za pušku M-70, dok je kod 30-godišnjaka pronađeno 47 komada streljiva raznog kalibra, dva spremnika streljiva za automatsku pušku AK-47, kao i 0,5 grama droge hašiš.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, zbog sumnje da su drogu zajednički nabavili radi daljnje prodaje, počinitelji su uz kaznene prijave predani su pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

DPP

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2017. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je deseto redovno ispitivanje mora na 116 plaža u razdoblju od 26. rujna do 5. listopada. Uzorci mora na svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje.

Od ukupno 116 plaža, more na 113 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. Na plažama Ušće Ploče u Pločama i Gradska plaža Banje u Korčuli more je bilo dobre kakvoće, dok je more na plaži Portina u Pločama bilo zadovoljavajuće kakvoće.

DPP

Izložba Praznina - izbor iz hrvatske fotografije XXI. stoljeća, koja zastupa i naznačuje stvaralaštvo petnaest autora i autorica vizualne scene bit će otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak, 12. listopada u 20:00 sati.

Izložba predstavlja fotografije koje zastupaju tek naznaku hrvatske vizualne scene XXI. stoljeća. Eksponati/radovi nastali su u odmaku od tjelesnog prisustva čovjeka i izdvojeni su iz serija od kojih ga neke sadrže. Predstavljeno je stvaralaštvo Jelene Blagović, Borisa Cvjetanovića, Petra Dapca, Sandra Đukića, Marka Ercegovića, Davora Konjikušića, Igora Kuduza, Antuna Maračića, Ane Opalić, Marine Paulenka, Jasenka Rasola, Davora Sanvincentija, Sofije Silvije, Sandre Vitaljić i Borka Vukosava.

Radovi svjetskog nivoa jasno i odrješito progovaraju o ključnim i nužnim teritorijima kako pojedinca tako i svih njegovih struktura, mreža, područja koje stvara i tvori. Polazišta su antropološka, društvena, politička, osobna, i tako u ne – dogled. Ima ih jako puno i jezgrovita su u otvorenosti – slojevita u mišljenju i jasna u stavu od kojeg se odustaje u smislu – praznine.

Naglašava se mentalna energija, obilježavaju se opći procesi, objektivno - apsolutni razumljiv duh u problematici zbiljskog, itd. Kazuje se motivima detalja i onima koji to nisu. Ogoljava se mikrokozmos interijera i eksterijera svijeta; prostiru se u jednostavnosti predjeli urbanog, prirodnog, osobnog i drugog prostora. Minimalistička percepcija pojedinačnog tvori univerzalni vizualni govor odmaknut od složene gramatike. Kodovi označavaju kretanje prema praznini, postojanje u njoj i njezinim proredima, na rubovima i dr. Svjedoče je. Oni su praznina. U zapisima se očituje poniznost prema bez – značajnom / sve - značajnom. Ne - bitnost se vidi i spoznaje kao sve – bitnost i obratno.

Izložba ima za popratni materijal tekstove dr.sc. Gorana Kardaša, Antuna Nodila, Stipe Božića, Janke Vukmir, Srđana Nogića, doc.art.dr.sc. Krunoslava Ivanišina, anonimnih autora i autorica (dio dokumentarnog terenskog istraživanja) i autorice koncepcije Petre Golušić.

Pitanje „Što je praznina ?“ postavljeno je ljudima - suradnicima izložbe. Odgovori na pitanje podcrtavaju fotografije hrvatske vizualne scene ovog stoljeća zastupljene u izložbi, a zaprimljeni anonimni odgovori autorica i autora otvaraju široka područja raznih vrsta i razina diskursa, a ovo su samo neki od njih sakupljenih na terenu: Odsutnost svjetlosti. / Prazan prostor. / Crna rupa. / Rupa bez dna. / Tableta. / Kad ništa postoji. / Izgubiti volju za učenjem. / Rupa. / Kad nema nikog oko mene. / Tišina. / Praznina ti je u glavi.

Kustosica izložbe i autorica koncepcije je Petra Golušić, kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, a asistentica kustosice za ovu izložbu je Jelena Tamindžija. Izložba ostaje otvorena do 5. studenoga 2017. godine.

