Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić uputio je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću pismo u kojemu je istaknuo kako ni jedno tijelo vlasti u BiH nikada nije dalo nužnu formalnu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta, a pri tom inzistira na tvrdnji kako je utvrđivanje međudržavne granice na kopnu i moru nužan preduvjet da bi se takav projekt uopće realizirao, piše Hina.

Iako je pismo datirano sa 4. rujnom njegov sadržaj lokalni mediji u BiH objavili su tek u subotu, a Zvizdić je njegovo slanje pojasnio potrebom da na tragu opredijeljenja za jačanje dobrosusjedskih odnosa “predlože određene aktivnosti koje bi mogle voditi ka obostrano prihvatljivom rješenju”.

“Pozivam vas da što prije održimo sastanak na stručnoj i izvršnoj razini i razmotrimo moguće modele rješavanja ovog pitanja na obostrano zadovoljstvo”, ključna je Zvizdićeva poruka hrvatskom predsjedniku vlade.

Gradnja Pelješkog mosta, iako tek jedan segment ukupnog pitanja razgraničenja na moru između dvije države, kako navodi Zvizdić, od iznimne je važnosti za BiH jer se izravno dotiče njezina suvereniteta i prava koja joj pripadaju kao suverenoj pomorskoj državi sukladno odredbama Konvencije UN-a o pravu mora, kao i drugim međunarodnim aktima koje su prihvatile i čije su članice i BiH i Hrvatska.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH podsjeća hrvatskog premijera na činjenice poput onih da ugovor o državnoj granici koji je potpisan 1999. nikada nije ratificiran pa stoga i nema pravno značenje kao i da je Predsjedništvo BiH 2007. usvojilo zaključak kojim se protivi gradnji mosta sve do rješavanja otvorenih graničnih pitanja s Hrvatskom. Nakon toga nije usvojen nijedan akt kojim bi se zaj zaključak promijenio ili poništio.

Novost u Zvizdićevu pismu je i tumačenje značenja dokumenta pod nazivom “Usuglašena zabilješka” sa sastanka stručnih skupina koje su imenovali Vijeće ministara BiH i vlada Hrvatske održanog 7. prosinca 2006. na kojemu su rješavana tehnička pitanja vezana uz gradnju Pelješkog mosta.

“Vjerujem da vam je poznato kako je verifikacija stavova zauzetih na tom sastanku s bosanskohercegovačke strane uvjetovana njihovim odobrenjem od strane Vijeća ministara BiH, što je i konstatirano u točki 5. na obostrano parafiranoj zabilješci sa sastanka. Vijeće ministara BiH, o čemu je upoznata Vlada Republike Hrvatske, nikada nije dalo suglasnost na tzv. ‘Usuglašenu zabilješku’, odnosno stavove stručnih skupina”, napisao je Zvizdić poručivši tako da ne vrijedi ni dogovor o gabaritima mosta koji bi trebali osigurati neškodljivi prilaz brodova Neumskom zaljevu.

Zvizdić zaključuje kako je jasno da ni jedno tijelo vlasti u BiH nije u sklopu svojih ustavnih ovlasti dalo suglasnost da se prihvati ili potpiše bilo kakav dokument s Hrvatskom u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta.

Kako bi se nastali problem riješio u interesu obje zemlje, Zvizdić je predložio poduzimanje koraka kojima bi se dogovorilo ukupno razgraničenje između BiH i Hrvatske, s fokusom na morsku graničnu crtu.

To, po njemu, podrazumijeva definiranje, verificiranje i prihvaćanje međunarodnog plovnog puta, odnosno koridora koji će fizički spajati bosanskohercegovačko more nad kojim BiH ima puni suverenitet, s otvorenim morem, sukladno Konvenciji UN-a o pravu mora i na kojemu će se primjenjivati režim slobodne plovidbe i komunikacije za sve vrste plovila, zrakoplova i polaganja infrastrukturne opreme, a za Republiku Hrvatsku realizaciju komunikacijske povezanosti njezina kopnenog teritorija.

Nužnim drži i neodgodivu parlamentarnu ratifikaciju Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potpisanog 1999. čime bi, između ostalog, punu pravnu snagu i valjanost imali i izrađeni granični dokumenti koji su sastavni dio Ugovora.

“Brza i uspješna ratifikacija Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske bila bi najbolja potvrda obostrane opredijeljenosti i pozitivne političke volje dobrih dosadašnjih i budućih susjedskih odnosa baziranih na poštivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međusobnog uvažavanja i poštivanja normi međunarodnog prava”, stoji u Zvizdićevu pismu Plenkoviću.

DPP

Dubrovački Crveni križ će u ovu subotu obilježiti Svjetski dan prve pomoći. Naime, Klub mladih GDCK Dubrovnik održat će pokaznu vježbu pružanja prve pomoći kod place u Gružu u vremenu od 9 do 10 sati. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prve pomoći je „Nesreće u domaćinstvu".

"Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik poziva sve građane Dubrovnika da nazoče vježbi kako bi ih educirali o pružanju prve pomoći te ukazali na važnost osnovnih znanja kojima mogu spasiti nečiji život. Pozivamo Vas na druženje s nama." - piše u priopćenju.

U priopćenju više piše i o nesrećama u domaćinstvu, a što prenosimo u cijelosti.

"Svjetski dan prve pomoći ove godine obilježit će se 9. rujna. To je ponovno prilika za podizanje svijesti o važnosti znanja, vještina i dostupnosti prve pomoći kako bi se spasilo što više života.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana prve pomoći su nesreće u domaćinstvu koje se odnose na sve iznenadne i neočekivane događaje koji se mogu dogoditi kod kuće i u neposrednoj okolici i uzrokovati ozljede ili smrt.

Ovom prigodom želimo povećati svijest o opasnostima s kojima se ljudi mogu suočiti u svojem kućnom okruženju, kao i jednostavnim koracima koje mogu poduzeti kako bi se mogli nositi s takvim svakodnevnim izvanrednim situacijama. Nesreće u domaćinstvu utječu na sve nas, bez obzira na dob, spol, prihode ili geografsko područje u kojemu živimo.

Domovi se često percipiraju kao sigurna mjesta, ali nažalost u njima se događa 80% svih nesreća, i to najčešće u dnevnoj sobi. Samo u Europi, svake godine preko 3 milijuna ljudi strada u svojem domu, od kojih više od 7.000 sa smrtnim posljedicama.

Najčešće nesreće koje se događaju u domaćinstvu su: padovi, gušenja, udar struje, trovanja, utapanja, srčani udar, opekline, gubitak svijesti. Utapanje je među 10 najčešćih uzroka smrti djece i mladih u svim regijama svijeta, a djeca mlađa od 5 godina su najviše izložena riziku.

Nesreće u domaćinstvu često se mogu spriječiti, a rezultat su nedostatka svijesti o čimbenicima rizika, nepoštivanja sigurnosnih standarda prilikom rukovanja, skladištenja i održavanja opasnih uređaja i sredstava koja sadrže opasne kemijske tvari. Promicanje kulture sigurnosti i prevencija mogu smanjiti većinu ozljeda i nesreća u kući.

Svake godine milijuni ljudi stradaju zbog neodgovarajućeg odgovora na nesreću ili nedostatka pravovremene pomoći. Više ljudi umire od ozljeda zadobivenih kod kuće nego od ozljeda na cesti. Većina nesreća u domaćinstvu može se izbjeći poduzimanjem osnovnih sigurnosnih mjera opreza, a kako biste povećali razinu sigurnosti za vas i vaše voljene potrebno je poznavati postupke prve pomoći. Prva pomoć je početni korak u poduzimanju učinkovite i brze akcije koja pomaže smanjiti ozbiljne ozljede i poboljšati šanse za preživljavanje.

Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca vodeći je pružatelj prve pomoći u svijetu. Više od 100 godina prva pomoć bila je jedna od glavnih usluga koju volonteri i zaposlenici Crvenog križa i Crvenog polumjeseca pružaju unesrećenim ljudima. Vjerujemo da je prva pomoć bitan stup u izgradnji sigurnijih i otpornijih zajednica koje zauzvrat postaju pripravnije za odgovor na nesreće i katastrofe te se smanjuje i njihova izloženost zdravstvenim opasnostima u svakodnevnom životu." - piše u priopćenju.

DPP

Počeo postupak izrade Urbanističkog plana uređenja "Tehničko-tehnološki blok Osojnik" prema Odluci Gradskog vijeća iz srpnja. Tim povodom zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić u pratnji suradnika i čelnika komunalnih poduzeća Vodovod i Čistoća obišla je danas područje Tehničko-tehnološkog bloka na Osojniku.