UGD

Znajući kako papirnata kurikularna reforma problem neće riješiti, dok su fiktivne promjene temelja jednako općenite pa tako i uzaludne, dubrovački poduzetnik Željko Erak osnovao je neprofitnu Udrugu za promicanje prirodnih znanosti, uz koju srednjoškolci imaju prilike dotaknuti razinu znanja koju kroz sami obrazovni sustav rijetko imaju prilike dosegnuti. Govoreći s Erakom, nema tu nekih filozofija o reformama školstva kao jedinoj osnovi prema kojoj se može iskoračiti iz srednjovjekovnih okova, niti kritika prema postojećemu, odnosno zanošenja idealima. On je tek u svom okružju želio stvoriti platformu uz koju se može naučiti više. I, stvorio ju je.

Danas, ova Udruga, koja je osnovana prije skoro dvije godine, a iza koje je jedna, nazovimo je, školska godina, vrši upise, a upisati se može OVDJE. Nakon što se u prvoj godini, koju su dakle pohađali učenici prvih razreda srednje škole, uz nekoliko starijih kojima je također data mogućnost za razvijanjem, nastava pohađala u prostorijama Američke visoke škole za tehnologiju i menadžment, ove godine predavanja iz matematike, fizike, kemije i biologije će biti u Palači braće Andrijić i u kompleksu hotela Stadion. No, ima tu i terenskog rada pa su polaznici išli i u Neretvu, u Split, na Srđ...

PATE NAJBOLJI, ALI SUSTAV NIJE KRIVO POSTAVLJEN

Erak je Udrugu osnovao s profesoricama matematike Oliverom Đorđević i dr.sc. Ivonom Milić Beran, jer, kako kaže, "njegovi kapaciteti izuzev onih organizacijskih ne postoje". Od predavača tu su profesorica kemije i biologije, dr.sc. Selma Čustović, profesorica fizike i biologije, dr.sc. Marlena Ćukteraš, profesorica matematike Tanja Vukas i profesor fizike dr.sc. Alen Brković.
- Tko je najviše patio kad sam ja išao u školu? Patili su najbolji. Ja baš i nisam. Dakle, došao bi 1. travnja, pa je trud profesora išao na najlošije učenike. Mene pitaju je li to znači da je sustav krivo postavljen. Nije! Kako će sustav biti postavljen prema razredu gdje je 30 učenika? Neće biti postavljen prema programu za najnaprednije. Što bi onda bilo s ostalih, recimo, 28 đaka? Prvi bih ja pao u takvom sustavu i ne bih mogao završiti školovanje. Sustav je postavljen prema prosječnima. To je u redu. E, mi smo ovo zato započeli da bi se i oni napredniji mogli nastaviti razvijati. To je bio razlog zašto sam uopće išao u osnivanje udruge. - govori Erak.

Prve godine, na predavanja je išlo četrdesetak djece, njih dvadesetak ih je i završilo program. Kako Erak kaže, "normalno je da se netko ne nađe u svemu tome skupa". Sad, ti učenici idu u drugi razred, dok se vrše upisi u prvi. Očekuje se kako će se tu upisati tridesetak djece. Cilj je popuniti tako kroz četiri godine četiri odjeljenja, ali i spustiti se sve do sedmih razreda.

ČETIRI EMINENTNA ZNANSTVENIKA I PUT U ŽENEVU

Recimo, ova godina bit će posvećena hrvatskim znanstvenicima.

- Dovest ćemo četiri najeminentnija imena hrvatske znanosti. Evo, 12. listopada nam dolazi Ivan Đikić, imat će zatvoreno predavanje, ali izrazio je i želju za javnom tribinom, koju ćemo isto organizirati. Dovest ćemo i fizičara Marina Soljačića, koji radi na poznatom Massachusetts Institute of Technology, kao i Igora Rudana, profesora biomedicine na Sveučilištu u Edinburghu. Doći će i Ivica Puljak, profesor sa splitskog FESB-a, znanstvenik godinama angažiran na najvećem projektu istraživačkog centra CERN u Švicarskoj – radu Velikog hadronskog sudarača. - kazao je Erak.
- Profesorica Čukteraš je dogovorila posjet CERN-u u Ženevi, međunarodnoj instituciji za nuklearna istraživanja. To je znanstveni centar svijet, tamo se vrše najvažnija istraživanja u polju fizike. Išli bi sredinom prosinca, bit će i veliki izdatak, tražimo sponzore, ali posjetit ćemo tu i muzeje, učenici će u CERN-u imati radionicu, posjetiti sami tunel gdje se rade istraživanja na Velikom hadronskom sudaraču... - dodaje Erak.

- Kad sam čitam o radu udruge, to zvuči kao neki nogometni spektakl. Ali, nije. To je suhoparan, rudarski posao, kao pepanje lopte po cijeli dan. To su treninzi da bi djeca jednog dana mogla zaigrati na tom tržištu znanja.- kaže.

Željko Erak, inače rođeni Pločanin je, dakle, poduzetnik, koji se bavi marketingom i oglašavanjem. Odakle ljubav prema znanosti?

- Kasno sam razvio te interese, u biti početkom tridesetih. Doletjela mi je u ruke jedna popularna znanstvena knjiga, prilično lagano štivo, počeo sam to čitati i pročitao masu tih knjiga, zaljubio se u znanost. Stekao sam dojam, ispravan, da nikad neće moći izaći iz tog popularnog štiva i ući u ono pravo znanstveno. Podloga koju sam dobio kroz školovanje nije adekvatna da tu materiju mogu pratiti kroz onu pravu znanost. Povući ću paralalu, nije dovoljno da se kroz tjelesni odgoj baviš nekim sportom, čak niti amaterski, ili kroz glazbeni odgoj naučiti svirati instrument. Tako ne možeš niti kroz sate kemije, matematike, fizike i biologije steći alate da to shvaćaš na onoj pravoj znanstvenoj razini. - objasnio je Erak.
- Tu je i humanitarni rad, uvijek sam se tu pokušavao naći. Svi imamo taj poriv. Putem svoje firme sam doprinosio u nekom smislu oko djece s posebnim potrebama, možda je to bio alibi? Neko pranje savjesti? Jer, nije to bio konkretan rad. U biti, treba se uhvatiti u koštac sa stvarima u društvu. Ta jednokratna uplata na nečiji račun je minimum kojega trebamo nadići, ako želimo ići naprijed. - rekao je Erak.

MLADI I PASIVNI TOK

Smatra kako u Dubrovniku treba još puno posla kako bi postao grad znanja. Odgovorio je na pitanje je li smatra da se možda u Dubrovniku djeca teže okreću znanosti jer je lakše zaraditi novce nego drugamo, dakako zbog turizma.

- Kao ljudi se globalizacijom otvaramo. Živim bolje od svog oca u njegovim godinama, vozim bolje auto iako mi kapa benzin, imam bolji stan, televiziju... A tako je i puno lakše gledati u tuđe dvorište, prije smo bili zadovoljniji s manje, a danas vidimo što drugi imaju. Dakle, potreba za većim novcima nije toliko iz neimanja, koliko iz viđenja tuđeg imanja, prema mojem mišljenju. I, onda ti mladi ljudi ne žele gubiti vrijeme, donesu odluku da bi radije odmah htjeli novce. Ali, tko sam ja da pričam? Evo, nakon 20 godina uređujem potkrovlje kako bih napravio dva apartmana. Nemojmo se lagati, to je najlakša para. Ujedno i ljude ubaci u neki pasivni tok. Mislim da puno mladih vjeruje da ako su ostvareni financijski, da su i općenito ostvareni. Nisam ni ja cijepljen protiv toga, kako sad ja nekome mogu reći da napusti ugostiteljstvo i bavi se znanostima za pet, šest tisuća kuna?! - istaknuo je Željko Erak.

- Znanost radi statistike, u 21. stoljeću svaka godina je s manje ratova, manje gladnih.. Sve je crno? Nije, ide se naprijed. Zato i radim ovo da idemo još više naprijed. To je neki poriv. Situacija je takva da je Dubrovnik u lošoj situaciji. Prirodne znanosti nisu motivirajuće zanimanje u ovom gradu. Jasno da će za plaću od pet, šest tisuća kuna netko radije konobariti nego završavati FER. No, mi nemamo niti kadar. Pričamo o kurikularnoj reformi, a nemamo kadar koji bi je proizvodio. Volio bih kad bi se i kroz rad udruge stvorila generacija gdje će se dio kadra vratiti i možda se zaposliti, postati predavači u našim školama, kako bi barem tu malo popravili sliku. - Erakove su riječi.