Naime, Čistoća Dubrovnik na ovom području planirani ustrojiti soritnicu s pretovarnom zonom koja će se koristiti za odvoz komunalnog otpada van gradskog područja nakon zatvaranja odlagališta Grabovica, dok je Vodovod iskazao potrebu za postrojenjem za obradu mulja koji nastaje u procesu pročišćivanja otpadnih voda. Na predmetnoj nekretnini planirano je i formiranje odlagališta za mineralne sirovine, što je obveza jedinice lokalne samouprave.
Zamjenica Tokić sa suradnicima također je obišla i vatrogasni dom na Osojniku. Sredstva za ovu vrijednu investiciju donacijama je prikupila dugogodišnja prijateljica Dubrovnika i dobrotvorka Olga Stoss, a objektu nakon rekonstrukcije i nadogradnje prethode završni radovi opremanja. Osim za potrebe DVD-a Osojnik, nova zgrada vatrogasnog doma svakako će Sočanima i Salačkama biti od koristi i za brojne društvene potrebe.

Zamjenica Tokić na Osojniku se susrela i s ravnateljicom Dječjih vrtića Dubrovnika Bojom Milan Mustać te je obišla prostorije Područne škole Osojnik i dječjeg vrtića „Ježić“ otvorenog u sklopu škole. Vrtić trenutno pohađa 31 dijete, od toga osam jasličkog i devetoro predškolskog uzrasta, a o djeci skrbe tri odgojiteljice i jedna kuhinjska radnica.

Zamjenica Tokić pohvalila je djelatnike škole i vrtića koji su u suradnji s roditeljima od ograničenog prostora stvorili ugodno mjesto za boravak i obrazovanje djece Osojnika. Zbog opravdanih potreba za dodatnim kapacitetima, zamjenica Tokić prisutnima je izložila plan gradske uprave za dogradnjom objekta škole.

V.S.

Ugovor o dodjeli na korištenje prostorija bivšeg doma JNA na Lastovu Općini Lastovo u svrhu prenamjene prostorija Doma mladih Ubli potpisat će se u ponedjeljak u palači Ranjina. Naime, tom prilikom sastat će se ministar državne imovine Goran Marić, župan Nikola Dobroslavić i načelnik Općine Lastovo Leo Katić.

"Također, jedna od tema sastanka bit će i Odluka o darovanju nekretnine u k.o. Kobiljača Općini Pojezerje u svrhu obnove društvenog doma – Doma omladine i malonogometnog igrališta uz dom." - piše u pozivu Dubrovaćko-neretvanske županije.

Inače, u ponedjeljak će se Marić dolazi u radni posjet i Općini Konavle.

DPP

Na današnjem obilježavanju završetka radova na mostu na Pilama, u parku u Pilama novinarima se obratio i predsjednik Nadzornog odbora DPDS-a Zoran Zec, koji je kazao "kako je "završetkom radova DPDS još jednom dokazao kontinuirano služenje javnom, općem i zajedničkom interesu".

- Svjedočimo značajnom doprinosu u očuvanju i zaštiti kulturne baštine Grada i obnovi povijesnog sjećanja. Društvo se još jednom potvrđuje kao jedina valjana garancija stalne, sustavne i osmišljene zaštite i očuvanja povijesne i kulturne baštine i namjenskog trošenja novca. Za mene nema dvojbe oko mišljenja kako je DPDS apsolutni unikom u Europi. Društvo je to koje u cijelosti zaslužuje potporu struke i odgovornih pojedinaca. - istaknuo je Zec.

- Želim da ova duga i svijetla tradicija DPDS-a, koja dugo i neprekinuto svijetli od 1952. godine, a koju se u jednom trenutku pokušalo protuzakonito i nasilno ugasiti, svijetli i dalje. Nakon promjene i ustroja nove gradske vlasti okreće se nova stranica u odnosu Grada i Društva. Stoga, nemam straha za buduće djelovanje DPDS-a i očekujem dobru suradnju Grada i Društva. Odnosno, daljnje razvijanje i osiguranje uvjeta koje će DPDS-u omogućiti da se nesmetano posveti osnovnoj zadaći, koja je očuvanje, zaštita i obnova spomeničke i kulturne baštine, ne samo na području Grada i okolice nego na cijelom području nekadašnje Dubrovačke Republike. - objasnio je Zoran Zec.

V.Salvia

Nema muzike u Gradu od 23.30 nadalje. Odluka je to gradonačelnika Mata Frankovića koja je zaživjela još ovoga ljeta, a koja se odnosila na glazbu koja se izvodi na javnim površinama. Pak, na sjednici prošloga Gradskog vijeća Franković je rekao kako će to biti tako i unutar kafića.

Dakle, tko je slušao muziku do 23.30, slušao je, iza toga zabave koja počiva na glazbi u kafićima nema. Nije sad tako niti neobično vidjeti uniformirane policajce kako obilaze kafiće, kako bi se pripazilo da se ova odredba poštuje.

Ova se odluka komentira i  prevelikim čistunstvom, a čini se, do odluke je došlo prerano, odnosno bez strateške odrednice koja će prvo one koji u noćnim satima traže zabavu razmjestiti u neke druge dijelove Dubrovnika.

Priča o suživotu građana povijesne jezgre i turista u onom dnevnom kontekstu često je prenapuhana, traži se tu dlaka u jajetu turizmu, spominju raznorazna "resetiranja" unatoč tome što puno građana povijesne jezgre od turizma živi. Stvar naravne prirode su turistički obilasci prostora unutar zidina i tu je priču nemoguće disperzirati na ostale gradske predjele pa je i jedinio što preostaje malo se "zagužvati".

No, ne bi trebalo to vrijediti i za noćni život, koji uopće ne mora biti smješten u Gradu. Koliko je god gužvanje ajde preko dana dio šire slike prosperiteta, jasno je kako na području gdje građani žive, spavaju, ujutro se ustaju - ne treba biti centar noćne zabave u Dubrovniku, budući da je buka zaista neizdrživa.

Naravno da kafiće ne treba sve pozatvarati, uostalom oni i jesu dio priče o živom Gradu na koji se upravo stanovnici povijesne jezgre pozivaju, ali svejedno ne treba baš Grad biti jedina opcija, niti je to tako u prošlosti bilo. Ima prostora koji bi mogli zaživjeti kao središnje mjesto turističke zabave. Uostalom za noćna "perverzna ispiranja dna", mjesto je najmanje bitno.

Stoga, odluka o gašenju muzike je za pozdraviti ako postoji plan B. Njega zasad nema, a za nadati se kako će u budućnosti biti jasno određeno koja druga područja u ovom smislu oživjeti, kako uistinu se ne bi sve to skupa svelo tek na puko čudoređe.

Županijski vijećnik Mosta Nikola Grmoja osvrnuo se na pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske zbog projekta Golfa na Srđu. Naime, tvrtka RAZVOJ Golf d.o.o i Elitech predali su Međunarodnom sudu za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) sa sjedištem u Washingtonu zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka.

- Danas je gotovo svaki građanin Grada Dubrovnika svjestan koliko je nepravilnosti i nezakonitosti u ovom projektu i kolika je on prijetnja okolišu ukoliko se dozvoli njegova realizacija u nezakonitim favoritima, uz studiju utjecaja na okoliš koja nije dobila zeleno svjetlo. - napominje Grmoja.

- Svaki investitor koji će poštivati zakone i propise te interese lokalne zajednice i voditi brigu o zaštiti okoliša je dobrodošao i imati će nas na usluzi. Do svega ovoga je došlo jer Dubrovačko-neretvanska županija, pogodujući investitoru na štetu građana nije izvršila presudu Visokog upravnog suda o smanjenju obuhvata sa 310 na 100 ha. - kazao je.

Grmoja osim toga naglašava "kako malo tko ima povjerenje u ovu Vladu, s obzirom da sve miriši na unaprijed dogovoren scenarij između Vlade i tvrtke Razvoj golf.

- Bojim se da im je arbitraža samo pokriće da mogu pod prijetnjom milijunskih odšteta izdati dozvole za špekulantski nekretninski projekt na Srđu. - dodao je.

Nikola Grmoja pozvao je župana Dobroslavića da ispuni svrhu svog političkog djelovanja.