ZA PROMIJENITI OKOLINU DOVOLJNO MALO TRUDA

Može se sa Željkom govoriti o puno tema. Sasvim neobavezno. Od religije pa do činjenice da se paradigma promijenila do te mjere da su dobri učenici recimo oni koji su svojom izvrsnošću glavni u društvima, a ne nekakvi kvartovski nasilnici. Govoreći o svemu tome, nekako smo došli do teme što bi napravili da dobijemo na lotu. Nakon usuglašenog stava kako bi se za početak kupovale eto samo bogatije spenze, Erak je u biti otkrio kako je došao na ideju o osnivanju Udruge. Kaže, nema možda potrebe niti da to ide u razgovor, ali potka je toliko fantastična, da bi je bilo šteta izbjeći.
- Bilo je to kad se prodavala zgrada bivše pošte na Pilama, zamišljao sam što bih da dobijem na lotu, pa sam si rekao da bih je kupio. Kao, napravio bih znanstveni centar, sa svim mogućim sadržajima. Onda sam shvatio da ti ne treba dobitak na lotu, kako bi se stvari pokrenule. Za promijeniti okolinu, dovoljno je nekad samo malo truda. Ima tu ega, jasno, ali mislim da su obje strane zadovoljene, i taj osobni aspekt, ali i sama zajednica koja ovako u našoj Udruzi ima priliku nešto i naučiti. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Udruge za promicanje prirodnih znanosti Željko Erak, čovjek koji je dokazao kako ne treba čekati dobitak na lotu, kao personifikaciju idealnog trenutka, već  pojedinac samo korak po korak, krenuvši od vlastitih sitnih ljudskih poriva, po pravilu društvo jedino i može izdići iznad prosjeka.

Župan Nikola Dobroslavić, zamjenik Joško Cebalo i direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić sudjelovali su na konferenciji “Dani regionalnoga razvoja i EU fondova”. Tom je prigodom potpisan i Sporazum o suradnji između Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA-e i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije temeljem kojeg će u iduće dvije godine DUNEA-i biti dodijeljeno milijun kuna za poslove regionalnog koordinatora za Županiju.

Sporazum o suradnji odnosi se na izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i provedbu Programa pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Cilj Ministarstva je osnažiti ulogu regionalnih koordinatora u provođenju politika regionalnog razvoja, ojačati partnerstvo između Ministarstva i regionalnih koordinatora te osnažiti administrativne, financijske i materijalne kapacitete u svrhu što bolje pripreme za iduće financijsko razdoblje i decentralizaciju sustava upravljanja i kontrole korištenja EU fondova.

Župan Dobroslavić naglasio je ovom prilikom kako su europski fondovi važno sredstvo razvoja koje Županija koristi uspješno, a cilj je u budućnosti koristiti ih i više.

Konferencija je održana od 5. do 7. listopada u Šibeniku, a na njoj su, između ostalog, predstavljene aktualne mogućnosti financiranja iz EU fondova te novi Indeksi razvijenosti. Tijekom konferencije održani su i Sajam EU mogućnosti, predstavljanje uspješnih lokalnih EU projekata, predstavljanje nositelja oznake Hrvatski otočni proizvod i EU kvalitete te Program Dani europske teritorijalne suradnje, kao i prezentacija INTERREG IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora i Hrvatska-Srbija.

Organizatorica konferencije bila je ministrica regionalnog razvoja i Europskih fondova Gabrijela Žalac, a sudjelovali su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević, zastupnici u hrvatskom i europskom parlamentu, brojni župani, gradonačelnici i državni tajnici. Odlični domaćini bili su šibensko-kninski župan Goran Pauk i gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić.

DNŽ

Nemam ja tu što reći, ja sam legalist i vjerujem u hrvatsko pravosuđe, ovo je prvostupanjska presuda, ima još vremena, da je drugostupanjska dao bih vam izjavu, ali ovako mogu samo reći da sam legalist za razliku od drugih koji svojataju, koji sumnjaju, koji ne vjeruju, riječi su kojima je bivši metkovski gradonačelnik Metkovića Stipo Gabrić Jambo za portal Dubrovnikpress.hr kratko prokomentirao prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Zagrebu, a koja ga oslobađa od optužbi za klevetu, za koju ga je još 2015. tužio tadašnji gradonačelnik Božo Petrov.