- Pozivam župana Dobroslavića da zaista ispuni svrhu svog položaja te da uputi dokument o smanjenju obuhvata županijskoj skupštini na raspravu i donošenje. On se ionako voli uvijek pozivati na pravnu državu. Valjda nema dvostruke kriterije kada je u pitanju projekt na Srđu. Naša borba za interese građana Grada Dubrovnika u Hrvatskom saboru i gradskom vijeću nikada nije sporna. Trudili smo se razotkriti i razotkrili brojne nezakonitosti u ovom projektu. Sada je potez na županu, a nadamo se da će i gradonačelnik stati uz njega kada je u pitanju izvršenje presuda pravne države i zaštita interesa građana Grada Dubrovnika. - zaključio je Grmoja.

DPP

Postavljanjem rasvjete na mostu na Pilama i službeno su na njemu završeni radovi Društva prijatelja dubrovačke starine. Tim povodom, u parku u Pilama, danas kod mosta, predstavnici DPDS-a simbolički su, kako su kazali, "vratili most građanima i gradonačelniku Matu Frankoviću".

Radovi na mostu izvođeni su u dvije faze. Prva faza započela je 2007. godine i trajala do 2010. godine. Druga faza radova odvijala se u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Ukupna investicija stajala je oko 10 milijuna kuna bez PDV-a.

Više o kronologiji radova rekao je predsjednik DPDS-a Niko Kapetanić.

- Početkom ovoga stoljeća donijeli smo jednu dalekosežnu odluku. Dakle, obnoviti i urediti ulazak u Grad, s Ploča i Pila. Maknuti asfalt oko Straduna i s jedne i s druge strane. To je značilo obnoviti sva tri mosta. Tko se sjeća, zna da se tada govorilo da ti mostovi samo što ne padnu. Bili su statički ugroženi, trebalo ih je i estetski sanirati. - rekao je Kapetanić, dodajući kako su od 2002. do 2007. trajali radovi na ulazu u Grad s Ploča, kazavši kako su tada vraćeni i originalni skalini kod ulaza u crkvu sv. Dominika.

- Od 2007. do 2010. ovdje bila je prva faza obnove, uključivala je skidanje asfalta oko Straduna do ceste, rađena je tu i vrlo zahtjevna arheologija i gornji dio mosta je dovršen. Tada je bila mala pauza, dvoumili smo se kako i što dalje. Na kraju smo 2013. nastavili s radom, koji je trajao do prije par dana kad je ovdje postavljena rasvjeta da se ovaj most bolje vidi. Da smo znali što nas čeka vjerojatno ne bi imali hrabrosti ući u ovo. Čudili smo se kako su svi tada govorili da nešto treba učiniti, a nitko ništa nije poduzimao: Poslije mi je bilo jasno, ali bilo je kasno. - kazao je Kapetanić, dodajući da je ukupna investicija, uključivo i s ulazom u Grad na Pločama, koštala nekoliko milijuna eura.

Gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako je danas Svjetski dan povijesnih gradova.

- Kad razgovaramo o odnosima Grada i DPDS-a, oni se baš manifestiraju kroz ovo. Nije bitno tko obnavlja, je li to Grad ili DPDS, bitno je što se obnavlja. Vidimo kako je društvo pristupilo rješavanju ovoga problema. Trebalo je otrpjeti razne kritike građana i nekih drugih, ali oni su strpljivo radili kao mravi i dobili smo reprezentativni primjer mosta na ponos Gradu i građanima. Nedavno smo otvorili Minčetu, sada nakon par mjeseci riješili smo i ovo pitanje mosta. Vjerujem da su pred nama i brojni drugi projekti na korist Gradu i građanima. - zaključio je Franković, a Kapetanić je dodao "kako će ove godine biti još svečanih otvaranja".

Ministarstvo unutarnjih poslova neće obnavljati zgradu bivše Prometne policije u Gružu, barem do daljnjega. Naime, ova zgrada, u kojoj je četrdesetak godina obitavala Prometna policija, trebala je zaživjeti kao stacionar za smještaj policajaca Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Na upit portala Dubrovnikpress.hr, iz MUP-a su naglasili kako su imali probleme s ishodovanjem dozvola.

"Za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju objekta policije u Gružu, koji je koristila Postaja prometne policije u Dubrovniku, 2013. godine ishođena je lokacijska dozvola s rokom važenja od 2 godine, odnosno do 5. veljače 2015. g. Po zahtjevu investitora produljena je do 5. veljače 2017.g. " - navode iz MUP-a.