Prvostupanjska presuda izrečena danas na Općinskom sudu u Zagrebu zapravo je epilog privatne tužbe koju je protiv Gabrića Jamba pokrenuo Petrov nakon što je Jambo na konferenciji za novinare 2015. nezadovoljan nereagiranjem istražnih organa, između ostalog kazao kako tužiteljstvo nije reagiralo na “breme materijala i fotografija iz kojih se vidi kako su Petrov i sekta Most oštetili Metković...” koje je osobno odnio u DORH i USKOK.

- Ja sam čovjek od krvi i mesa i smatram da će hrvatsko pravosuđe koje će neovisno reći o svakome sve pa tako i o Jambu.- kazao je Gabrić Jambo.

Inače, Petrov je privatnom tužbom za klevetu od Jamba tražio kaznu od 500 dnevnih dohodaka, a prema nepravomoćnoj sudskoj presudi sada je dužan podmiriti troškove postupka.

Protiv Petrova je kasnije odbačena prijava jer nije utvrđena zloporaba položaja i ovlasti, a Petrov je uzvratio tužbom za klevetu.

Oslobodivši Stipa Gabrića Jamba krivnje sudac Općinskog suda u Zagrebu Marijan Bertalanič je obrazlažući prvostupanjsku presudu istaknuo kako je građanska odgovornost drugačija od kaznene odgovornosti kad je u pitanju kleveta. Kazao je kako se kod kaznene odgovornosti traži izravna namjera počinitelja da je to što iznosi neistina i to kod Gabrića sud nije pronašao kad je iznio saznanja o Petrovom pogodovanju pri zapošljavanju te upisu na medicinski fakultet.

Naime, sud vjeruje Petrovu da su te tvrdnje neistinite, a okrivljeni Gabrić nema dokaza da su istinite. S druge strane se ne može odbaciti obrana okrivljenog iz koje proizlazi da je imao razloga sumnjati u pogodovanje pri zapošljavanju i upisu na fakultet dok je bio gradonačelnik Metkovića.

Također je istaknuo kako treba preslušati cijelu konferenciju za novinare kako bi se vidjelo da Gabrić nije iznio paušalne tvrdnje nego se pozvao na prijavu koju je devet mjeseci ranije poslao USKOK-u, a u kojoj je naveo tri slučaja gdje je gradski proračun oštećen zbog Petrovljeva pogodovanja pri zapošljavanju. Sudac Bertalanič ja dodao kako je Jambova prijava kasnije odbačena, ali u vrijeme održavanja konferencija za novinare to Jambo nije mogao znati.

Kazao je i kako u obzir treba uzeti i odluku Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa prema kojoj je Petrov bio u sukobu interesa kad je svog rođaka Pera Jurkovića imenovao za šefa Čistoće.
Petrov je inače u tužbi naveo kako je Gabrić ciljano iznio niz tvrdnji za koje je znao da su neistinite, a zasmetala mu je između ostaloga i tadašnja Jambova izjava da su on “i sekta Most oštetili grad Metković za više od milijun kuna, pogodujući raznim svojim prijateljima s liste Mosta, svojim rođacima i susjedima”.

Nikolina Metković/Vedran Salvia

Po pitanju uzurpacija stanica Libertasa Mokošica je otišla korak naprijed. Ometa se promet i u Gradu tako što se vozilima staje na stanice Libertasa, a u čemu prednjače taksisti, dok u Mokošici, primjerice na stanici kod kafića Kiss, automobili stoje doslovno parkirani.

I, svakome je to normalno, vozaču autobusa koji se ne buni, građanima koji moraju se ukrcavati i iskrcavati za na to nepredviđenom mjestu. U biti, govori to najviše kakva je parking situacija u ovom najmnogoljudnijem gradskom predjelu.

Upravo zato, očito se u Mokošici ovakvo što i ne smatra prekršajem, odnosno vozačima se gleda kroz prste. Zaista, vozače tu nije previše niti za kriviti, uostalom tko ne bi parkirao svoj automobil u predjelu gdje parking mjesta nema "ni za lijeka", a da zna kako neće biti kažnjen? Upravo je primjer ispred Kissa zato i priča u malome oko parkinga i Mokošice.