"Zbog složenosti i dugotrajnosti postupka koji je slijedio za ishođenje potrebnih dozvola, a u međuvremenu je iz sredstava Schengenskog instrumenta obnovljena zgrada Mladost u Kuparima čime je riješen problem smještaja službenika granične policije na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Ministarstvo unutarnjih poslova je za sada obustavilo postupak rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje objekta u kompleksu policije u Gružu." - zaključili su iz MUP-a.

U svakom slučaju radi se o logičnoj odluci budući da je zgrada u Kuparima obnovljena novcem Europske unije, dok bi se ova u Gružu trebala financirati vlastitim sredstvima. No, unatoč tome, zgrada zahtjeva obnovu budući da je u ozbiljno derutnom stanju pa je i za očekivati da će se, sukladno potrebama PU dubrovačko-neretvanske, ovoj zgradi u dogledno vrijeme ipak pronaći njena svrha.

Sinoćnji nastup Gudačkog sastava Dubrovačkog simfonijskog orkestra, ruskog violinista Dmitryja Sinkovskog i lutnjista Luce Piance, izazvao je ovacije u Kneževom dvoru. Izvedena su djela Antonija Vivaldija: Četiri godišnja doba i Koncert za lutnju, gudače i basso continuo. Oduševljena publika je velikim pljeskom izvela Sinkovskog i Piancu na čak tri bisa! Za one koji su propustili vrhunske izvedbe, imaju priliku čuti recital Dmitryja Sinkovskog i Luce Piance još večeras.

Ruski violinist, dirigent i kontratenor Dmitry Sinkovsky vrhunski je izvođač barokne glazbe. Osnove za međunarodnu karijeru stekao na Moskovskom konzervatoriju. Osvojio je nagrade na velikim natjecanjima kao što su Premio Bonporti u Italiji, na Bach natjecanju u Leipzigu, na natjecanju Musica Antiqua u Brugesu u Belgiji do Romanus Weichlein nagrade na natjecanju Biber u Austriji 2009. godine te brojne druge. U posljednjih godinu dana čest je gost Dubrovnika i redovno oduševljava publiku.

Luca Pianca jedan je od osnivača slavnog talijanskog ansammbla Il Giardino Armonico. Nastupa u pretižnim dvoranama poput Musikvereina u Beču, Carnegie Halla u New Yorku, a u Dubrovniku je sinoć nastupio prvi put. Surađivao je i sa slavnim Stingom, a s anamblom Il Giardino Armonico snimio više od 20 CD-ova.

Dmitry Sinkovsky i Luca Pianca večeras će u Dvoru izvesti recital pod nazivom Stylus phantasticus. Izvest će djela uglavnom iz 17. stoljeća i zlatnog doba talijanske i engleske umjetnosti. Na programu će se naći djela H. Purcella, M. Uccellinija, H.I.F. Bibera, F. Rognonija, D. Buxtehudea i drugih.

Ulaznice za koncert dostupne su u uredu Dubrovačkog simfonijskog orkestra do 14 sati, u Gift shopu Dubravka na Pilama, Turističkoj agenciji Perla Adriatica na Pločama, u kulturno-info centru Luža, online službenoj stranici orkestra www.dso.hr, te jedan sad prije početka koncerta. Broj za informacije je 091 613 7314, a mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Ulaznice je moguće kupiti i jedan sat prije početka koncerta ispred Dvora.

DPP

Kao ključni problem dubrovačkog turizma, gradonačelnik Mato Franković, na sastanku kojega je održao u pratnji suradnika u Hamburgu s čelnicima udruženja Cruise Lines International Association (CLIA) i visokim predstavnicima vodećih svjetskih društava za kružna putovanja, istaknuo je "veliku koncentraciju brodova na kružnim putovanjima koji pristaju u drugom dijelu tjedna te tijekom dana, kada zbog često istovremenih dolazaka i odlazaka brodova nastaju velike gužve na gradskim prometnicama, ali i unutar same povijesne jezgre i kontaktne zone".

"Predstavnici brodarskih društava i udruženja CLIA iskazali su potpuno razumijevanje za izazove s kojima se Dubrovnik kao najistaknutiji hrvatski turistički brend suočava te je dogovoreno da će se u koordinaciji svih uključenih strana pristupiti iznalaženju rješenja koje bi bilo primjenjivo već za sljedeću turističku sezonu, a za sezonu 2019. uvela bi se puna kontrola i organizacija pristajanja plovila na kružnim putovanjima, a sve s ciljem postizanja najveće razine pružene usluge." - piše u priopćenju gradske uprave.

Naime, Mato Franković ovom je prilikom, nastavno na dopis upućen CLIA-i 25. kolovoza, pobliže izložio probleme koji Grad Dubrovnik opterećuju tijekom glavne turističke sezone i vršnih opterećenja prometa. Predstavnike svjetske cruise industrije podrobnije je predstavio i sve specifičnosti povijesne jezgre i ograničenja koja su nužna u svrhu očuvanja baštine, održavanja sigurnosti, a u konačnici i pružanja najviše razine usluge i jedinstvenog doživljaja destinacije, čemu, kako piše u priopćenju, "Dubrovnik teži, a što je postojećim stanjem ozbiljno narušeno".

- Grad Dubrovnik nije neprijatelj cruise industrije, otvoreni smo za suradnju i jako cijenimo doprinos ovog vida turizma našem ukupnom gospodarstvu, ali smo uvjereni da pažljivijim planiranjem itinerara možemo postići značajna poboljšanja na obostranu korist. - rekao je gradonačelnik naglasivši da bi boljim rasporedom ticanja Dubrovnik bio u stanju primiti i veći broj dolazaka brodova, a istovremeno otkloniti postojeće negativne učinke, kao što su gužve u cestovnom i pješačkom prometu.

Gradonačelnik je predstavio i pilot projekt „Respect the City“, kao i ove godine provedeni sustav kamera s brojačima posjetitelja koji nadležnim službama u svakom trenutku omogućuju uvid u kretanje broja ljudi unutar povijesne jezgre. Predstavnike cruise industrije upoznao je i s kratkoročnim mjerama koje su tijekom ove sezone urodile plodom, ali je istaknuo da je za dugoročno ublažavanje svih predstavljenih negativnih učinaka velike količine prometa u kratkom vremenskom razdoblju potreban sustavan pristup planiranju rasporeda dolazaka brodova.

"Zbog učestalih gužvi Dubrovnik je u inozemnim medijima dobio epitet grada koji je u sezoni 2018. poželjno izbjegavati, što je, iznio je gradonačelnik Franković, iznimno štetno za ugled grada i može imati negativne posljedice za turizam kao našu najistaknutiju gospodarsku granu." - piše u priopćenju, u kojemu još stoji kako je Franković "izrazio zadovoljstvo razinom razumijevanja koju su pokazali predsjednici uprava vodećih brodarskih društava u želji da grad i u budućnosti bude prepoznat kao šampion turizma u svim segmentima njegova djelovanja".

Sastanku su u ime CLIA-e prisustvovali izvršna direktorica Cindy D'Aoust i glavni tajnik udruženja Tom Fecke, dok su brodarska društva, članove ovog udruženja redom predstavljali: Arnold W. Donald (predsjednik i izvršni direktor Carnival Corporation), Pierfranesco Vago, izvršni direktor MSC Cruises, Adam Goldstein (predsjednik i izvršni direktor Royal Caribbean Cruises Ltd.) i Kerry Anastassiadis (predsjednik Uprave Celestyal Cruises).

DPP

Demografske promjene i regeneracija našeg društva, iskustva i politički odgovori iz lokalne i regionalne perspektive tema je sastanka koji se održava u organizaciji Europskog odbora regija u Budimpešti. Sastanku koji se održava u zgradi Mađarskog nacionalnog parlamenta nazoči župan Nikola Dobroslavić u svojstvu člana grupe Europske pučke stranke.

Demografske promjene su, uz globalizaciju i tehnološku evoluciju, jedna od tri glavne sile u preoblikovanju današnje Europske unije. Kako bi utjecale na negativne trendove prirasta i starenja stanovništva EU, lokalne i regionalne vlasti traže konkretne odgovore i politike na području kohezije, inovacija, prijevoza, zdravstva, zapošljavanja i ruralnog razvoja.

Članovi grupe Europske pučke stranke Odbora regija i stručnjaci raspravljaju o rješenjima i koordinaciji na svim razinama vlasti prema vođenju procesa demografske obnove ka novoj ravnoteži.

DPP