Upravo je gradonačelnik Mato Franković još u kampanji često govorio o problemu nedostatka parking mjesta u Mokošici, a za razliku od nekih protukandidata nije obećavao brda i doline po tom pitanju jer je jasno kako se problem ne može preko noći riješiti. No, za nadati se kako će se iznaći zaista neko rješenje po ovome pitanju.

V.Salvia

Broj kruzera na Jadranu opada već šesti mjesec zaredom jer je Venecija odlučila ograničiti broj dolazaka u sam grad i time smanjila broj kruzerskih putnika sa 1.9 milijuna godišnje na 1.4 milijun godišnje. To su napravili kako bi smanjili veličinu brodova na maksimalno 96.000 BRT-a, ali i ukupan broj kruzera. – piše na svom Facebook profilu bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić uspoređujući Dubrovnik i Veneciju te kritizirajući stav nove gradske uprave o potrebi smanjenja broja dolazaka kruzera.

Vlahušić je dalje napisao:

Razlog nije u broju ni gužvama koji uzrokuju kruzerski putnici jer oni čine samo 5 % od ukupnog broja turista koji se kreće oko 28 milijuna godišnje. Napravili su to jedino i isključivo jer brodovi prolaze kroz samo srce grada, Canal Giudecca neposredno uz Duždevu palaču i Trg Svetoga Marka. Kruzerska industrija Veneciji generira godišnje oko 5.000 radnih mjesta i oko 250 milijuna eura godišnjeg prihoda čega su svjesni svi; građani, poduzetnici, gradska i državna vlast.

S druge strane u Dubrovniku nije problem u ruti pristupa gradu, ni u lokaciji pristana u Gružu nego jedino u prijevozu kruzerskih putnika od Gruža do Pila turističkim autobusima.

Svi gradovi i luke na Jadranu zabrinuti su zbog trendova koje diktira Venecija, jer je to jedina ozbiljna Home Port destinacija i luka polaska i završetka za najveći broj brodova na kružnim putovanjima. Samo gradska uprava Dubrovnika želi krivim metodama smanjiti gužvu na prometnicama i u povijesnoj jezgri grada, ograničavanjem ili bolje rečeno zabranom dolaska ionako manjeg broja kruzera u Dubrovnik. Koji su razlozi za krive odluke teško je shvatiti, pogotovo što su donesene bez bilo kakve stručne analize i bez razgovora svih uključenih u posao s brodovima i putnicima na kruzerima.

Kakva je budućnost Luke Dubrovnik, što dalje s Terminalom u Gružu ako nema dovoljno brodova i putnika ? Ako Venecija sa 1.4 milijuna putnika generira veliki ekonomski utjecaj na grad, koliko 800.000 putnika stvara nove ekonomske vrijednosti u Dubrovniku. To su samo neka pitanja koja su se prethodno trebalo riješiti.

Ali znamo i da se odluci gospodina Frankovića najviše vesele u Kotoru i Zadru, koji računaju da će oni primati kruzere koje Dubrovnik odbije. – napisao je bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.

DPP

Povodom 160. obljetnice rođenja Iva Vojnovića u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku jutros su na grobu tog velikog dubrovačkog književnika na groblju svetoga Mihajla u Lapadu položeni vijenci.

Vijence su položili zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i privremena pročelnica Upravnog odjela za kulturu Ana Hilje te predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku na čelu s predsjednicom Slavicom Stojan i tajnikom Ogranka Ivanom Viđenom.

Nakon molitve koju je predvodio župnik Župe svetoga Mihajla u Lapadu don Robert Čibarić, na grobu je pročitan i Vojnovićev znameniti sonet "Na Mihajlu".

Vijenac je postavljen i na spomen-ploču na Vojnovićevoj rodnoj kući na Stradunu..

DPP

Ronioci Ronilačkog kluba Dubrovnik danas su sudjelovali su na eko akciji u mjestu Okuklje na otoku Mljetu, koja je održana u organizaciji Mjesnog odbor Maranovići u suradnji sa lokalnim ugostiteljima i mještanima Okuklja

Djelić atmosfere sa čišćenja podmorja u Okuklju pogledajte u fotogaleriji.

DPP